Devet su dana drva dovozili tovare silne;a kad svjetlost svijetu već deseta zora donese,tada Hektora smijelog iznesu roneći suze,lomači na vrh polože leš i nalože oganj.A kad ranosvanka veće ružoprsta osvanu Zora,onda nagrne narod pred lomača Hektora slavnog.A kad se iskupe već i svi se zajedno nađu,najprije rumenim vinom ugasiše lomača cijelu,svuda kuda je snaga silovitog doprla ognja,potom bijele braća i drugovi sakupe kosti,ridajuć ', i svi grozne niz obraze ronjahu suze.Kosti, kada ih skupe, u zlatni smestiše kovčeg,grimiznim pokrovom i tankim pokriju kovčeg.U raku iskopanu tad spustiše njega, a ozgokamenja krupnog oni navališe jedan na drugi.Nadgrobni naspi hum i postave svugdje stražare,da ih ne napadnu prije Ahejci s nazuvkom lijepim.A kad podignu hum, tad vraćati 'se stanu i potomlijepo se iskupe svi i slavnom se čašću čašćuima u dvorima divu dragoga Prijama kralja.Tako su oni pogrebi konjomoru Hektora borca.NAPOMENEO povijesnoj POZADINI I epskoj TEHNICA <strong>Homer</strong>ovog EPAI. ISTORIJSKA i epske REALNOSTIako obasjan BLESKOM herojske veličine, svijet junaka Ilijade i Odiseje svijet je opipljiv,svijet činjeničke. Moćne građevine Ilion i Mikene nisu blistale onim sjajem u kome ih epprikazuje, ali su se dizale na onim mjestima koja se u epu spominju. Helenski pjesnik svojejunake oprema oklopom od medi i tuča, pušta ih da se bore s bornih kola, držeći se starinskihopisa junačke pesme koji kao da nas vraćaju u brončano doba, iako Heleni njegovog vremenaumeju da jašu i znaju za železo. Kada ne govori o junačkoj opremi nego o nesavitljiv duhujunaka, uzima kao simbol železo, tvrđe i otpornije od bronce. U Ilijadi Hektor, dok gineproboden kopljem od medi, optužuje Ahileja da u grudima ima gvozdeno srce. Ali ovi podacisadržani u Ilijadi i Odiseji, i pored toga što arheologija često svjedoči o njihovojautentičnosti, nisu mogli potvrditi epske Ahajcima - tako Ilijada naziva Helenska plemenapod Trojom - kao povijesni narod. Ilijada i Odiseja odviše su pozni svjedoci. Epski Ahajciprihvaćeni su kao povijesni narod tek nedavno, i to samo donekle, kad su pročitani helenskizapisi iz razdoblja i krajeva u koje helenski epovi stavljaju tu skupinu plemena; jer,prapovijest se pretvara u povijest kada o njoj počnu govore njeni vlastiti, njoj suvremeni
pisani izvori.Pitanje vjerodostojnosti epskih izvješća o herojskom dobu Helade bilo je ušlo u jednu novufazu već nekako oko godine 1870. Jedan oduševljeni ljubitelj Ilijade i Odiseje, spretantrgovac koji je uspio da se obogati trgujući krznima, poduhvatio se 1868. posla da na samomterenu ispita verodostojiost helenskog predanja o trojanskoj vojni. Bio je to HeinrichSchliemann, kome je pošlo za rukom da na brežuljku Hisarliku, u oblasti antičke Troade,otkrije ruševine ne jednoga već cijelog niza starih naselja smještenih tamo gdje se, premaantičkim izvješćima, nalazio epski Ilij, grad Troja. Schliemann je krenuo i na Pelopones, upokrajinu Argolidu, da tamo otkrije ostatke Mikene, sjedala glavnog zapovjednika trojanskihneprijatelja, Agamemnona. Pored ostataka građevina ,1874-76. godine našao je i izuzetnobogate ukrasne predmete od zlata, koji kao da su potvrđivali povijesnu utemeljenost epiteta ..bogata zlatom "koji se u helenskom epu stalno javlja uz ime grada Mikene. Schliemann jestoga bio čvrsto uvjeren da je našao Agamemnonov blago. Ali stručnjacima je bilo teško dase s njim u tome slože, jer materijalna kultura Slimane Mikene nije bila slična poznijoj,nesumnjivo helenskoj; štoviše, uskoro se pokazalo da ima mnoge zajedničke crte sa starijomkulturom otoka Krete. Pouzdano rješenje ovog problema donijelo je tek dešifriranje pisanihdokumenata mikenske civilizacije.Godine 1889, Arthur Evans, konzervator Etmolean muzeja u Oxfordu, naišao je na otisakjednog pečata od prozračnog ahata za koji se tvrdilo da potječe iz antičke Sparte naPeloponesu. Četiri ovalna polja na pečatu