Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Zaposlenici bi se na poslu radije odrekli<br />
jutarnje kavice nego privatnog surfanja<br />
Mnoge tvrtke nemaju vlastite instant<br />
messaging sustav, pa su upućene na<br />
besplatne varijante<br />
prava” i organizaciju koja se krije iza kratice<br />
BSA, je l’ da?), nemali i poslodavčev i<br />
zaposlenikov problem moglo bi biti i zauzeće<br />
bandwidtha u vremenu kad je njegova<br />
puna raspoloživost bitna za obavljanje<br />
posla. Pola sata skidate jednu sliku za ilustraciju<br />
nekog teksta, dok se kolega preko<br />
puta krevelji u webcam pričajući s rođakom<br />
“Pogrešno bi bilo<br />
zaključiti da je održanje<br />
produktivnosti najjači<br />
argument za restrikciju<br />
pristupa Internetu na<br />
radnom mjestu, jer je to -<br />
sigurnost IT sustava tvrtke ”<br />
iz Novog Zelanda ili susjedom iz Novog<br />
Zagreba. Takvu je zloupotrebu zaposleničkih<br />
prava lako otkriti, međutim glavna<br />
je kvaka s Internetom u ovom kontekstu<br />
što je zabušavanje njegovom upotrebom<br />
manje očito od neobaveznog razgovora s<br />
kolegama ili korištenja čik-pauze. Koncentrirani<br />
pogled u ekran može ujedno značiti<br />
i da je zaposlenik udubljen u posao i da<br />
kombinira kladioničke koeficijente.<br />
Sigurnost prije svega<br />
Unatoč svemu rečenom pogrešno bi bilo<br />
zaključiti da je održanje produktivnosti najjači<br />
argument za restrikciju pristupa Internetu<br />
na radnom mjestu, jer je to - sigurnost<br />
IT sustava tvrtke. Nebrojena su istraživanja<br />
pokazala da glavna prijetnja sigurnosti IT<br />
sustava svake tvrtke nisu industrijski špijuni<br />
ili dokoni hakeri, nego njezini vlastiti zaposlenici.<br />
Njihovo neznanje i neopreznost<br />
uzroci su zaraze internog računalnog sustava<br />
virusima, crvima, spywareom, adwareom<br />
i ostalim oblicima zloćudnog softvera, što u<br />
konačnici tvrtki može donijeti više štete od<br />
smanjene produktivnosti zaposlenika. Zabrinjavajuće<br />
je velik broj onih zaposlenika<br />
Hrvatska praksa<br />
Do sada nije bilo sustavnih i po strogo znanstvenim pravilima sociološke struke<br />
provedenih istraživanja za što i koliko Hrvati koriste Internet na poslu u privatne<br />
svrhe. Stoga je svako istraživanje koje donosi i takve podatke itekako dobrodošlo.<br />
Posljednje ispitivanje koje se dotaklo i ove problematike napravio je portal<br />
Moj posao pod nazivom Kako trošimo radno vrijeme. Tijekom prva dva tjedna<br />
ovogodišnjeg srpnja posjetitelji tog portala mogli su ispuniti anketu u kojoj su se<br />
neka pitanja odnosila na privatno korištenje Interneta na poslu.<br />
Po vlastitom priznanju, Hrvati dnevno 33 minute provode na Internetu za<br />
osobne potrebe, što je u okviru svjetskog prosjeka. Izgleda da muškarci provode<br />
više vremena na Internetu nego žene (90 naprema 75 posto), dok žene radije<br />
“neradno vrijeme” na poslu troše za druženje s kolegama (53 naprema 48 posto).<br />
Sadržaj kojim Hrvati najviše surfaju s posla su vijesti, koje redovno posjećuje 82<br />
posto zaposlenika. Zanimljivo je da 26 posto zaposlenika traži novi posao (možda<br />
su upravo zahvaljujući tome i ispunjavali ovu anketu), 19 posto planira putovanja,<br />
13 posto posjećuje web stranice s glazbom i filmovima, a 11 posto anketiranih<br />
sportske stranice.<br />
Svaki peti ispitanik (21 posto) ima ograničenje ima zabranu ili ograničenje<br />
korištenja Interneta za privatne potrebe u tvrtki u kojoj radi. 63 posto ispitanika<br />
izjavilo je da nema zabrane ni ograničenja, a 16 posto ih ne zna postoje li<br />
