03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 9-10/1967

Å UMARSKI LIST 9-10/1967

Å UMARSKI LIST 9-10/1967

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Pomoću navedenog filma dobivaju se vrlo interesantni efekti. Bolesna su<br />

stabla na takvim snimkama posve zelena, jer su jako istaknute zrake izmeau<br />

600 i 700 milimikrona, a slabo između 700 i 900 milimikrona.<br />

Zdrava stabla ne pokazuju diferenciranje kod zraka između 600 i 700 milimikrona,<br />

ali pokazuju jako diferenciranje kod zraka između 700 i 900 milimikrona.<br />

Na taj način zdrava stabla imaju na pozitivu smeđu boju.<br />

Na pozitivu se razlikuju 4 bcje:<br />

svijetlozelena — tlo<br />

zelena plavozelena — mrtva stabla četinjača<br />

jako plavozelena — jako oštećena stabla četinjača<br />

slabo plavozelena — slabo oštećena stabla četinjača<br />

smeđa zdrava stabla<br />

žuta listače<br />

narančasta bujad i trava.<br />

Listače reflektiraju dvostruko više zraka u infracrvenoj zoni i zbog toga<br />

dobivaju na snimkama drugačije boje i tonove. Na taj način mogu se vrlo dobro<br />

razdijeliti četinjače od listača. Pojedine vrste je, međutim, vrlo teško razlikovati.<br />

Energija rasta očituje se u svijetložutoj boji krošnje na pozitivu. Crvena<br />

boja je uvijek znak boljega, a zelena slabijeg rasta kod navedene tehnike snimanja.<br />

Što su krošnje stabala na slici zelenije, to im je energija rasta slabija.<br />

Razlike u boji mogu se, međutim, uspoređivati samo u sastojinama jednakih<br />

starosti, iste vrste drveća i istih visina.<br />

Posebna prednost spektrozonalnog filma jest da se vrlo dobro može vidjeti<br />

da li je mladik sklopljen te da li je ugrožen od korova. Jarkocrvena boja<br />

ukazuje na bujno prizemno rašće i travu. Takve snimke imat će u budućnosti<br />

veliku važnost i u uzgoju šuma.<br />

Mjerilo snimanja zavisi o cijeni koštanja. U mjerilu 1 : 7.000, koje nje<br />

mački stručnjaci smatraju najpovoljnijim za ocjenu šteta od dima, cjelokupni<br />

rad od snimanja do razvijanja iznosi 6—<strong>10</strong> NDin za hektar. Za istraživanje<br />

efekta gnojenja upotrebljava se mjerilo 1 : <strong>10</strong>.000, eventualno i manje tj.<br />

1 : 15.000, a cijena za 1 ha iznosi oko 4,5 NDin.<br />

Cijena jedne slike s dvoslojnim spektrozonalnim filmom iznosi oko 280<br />

NDin, a u crnobijeloj tehnici 187 NDin.<br />

Cijene se uvijek odnose kao kvadrati mjerila. Ako se mjerila odnose kao<br />

1 : 2, cijene će se odnositi 1 : 4, tj. dva puta manje mjerilo bit će 4 puta jeftinije.<br />

Istraživanja u području terestričke stereofotogrametrije i fotogrametrije<br />

jedne snimke ne vrše se sistematski. Istraživanja su pojedinačna i individualna.<br />

S njima se dosada bavio prof. Müller iz Tharandta i dipl. inžinjer šumarstva<br />

Kreibig iz Potsdama.<br />

Spomenuti stručnjaci istražuju mogućnost analize postojećih stabala pomoću<br />

terestričkog stereO'para i pomoću jedne snimke. Vidne rezultate postigli<br />

su u redresiranju snimaka Möbius mrežom. Ta su iskustva od velikog značenja<br />

za istraživanje dimenzija krošanja kao i za analizu stojećih stabala. Zainteresirane<br />

upućujemo na literaturu donesenu na kraju ovog članka, za pobliže<br />

objašnjenje gornjih metoda.<br />

407

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!