DekonsTRUkcIJa kUlTURnog polJa - Zarez
DekonsTRUkcIJa kUlTURnog polJa - Zarez
DekonsTRUkcIJa kUlTURnog polJa - Zarez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Društvo<br />
zarez, xiv /346, 22. studenoga 2012. 9<br />
TLOS – Tvornica laboratorijske opreme i stakla<br />
Osnovana: 1948.<br />
Broj radnika 1991: 268<br />
Broj radnika 2012: 28<br />
Vrijednost 1991: 8,1 milijun DEM<br />
Stanje: u stečaju od 2011.<br />
TLOS se bavio izradom staklenih laboratorijskih aparata, toplomjera i<br />
aerometara, laboratorijske opreme, laboratorijskog namještaja, ampula,<br />
epruveta, bočica i srodnih proizvoda za potrebe farmaceutske industrije i<br />
laboratorija.<br />
U trenutku propasti poduzeće, koje je u većinskom vlasništvu obitelji Peričić,<br />
izvozi gotovo cijeli proizvodni asortiman, a narudžbe su unaprijed plaćene. Nije<br />
jasno kamo odlaze novci budući se radnicima ne isplaćuju plaće više od pola<br />
godine. TLOS se nalazi na atraktivnoj lokaciji u Radničkoj 21 pa je izgledno da je<br />
namjerno uništen radi preprodaje 10 601 m2 zemljišta čija je vrijednost 1991.<br />
procijenjena na 1,4 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.<br />
Stečaj koji još uvijek nije okončan pokreću radnici početkom 2011.<br />
Zagrepčanka<br />
Poduzeće osnovano: 1981<br />
Broj radnika 1992: 1200<br />
Vrijednost poduzeća 1992: 29 milijuna DEM<br />
Broj radnika 2000: 0<br />
Osnovana spajanjem nekoliko srodnih poduzeća u poduzeće za veleprodaju i<br />
maloprodaju prehrambenih proizvoda (uzgoj ribe, klanje stoke, prerada i<br />
konzerviranje mesa) te ugostiteljstvo. U vlasništvu poduzeća nalazile su se<br />
brojne nekretnine, poput kompleksa stare Gradske klaonice iz 30-tih godina<br />
prošlog stoljeća ili ribogojilišta kraj Otočca, najvećeg u Hrvatskoj.<br />
Postupak privatizacije počinje 1992, a završava 1995 godine. U periodu od tri<br />
godine iz imovine poduzeća isisano je i opljačkano 27 milijuna kuna.<br />
Propadanje poduzeća završava otvaranjem stečajnog postupka 2000. godine,<br />
koji još traje. Bivši radnici imaju još nenaplaćenih potraživanja.<br />
Iskorištavanjem prava na prvokup zbog preventivne zaštite vrijedne industrijske<br />
arhitekture i povijesnog dobra, Grad Zagreb 2001. godine kupuje zemljište<br />
tvornice u Heinzelovoj za 118 milijuna kuna. Nakon šest godina zapostavljanja<br />
zemljišta, 2007. godine, Grad lokaciju prodaje Zagrebačkom holdingu za 251<br />
milijun kuna.<br />
Holding nastavlja s nebrigom za postrojenja stare tvornice. Konačno, u 2012.,<br />
daje oglas za zemljište tvornice koje se nudi investitorima kao lokacija za<br />
izgradnju novog zagrebačkog poslovno-stambenog centra s neboderom od 36<br />
katova, tri tisuće stanova, hotelom te ''lifestyle trgovačkim centrom'', unatoč<br />
tome što je zemljište opterećeno nerješenim vlasničkim pravima.<br />
U krugu nekadašnje tvornice djeluje kolektiv 'reciKlaonica' osnovan 2010.<br />
godine. Početkom listopada 2012. Holding je organizirao neuspješan pokušaj<br />
deložacije stanara kolektiva.<br />
Croatia bus<br />
Poduzeće osnovano: 1990.<br />
Broj radnika 1993. godine: 429<br />
Vrijednost 1994. godine: 23,8 milijun DEM<br />
Broj radnika 2012. godine: 142<br />
Stanje: u stečaju od 2009.<br />
Croatia bus nastaje cijepanjem holdinga Croatiatrans-grup 1994. na 18<br />
poduzeća. Poduzeće se bavi uslugama u cestovnom prometu, od kojih su<br />
posebno značajne:<br />
prijevoz putnika u gradskom, prigradskom i međunarodnom cestovnom<br />
prometu,<br />
iznajmljivanje vozila, pregledi, popravak i održavanje motornih vozila,<br />
proizvodno-remontni<br />
poslovi, pranje i podmazivanje, posredovanje i pružanje usluga u putničkom<br />
prometu. Godine 2001. poduzeće zamjenjuje svoje zemljište u Heinzelovoj bb<br />
za gradsko zemljište u Heinzelovoj 61 pri čemu se tadašnjeg gradonačelnika<br />
