čAsOpIs - Ina

dom i zvonikom na pročelju. Oko nje
se nalazi kasnoantičko i starohrvatsko
groblje. Bogati nalazi dokazuju da su
ovdje stolovali hrvatski narodni vladari.
U prijepisu Trpimirove darovnice koja je
napisana 4. ožujka 852. stoji:” Ja knez
Hrvata” i “Učinjeno u mjestu koje se
zove Bijaći”. Darovnicom Trpimir daruje
dio desetine s kliškog posjeda splitskom
nadbiskupu Petru. U ispravi se po prvi
puta bilježi ime Hrvata.
Solin - svetište
gospe od otoka
Klis - centar
Solin - tu su krunjeni
hrvatski kraljevi
Grad u blizini rijeke Jadro; pet kilometara
sjeveroistočno od Splita. Današnji
Solin razvio se na području antičke
Salone koja se spominje kao središte
ilirskog plemena Delmata. Pravi procvat
Salona doživljava u doba Trajana i
Hadrijana 3. st. poslije Krista. Salona
kao grad prestaje postojati na prijelazu
6. u 7. stoljeća kada se civilne, vojničke
i crkvene vlasti pred naletima barbara
sele u nedaleku Dioklecijanovu palaču.
“Pad” Salone i danas podliježe razmatranju
povjesničara, a neosporno je da
Salona više nikada nije obnovljena.
Hrvati su se prema mišljenju znanstvenika
na ovome području naselili u
prvoj polovici 7. stoljeća. Naselili su se
izvan staroga rimskog grada Salone uz
rijeku Salon i oko njezina izvora, podno
Klisa i na zapad do Trogira. Ponovna
graditeljska djelatnost na području Salone
javit će se tek od 9. stoljeća kada je
već provedena evangelizacija i politička
afirmacija hrvatskog društva.
Iz toga doba arhitektonski se ističe
kompleks na Otoku (Gospa od Otoka)
i tzv. šuplja crkva. Na rukavcima rijeke
Jadro nalazi se Gospin otok. Ispod
današnje župne crkve otkopani
su temelji dviju predromaničkih crkava
iz 10. st.: trobrodne bazilike sv. Marije
i jednobrodne sv. Stjepana. Crkve je
podigla hrvatska kraljica Jelena, žena
kralja Mihajla Krešimira II. i majka
Stjepana Držislava. Prema svjedočenju
Tome Arhiđakona ovdje je bio mauzolej
hrvatskih kraljeva, a to potvrđuje
i čuveni sarkofag kraljice Jelene (danas
u Splitu u Muzeju hrvatskih arheoloških
spomenika) nađen u atriju crkve sv.
Stjepana; natpis na sarkofagu kaže da
su tu pokapani (sv. Stjepan) i krunjeni
(sv. Marija) hrvatski kraljevi.
Petar Krešimir je
ostvario stoljetni san
hrvatskih vladara,
spajajući dalmatinske
gradove i otoke s
hrvatskom državom
Sjeveroistočno od Gospinog otoka
nalazi se lokalitet Šuplja crkva s
ostacima trobrodne bazilike s tri upisane
apside, predvorjem i, vjerojatno,
zvonikom. Sagrađena je u 11. stoljeću
na ruševinama starije ranokršćanske
bazilike, a bila je posvećena sv. Petru i
Mojsiju. U njoj je, prema pisanim izvorima,
godine 1076. okrunjen hrvatski kralj
Zvonimir.
Klis - sjedište Trpimirovića
Klis, tvrđava na prijevoju između
Mosora i Kozjaka, plijeni poglede
putnika na izlazu iz Splita prema
unutrašnjosti. Iako srednjovjekovne
države nisu imale stalnih sjedišta
najvažnije središte Hrvatske u 9.
stoljeću može se prepoznati u Klisu;
utvrdi koja je gospodarila salonitanskim
područjem i prolazom prema
unutrašnjosti. Knez Mislav (o. 835 -
o. 845) stolovao je u Klisu, a i njegov
nasljednik Trpimir (o. 845 - 864)
osnivač kuće Trpimirovića, koja je uz
neke prekide vladala Hrvatskom sve
do kraja 11. stoljeća.
Nakon narodnih vladara kliška
tvrđava i okolni posjedi pripadaju ugarsko-hrvatskoj
dinastiji Arpadovića. Hrvatski
feudalci Šubići, Nelipići i dr. dobivaju
od kraljeva Klis kao leno, te se
njime koriste za napad na Split. Ovdje
je, na mjestu današnje župne crkve
Uznesena Marijina, u srednjovjekovnoj
crkvi potpisan godine 1333. mir između
kneza Nelipića i Mladena III. Šubića.
Neko vrijeme Klis je bio sjedište
bosanskog kralja Tvrtka i hrvatskih banova.
Pred turskom navalom brani ga
senjski i kliški kapetan Petar Kružić,
ali ga turska vojska osvaja 1537. U
90