You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
putopis<br />
Hrvatski kraljevski gradovi<br />
Uzlet u Ninskom<br />
zaljevu, propast na<br />
Željeznoj planini<br />
Prošetajmo razdobljem hrvatskih vladara, knezova i kraljeva, te njihovih<br />
sjedišta od Nina do Knina, slijedeći činjenicu da je njihova vladavina<br />
postavila temelje Hrvatske neovisnosti<br />
Tekst i fotografije:<br />
Blanka Despotović<br />
Nin - spomenik knezu Branimiru<br />
Generacije školovane prije 1990.<br />
nisu se susrele s pojmom - hrvatski<br />
narodni vladari. Srednjovjekovna<br />
Hrvatska svodila se na nekoliko<br />
imena kojima se, prema trenutačnim<br />
prilikama, pridodavalo manje ili veće<br />
značenje. Šetnja gradovima i sjedištima<br />
srednjovjekovnih hrvatskih vladara, knezova<br />
i kraljeva od Nina, najstarijeg hrvatskog<br />
kraljevskog grada, do Biograda<br />
u kome se Koloman kruni hrvatskom<br />
krunom za kralja Hrvatske i Dalmacije,<br />
približit će nam ovaj dio naše povijesti.<br />
U europskoj povijesti i historiografiji<br />
srednji vijek datira različito, ali obično<br />
se kao granice uzimaju godina 476.<br />
(propast Zapadnog Rimskog Carstva)<br />
i 1453. (pad Carigrada pod osmansku<br />
vlast) ili 1492. (otkriće Amerike). U tom<br />
je razdoblju stvorena hrvatska država,<br />
postala je kraljevina, doživjela uspon i<br />
pad. Na ovome su se prostoru krajem<br />
8. i početkom 9. stoljeća sukobili Franci<br />
i Bizant. Budući da nijedna strana nije<br />
bila u stanju odnijeti pobjedu sklopljen je<br />
812. u Aachenu mir, kojim su oba carstva<br />
mogla zadržati ono što su u tom trenutku<br />
posjedovala. Francima su pripale Istra i<br />
Hrvatska, Bizant je zadržao dalmatinske<br />
gradove i Veneciju. Podjela uspostavljena<br />
Aachenskim mirom ostavit će dubokog<br />
traga u razvitku hrvatskih zemalja, a<br />
ni franačka ni bizantska vlast neće biti<br />
dugovječne kao rezultat njihova sukoba.<br />
U pohodu gradovima u kojima su<br />
stolovali hrvatski vladari nećemo se<br />
držati kronologije njihove vladavine;<br />
posjetit ćemo njihova sjedišta prema<br />
geografskim datostima - Nin, Biograd,<br />
Šibenik, Bijaći, Solin, Klis, Knin.<br />
Najstariji hrvatski<br />
kraljevski grad<br />
Nin je gradić na obali južnog dijela Ninskog<br />
zaljeva, 18 kilometara sjeverno od<br />
Zadra. Na otočiću promjera 500 metara<br />
nalazi se povijesni dio Nina.<br />
Područje grada kontinuirano je naseljeno<br />
Nin - Višeslavova<br />
krstionica - replika<br />
preko 3000 godina. Utemeljili su ga Liburni<br />
u 9. stoljeću prije Krista. Poznat<br />
je kao najstariji hrvatski kraljevski grad<br />
- kolijevka hrvatske države. Godine 879.<br />
prvi puta u povijesti je priznata hrvatska<br />
država i to upravo u Ninu. Papa Ivan VIII.<br />
je na Spasovo (7. lipnja 879.) na svečanoj<br />
misi u crkvi sv. Petra u Rimu blagoslovio<br />
kneza Branimira i njegov narod, što je<br />
prema onovremenom shvaćanju značilo<br />
međunarodno priznanje.<br />
U stari grad ulazimo preko jednog od<br />
dvaju starih mostova, te kroz sačuvana<br />
povijesna gradska vrata možemo krenuti<br />
u razgledavanje mnoštva vrijednih kulturno-povijesnih<br />
spomenika. Na samom<br />
ulazu dočekuje nas replika starohrvatskog<br />
broda “Condura Croatica” (11. stoljeće),<br />
čiji je oroginal pronađen na ulazu u<br />
87
Change language