150 godina Å¡kolstva u veloj luci - OpÄina Vela Luka
150 godina Å¡kolstva u veloj luci - OpÄina Vela Luka
150 godina Å¡kolstva u veloj luci - OpÄina Vela Luka
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
12 <br />
nih škola u trajanju po tri mjeseca. Prvi takav tečaj započeo je u Zadru početkom travnja<br />
1821., u Splitu i u Dubrovniku 1822., a u Kotoru 1823. godine. 24 Za prijem u te tečajeve<br />
bili su raspisani i potrebni uvjeti (godine života, zdravlje, školska predsprema).<br />
Značaj tih tečajeva je izvanredno velik. Iz njih su potekli prvi svjetovni učitelji! Gotovo<br />
su svi tečajci bili stipendisti što znači da se na njih planski računalo kao na buduće<br />
učitelje. Od 1821. do 1826. godine bila je podijeljena 61 stipendija, a među tim stipendistima<br />
bilo je 45 svjetovnih lica i 16 svećenika. 25 Sličan tečaj metodike bio je ustanovljen<br />
pri sjemeništu zadarske nadbiskupije. Ovaj tečaj su pohađali isključivo mladi svećenici<br />
koji su se po odlasku u svoje župe posvećivali i učiteljevanju. 26 Nastavni jezik tih<br />
tečajeva bio je talijanski.<br />
Talijanski je jezik bio ne samo službeni jezik u svim dalmatinskim javnim ustanovama,<br />
već pretežito i govorni jezik u znatnom broju činovničkih, službeničkih i trgovačkih<br />
obitelji u gradovima i većim trgovištima. Djeca iz tih obitelji, obuhvaćena<br />
obvezom pohađanja osnovne škole, nisu, dakle, imala problemâ s talijanskim kao nastavnim<br />
jezikom jer su taj jezik više-manje dobro poznavala. Međutim, ona djeca iz<br />
ostalih pučkih obitelji u kojima se govorilo hrvatski znala su samo svoj materinski jezik<br />
i nisu mogla pratiti nastavu na talijanskom. Zbog toga su učitelji morali predavati<br />
dvojezično - i na talijanskom i na hrvatskom jeziku. Nastojanja pojedinih učitelja i<br />
još više nastojanja pojedinih roditelja učenika da se službeno prizna upotrebno pravo i<br />
hrvatskoga jezika u nastavi, dovela su do toga: da je Zemaljska vlada 1824. odlučila da<br />
se vjeronauk u I. i II. razredu osnovne škole predaje na materinskom jeziku učenika. 27<br />
Da bi provedba te vladine odluke bila što efikasnija, svećenik Matej Santić, voditelj tečajeva<br />
za obrazovanje učitelja u sjemeništu Zadarske nadbiskupije, sastavio je i izdao<br />
dvojezični mali katekizam. 28<br />
Brojno stanje osnovnih škola u Dalmaciji povećavalo se vrlo sporo. U školskoj<br />
1825./26. godini bilo ih je ukupno tek 28 i to: 21 niža početna osnovna škola (među kojima<br />
18 za mušku i 3 za žensku djecu) i 7 viših početnih škola. 29 Osnovna škola u gradu<br />
Korčuli otvorena je 1829. i bila je tada jedina osnovna škola na ovom otoku. 30 Prva<br />
osnovna škola na seoskom području otoka Korčule osnovana je 1833. u Blatu. 31<br />
24<br />
Ivo Perić, Razvitak i djelovanje učiteljskih škola u Dalmaciji, “Zbornik za historiju školstva i prosvjete”,<br />
br. 2, Zagreb, 1965., 157.<br />
25<br />
Isto, 158.<br />
26<br />
Mirko Perković, Nekoliko crtica o uzgoju pučkih učitelja u Dalmaciji i o ć. k. preparandiju u Arbanasima,<br />
u: “I. program ć. k. preparandija u Arbanasima za školsku godinu 1909./10.”, Zadar, 1910., 5.<br />
27<br />
Muzej grada Šibenika. Rukopisi don Krste Stošića o prošlosti Šibenika, odjeljak: Škole, 15.<br />
28<br />
Vicko Dorbić, Matej Santić (Prilog povijesti pučkog školstva u Dalmaciji), “Učiteljski glas”, br. 7, Split,<br />
1904., 111.<br />
29<br />
Antun Ströll, Pučko školstvo u Dalmaciji od godine 1814. do godine 1900., Zadar, 1900., 30.<br />
30<br />
Među malobrojnim osnovnim školama u Dalmaciji, otvorenim za prve austrijske uprave, spominje<br />
se 1798. i osnovna škola u gradu Korčuli. O njenom radu i trajanju nemamo pobližih podataka. Kad su<br />
Dalmacijom 1805. zavladali Francuzi, u to vrijeme nije bilo korčulanske osnovne škole. Generalni je providur<br />
Vincenzo Dandolo, nakon što je organizirao francusku upravu u ovoj pokrajini, programirao 1807.<br />
ustanovljenje i niza ovdašnjih škola, među kojima i dviju osnovnih škola u gradu Korčuli: jednu za mušku<br />
i jednu za žensku djecu. (Petar Karlić, Kraljski Dalmatin 1806.-1810., Zadar 1912., 81). Ni o ovim korčulanskim<br />
osnovnim školama iz doba francuske uprave, ako su one bile osnovane, nemamo konkretnih<br />
podataka. Kad je uspostavljena druga austrijska uprava u Dalmaciji (1815.), tada u gradu Korčuli nije bilo<br />
stalne osnovne škole.<br />
31<br />
Hrvatski školski muzej u Zagrebu (dalje samo: HŠM), Arhivska zbirka: Dokumentacija o školama.<br />
Podaci o OŠ u Blatu.