Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sastojinski tip se opisuje na primjer:<br />
Rb — čista sastojina,<br />
RbM — čista sastojina s dijelom primiješanih vrsta,<br />
Mb — stablimična mješovita sastojina,<br />
P1F — preborna ili femel sastojina,<br />
Mtw — srednja šuma,<br />
itd.<br />
Stadijski razvoji su: ponik, pomladak, koljik, letvici, odrasla sastojina.<br />
Vitalitet se ocjenjuje: vrlo vitalan, vitalan, slabo vitalan i kunjajući<br />
(kümmernd).<br />
Oblici smjese su: stablimična; hrpasta do 3 ara; grupimična 4—<strong>10</strong> ara,<br />
gnjezdasta 11—50 ara; skupinasta preko 50 ara.<br />
Socijalni položaj je: predrasla stabla, stabla glavne sastojine, suvladajuća<br />
stabla i potisnuta stabla.<br />
Gospodarska knjiga ima oblik koji je prikazan u prilogu.<br />
Na osnovi gospodarske knjige izrađuju se sumarne tabele: debljinskih<br />
razreda, dobnih razreda, cilja produkcije, sastojinskih tipova, obnove sastojina,<br />
njege šuma, orezivanja, smolarenja i šumskih šteta. «<br />
Jedan uređivač mora godišnje obraditi 2—3 gospodarske jedinice (2.000—•<br />
3.000 ha). Uređivač nije u mogućnosti da kontrolira provođenje svojih zamisli<br />
i da vidi rezultate svojih smjernica, osim na privatnoj osnovi. Objektivnost<br />
se nastoji postići intenzivnom kontrolom radova, čestim savjetovanjima i kontrolnim<br />
knjigama kojima se prati razvoj sastojina. Iznad svega, jednoobraznost<br />
se postiže preciznim uputstvima za rad koja su razrađena prema posebnim<br />
propisima.<br />
Teži se za tim da stavovi kod uređivanja i određivanja cilja gospodarenja<br />
budu unaprijed tačno definirani. Uređivač je izvršilac kolektivne detaljno<br />
obrađene metodike.<br />
Drvna masa mjeri se za cijelu površinu šuma Nj. DR svake godine sistemom<br />
mreže primjernih ploha (Grossrauminventur). Za čitavu površinu Nj.<br />
DR postavlja se oko 700 proba.<br />
Mnogo gušćom mrežom primjernih ploha utvrđuje se drvna masa gospodarskih<br />
jedinica. Preko cijele gospodarske jedinice načini se mreža kvadrata,<br />
veličine <strong>10</strong>0 X <strong>10</strong>0 m. Prema homogenosti sastojina, veličini šuma i namjeni<br />
određuje se broj ploha. Razmak među plohama u smjeru istok—zapad je uvijek<br />
150 m. U smjeru sjever—jug taj je razmak<br />
— kod istraživačkih radova 200 m (1 proba na 3 ha);<br />
— kod mjerenja sastojina I—II bon. 300 m (1 proba na 4,5 ha);<br />
— u svim ostalim šumama 400 m (1 proba na 6 ha).<br />
Izgled mreže za istraživački rad prikazan je na si. 4.<br />
U smjeru sjever—jug uzimaju se redovi izmjenično. Ukoliko mjesto primjerne<br />
plohe padne na rub šume, mora se pomaknuti u sastojinu tako da od<br />
ruba bude udaljena 25 m.<br />
Na izabranom mjestu uzimaju se podaci »varijabilnom« ili »kutnom« metodom,<br />
isto tako kod inventure na velikim površinama kao i kod utvrđivanja<br />
drvne mase gospodarskih jedinica.<br />
411