sadržavala su stilizirane znakove koji su Evansapodsjećala na hijeroglifsko pismo maloazijskih Hetita. U godinama koje su slijedile Evans jeu antikvarijat Atene našao druge slične pečatnike i utvrdilo da potječu s otoka Krete. Tako sunastala prva osnovana nagađanja o staroj minojskoj i mikenskoj pismenosti. Ne samo antičkapredanja nego i arheološki podaci govorili su o razvijenoj ekonomskoj strukturi minojskogkraljevstva na Kreti. To otok, izolirano u središtu istočnog Mediterana, razvilo je visokucivilizaciju. Arheološki nalazi zlatnih i srebrnih predmeta pokazivali su da je Kreta moraoimati razvijeno i specijalizirano zanatstvo.Ovakva visoka specijalizacija zahtijeva razvijenu podjelu rada, a podjela rada ekonomskisustav koji specijalistima osigurava uvjete za život. Iz toga za Evansa proisteklo pitanje da litakva razvijena društvena struktura ne zahtijeva nužno i neku vrstu pismenosti, barem radivođenja osnovnog knjigovodstva u kraljevskim palačama Krete i po utvrđenim dvorovimamikenske gospode na Peloponesu.Evans je krenuo na Kreta, koji je još bio u turskim rukama, i tu je, po selima, našao mnogeslične pečatnike. Seljanke su ih nosile kao amajlije i nazivale su ih "pružateljima mlijeka" ili"mliječnim kamenovima" - galuses i galopetres. Starije žene, koje se više nisu nadale porodu,rado su ih prodavale, dok se mlađe nisu htjele odvojiti od tih amajlija. pa je Evans uzimaosamo otiske. Sakupljeni materijal mu je omogućio da prvi pouzdano utvrdi postojanje jednestare pismenosti na terenu potonje Helade, čije je ishodište bio Kreta. Ali tekstove naantičkim pečatnicima Evans nije mogao da pročita niti je mogao reći na kojem su jezikusastavljeni. Velika starina arheoloških nalaza s Krete, legende o moći kritskog vladara Minojaili Minosa i prvobitnoj ovisnosti grčke Atene od Minoja glavnog grada Knosos, bili su povodpretpostavci da je Minojska civilizacija staroga Krete bila nehelenska i prehelenska i da suona i njoj srodna mikenska civilizacija na Peloponesu nestale kada su ih pokorili helenskidoseljennci, koji su počeli da prodiru s balkanskog sjevera već negdje oko 2000. godine stareere. Poptto je Evans 1900. године откопао у староме Кнососу на Криту и богат архивглинених плочица исписаних минојско-микенским знацима, било је доказано ипостојање минојског дворског књиговодства. Slične tablice nađene su iu mikenske Pilu naPeloponesu, pa je Evansa teorija o isključivo nehelenskoj i prehelenskoj minejsko -mikenskoj civilizaciji imala punih pedeset godina velik broj pristalica.
- Page 7:
Skoči Antilima i stane s ramena mu
- Page 10 and 11:
Pelop, koji je svojom krilatom zapr
- Page 12 and 13:
zakoprca i, za očima što su se na
- Page 14 and 15:
Posmatrana sa stajališta cjeline I
- Page 16 and 17:
Analitičarima, jamačno, smeta kol
- Page 18 and 19:
Ilijade, pjesme o Ahilejevom gnjevu
- Page 20 and 21:
tijelom. mrskog neprijatelja i daje
- Page 22 and 23:
žrec odati poštu i otkupe primiti
- Page 24 and 25:
uzet ', jer volim da je kod sebe u
- Page 26:
jer ću ti kazati ovo, i zaista tak
- Page 29 and 30:
Tada Ahilejprolije suzu, sjedne na
- Page 31 and 32:
"HRIS, posla me amo junacima kralj
- Page 33 and 34:
Tako reče Kronion i vjeđa namignu
- Page 35 and 36:
Na put teških ispaštanja Zeus (Di
- Page 37 and 38:
guske il 'ždralovi il' dugošije l
- Page 39 and 40:
i ne ostavlja nama i našim potomci
- Page 41 and 42:
Atenu na bojište izazvati novo krv
- Page 43 and 44:
takvoj podobna zvezdi Atena Palada
- Page 45 and 46:
i njim zgodi Eneju u bedro, gdeno s
- Page 47 and 48:
Krvavom pokolju na bojištu šesto
- Page 49 and 50:
Nego smičimo borce, a potom po pol
- Page 51 and 52:
"Umri, o Prete, ili pogubi Belerofo
- Page 53 and 54:
Doista vrlo pritešnjuju Ahejci - k
- Page 55 and 56:
koji bi oseć'o rug i prijekore mno
- Page 57 and 58:
veliku tekući slavu i ocu i samome
- Page 59 and 60:
noć i glasnici rastavljaju borce.
