Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Energetika i plin do 2030.<br />
Kakva nam<br />
energetska<br />
strategija treba?<br />
Sve predložene varijante Energetske strategije Hrvatske poznate su, a reakcije na njih<br />
tek su započele ili se očekuju, najprije u stručnim krugovima, potom u široj javnosti<br />
Piše: Ranka Baračević<br />
Fotografije: Ferdo Buva<br />
Donošenje prijedloga nove energetske<br />
strategije Hrvatske,<br />
za razdoblje do 2020. čije opće<br />
postavke su iznijeli predstavnici Vlade<br />
u javnosti ove jeseni, čini se neće proći<br />
bez podjela u stručnim krugovima i<br />
nadmetanja u javnosti u zagovaranju<br />
različitih energetskih izvora. Jedan takav<br />
prijedlog energetske strategije uputila je<br />
Hrvatska stručna udruga za plin nakon<br />
što je njezin predsjednik, dr. sc. Miljenko<br />
Šunić, iznio osvrt na predloženu.<br />
Buduća opskrba raspoloživim energentima<br />
mora biti sigurna i pouzdana<br />
kako bi Hrvatska postigla energetsku<br />
neovisnost, a to može korištenjem svih<br />
energenata odnosno tzv. energetskim<br />
miksom. Energetska strategija, kako ju<br />
uostalom predlaže i sama Vlada, zasnovana<br />
je na korištenju fosilnih energenata,<br />
obnovljivih izvora, alternativnih izvora,<br />
štednji energije te supstituciji pojedinih<br />
energenata. Pri tome prioritetnim energentima<br />
drži cjenovno konkurentne te<br />
ekološki prihvatljive energente.<br />
Energetska neovisnost zemlje postiže<br />
se korištenjem vlastitih resursa te energetskim<br />
miksom koji mora biti efikasan<br />
i prihvatljiv, a to zasigurno nije ako se<br />
predlaže samo nuklearno gorivo i ugljen,<br />
a ne i plin te barem djelomično ne<br />
uključuje proizvodnja vlastite energetske<br />
opreme.<br />
Energetika i plin do 2030. prema<br />
ocjeni Hrvatske stručne udruge za plin<br />
trebala bi se zasnivati na energetskom<br />
miksu sastavljenom od hidropotencijala,<br />
obnovljivih (klasičnih) izvora, alternativnih<br />
izvora i plina (prirodnog plina,<br />
UNP-a i bioplina). Hrvatska u razdoblju<br />
do 2030. treba veliku proizvodnju<br />
električne energije od postojećih<br />
4000 MW na 7500 MW što znači da će<br />
morati graditi velika energetska postrojenja<br />
i to po svoj prilici na ugljen i nuklearno<br />
gorivo kao najjeftinija premda u<br />
budućnosti to ne moraju biti.<br />
Najizgledniji nuklearna<br />
energija i ugljen<br />
Uz nuklearno gorivo i ugljen Hrvatska<br />
bi prema Vladinu prijedlogu<br />
energetske strategije buduću proizvodnju<br />
električne energije mogla i izvoziti.<br />
Pritom je zanimljivo da se plin<br />
kao energent u toj strategiji- osim za<br />
proizvodnju struje i u drugim oblicima<br />
potrošnje- izuzima, a potrebe za plinom<br />
minimiziraju što nikada dosad ni jedna<br />
energetska strategija nije činila, a u Hrvatskoj<br />
se to čini! Tako se predviđena<br />
potrošnja prirodnog plina u razdoblju<br />
do 2020. smanjuje s predloženih 5,5 na<br />
4,3 milijarde prostornih metara plina, a<br />
2030. sa 7,7 na čak 5,13 milijardi. Time<br />
se prijedlog struke u korištenju prirodnog<br />
plina ne uzima u obzir iako je nacionalnim<br />
programom plinski sustav<br />
koji je pred završetkom dimenzioniran<br />
na 6,5 milijardi prostornih metara te zajedno<br />
s milijardom prostornih metara iz<br />
UNP-a nakon rekonstrukcije rafinerija<br />
28
Change language