DekonsTRUkcIJa kUlTURnog polJa - Zarez

najave jelena ostoJIć
zarez, xiv /346, 22. studenoga 2012. 47
Solidarno!
U srijedu, 14. listopada, obilježen
je Dan akcije i solidarnosti, a radnici
diljem Europe podigli su svoj
glas protiv mjera štednje i rezanja
radničkih prava. U međuvremenu
se u Zagrebu održao i peti antifašistički
Marš solidarnosti koji je
ove godine pod motom “Zauzmi,
obrani, proizvodi” simbolično završio
na zagrebačkoj Peščenici,
nekadašnjoj koncentraciji zagrebačke
industrije. Ovi izrazi nezadovoljstva
građana vladajućim
sistemom nastavit će se prosvjedom
Hrvatske udruge sindikata i
Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
za očuvanje radnih mjesta
koji je najavljeni u četvrtak, 22.
studenog na Markovu trgu u Zagrebu.
Zahtjevi ove akcije upućeni
su Vladi, a odnose se na pokretanje
proizvodnje, donošenje politike reindustrijalizacije
zemlje, utvrđivanje
strategije razvoja Hrvatske kao
i sektorskih strategija; donošenje
mjera za očuvanje radnih mjesta
i otvaranje novih (broj očuvanih
ili otvorenih radnih mjesta
mora postati temeljnim mjerilom
uspješnosti poslovanja i kriterijem
za dodjelu potpora); uspostavljanje
sustava koji će jamčiti isplatu
svih dijelova plaće radnika; povećanje
plaća u skladu s porastom
produktivnosti i troškova života;
uvažavanje i uključivanje socijalnih
partnera stvarnim, a ne formalnim
socijalnim dijalogom.
U ovom prosvjednom nizu najavljen
je i jednodnevni štrajk koji
će se održati 28. ili 29. studenog,
a u koji će stupiti više od 60 000
zaposlenih u prosvjeti, znanosti i
zdravstvu. Štrajk su najavili čelnici
četiriju sindikata koji od ljetos
odbijaju pristati na izmjene
Temeljnog kolektivnog ugovora
(TKU) za javne službe. Iz sindikata
Akademska solidarnost ovim
povodom ističu da “razlike u koncepciji
i ulozi sindikata ne smiju
biti prepreka solidarnoj borbi za
najranjivije. Ako je borba za obespravljene
iskrena, uvijek ćemo
je pretpostaviti partikularnim interesima,
liderskim ambicijama i
političkim lutanjima. Radnička
solidarnost jedini je jamac otpora
i temelj zajedničke borbe za ostvarenje
radničkih prava. Dok je jedan
svijet, bit će i jedna, zajednička
borba”.
Ima li
alternative?
Konferencija pod nazivom “Ekonomija
kriznog kapitalizma i ekologija
javnih dobara” iz različitih
perspektiva – sindikalne, ekonomske,
pravne, ekološke te aktivističke
bavit će se pitanjem prostorne
pravde, javne vodoopskrbe,
javnog zdravstva, zajedničkog digitalnog
dobra. “Zajednička dobra
postala su mobilizirajući kredo
mnogobrojnih društvenih borbi
– borbi protiv privatizacija javnih
dobara, protiv komercijalizacija
školstva i zdravstva, protiv rezova
u javnim uslugama, protiv podruštvljenja
privatnih rizika, protiv
dužništva, protiv iscrpljivanja
prirodnih dobara, protiv otimačine
prostornih dobara, protiv stvaranja
patentnog vlasništva nad biološkim
temeljima života, protiv ekonomskih
barijera na dostupnost
životno potrebnih lijekova, protiv
ograđivanja znanja i kulture…
Zajednička dobra poklič su društvenih
pokreta u kojem se kristalizira,
s jedne strane, njihovo
specifično negativno iskustvo
uznapredovalih procesa komercijalizacije
sve širih krugova netržišnih
dobara i usluga koje čine
temelj društvene jednakosti. A s
druge, pozitivno iskustvo društvene
samoorganizacije, socijalne
solidarnosti i demokratskog upravljanja
resursima koje se javlja u
tim pokretima i ukazuje na hitnu
potrebu za političkim projektom
resocijalizacije ekonomije koji će
razbiti zatvoreni krug kapitala i
njegovim nestabilnostima podčinjenog
procesa javnog upravljanja
kriznim ekonomijama.
