Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Plinska polja u jadranskom podmorju<br />
Energijo, imaš<br />
žensko ime<br />
Ivana, Ika, Ksenija, Annamaria, Ida, Koraljka, Marica, Irma, Katarina, Ana, Vesna, Irina,<br />
Izabela – sve su to plinska polja u Jadranu o kojima dobrim dijelom ovisi energetska<br />
budućnost Hrvatske<br />
Piše: Branka Belamarić<br />
Fotografije: Tomislav Lazarić<br />
Pored Panonskog bazena i Dinarida,<br />
podmorje Jadrana je jedan od<br />
triju glavnih istraživačkih prostora<br />
u Republici Hrvatskoj, a „proteže“ se<br />
na 54000 km2, podijeljena na tri zone<br />
- sjeverni, srednji i južni Jadran. Prve<br />
istraživačke aktivnosti na području<br />
Jadrana datiraju iz daleke 1968., kada<br />
se krenulo sa seizmičkim snimanjima, da<br />
bi, nakon kupnje istraživačke platforme<br />
Panon 1977., započeli i intenzivniji radovi<br />
istraživačkog bušenja. Osim u razdoblju<br />
od 1982. do 1989., kada joj se u tom<br />
poslu pridružuju i strane kompanije, INA<br />
je istraživačke aktivnosti tijekom 1970-ih<br />
i 1980-ih uglavnom obavljala samostalno.<br />
Iako se očekivao pronalazak nafte,<br />
otkrivena su - plinska polja. Prvo među<br />
njima, bilo je i ono najveće, polje Ivana, a<br />
do otkrića je došlo 1973., istraživačkom<br />
bušotinom Jadran-6. Nakon Ivane,<br />
otkriveno je još 11 jadranskih plinskih<br />
polja, i to redom: 1978. Ika, od 1980. do<br />
1993. polja Ida, Annamaria, Ksenija, Koraljka<br />
i Irma, te u ovom desetljeću Marica<br />
(2000.), Katarina (2002.), Ana (2006.), Vesna<br />
(2006.), Irina (2006.) i Izabela (2006.).<br />
Od prvog otkrića u podmorju Jadrana<br />
do početka razrade tog prostora prošlo<br />
Kontrolna soba na<br />
platformi Ivana A<br />
je više od 20 godina. Razloga za tako<br />
dugo „čekanje“ bilo je više. Pored onih<br />
na „mikrorazini“, kao što su geološki<br />
uvjeti zalijeganja ležišta te zahtjevna tehnologija<br />
izgradnje proizvodnih bušotina<br />
i skupljačkog i transportnog sustava,<br />
postojao je i niz drugih ograničenjanepostojanje<br />
velikih potrošača na hrvatskoj<br />
strani, niska cijena prirodnog plina,<br />
a kasnije i ratne okolnosti. Pored toga,<br />
početkom 1980-ih, otkrivena su plinom<br />
bogata podravska polja Molve, Kalinovac<br />
i Stari Gradac, čija je proizvodnja mogla<br />
zadovoljiti potrebe tadašnjeg tržišta.<br />
Izmijenjene okolnosti - s jedne strane<br />
neizbježni pad proizvodnje plina s<br />
domaćih polja u kopnenom dijelu zemlje,<br />
izostanak značajnijih otkrića novih<br />
rezervi i ograničene mogućnosti uvoza<br />
ruskog plina te, s druge strane, stalni<br />
32
Change language