zabrane. Zabrane ili ograničenja odnose se na pristup nekim stranicama kao što<br />
su sadržaji za odrasle, <strong>download</strong> multimedije, pristup forumima, chatovima te<br />
online kladionicama i igrama. I ovo je ispitivanje pokazalo da su veće tvrtke strože<br />
u pogledu korištenja Interneta: 30 posto zaposlenika u velikim tvrtkama ima<br />
zabrane ili ograničenja naspram 10 posto onih u tvrtkama do 20 zaposlenika.<br />
pc_chip/studeni_07/internet.mobilnost<br />
koji su na poslu slučajno nabasali na “sadržaj<br />
za odrasle”, primjerice bez razmišljanja<br />
kliknuvši na pop-up prozor ili napravivši tipfeler<br />
pri upisivanju URL-a. U jednom istraživanju<br />
iz 2004. čak 75 posto ispitanih priznalo<br />
je da je slučajno vidjelo takav sadržaj.<br />
Vjerojatno smo svi 2007. educiraniji i stoga<br />
oprezniji, ako ni zbog čeg drugog onda<br />
zbog mogućnosti gubitka radnog mjesta,<br />
jer vam čak ni najliberalniji poslodavac neće<br />
oprostiti ako mu zbog vašeg posjeta takvim<br />
stranicama bude ugrožen IT sustav.<br />
Podešavanje prava<br />
Što nas dovodi do škakljivog pitanja finog<br />
podešavanja korisničkih/zaposleničkih<br />
prava u korištenju Interneta. Razuman poslodavac<br />
i sposoban mrežni administrator<br />
pobrinut će se za prevenciju slučajnih grešaka<br />
i svjesnih sklonosti jednostavnim ograničavanjem<br />
pristupa određenim stranicama.<br />
Postoji i opcija vremenskog ograničavanja<br />
surfanja na poslu. Primjerice, kad zaposlenici<br />
gradske uprave Pittsburgha pokušaju<br />
doći do nekog sitea koji nije direktno vezan<br />
uz njihov posao, dobit će poruku da je taj<br />
site filtriran. Žele li nastaviti, trebaju kliknuti<br />
na button nazvan “Use Quota Time”. Tada<br />
imaju deset minuta za surfanje, tj. mogu<br />
iskoristiti jednu sesiju od deset minuta, od<br />
tri koje su im limit po danu.<br />
Zanimljivo je napomenuti da su manje tvrtke<br />
u pravilu manje rigorozne u ograničavanju<br />
“surferskih prava” svojih zaposlenika<br />
od onih većih. Pitanje je sad je li to zato što<br />
je lakše dobiti uvid u (ne)rad manjeg broja<br />
zaposlenika ili zato što je manjim tvrtkama<br />
preskupo ulagati u softver koji fino nijansira<br />
korisnička prava.<br />
Usto, u nekim je zanimanjima teško<br />
ograničiti pristup na pojedine tipove stranica.<br />
Teško je zamisliti novinare kojima<br />
redakcijska sigurnosna politika priječi da se<br />
informiranju o nečemu, a i zaposlenicima u<br />
informatičkim tvrtkama glupo bi bilo ograničiti<br />
korištenje Interneta. Ne samo zato što<br />
ga trebaju za obavljanje posla, nego zato<br />
što je vjerojatno da bi oni najlakše od svih<br />
ostalih uspjeli pronaći način kako zaobići<br />
zabranu (uzevši u obzir hrvatski mentalitet,<br />
vjerujemo kako im motivacije za takve<br />
radnje ne bi nedostajalo).<br />
Ranije smo naglasili kako nitko ne spori<br />
poslodavčevo pravo da limitira pristup<br />
Internetu, ali isto tako moramo napomenuti<br />
i da kontrola svih aktivnosti zaposlenika na<br />
računalu zadire u zaposlenikovu privatnost<br />
te povlači za sobom mnoga moralna i pitanja<br />
legalnosti.<br />
Na kraju balade, loš bismo informatički<br />
magazin bili kad bismo poslodavce<br />
ohrabrivali da postave zabranu korištenja<br />
Interneta u svojoj tvrtki. No, koliko god da<br />
smo liberalni kad je korištenje Interneta<br />
u pitanju, shvaćamo nužnost ograničenja<br />
iz sigurnosnih razloga. Barem dok svoje<br />
zaposlenike ne educirate o korištenju<br />
Interneta i razvijete odnos uzajamnog<br />
povjerenja da ga oni neće zlorabiti.<br />
117
Change language