Zajednička dobra indikator su
specifične povijesne konstelacije
sadašnjeg trenutka – svojevrsnog
perfect storma – u kojem su se
objedinile sile višegodišnje ekonomske
krize, socijalno pogubnih
politika štednje, višedesetljetne
transformacije vlasništva i promjene
odnosa snaga između kapitala
i rada. Međunarodna konferencija
“Ekonomija kriznog
kapitalizma i ekologija zajedničkih
dobara” krenut će od analize geneze
i trenutnog stanja krize, njezinih
posljedica po sferu rada, po
javni sektor i netržišna dobra ovog
ili onog tipa. Cilj je raspraviti o
smjerovima političkog djelovanja
i novim političkim kategorijama
koje bi omogućile sindikatima,
društvenim pokretima i političkim
akterima da zaustave paralizu
koju nameće trenutna dominantna
interpretacija krize kao krize
javne rastrošnosti i neodrživosti
socijalne države. Poseban naglasak
pritom će biti na razmatranjima
kako postojeći društveni pokreti
u vidu aktivističkih i građanskih
grupa mogu nastaviti djelovati s
onu stranu neposrednog povoda i
prostora u kojem se javljaju. I, kao
drugo, kako se mogu zagovarati i
provesti u djelo procesi vraćanja u
javne ruke – tzv. rekomunalizacije
– privatiziranih dobara. Konferencija
se održava u Goethe Institutu
(Vukovarska 64) te klubu MAMA
(Preradovićeva 18) od 22. do 24.
studenog.
U jednom kadru
One Take Film Festival jedinstveni
je međunarodni festival filmova
snimljenih u jednom kadru. Ovaj
događaj, poznat i po zanimljivom
odabiru gostiju među kojima se
prije par godina našao i Carlos
Reygadas, održava se od 22. do 24.
studenog u kinu Tuškanac i Gliptoteci
HAZU. Festival otvara crna
komedija Film za prijatelje poznatog
rumunjskog redatelja Radua
Judea, laureata ovogodišnjeg ZFFa.
Film za prijatelje prati četrdesetogodišnjaka
koji ostavlja video
poruku svojim voljenima prije no
što će počiniti samoubojstvo, no,
stvari krenu putem karakterističnim
za ovog autora – u isto vrijeme
duhovitim i tragičnim. Festivalski
program nastavlja s četiri dugometražna
filma – kanadskom ratnom
dramom 21. bataljun Michaela Mc-
Guiera, gruzijskom povijesnom
akcijskom dramom Zaboravljeni
kralj Nikoloza Khomasuridza,
meksičkim Preludij Eduarda Lucatera
te srpskom komedija Smrt
čovjeka na Balkanu Miroslava
Momčilovića premijerno prikazanom
na ovogodišnjem Sarajevo
Film Festivalu.
One Take in Space novi je program
festivala i predstavlja filmove koji
mogu poslužiti kao poticaj za razmišljanje
o novim formama pristupa
eksperimentalnom filmu, a
ugostit će četiri autora: Takahiroa
Suzukija iz SAD-a, Susanne
Flock iz Austrije, britanskog redatelja
Bena Russela te kanadskog
Davida Frankovicha. Program
One Take in Space prikazivat će
se sva tri dana trajanja festivala u
prostoru Male dvorane kina Tuškanac.
Dio popratnog programa
pod nazivom Take it Slow predstavlja
filmove novog poetičkog
usmjerenja “Slow Cinema” koji
obuhvaća stvaralaštvo autora Bena
Riversa, Brune Dumonta, Nurija
Bilgea Ceylana i Vlade Škafara.
Drugi dio popratnog programa,
Loading, predstavlja retrospektivu
filmova Bena Riversa. U Gliptoteci
HAZU festival donosi veliku
izložbu Milča Mančevskog pod
nazivom Pet kapi sna.
Filmovi o
ljudskim
pravima
Nakon One Take Film Festivala,
namijenjenog ponajprije filmofilima
i poklonicima manje uobičajenih
filmski formi i izričaja, prosinačka
filmskofestivalska ponuda
donosi Human Rights Film Festival
u čijem se programu nalaze
uradci koji se filmskim medijem
služe za propitivanje aktualne socijalne,
ekonomske i političke situacije
u svijetu. Deseti Human
Rights Film Festival u Zagrebu će
se odvijati od 8. do 14. prosinca u
kinu Europa i Dokukinu KIC, a
u Rijeci od 12. do 16. prosinca u
Art-kinu Croatia.
U sklopu glavnog filmskog programa
prikazat će se Pokoravanje
Craiga Zobela, film prikazan na
ovogodišnjem Sundanceu, čija je
radnja smještena u restoran brze
hrane. Film je snimljen prema istinitom
događaju, a govori o zaposlenicima
koji slijepo povjeruju
osobi koja predstavlja službeni
autoritet i svoju suradnicu optuže
za krađu. Na programu je i debitantski
film Call Girl švedskog autora
Mikaela Marcimaina, politički
triler temeljen na velikom prostitucijskom
skandalu koji je sedamdesetih
godina prošlog stoljeća
prijetio rušenjem švedske vlade.
