Å UMARSKI LIST 9-10/1967

tla), te P. caribaea i elliottii {na močvarna
tla). U južnoj Australiji autohtonih
šuma ima malo i koriste se samo za ogrijev.
Glavne domaće vrste jesu: Eucalyptus
obliqua, E. cladocalyx, E. leucoxylon i
E. camaldulensis, te Acacia mclanoxylon.
Unašani su: Eucalyptus sp. iz drugih dijelova
Australije, Pseudotsuga sp., Picea
abies, Pinus sylvestris, P. radiata, P. pinaster,
P. brutia, P. nigra calabrica i P.
elliottii.
U Queenslandu od prirode rastu: Araucaria
sp., Cunninghamia sp. i Eucalyptus
sp., a kultiviraju se: Pinus elliottii, P. taeda,
P. caribaea, P. palustris, P. patula, P.
echinata i P. insularis.
U Novom Južnom Walesu najviše su
rasprostranjene kulture od: Pinus radiata,
P. elliottii, P. ponderosa, P. monticola, te
u višim predjelima: Pseudotsuga taxifolia.
Glavni teritorij Australije pokrivaju:
Eucalyptus gigantea, E. viminalis, E. dalrympleana,
E. melliodora, E. polianthemos
i E. macrorhyncha, Pinus radiata, P. ponderosa,
P. contorta, P. canariensis, P. muricata,
P. nigra i P. patula, Cedrus antlantica
i C. deodara, Pseudotsuga taxifolia,
Sequoia gigantea i Quercus suber.
U Vikioriji od prirode rastu od mekih
vrsta: Podocarpus sp. i Callitris sp. Tehničko
drvo daju samo Callitris sp.
Tvrdo drvo dobiva se od Eucalyptus-vrsta.
Kultiviraju se: Pinus radiata, P. nigra calabrica,
P. ponderosa i P. pinaster, te
Pseudotsuga taxifolia.
U Tasmaniji rastu kao autohtone
vrste: Dacrydium franklinii, Athrotaxix
selaginoidea i Phylocladus rhomboidalis.
Kultiviraju se: Pinus radiata, P. ponderosa,
P. contorta, P. nigra calabrica, Pseudotsuga
taxifolia, Thuja plicata i Chamaecyparis
lawsoniana.
Novi Zeland: Prirodne šume dijele
se u tri pojasa: a) Mješovite, umjerene i
vazda zelene šume, sa prevlašću Agathis
australis; b) Tipično šumsko područje s
prevlašću Podocarpus-vrsta; c) Šume sa
No thofagus-vrstama.
Kultiviraju se: Pinus radiata, P. ponderosa,
P. nigra calabrica, P. eoncorta, P.
elliottii, P. taeda, P. strobus, P. patula, P.
palustris, P. pinaster, P. monticola i P.
muricata, Pseudotsuga taxifolia, Cupressus
macrocarpa, Chamaecyparis lawsoniana,
Cryptomeria japonica, Picea abies, P.
sitkaensis, Thuja plicata, Sequoia sempervirens,
Eucalyptus fastigiata, E. gigantea,
E. saligna, E. scabra, E. obliqua i E. regnans,
Robinia pseudoacacia, Fraxinus excelsior,
Acer pseudoplatanus, Aleurites
lordii, Acacia decurrens, A. pycnantha i
A. dealbata.
Fiji-otočje: Uz obalu rastu mangrove-šumc.
Od autohtonih vrsta, koje su
pretežno tvrde, prevladava četinjača A-
gathis vitiensis. Jedina autohtona tvrda
listača jest Endospermum macrophyllum..
Na Fijima kultiviraju se: Pinus elliottii,
P. patula, P. taeda, P. caribaea, Switenia
macrophylla, Eucalyptus citriodora, E. robusta,
E. alba i E. deglupta, Cupressus
benthamii, Gmelina arborea, Albizzia lebbek
i A. falcata (A. moluccana).
BRITANSKO OTOČJE
U Velikoj Britaniji introdukcija egzota
započeta je u 18. stoljeću, i to uglavnom
sa Picea abies i Abies alba. Još prije, t,j.
oko 1750. god., upotrebljen je za veća pošumljavanja
Larix decidua u Škotskoj.
Poslije 1850. g. najviše su unose Pseudotsuga
taxifolia, Picea sitkaensis, Larix
leptolepis i Pinus nigra calabrica, zatim
Abies grandis i A. procera, Thuja plicala
i Tsuga heterophylla.
Najveće površine zapremale su 1947. g
kulture od Picea sitkaensis i P. abies, Larix
decidua, L. leptolepis i L. eurolepis,
Pinus nigra calabrica, P. contorta i P.
strobus, Tsuga heterophylla, Thuja plicata,
te Chamaecyparis lawsoniana.
KARIPSKO PODRUČJE
U Trindadu i Tobagu prirodne
šume zapremaju 45 i;l /o od ukupne površine.
Ondje rastu: Cedrela mexicana, Erythrina
sp. i dr. Kultiviraju se: Tectona
grandis, T. mahagoni, Swietenia macrophylla
(iz Hondurasa), Samanea saman (daje
odličnu zasjenu na pašnjacima), Tabebuia
pentaphylla, Simardouba amara (iz
Grenade), Terminalia superba (iz Nigerije),
Chlorophora excelsa (iz Nigerije), Nauclea
diderrichii (iz Nigerije), Pinus caribaea,
Aracuaria bidwillii, Terminalia ivorensis,
Khaya ivorensis i dr.
U J a m a j i c i od prirode raste vrijedno
drveće, kao: Swietenia mahagoni, Cedrela
odorata, Guaiacum officinale, Podocarpus
urbanu, Terminalia latifolia i
Hibiscus elatus. Kultiviraju se: Eucalyptus
saligna, E. robusta, E. globulus, E. camaldulensis
i E. kirtoniana, Pinus caribaea,
P. patula, P. radiata, P. occidentalis,
P. merkusii i P. massoniana, Cananga o-
dorata, Cedrela mexicana, Tectonia grandis,
Swietenia macrophylla, Grevillea robusta,
Tristania conferta, Tabebuia serratifolia,
Haematoxylon campechianum, Michelia
champaca, Artocarpus integrifolius,
Samanea saman i Albizzia lebbek.
MEDITERANSKO PODRUČJE
U Cipru glavno područje prirodnih
šuma zapremaju strme padine sjevernog i
425