150 godina školstva u veloj luci - Općina Vela Luka

18
prema školskim obvezama svoje djece, te o raznim didaktičkim pitanjima. Povremeno
su, pod predsjedanjem pokrajinskog školskog nadzornika, održavane i pokrajinske
učiteljske konferencije, na kojima su sudjelovali predstavnici učitelja iz svih dalmatinskih
kotara. I na ovim konferencijama vodila se rasprava o stanju u osnovnom
školstvu u pokrajini sa stajališta pohađanja škole, uvjetâ u kojima škole rade, o međusobnoj
suradnji učitelja u okviru istog kotara, o djelovanju i sadržaju rada škola i ponavljaonica,
o pohvalnim i kritičkim zapažanjima kotarskih školskih nadzornika i pokrajinskog
školskog nadzornika, o školskim udžbenicima i priručnicima, o školskoj
higijeni, o odnosu općinskih uprava prema školi, o školskim vrtovima i njihovoj obrazovnoj
ulozi, o općoj i pedagoškoj izgradnji učitelja, o stručnoj pomoći mladim učiteljima
koji se tek uključuju u učiteljsku službu... Prva pokrajinska učiteljska konferencija
održana je u listopadu 1875. u Zadru. U njenom radu sudjelovala su i trojica
učitelja iz korčulanskog kotara. Umjesto tada oboljelog pokrajinskog školskog nadzornika
Luje Cezara Pavišića predsjedavao joj je Stjepan Buzolić, upravitelj Muške preparandije
u Arbanasima. 50
Dalmatinski su učitelji znatiželjno pratili rad svojih kolega u prekovelebitskoj (Banskoj)
Hrvatskoj. Tamošnje je učiteljstvo već bilo staleški organizirano i u svojoj se aktivnosti
ugledalo na staleško djelovanje mađarskih, austrijskih i čeških učitelja. U Zagrebu
je još od 1859. izlazio pedagoški časopis “Napredak”, koji je od 1865. organ
Saveza hrvatskih učiteljskih društava. Godine 1871. u Zagrebu je osnovan Hrvatski
pedagoško-književni zbor - staleška stručna akademija banovinskog učiteljstva, koja je
imala zadaću izdavati pedagoške listove, pedagošku literaturu i književna djela za djecu
i omladinu. Zbor je od svoga osnutka preuzeo i časopis “Napredak”, a od 1873. izdavao
je i časopis “Smilje” - zabavno-poučni list za djecu i omladinu.
S obzirom na to da u okolnostima postojanja austro-ugarskog dualizma nije bilo
realnih izgleda za sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom, banovinski su učiteljski
prvaci (Ivan Filipović, Skender Fabković, Stjepan Basariček, Marija Fabković, Mijat
Stojanović, Josip Glaser, Tomislav Ivkanec, Vjenceslav Mařik, Ante Truhelka i još neki
drugi) smatrali i prikladnim i svrsishodnim da povremeno održavaju zajedničke, opće
konferencije banovinskog i dalmatinskog učiteljstva, koje bi svojim duhom doprinosile
političkoj i emocionalnoj integraciji Hrvata s jedne i s druge strane Velebita. U tom su
smislu i organizirali takve konferencije: prva je održana 1871. u Zagrebu, druga 1874.
u Petrinji, treća 1878. u Osijeku. Četvrta je trebala biti održana 1881. u Zadru, ali do
njezina sazivanja nije došlo jer su režimski organi i u Banskoj Hrvatskoj i u Dalmaciji
- iz svojih političkih razloga - bili protiv takvog daljnjeg sveopćeg okupljanja hrvatskog
učiteljstva.
Nastavne planove i programe osnovnih škola u Dalmaciji izrađivali su - tijekom
ovdašnje druge austrijske uprave - pokrajinski školski nadzornici. Ti su planovi i programi
umnažani i dostavljani svim osnovnim školama. Godine 1879. dalmatinske su
osnovne škole prvi put dobile publicirani nastavni plan i program koji je izradio pokrajinski
školski nadzornik Antun Dragutin Bakotić. 51 U tom je programu dana velika
važnost nastavnom jeziku, a isto tako i nastavnim predmetima povijesti i zemljopisu.
50
Narodni list, br. 86, Zadar, 1875., 2.
51
Antun Vučetić, Misli o pregledbi naukovnih osnova pučkih učiona dalmatinskih, Spljet, 1888., 50.