Milana Bandićaoptužuje za sklapanje po grad štetnog ugovora. Sudskog<br />
epiloga nema.<br />
Dio radnika blokira ulaz u poduzeće od studenog 2002. do ožujka 2003. tražeći<br />
smjenu tadašnje i postavljanje nove krizne uprave do okončanja sudskog<br />
postupka protiv bivšeg direktora Leona Sulića koji će kasnije biti osuđen na<br />
sedam godina zatvora zbog pljačke firme.<br />
Poduzeće je u stečaju od 2009.<br />
Naprijed<br />
Broj radnika 1991.: 1000<br />
Broj radnika 2012: 0<br />
Stanje: tvrtka ne postoji<br />
1992. Ante Gucić postaje većinski vlasnik tvrtke,koji radnike, bez njihova<br />
znanja, prebacuje ne sestrinsku novoosnovanu trvtku NIK Naprijed. Radnici su,<br />
bez njohovog znanja, odjavljeni sa Mirovinskog osiguranja i od kada prestaje<br />
radni staž. Uz to potpisuju nepovoljne ugovore na određeno na sugestiju<br />
matičnog sindikata tekstila, obuće, kože, i gume.<br />
Prilikom pokretanja stečajnog postupka 2000. g. na sugestiju sindikata<br />
tekstila, obuće, kože i gume (SSSH) većinu radnika raskida ugovore na<br />
neodređeno sa sestrinskom likvidnom tvrtkom i potpisuje ugovore na<br />
određeno sa tvrtkom u stečaju.<br />
Stečajni postupak započet je 2000.g. kada je oko 1000 radnika radilo preko<br />
ugovora na određeno iz mjeseca u mjesec,a 2002.g. stečajni upravitelj gasi<br />
proizvdnju.<br />
Uslijed rješenja o odbijanju zahtjeva za isplatu otpremnine, radnici u velikom<br />
broju zauzimaju pogon. Radnicima je na poslijetku priznata otpremnina nakon<br />
koje tek primjećuju da su zakinuti za poslijednjih 10 godina staža.<br />
Naprijed je rijedak primjer radničke akcije zauzimanja pogona sa relativno<br />
pozitivnim ishodom. Bivšim radnicima Naprijeda isplaćeno je 12milijuna kuna<br />
otpremnine.<br />
Unijapapir<br />
Poduzeće osnovano: 1953.<br />
Vrijednost 2007. godine: 35,6 milijuna kn<br />
Broj radnika 2012. godine: 206<br />
.<br />
Unijapapir se bavi preradom i prometom sekundarnih sirovina te je najveći<br />
sakupljač starog papira u Hrvatskoj. Sjedište firme je na Radničkoj 22, a od<br />
1995. se nalazi u sastavu Belišće grupe.<br />
TŽV Gredelj<br />
Poduzeće osnovano: 1894<br />
Broj radnika u proljeće 2012: 1465<br />
Broj radnika u jesen 2012: 970 (pod ugovorom od mjesec dana)<br />
Stanje: u stečaju od listopada 2012.<br />
Gredelj je tvornica za projektiranje, proizvodnju, modernizaciju, obnovu i<br />
održavanje željezničkih vozila u stopostotnom vlasništvu države. Kao glavna<br />
radionica Jugoslavenskih željeznica zapošljava oko 3300 radnika u gradu i<br />
državi i predstavlja strateški i gospodarski jedno od najvažnijih industrijskih<br />
postrojenja u Zagrebu. Trenutno svedena na jedan pogon na Žitnjaku. Nakon<br />
preseljenja iz centra grada na Vukomerečku cestu, Gredelj prodaje 12 000 m2<br />
površine starog pogona gradu Zagrebu. 2007 godine grad Zagreb ovo<br />
zemljište prodaje Zagrebačkom holdingu.<br />
U jesen 2012 uprava Gredelja pokreće stečajni postupak pod izgovorom<br />
akumuliranog duga od pola milijarde kuna. Vrijednost nekretnina tvrtke<br />
procjenjuje se na oko 1.5 milijardi kuna. Do sada je, tijekom stečajnog<br />
postupka, otpušteno 380 radnika, a njih preostalih 970 dobilo je ugovore na<br />
mjesec dana. Stečajni upravitelj, Pero Hrkač, izjavio je kako namjerava<br />
raskinuti sve ugovore o radu i početkom slijedeće godine zaposliti samo one<br />
radnike koje ocjeni potrebnima. Kao jedan od mogućih kupaca Gredelja navodi<br />
se američka tvrtka NERC koja je zainteresirana tek za dio Gredeljevog<br />
poslovanja, tj oko 300 radnih mjesta. Stečajni postupak koincidira sa planom<br />
privatizacije cjelokupne mreže Hrvatskih Željeznica.<br />
05.11.2012. nakon niza prosvjeda, radnici Gredelja blokiraju ulaz u u upravnu<br />
zgradu i ne dozvoljavaju stečajnom upravitelju ulazak. Stečajni postupak se<br />
nastavlja kao i borba radnika.
Change language