- Page 61 and 62:
Tako reknu, i Ajant u sjajnu se u m
- Page 63 and 64:
poslanstvo polaze Odisej, Fenik i A
- Page 65 and 66:
neću se ženit 'ni takvom; nek dru
- Page 67 and 68:
koji je po navici svojoj Eneju grad
- Page 69 and 70:
te bi do brodova do brzoplovnih kre
- Page 71 and 72:
U odlomku koji donosimo slika se Or
- Page 73 and 74:
II. Hektor kamenom probija vrataSvu
- Page 75 and 76:
podoban Kalhant stasom i neumornije
- Page 77 and 78:
Kada bih srca im riječima ja nagov
- Page 79 and 80:
Na to lukavo njemu odgovori gospođ
- Page 81 and 82:
azlične igre pravi od pijeska na o
- Page 83 and 84:
Teško uzdišući 'ti mu, o Patrokl
- Page 85 and 86:
Već je dis'o sve teže i teže; a
- Page 87 and 88:
kojima kod lađa brzih trojancima p
- Page 89 and 90:
U rame zgodi ga desno, u prašinu n
- Page 91 and 92:
Gdje bi Patroklo vid'o u vojsci naj
- Page 93 and 94:
zgodi ga u donji trbuh i udove razd
- Page 95 and 96:
"Ajanta, sada vam drago nek bude da
- Page 97 and 98:
misleći veoma mnogo o smrti Patrok
- Page 99 and 100:
A s druge strane s kola Patroklo na
- Page 101 and 102:
lobodai odjedriti s njima u dragu o
- Page 103 and 104:
Kovanje ORUŽJAGlas o pogibiji njeg
- Page 105 and 106:
"Dijete, što kukaš? I kakva u du
- Page 107 and 108: On bi oteo mrca i beskrajnu stekao
- Page 109 and 110: na ravnici kod lađa; od bedema mi
- Page 111 and 112: ane mu napune mašću što ležaše
- Page 113 and 114: mora jadovat ', a ja mu kad priđem
- Page 115 and 116: A kad začuju opi kod goveda veliku
- Page 117 and 118: onda ga digne i majci Ahileja pred
- Page 119 and 120: Potom se ogleda sam u oružju divni
- Page 121 and 122: voljenog mojega druga pogubiv! Neć
- Page 123 and 124: esmrtni bogovi svi, što široka dr
- Page 125 and 126: te se u njemu topi slanina pretile
- Page 127 and 128: mnogi složili zube sa zemljom prij
- Page 129 and 130: Tako će reći, a meni tad mnogo bi
- Page 131 and 132: ne bi li borci ga ozgo obranili str
- Page 133 and 134: Onda za sinove trojske vojevanje bi
- Page 135 and 136: među Ahejcima usta i krilate prozb
- Page 137 and 138: i s njim koprena što je Afrodita d
- Page 139 and 140: Ali je i tebi samom, Ahileju, podob
- Page 141 and 142: i na uživanje sna osvežavnog. Ali
- Page 143 and 144: Krene na put, a pred njom vetronoga
- Page 145 and 146: nego će junak došljaka veoma blag
- Page 147 and 148: te ih u izglađen u kola tovariti '
- Page 149 and 150: Da te primijeti koji u noći brzoj
- Page 151 and 152: stupit 'Ahileju, jer bi to meni zam
- Page 153 and 154: vrati se očinski kraj kad najprije
- Page 155 and 156: Robinje ostave sobu u rukama noseć
- Page 157: zato za njim sada i jauče narod po
- Page 161 and 162: plemena koje je izazvala seoba naro
- Page 163 and 164: mjestu koje im daje u stihu i reče
- Page 165 and 166: i napili dovoljno pića,Cabro su de
- Page 167 and 168: književnosti beleženi već dosta
- Page 169 and 170: Nestor rodio ili kuda je se sklonio
- Page 171 and 172: je pričvršćen jaram. Preže se d
- Page 173 and 174: Peeon - 1) liječnik bogova na Olim
- Page 175 and 176: Čast - u Homera neodvojiva pratilj
- Page 177: POPOVIĆNaklada3.000TisakMD TISAK B