TEMAT: JAvni ProsTor i JAvno dobro - Zarez
TEMAT: JAvni ProsTor i JAvno dobro - Zarez
TEMAT: JAvni ProsTor i JAvno dobro - Zarez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
najave jelena ostojić<br />
zarez, xiv /335, 24. svibnja 2012. 47<br />
Kamo vode<br />
dokumenti?<br />
Sindikat visokog obrazovanja<br />
i znanosti Akademska solidarnost<br />
poziva na tribinu pod nazivom<br />
“Kamo vode dokumenti?”<br />
koja će se održati u ponedjeljak,<br />
28. svibnja s početkom u 19 sati na<br />
Filozofskom fakultetu u Zagrebu<br />
(dvorana VI). Na tribini će se raspravljati<br />
o trima aktualnim dokumentima<br />
vezanima uz politiku<br />
znanosti i visokog obrazovanja:<br />
Deklaraciji o znanosti i visokom<br />
obrazovanju (Akademska solidarnost),<br />
Smjernicama za strategiju<br />
odgoja, obrazovanja, znanosti i<br />
tehnologije (MZOS i HAZU), te<br />
Prijedlogu Zakona o izmjenama i<br />
dopunama Zakona o znanstvenoj<br />
djelatnosti i visokom obrazovanju<br />
(MZOS). Kao uvodni izlagači<br />
sudjelovati će Neven Budak (savjetnik<br />
predsjednika Vlade RH<br />
za znanost), Ružica Beljo Lučić i<br />
Saša Zelenika (MZOS), te delegati<br />
Akademske solidarnosti.<br />
Izložba “Mreže<br />
solidarnosti” u<br />
Jadrankamenu<br />
Nakon izložbe u Dalmacijavinu<br />
gdje je sudjelovao veliki<br />
broj umjetnika, aktivista, građana,<br />
radnika i ostalih, platforma<br />
“Mreže solidarnosti” od 8. do 10.<br />
lipnja seli se u kamenolom firme<br />
Jadrankamen u Pučišćima. Ideja<br />
je kreirati mjesto za komunikaciju<br />
u konkretnom simboličkom<br />
prostoru ove opljačkane firme neizvjesne<br />
budućnosti. “Vladavina<br />
poslovnih ljudi i raznih ekonomskih<br />
stručnjaka za posljedicu ima<br />
galopirajuću materijalnu bijedu,<br />
kronične ekološke probleme, sve<br />
veće podjele među ljudima (rasne,<br />
religijske, nacionalne...) i na koncu<br />
nasilje na svim razinama. Glavni<br />
principi kapitalizma kao što su natjecanje<br />
i borba za nadmoć, bilo<br />
da se radi o tržištu, parlamentu ili<br />
međudržavnim odnosima, osnovni<br />
su uzroci ogromnih podjela među<br />
ljudima i danas te iste podjele sprječavaju<br />
radnike Jadrankamena<br />
i bezbrojnih drugih firmi pred<br />
likvidacijom da se međusobno<br />
povežu u jedinstven organizam<br />
koji bi imao jasan politički stav<br />
i koji bi samostalno promijenio<br />
zacrtanu sudbinu. Međutim, da<br />
bi taj novi organizam mogao zaista<br />
zaživjeti i razgovjetno artikulirati<br />
novi prostor demokracije,<br />
moraju mu se pridružiti i ostali<br />
društveni akteri, odnosno on mora<br />
biti otvoren za svakoga”. “Mreža<br />
solidarnosti” stoga poziva sve koji<br />
smatraju da svojom intervencijom,<br />
radom ili organizacijom događanja<br />
mogu dati doprinos u kreiranju<br />
zajedničkog prostora djelovanja.<br />
U skladu s težnjom izložbe da se<br />
ne promoviraju pojedinci (parlamentarna<br />
demokracija) već ideje<br />
(direktna demokracija), radovi<br />
neće biti potpisani. Imena grupa<br />
i pojedinaca će biti navedena pod<br />
kolektivnim autorom na ulazu u<br />
prostor izložbe. Rok za prijavu<br />
radova je 31. svibnja do 17 sati, a<br />
postavljanje radova obavit će se<br />
5., 6. i 7. lipnja. Kontakt za prijavu<br />
je mrezasolidarnosti@gmail.com.<br />
Što je ostalo?<br />
Tribina pod nazivom “Socijalizam<br />
je bio bolji? Naslijeđe jugoslovenskog<br />
