You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Obnovljiva energija<br />
nome dijelu Jadrana? To je potrebno<br />
znati radi mogućeg izbora lokacija za<br />
tzv. offshore vjetroelektrane.<br />
Prema dosadašnjim prosudbama,<br />
na srednjem i južnom dijelu hrvatskih<br />
teritorijalnih voda široki pojas morskog<br />
prostora 10 km od obale ima na visini<br />
10 metara iznad mora specifičnu snagu<br />
vjetra 250-300 W po četvornom metru,<br />
što odgovara brzini vjetra na toj visini<br />
6-7 m/s. Na visini vratila strojeva može<br />
se očekivati brzina vjetra do 8,5 m/s.<br />
Očito ima opravdanja za procjenjivanje<br />
tehničke iskoristivosti vjetra iznad morske<br />
površine.<br />
Proizvodnja električne energije iz vjetra<br />
diljem svijeta neprestance se povećava.<br />
Planiraju sve veći “parkovi” , kako na tlu<br />
tako i na visini, i novi modeli “vjetrenjača”<br />
- vjetrogeneratora koji će pomoću vjetra<br />
proizvoditi električnu energiju. Čovjek<br />
će neprijeporno još mnogo toga smisliti<br />
ne bi li “izmuzao” vjetar i čudotvornom<br />
magijom gibanje zraka preobrazio u energetske<br />
dragulje!<br />
Bolje jugo nego bura<br />
Gdje su u nas najpovoljnije prilike za postavljanje vjetroenergetskih postrojenja?<br />
Najveće procijenjene vrijednosti srednje godišnje brzine vjetra (iznad 8 m/s)<br />
i snage (iznad 2000 W po četvornom metru) dobivene su u priobalju planinskih<br />
područja Velebita i Biokova te za najviše dijelove poluotoka Pelješca, zatim<br />
za južnodalmatinske otoke i otok Pag. Nasuprot tome, najmanji iznosi brzine<br />
i snage vjetra su u Ravnim kotarima, Istri (bez Učke) te na otocima Cresu i<br />
Lošinju.<br />
U odnosu na stvarnost modeli daju manje vrijednosti na području Senja i<br />
Splita. Naime, u složenim orografskim okolnostima (planinske prepreke velike<br />
strmine) model griješi i do 10 posto u procjenama relativnog porasta brzine<br />
vjetra na vrhovima strmih planinskih prepreka i daje manju brzinu u podnožju<br />
takvih planina).<br />
Na obali i u zaleđu na relacijama između Rijeke i Jablanca (maksimum<br />
Šatorina), te Jablanca i Ravnih kotara (maksimum Vaganski vrh), kao i na<br />
otoku Pagu (maksimum Novalja) vjetreni potencijal potječe uglavnom od bure<br />
(sjeveroistočni vjetar). Nasuprot tome, na južnodalmatinskim otocima i na<br />
Pelješcu te na području Dubrovnika i zaleđa to je najvećim dijelom od - juga<br />
(jugoistočni vjetar).<br />
Jugo se, zbog ujednačenosti puhanja i manje vrtložnosti, čini prikladnijim<br />
vjetrom za proizvodnju električne energije iz vjetra negoli nadaleko poznata<br />
“divlja” i žestoka bura!<br />
79
Change language