čAsOpIs - Ina

onemogućen njihov razvoj, vrijeme tzv.
Titovih Brijuna, ostavila su trag opće
zapuštenosti, skromne turističke i ugostiteljske
ponude, koliko god se ovdašnji
turistički djelatnici trudili.
Bez temeljitog razvojnog koncepta i
izdašnih investitora, što se najavljuje u
obliku projekta nazvanog Brijuni – Rivijera,
ovaj dragulj hrvatskog turizma
još će više zaostajati. A mogućnosti
su doista grandiozne. Od prirodnih ljepota,
ostataka bogate i raznolike povijesne
baštine, političkih i kulturoloških
obrazaca vezanih uz nazočnost europske
aristokracije na početku 20. st. , ali
i uz utemeljenje pokreta nesvrstanih do
mogućnosti održavanja najrazličitijih
domaćih i međunarodnih skupova. Ne
zaboravimo sport, napose golf, ali i tenis,
polo i druge vrste sporta i rekreacije.
Naravno, bez vrhunske ponude, infrastrukturnih
objekata (obnovljenih i novih),
bogatih turističkih programa, napose
otvaranja za javnost tzv. rezidencijalnih
objekata, poput Bijele vile, Jadranke i
otoka Vange te daleko širi krug obilazaka
otočja nego što je to danas, teško
je očekivati vidljivije učinke. Razvoj brijunskog
otočja, kao sastavni dio razvoja
turizma i gospodarstva cijelog ovog
kraja, treba biti u razvojnim planovima
hrvatskog turizma kao prioritet nad prioritetima.
Gnijezdo političke i kulturne elite
U doba industrijalca Paula Kupelwiesera na Brijune dolaze
uglednici iz europskih i drugih zemalja. Austrougarski prijestolonasljednik
Franz Ferdinand sa suprugom Sofijom Hochenberg,
njemački car Wilhelm II., saski kralj Friedrich August,
skladatelj Richard Strauss, financijaši John Rockfeller i Louis
Rotschild, izumitelj Guglielmo Marconi, japanski car Hirohito
(tada prijestolonasljednik), slavni njemački romanopisac i nobelovac
Thomas Mann, James Joyce, Herman Bahr, Karl von
Thaler… Ne zaboravimo irskog pisca Georga Shawa, svjetskog
prvaka u teškoj kategoriji Genne Tunney.
Brijuni se reklamiraju kao mondeno ljetovalište, ali i kao
lječilište. Smatra se da najveći prosperitet bilježe 1912./1913.
godine.
Za vrijeme bivše Jugoslavije otočje, a napose Veliki Brijun i
Vanga bili su, od 1947. na neki način prijestolnica promicanja
tadašnje državne politike, Josipa Broza Tita i vezani su uz nastanak
pokreta nesvrstanih te boravak gostiju državnog vrha.
Tito je npr. na Brijunima ugostio 90 lidera iz 60 zemalja svijeta.
U brijunskoj Bijeloj vili godine 1956. potpisana je deklaracija o
uspostavljanju Pokreta nesvrstanih ( Naser – Tito – Nehru ).
Među kasnijim posjetiteljima bili su Elzabeth Taylor, Richard
Burton, britanska kraljica Elizabeta II., danska kraljica Margaret,
njemački kancelar Willy Brandt, palestinski vođa Jasser
Arafat, indijska premijerka Indira Gandhi, kubanski lider Fidel
Castro, pjevač Mario del Monaco, knjževnik Alberto Moravia,
pjevačica Josephina Baker, talijanska glumica Sophia Loren…
U kronici posjeta prvi se spominje etiopski car Haile Selassie.
Nakon osamostaljivanja Hrvatske Brijune su u političke i gospodarske
svrhe koristili i prvi hrvatski predsjednik Dr. Franjo
Tuđman i sadašnji Stjepan Mesić, održavajuć različite političke
i gospodarske skupove vezane uz promidžbu hrvatskih
političkih i gospodarskih interesa.
70