društvenog i kulturnog<br />
modela” održat će se u klubu<br />
Močvara 25. svibnja u 20 sati, a<br />
na njoj će Saša Ilić i Saša Ćirić iz<br />
beogradskog Betona razgovarati<br />
s Hrvojem Klasićem, autor knjige<br />
Jugoslavija i svijet 1968 (Naklada<br />
Ljevak, 2012.) i Deanom Dudom,<br />
profesorom Filozofskog fakulteta<br />
u Zagrebu i autorom brojnih tekstova<br />
iz oblasti studija kulture. Što<br />
je ostalo od nekadašnjeg socijalizma<br />
koji se prakticirao u SFRJ i<br />
kakav je status jugoslovenske ideološke,<br />
političke i kulturne prakse<br />
danas u Hrvatskoj i Srbiji? Usporedit<br />
će se i književna praksa samoupravnog<br />
socijalizma s ovom<br />
u doba tranzicijskog kapitalizma<br />
te pitanje besplatnog školovanja<br />
i modela kulture za sve.<br />
Arhitekti o<br />
stanogradnji<br />
Društvo arhitekata Zagreba<br />
organizira druge po redu Dane<br />
zagrebačke arhitekture koji će se<br />
održati od 29. svibnja do 2. lipnja.<br />
Ovogodišnja tema Dana stambena<br />
je arhitektura 21. stoljeća u Zagrebu.<br />
Što je stanogradnja danas?<br />
Kakvi su standardi izgradnje stanova?<br />
Tko projektira i gradi kvalitetne<br />
stanove? Kakve se danas<br />
tipologije stanova najčešće susreću?<br />
To je ujedno prilika da se<br />
uz profesionalne vodiče i autore<br />
projekata pogledaju različite tipologije<br />
stanova izgrađenih zadnjih<br />
12 godina, od stanova u urbanim<br />
vilama u podsljemenskoj zoni,<br />
preko luksuznih stanova u centru<br />
grada do stanova u poticanoj<br />
stanogradnji. Program je namijenjen<br />
arhitektima i urbanistima iz<br />
cijele regije, drugim srodnim profesijama<br />
i kulturnim djelatnicima<br />
te građanima. Također je važno<br />
predstaviti stambena ostvarenja i<br />
vrijedne prostore u gradu onima<br />
koji donose odluke vezane uz prostorno<br />
uređenje, kako bi se kreirale<br />
pretpostavke za kvalitetne buduće<br />
odluke vezane uz prostorne planove.<br />
Tijekom Dana zagrebačke<br />
arhitekture planiran je obilazak<br />
istaknutih stambenih ostvarenja<br />
na području grada Zagreba, prezentaciju<br />
objekata od strane samih<br />
autora ili vodiča, predavanja<br />
i diskusija na temu stanogradnje,<br />
radionice, okrugle stolove, uz svečano<br />
otvorenje Dana zagrebačke<br />
arhitekture.<br />
Kulturne<br />
memorije:<br />
Kvartovska<br />
spika<br />
Interdisciplinarni projekt Kulturne<br />
memorije bavi se problematikom<br />
vezanom uz propitivanje<br />
različitih načina konstruiranja<br />
javnog sjećanja te ulozi kulturnih<br />
memorija u formiranju kolektivnog<br />
identiteta. Kulturne memorije<br />
kao područje istraživanja u<br />
posljednjih dvadeset godina postaju<br />
sastavni dio raznih disciplina:<br />
od antropologije, sociologije, kulturne<br />
geografije, povijesti, kulturnih<br />
studija do književnosti, studija<br />
performansa, povijesti umjetnosti<br />
i filmskih studija. Jedno od predavanja<br />
u sklopu ovog projekta<br />
jest “Kvartovska spika i sjećanje<br />
urbani lokalizmi u Novom Zagrebu<br />
- Novi Zagreb danas više i<br />
nije tako nov…” koja će se održati<br />
29. svibnja u 20 sati, a voditelj je<br />
dr.sc. Valentina Gulin-Zrnić. Ovo<br />
predavanje je utemeljeno na kulturnoantropološkoj<br />
studiji o gradu<br />
i o novim dijelovima grada. U Zagrebu,<br />
konkretno, tijekom druge<br />
