You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Obnovljiva energija<br />
Vjetrovi u Hrvatskoj<br />
Na moćnim krilima<br />
bure i juga<br />
Proizvodnja električne energije iz vjetra se diljem svijeta stalno povećava,<br />
planiraju sve veći “parkovi” i novi modeli vjetrenjača, pa je trenutak zapitati<br />
se dokle smo stigli u Hrvatskoj<br />
Piše: mr. sc. Milan Sijerković<br />
Fotografije: arhiv Državnoga<br />
hidrometeorološkog zavoda,<br />
Ferdo Buva i Tomislav Lazarić<br />
U<br />
suvremenom svijetu postali su<br />
razvidni nedostatak osnovnih<br />
energenata i povećane potrebe<br />
za dodatnim količinama energije. Zbog<br />
toga, a u velikoj mjeri i zbog ekoloških razloga,<br />
nametnula se potreba istraživanja<br />
mogućnosti široke uporabe tzv. obnovljivih<br />
izvora energije. Jedan od takvih prirodnih<br />
energetskih izvora je i vjetar.<br />
Kakva su dosadašnja iskustva u<br />
korištenju energije vjetra u Hrvatskoj?<br />
Povijesno gledano, vjetar je sve do<br />
početka 20. stoljeća pridonosio gospodarstvenom<br />
razvitku Hrvatske, i to uglavnom<br />
u njezinu obalnom i otočnom dijelu.<br />
Stoljećima su na Jadranu prometali<br />
brodovi na vjetar. Usto, samo na srednjodalmatinskim<br />
otocima doskora je bilo<br />
u pogonu oko 400 mlinova na vjetar. Jeftina<br />
energija iz fosilnih goriva, kao i brzi<br />
i veliki razvoj uređaja za upotrebu takve<br />
energije, potisnuli su korištenje obnovljivih<br />
izvora, poput vjetra, kako u svijetu<br />
tako i u Hrvatskoj.<br />
No, neriješeni problemi suvremenog<br />
energetskog sustava, kao što su nedostatak<br />
fosilnih goriva, opterećenost okoliša<br />
onečišćenjem, otvorili su vrata većoj i<br />
široj primjeni obnovljivih izvora energije.<br />
Suvremena tehnološka rješenja, koja<br />
su provjerena u praksi, stavljaju vjetar u<br />
položaj komercijalne primjene. Naravno,<br />
uz svekoliku ekološku prihvatljivost, od<br />
koje su najizrazitiji izostanak onečišćenja<br />
zraka i toplinskog onečišćenja.<br />
Naši vjetropotencijali<br />
U Hrvatskoj se od 1978. sustavno<br />
istražuje korištenje energije vjetra. Na<br />
osnovi raspoloživih podataka o vjetru iz<br />
mreže postojećih meteoroloških postaja<br />
do 1989. obavljena su prva istraživanja<br />
energetskog potencijala vjetra te je<br />
utvrđena podobnost pojedinih područja<br />
Hrvatske za pretvorbu energije vjetra u<br />
električnu energiju.<br />
Usporedo s time i domaća industrija<br />
prepoznala je tehnološki prihvatljiv<br />
novi proizvod s perspektivnim tržištem.<br />
Zato se željela uključiti u proizvodnju<br />
vjetroturbina, i to suradnjom s vanjskim<br />
uglednim proizvođačima. Kao rezultat<br />
toga u 1988. je u Istri - uz sudjelovanje<br />
brodogradilišta “Uljanik” - instalirana<br />
vjetroelektrana snage 22 kW. Širu<br />
primjenu i samu izradu vjetroelektrana u<br />
Hrvatskoj spriječila su ratna zbivanja.<br />
U proteklih dvadesetak godina naglo<br />
su se pojačala istraživanja meteorološke<br />
problematike ocjene energetskog potencijala<br />
vjetra. To je potaknulo razvoj<br />
novih metoda analize podataka mjerenja<br />
smjera i brzine vjetra te fizikalnih<br />
modela za prostornu interpolaciju tih<br />
podataka.Velika se pozornost usmjerava<br />
na razradu novih modela za objektivnu<br />
fizikalnu simulaciju strujanja, kako<br />
u područjima s mjerenjem brzine vjetra,<br />
tako i u područjima bez takvih podataka.<br />
Godine 1989. objavljen je “Europski at-<br />
75
Change language