Marcimain u svom filmu naglašava
opreku tadašnjih društveno-političkih
prilika – s jedne strane službena
politika promovirala je žensku
emancipaciju, dok su vladajuće
strukture s druge strane zataškavale
seksualnu eksploataciju maloljetnih
djevojaka. Dokumentarac
Jaurès francuskog redatelja i scenarista
Vincenta Dieutrea pogled
je s prozora njegovog ljubavnika
Simona. Vrijeme prolazi, ljubavna
veza završava, a Vincent se vraća
snimkama, montira ih i potom u
njima traži naznake ljubavi kao i
razloge njezina nestajanja. Izvještaj
Karskog dokumentarac napravljen
od intervjua s Janom Karskim, vođom
poljskog pokreta otpora koji
je putovao u Washington kako bi
informirao tadašnjeg predsjednika
SAD-a Roosevelta o započetom
genocidu kojem je svjedočio. Ovaj
intervju Claude Lanzmann snimio
je 1978. godine, a dio je izbačenih
materijala iz njegovog projekta o
Holokaustu koji je finaliziran devetosatnim
filmom Shoah.
Povodom hrvatskog predsjedavanja
inicijativom Dekada Roma,
program Romi: na rubu u srcu
Europe u sklopu HRFF-a donosi
sedam igranih i dokumentarnih
filmova. Naša škola redateljice
Mone Nicoare prati priče troje
romske djece iz malog mjesta u
Transilvaniji koji sudjeluju u projektu
desegregacije škola, boreći
se protiv nejednakosti, tradicije i
fanatizma. Film dokumentira niz
društvenih problema – od institucionalnog
rasizma, problema inherentnih
javnom obrazovanju pa do
onih svakodnevnih koje oblikuje
marginalna društvena pozicija.
Film je osvojio nagradu Sterling
za najbolji američki dokumentarac
na festivalu Silverdocs.
Nezavisno i
plesno – Iks
festival
U srijedu, 21. studenog u Domu,
ali i na drugim splitskim lokacijama
počela je peta manifestacija
Xontakt u čijem se ovogodišnjem
izdanju dio programa odvija kroz
festivalsku formu pod nazivom -
Iks. Festival Iks promovira kazališnu
produkciju koja se temelji na
istraživačkom radu i eksperimentu,
a program ovog prvog izdanja nudi
predavanja i radionice na temu
kazališne i plesne kritike. Izvedbeni
program Iks festivala obuhvaća
sedam scenskih predstava
koje će se s početkom 24. studenog
održati u Domu mladih i Gradskom
kazalištu mladih. Festival će
otvoriti Divna divna divna katastrofa,
izvedbeni projekt Instituta
za katastrofu i kaos kojeg izvode
Selma Banich, Deana Gobac, Nataša
Govedić, Roberta Milevoj i
Iva Nerina Sibila. Predstavi će
prethoditi radionica na kojoj će
akteri nezavisne scene podijeliti
svoje priče o katastrofi, preživljavanju
i dostojanstvu. Splitski plesni
kolektiv Teatar od soli prikazat će
plesnu improvizaciju Samo pokretanje,
a zadnja izvedba u programu
bit će Something to do with death,
kaubojski plesni obračun Sanje
Tropp Frühwald sa Sašom Antićem
iz TBF-a.
Na naSLOvNOJ
STRaNICI:
BOJan KRIšTOfIĆ,
ŽeNSKa GLavo!
“Većina velikih mislioca
marksizma, uključujući i
samog Marxa, bili su glavati,
kosati i bradati muškarci
(čast iznimkama). U duhu
osvježenog zanimanja
za feminističku kritiku
marksizma, vezano uz
aktualne forume po bijelom
svijetu, malo smo prepolovili
te glavate muškarce da bi
vidjeli što to oni u svojim
umovima kriju, a to je,
naravno, njihov ženski
id. Zato ovu naslovnicu
posvećujemo svim ženama
koje misle svojom glavom.”
BOJan KRIšTOfIĆ
bojan.kristofic@gmail.com
http://drugo-uho.tumblr.com.
http://www.behance.net/
drugouho
Zarez je član mreže Eurozine,
koja povezuje preko 80 europskih
kulturnih časopisa.
www.eurozine.com
zarez, dvotjednik za kulturna
i društvena zbivanja
adresa uredništva
Vodnikova 17, HR-10000 Zagreb,
tel: +385 1 4855 449, 4855 451
fax: +385 1 4813 572
e-mail: zarez@zg.htnet.hr
web: www.zarez.hr
uredništvo prima
pon–pet 10–14h
nakladnik
Druga strana d.o.o.
za nakladnika
Zoran Roško
glavni urednik
Boris Postnikov
zamjenici glavnog urednika
Nataša Govedić, Srećko
Horvat, Trpimir Matasović
i Marko Pogačar
izvršni urednik
Nenad Perković
poslovna tajnica
Dijana Cepić
uredništvo
Marija Ćaćić, Dario Grgić,
Hana Jušić, Silva Kalčić,
Bojan Krištofić, Katarina
Luketić, Suzana Marjanić,
Jelena Ostojić, Luka
Ostojić, Zoran Roško
i Neven Svilar
dizajn
Ira Payer, Tina Ivezić
lektura
Darko Milošić
prijelom i priprema
Davor Milašinčić
tisak
Tiskara Zagreb d.o.o.
Tiskanje ovog broja omogućili su:
Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske
Ured za kulturu Grada
Zagreba