You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
da je lokacija za LNG terminal na otoku<br />
Krku već definirana Strategijom i programom<br />
prostornog uređenja Republike<br />
Hrvatske.<br />
Osim toga, Krk ima jako dobre uvjete<br />
za priključak na hrvatsku plinsku mrežu<br />
i mreže u Europskoj uniji, preko novog<br />
plinovoda Fužine-Rupa.<br />
Koncepcija LNG projekta obuhvaća<br />
cjelokupni proces od eksploatacije plina,<br />
ukapljivanja, transporta, ponovnog<br />
uplinjavanja do distribucije mrežom<br />
plinovoda. Prihvatni LNG terminali dijelom<br />
su tog lanca. Svrha im je prihvat<br />
tankera kojima se prevozi ukapljeni prirodni<br />
plin, skladištenje ukapljenog prirodnog<br />
plina u specijalnim spremnicima<br />
i ponovno vraćanje LNG-a u plinovito<br />
stanje. Nakon toga se plin, putem operatora<br />
plinskog sustava plinovodima<br />
distribuira do krajnjih potrošača. Takvu<br />
bi namjenu imao i planirani terminal u<br />
Hrvatskoj. Predviđeno vrijeme njegove<br />
gradnje je oko tri do četiri godine, a LNG<br />
terminal sastojao bi se od prihvatnog<br />
doka za LNG tankere i opreme koja služi<br />
za prekrcaj, spremnika LNG, opreme za<br />
uplinjavanje i druge opreme za daljnji<br />
transport u plinovodni sustav.<br />
Za prijevoz LNG-a u Hrvatsku koristili<br />
bi se tankeri različitih veličina, između<br />
ostalih i Omax tankeri kapaciteta 265000<br />
prostornih metara plina. Postrojenje za<br />
istakanje projektiralo bi se tako da može<br />
prihvatiti tankere različitih veličina od najmanjeg<br />
kapaciteta 75000 do najvećeg<br />
265000 prostornih metara. LNG tankeri<br />
bi se usidrili duž pristaništa terminala, na<br />
brodskom doku. Nakon usidravanja LNG<br />
bi se pomoću brodskih crpki iz tankera<br />
pretovarivali u spremnike, pri čemu bi se<br />
Udjel hrvatskih tvrtki u<br />
projektu je 25 posto,<br />
a INA, HEP i Plinacro<br />
trebali bi osnovati<br />
zajedničko društvo<br />
koje bi u kompaniji<br />
Adria LNG, što će graditi<br />
terminal, odlučilo o<br />
pojedinačnim udjelima<br />
tih poduzeća u projektu<br />
koristio određeni broj istakačkih ruku i<br />
jedan ili dva istakačka kolektora. Ovakva<br />
vrsta istakačkih ruku obično se izrađuje<br />
od nehrđajuća čelika ili sličnog materijala<br />
otpornog na niske temperature ukapljenog<br />
naftnog plina. Proces istakanja<br />
obično traje 24 sata.<br />
U spremnicima LNG se skladišti na<br />
temperaturi tekućeg plina na minus 162<br />
stupnja Celzijeva, a spremnici se moraju<br />
jako dobro izolirati. Spremnik hrvatskog<br />
LNG terminala imat će dvostruku oplatu<br />
od dvaju različitih materijala. Unutarnji<br />
spremnik od posebnog nehrđajućeg<br />
čelika za skladištenje rashlađenog<br />
plina, a vanjski, armirano-betonski za<br />
mehaničku zaštitu unutarnjeg spremnika<br />
i zadržavanje tekućine u slučaju puknuća<br />
unutarnjeg spremnika.<br />
Prije nego li se uputi plinovodima,<br />
LNG se pomoću opreme za uplinjavanje<br />
vraća iz ukapljenog u plinovito stanje.<br />
U tome se koriste razne tehnologije u<br />
kojima izvori topline mogu biti različiti,<br />
no svrha im je ista: uplinjavanje LNG-a i<br />
zagrijavanje prirodnog plina na jedan ili<br />
više stupnjeva Celzijevih te pripreme za<br />
daljnji transport plinovodima do krajnjih<br />
korisnika.<br />
Najviši standardi<br />
u zaštiti okoliša<br />
Sve što je u vezi s plinom pa tako i<br />
LNG-om nije posve bezopasno ni kada<br />
je posrijedi okoliš ni kada se radi o<br />
sigurnosti od eksplozije i požara. No<br />
stručnjaci uvjeravaju, a razvoj tehnologije<br />
to potvrđuje da LNG industrija bilježi<br />
odlične rezultate u primjeni sigurnosnih<br />
mjera što je čini jednom od najsigurnijih<br />
industrija uopće. Tako su danas svima<br />
24
Change language