Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planavegetacija pozitivno utiče na svjetlosni režim, temperaturni režim,vlažnost vazduha, eroziju, aerozagađenja, i dr činioce u naselju.Na ovom području ova kategorija zelenila je predstavljena unajvećem dijelu, uskom trakom zelenila uz Jadransku magistralu.Samo na jednoj lokaciji ove kategorija zelenila ima veću širinu iispunjava svoju sanitarno-higijensku funkciju. Zelenilo je sastavljeno odbiljnih vrsta koje sačinjavaju makiju ( Pistacia sp., Myrtus communis,...) uz dodatak subspontano razmnoženih vrsta drveća: bagrema(Robinia pseudoacacia) i kiselog drveta (Ailanthus altissima).Zelene i slobodne površine ograničene namjeneZelenilo turističkih objekataU ovu kategoriju zelenila spadaju zelene površine hotela „Park“i zelene površine auto kampa.Površine oko hotela „Park“ su nekada bile u sklopu privatnogvrta porodice Đurković. Karakteriše ih prisustvo borova pinija (Pinuspinea), kedrova (Cedrus libani), kaki jabuka (Diospyros kaki), palmi(Washingtonia filifera), feoja (Feijoa sellowiana),... Stabla pinije suizuzetnih dimenzija i uočavaju se sa većih udaljenosti, kao i jednostablo kiselog drveta (Ailanthus altissima)Zbog svojih izuzetnih karakteristika i velike kolekcije egzotičnogbilja, u toku 1968. godine pokrenuta je inicijativa za zaštitu ovihpovršina kao botaničkog i hortikulturnog objekta od strane Opštine<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> tj Savjeta za prosvjetu i kulturu Opštine. Međutim dorealizacije ove ideje nije nikada došlo. Nažalost, danas mnogih, tadazabilježenih vrsta, više nema.Auto kamp je organizovan na površinama oko individualnogstambenog objekta koje se karakterišu sadnicama maslina, smokava idrugih voćnih vrsta. Žbunastih vrsta nema sem oko objekta u kojem jerestoran i individualnog stambenog objekta.Zelenilo individualnih stambenih objekataNa području koje je obuhvaćeno ovim planskim dokumentom,najveći procenat odlazi na zelene površine oko individualnih stambenihobjekata.Vrtna arhitektura mediteranskog tipa se ne može zamisliti bezkamene terase, kamenih „pižula“ (zidići za sjedanje), kao i obavezne„odrine“ (pergola) na kojoj je rasla loza, a u novije vrijeme kivi. Naterasama, balkonima i duž stepeništa se nalazi puno „pitara“ (saksija)sa cvijećem, naročito ako oko objekta nema mnogo zemljišta koje bi sekoristilo za „đardin“ (vrt).Zelenilo oko individualnih stambenih objekata se odlikujeraznovrsnošću biljnog materijala kao i različitim kvalitetom uređenja iodržavanja slobodnih površina oko njih. Od vrsta koje najčešćesrećemo na ovim površinama su razne vrste agruma (naranče, limuni),zatim magnolije, mimoze, primorski borovi, kivi, vinova loza, bogumile,kamelije, palme, cikasi, agave, oleanderi... i mnoge druge autohtone iodomaćene alohtone biljne vrste.89
Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaNa ovom području se nalaze neke od najkvalitetnijih privatnihzelenih površina u opštini (porodica Ilić, Vuković). Odlikuju se visokimkvalitetom održavanja, bogatstvom biljnih vrsta, skladno uklopljenimvrtno-arhitektonskim elementima.10.3. Planirano stanjeOsnovne smjernicePlanom se predviđa:- očuvanje i zaštita kulturnog pejzaža kao i očuvanje tradicionalnognačina uređenja slobodnih površina: terasasto oblikovanje,podzide od kamena- zaštita maslinjaka- uspostavljanje optimalnog odnosa između izgrađenih i slobodnihpovršina;- povezivanje planiranih zelenih površina u jedinstveni sistem sapejzažnim okruženjem;- usklađivanje kompozicionog rješenja zelenila sa namjenom(kategorijom) zelenih površina- maksimalno očuvanje i uklapanje postojećeg vitalnog ifukcionalnog zelenila u nova urbanističko-arhitektonska rješenja- potrebu korištenja biljnih vrsta otpornih na postojeće uslovesredine i usklađene sa kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima.Zaštita kulturnog pejzaža/predjelaZakon o zaštiti prirode (čl27) propisuje da se „Zaštita predjelavrši planiranjem i sprovođenjem sveobuhvatnih mjera kojima sespriječavaju neželjene promjene i degradacija prirodnih ...ili stvorenihpredjela radi očuvanja značajnih obilježja i karaktera predjela,raznovrsnosti, jedinstvenosti i estetske vrijednosti....“Kulturni pejzaž Bijele, kao dio kulturnog pejzaža Boke Kotorske,jednog od najljepših zaliva na svijetu, mora sačuvati svoj identitet,karakter i estetsku vrijednost. Mjere za zaštitu predjela najprije seogledaju u urbanističko-tehničkim uslovima za izgradnju objekata kojise odnose na stepen izgrađenosti, koeficijent korišćenja zemljišta uzograničavanje spratnosti objekata. Zaštita pejzaža još obuhvata:racionalno korištenje već zauzetog prostora, zaštita mediteranskevegetacije, maslinjaka i šumskih kompleksa, očuvanje vrijednih grupaegzota uz šetališta i saobraćajnice, zabranu gradnje objekata čijefunkcionisanje zagađuje sredinu,....Zaštitu kulturnog pejzaža treba planirati u skladu sakapacitetom prostora i uz integrisanje parametara održivog razvoja.90