150 godina školstva u veloj luci - Općina Vela Luka

22
najviše glasova u Veloj Luci (i uopće na Korčuli) dobila je Radićeva Hrvatska republikanska
seljačka stranka. S obzirom na to da je Kraljevina SHS u upravno-administrativnom
pogledu bila od 1922. podijeljena na oblasti, otok Korčula je pripadao Dubrovačkoj
oblasti.
Želeći učvrstiti utjecaj Hrvatske seljačke stranke 69 na otoku Korčuli, vođa te stranke
Stjepan Radić posjetio je otok 1926.. Dana 27. i 28. VI. bio je u Korčuli, a 29. i 30.
VI. u Veloj Luci i Blatu. 70 Skupština u Veloj Luci počela je 29. VI. u 9 sati prije podne,
a u Blatu tog istog dana u 3 sata poslije podne. Na skupštini u Veloj Luci bilo je - prema
Radićevoj procjeni - oko 2.500 do 3.000 ljudi. “Bilo bi ih i više, ali svi ljudi nemaju
pristojna odijela.” 71 Kasnije je Radić pisao i u glasilu svoje stranke o svojim dojmovima,
stečenim prigodom tog boravka na Korčuli i u još nekim drugim dalmatinskim
sredinama. Za Velu Luku je istakao da je tu “sirotinja neopisiva”. Od “oko 400 školske
djece jedva je 5 do 6 bilo obuveno”. Blato mu se više dopalo te je konstatirao: “To je biser,
a ne Blato.” 72
Godine 1926. donesen je Nastavni plan i program za osnovne škole u Kraljevini SHS.
Taj je nastavni plan i program utvrđivao da se u osnovnoj školi uči 12 nastavnih predmeta
i to: vjeronauk, srpsko-hrvatsko-slovenski jezik, početna stvarna obuka, zemljopis,
povijest Srba, Hrvata i Slovenaca, račun s geometrijskim oblicima, poznavanje prirode,
crtanje, muški i ženski ručni rad, pjevanje i gimnastika s dječjim igrama. Tjedni
broj nastavnih sati u I. razredu bio je 22 sata, u II. razredu 23, u III. razredu 26 i u IV.
razredu 27 nastavnih sati. 73
U Dalmaciji su i za vrijeme Kraljevine SHS postojale šestogodišnje osnovne škole.
Nastavni plan i program za V. i VI. razred tih škola bio je onakav kakav je bio i u vrijeme
Austro-Ugarske, s tim što je u nekim svojim dijelovima (u hrvatskom jeziku, povijesti
i zemljopisu) revidiran dogovorom kotarskih školskih nadzornika i nastavničkih
vijeća postojećih učiteljskih škola u Dalmaciji. 74
Potrebno je istaći da je u Veloj Luci, osim dviju osnovnih škola (muške i ženske),
postojala od 1926. i građanska škola. Građanska škola je trajala četiri godine. U njezin
I. razred upisivali su se učenici sa završenom četverogodišnjom osnovnom školom.
Po završetku građanske škole, oni su mogli nastaviti školovanje u nekoj od srednjih
škola (kao što su bile učiteljska škola, pomorska škola, trgovačka škola, tehnička
škola...), a mogli su potražiti i zaposlenje u nižim činovničkim službama: u pošti, kotarskom
sudu, carinarnici i raznim privatnim tvrtkama. Svaka građanska škola ima-
69
Ta se stranka zove tako od 1925. (Kad je osnovana 1904. zvala se: Hrvatska pučka seljačka stranka.
Od 1920. imala je naziv: Hrvatska republikanska seljačka stranka. Pod udarom vladajućeg monarhističkog
režima u Kraljevini SHS morala je 1925. priznati Vidovdanski ustav, priznati monarhiju i time se odreći
svoga republikanstva).
70
Stjepan Radić - Mariji Radić, Korčula 27. VI. 1926., u knj. Bogdana Krizmana: “Korespondencija Stjepana
Radića”, II, Zagreb, 1973., 611.
71
Isti - istoj, Vela Luka, 30. VI. 1926. u: B. Krizman, n. d. (70), 611.
72
Stjepan Radić, Obćeniti dojam mojega desetodnevnoga putovanja po Dalmatinskoj Hrvatskoj, “Dom”,
br. 27, Zagreb, 1926., 1-3.
73
Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj (u redakciji Dragutina Frankovića), Zagreb, 1958., 311.
74
Tadašnje učiteljske škole u Dalmaciji bile su mješovite (pohađali su ih i učenici i učenice), a postojale
su u Dubrovniku i Šibeniku.