polovice 20. stoljeća, južno od Save<br />
izgrađeno je desetak novih stambenih<br />
naselja u kojima danas živi<br />
stotinjak tisuća stanovnika. Predavanje<br />
se temelji na iskustvima<br />
življenja u novozagrebačkim naseljima<br />
i ispisuje jednu drukčiju<br />
urbanu povijest: onu u kojoj se<br />
priča o gradu plete iz biografskih<br />
priča njegovih građana.<br />
Lipanj u znaku<br />
nadilaženja<br />
rodnih<br />
stereotipa<br />
Program Vox Feminae i Dokukino<br />
u lipnju se bavi transrodnom<br />
problematikom. U četvrtak, 7. i 14.<br />
lipnja, na programu Dokukina je<br />
film Identities redateljice Vittorie<br />
Colonna Di Stigliano, koji prati<br />
multikulturalnu transrodnu zajednicu<br />
u Irskoj. Kroz pet osobnih<br />
priča film otvara vrata u paralelan<br />
svijet transvestizma, transseksualnosti<br />
i rodnih identiteta u koji<br />
se ulazi kroz intimne opservacije<br />
likova.<br />
Film se bavi nadilaženjem rodnih<br />
stereotipa i kategorizacija te<br />
ruši rodne konstrukcije omogućivši<br />
osobnostima i emocijama da<br />
se izraze. Kroz seriju intervjua,<br />
koje prate umjetnički performansi,<br />
dokumentirane su osobne<br />
priče, koje iskustva odbacivanja<br />
i diskriminacije stavljaju u širi<br />
politički i religijski kontekst. Redateljica<br />
je odabrala crno-bijelu<br />
tehniku snimanja intervjua kako<br />
bi naglasila činjenicu da društvo<br />
sagledava rod kao dihotomnu kategoriju,<br />
zbog čega sve što ne ulazi<br />
u muški ili ženski pretinac postaje<br />
neprihvatljivo.<br />
Više o programu pogledajte na<br />
www.voxfeminae.net i www.dokukino.net<br />
Na naslovnoj<br />
stranici:<br />
Damir Žižić,<br />
FREE MEDIKA<br />
“Prigodom posjete kineske<br />
delegacije Zagrebu uhićen<br />
je aktivist koji je u javnom<br />
prostoru grada vikuo “Free<br />
Tibet”, a s krova squata<br />
Medika policija i vatrogasci<br />
po hitnom poskupku su<br />
uklonili grafit sadržaja<br />
“Free Tibet.” Istovremeno<br />
gradske vasti povećavaju<br />
Medici i ostalim udrugama<br />
civilnog društva cijenu najma<br />
prostora za 300 %.”<br />
Damir Žižić<br />
Rođen u Splitu. Živi i radi u<br />
Zagrebu.<br />
<strong>Zarez</strong> je član mreže Eurozine,<br />
koja povezuje preko 80 europskih<br />
kulturnih časopisa.<br />
zarez, dvotjednik za kulturna<br />
i društvena zbivanja<br />
adresa uredništva<br />
Vodnikova 17, HR-10000 Zagreb,<br />
tel: +385 1 4855 449, 4855 451<br />
fax: +385 1 4813 572<br />
e-mail: zarez@zg.htnet.hr<br />
web: www.zarez.hr<br />
uredništvo prima<br />
pon–pet 10–14h<br />
nakladnik<br />
Druga strana d.o.o.<br />
za nakladnika<br />
Zoran Roško<br />
glavni urednik<br />
Boris Postnikov<br />
zamjenici glavnog urednika<br />
Nataša Govedić<br />
i Srećko Horvat<br />
izvršni urednik<br />
Nenad Perković<br />
poslovna tajnica<br />
Dijana Cepić<br />
uredništvo<br />
Dario Grgić, Hana Jušić,<br />
Silva Kalčić, Katarina<br />
Luketić, Suzana Marjanić,<br />
Trpimir Matasović, Jelena<br />
Ostojić, Marko Pogačar<br />
Srećko Pulig, Zoran Roško<br />
i Gioia–Ana Ulrich<br />
dizajn<br />
Ira Payer, Tina Ivezić<br />
lektura<br />
Darko Milošić<br />
prijelom i priprema za tisak<br />
Davor Milašinčić<br />
tisak<br />
Tiskara Zagreb d.o.o.<br />
Tiskanje ovog broja omogućili su:<br />
Ministarstvo kulture<br />
Republike Hrvatske<br />
Ured za kulturu Grada<br />
Zagreba
Change language