Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvatska baština<br />
Brijuni<br />
Od otoka za elitu<br />
do kuge i natrag<br />
Kao sjajan spoj prirodnih atrakcija, povijesne baštine i političko-kulturnog glamura,<br />
razvoj brijunskog otočja treba biti u razvojnim planovima hrvatskog turizma prioritet<br />
Tekst: Mijo Ivurek<br />
Fotografije: Miljenko Marohnić<br />
Što bi današnji posjetitelj toga<br />
dijela Istre, ili onaj tko to tek<br />
namjerava postati, trebao znati o<br />
brijunskom otočju?<br />
Geograf Strabon u 1. st. nakon Krista<br />
spominje otoke u Pulskome zaljevu kao<br />
«plodne i lako pristupačne», no izravno<br />
ne spominjući njihovo nazivlje.<br />
Antički nazivi današnjih Brijuna glasili<br />
su Insulae Pullarie, što navodi Plinije<br />
Stariji u 1. st. nakon Krista. U kartografskom<br />
prikazu iz 4. st. nakon Krista spominju<br />
se naziv Tabula Peutingeriana, a u 7.<br />
st. naziv Pullaria. U kasnijoj antici koristi<br />
se naziv Brevona, a tek u 15. st. javlja se<br />
današnji naziv Brijuni.<br />
Brijunsko otočje sastavljeno je od 14<br />
otoka: Veliki Brijun, Mali Brijun, Sveti<br />
Marko, Gaz, Okrugljak, Supin, Supinić,<br />
Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Jerolim<br />
i Kozada. Otočić Veliki Brijun najveći<br />
je u arhipelagu – 561 hektara, a drugi Mali<br />
Brijun 108 ha; cjelokupna površina svih<br />
otoka iznosi 3395 ha, otočna površina<br />
743,30 te površina morskog dijela Parka<br />
– 2651,70 ha. Prosječna dubina voda<br />
iznosi oko 35 do 40 metara. Ceste, putovi<br />
i staze vijugaju dužinom od 274 km.<br />
Najviša točka je brdo Straža na sredini<br />
Bizantski kastrum u uvali Dobrika iz 5. st. nakon<br />
Krista koji se koristio u obrambene svrhe<br />
Velikog Brijuna 42 metra nad morem.<br />
Otočje obujmljuje blaga mediteranska<br />
klima, ljeti je prosječna temperatura<br />
23,2 stupnja C, zimi 5,9 a u proljeće 12,2.<br />
Temperatura mora je ljeti između 22 i 25<br />
stupnja C. Godišnje Brijuni bilježe 2387<br />
sunčanih sati. Otočje prekriva makija,<br />
travnjaci, šume hrasta crnike, lovora, razni<br />
Spomenik Robertu Kochu, mramorni reljef<br />
J. Engelhardta postavljen 1905. godine<br />
četinari- čempers, libanonski cedar, tuja,<br />
maslina… Tu su i primorski bor, sekvoja,<br />
eukaliptus, grčka i španjolska jela, crni<br />
bor… Rasadnici i cvijetnjak posjeduju 86<br />
vrsta egzotičnih cvjetnih oblika. Posebna<br />
rijetkost je drevna maslina – Olea europea-<br />
zasađena u 4. st. poslije Krista.<br />
Od životinjskog svijeta ovdje obitava-<br />
67
Change language