You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prva komercijalna vjetroelektrana u Hrvatskoj,<br />
Ravna 1, izgrađena je 2004. u blizini Novalje, na<br />
području Ravna, iznad paške solane<br />
las vjetra” kao rezultat suradnje zemalja<br />
članica Europske zajednice. U taj projekt<br />
nisu bile uključene zemlje Srednje<br />
Europe, koje svojim položajem i orografskim<br />
karakteristikama predstavljaju jedno<br />
od najvažnijih područja s iskoristivim<br />
energetskim potencijalom vjetra. Zato je<br />
1992., na poticaj meteorološke službe<br />
Austrije, počeo rad na projektu izrade<br />
atlasa vjetra za zemlje Srednje Europe,<br />
u kojega je bila uključena i Hrvatska, a<br />
koji je završen 1997. godine.<br />
Rezultati istraživanja na spomenutim<br />
projektima upozorili su na potrebu detaljne<br />
i kvalitetne ocjene prirodnog energetskog<br />
potencijala u Hrvatskoj. Sektor<br />
za razvoj Hrvatske elektroprivrede<br />
potaknuo je nastavak istraživanja problematike<br />
ekonomske iskoristivosti energije<br />
vjetra, uz izradu studije “Meteorološke<br />
podloge za proračun moguće proizvodnje<br />
električne energije iz energije vjetra<br />
na odabranim makrolokacijama u Republici<br />
Hrvatskoj”.<br />
Studija istovremeno predstavlja doprinos<br />
istraživanju potencijala energije<br />
vjetra okvirom Nacionalnoga energetskog<br />
programa korištenja energije vjetra<br />
ENWIND-a, kojega koordinira Energetski<br />
institut “Hrvoje Požar”. Na njegov<br />
zahtjev pristupilo se godine 1998.<br />
ponovnoj procjeni tehničkog potencijala<br />
vjetra. To je učinjeno na temelju<br />
meteoroloških podloga koje su potkraj<br />
1997. i početkom 1998. izrađene u<br />
Državnome hidrometeorološkom zavodu<br />
Hrvatske (DHMZ) pomoću modela<br />
WASP-a (Wind Atlas Analysis and Application<br />
Programme).<br />
Pouzdanost meteoroloških podloga<br />
osnovni je preduvjet za što realniju<br />
procjenu tehničkog potencijala energije<br />
vjetra. To pak ovisi o točnosti i brojnosti<br />
ulaznih podataka kao i o značajkama<br />
primijenjenog modela za procjenu vjetropotencijala.<br />
Primjenom modela WASP-a potvrđena<br />
su prijašnja saznanja o vjetropotencijalima<br />
srednje i južne Dalmacije, dok<br />
su rezultati interpolacije brzine vjetra<br />
za područja sjevernog Jadrana pokazali<br />
znatna odstupanja. Verifikacija rezultata<br />
dobivenih WASP-om upozorila<br />
je na neprikladnost primjene modela na<br />
složenom terenu, posebice na sjevernom<br />
Jadranu. Zato nije moguće s dovoljnom<br />
pouzdanošću isključiti područje sjevernog<br />
Jadrana kao područje neprikladno<br />
za korištenje energije vjetra.<br />
Mjerenje zraka koji se kreće<br />
Energetski potencijal vjetra mijenja se<br />
s trećom potencijom brzine vjetra, pa<br />
je poznavanje obilježja vjetra iznimno<br />
važno za sva gledišta korištenja energije<br />
vjetra. To uključuje prepoznavanje<br />
prikladne lokacije za korištenje energije<br />
vjetra, procjenu ekonomske isplativosti<br />
vjetroelektrane, te dizajniranje vjetroturbina.<br />
Gledajući s pozicije energije vjetra najizrazitija<br />
karakteristika vjetra je njegova<br />
prostorna i vremenska promjenjivost.<br />
Mjerenja vjetra obavljaju se najvećim<br />
dijelom u mreži meteoroloških postaja<br />
DHMZ-a. Anemografi - mjerni sustavi za<br />
mjerenje smjera i brzine vjetra - postavljeni<br />
su, koliko je to najviše bilo moguće, sukladno<br />
preporuci Svjetske meteorološke<br />
organizacije (WMO). Prema njoj se osjetnici<br />
za mjerenje vjetra trebaju nalaziti na<br />
10 metara visine iznad tla u području bez<br />
velikih prepreka. Nažalost, prilično je<br />
teško pronaći područje bez takvih prepreka<br />
za postavljanje anemografskog<br />
76
Change language