Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
128<br />
pc_chip/studeni_07/open_source<br />
Linux desktop<br />
Rat distribucija Linuxa<br />
Broj distribucija raste iz dana u dan, na tržištu ih je trenutno preko 300. Postoji li uopće razlika među njima?<br />
Koju je najbolje odabrati? Možda su ipak individualne preferencije ključne...<br />
piše > Leo Lokas<br />
Koliko god mnogo bilo oprečnih mišljenja<br />
među korisnicima operativnih sustava<br />
Windows i Linux, nekad se čini da pravi rat<br />
vlada tek unutar Linuxa, među pojedinim<br />
distribucijama. Među razlozima ovakve<br />
situacije su nepostojanje stvarnih alternativa<br />
aktualnoj verziji operativnog sustava Windows<br />
u asortimanu Microsofta te činjenica<br />
da su sve proizvod jedne korporacije. Za<br />
razliku od Windowsa, povijest Linuxa kao<br />
proizvoda Open Source zajednice mnogo je<br />
složenija. Svaki ozbiljniji razilazak u konceptu<br />
ili izvedbi nove verzije neke distribucije<br />
obično bi rezultirao potpuno novom distribucijom.<br />
No nisu baš sve proizvod unutarnjeg<br />
konflikta - bitno je naglasiti da je i<br />
velik broj distribucija nastao kao odgovor na<br />
komercijalizaciju neke od iznimno popularnih,<br />
kao što je to svojevremeno bio Red Hat.<br />
Iako se mnogi linuksaši s ovim mišljenjem<br />
neće složiti, objektivna potreba za ovolikim<br />
brojem distribucija ipak ne postoji. Uz svoje<br />
prednosti i mane svaka distribucija nosi svoju<br />
priču i povijest, pa je to jedan od subjektivnih<br />
korisničkih razloga koji opravdavaju<br />
trenutno stanje na tržištu. Sve su distribucije<br />
svakom verzijom sve prilagođenije korisniku.<br />
Broj paketa svakim danom ruši rekorde.<br />
“Open Source zajednica<br />
postavila je ritam<br />
pojavljivanja dvije do tri<br />
nove distribucije mjesečno”<br />
Kako saznati koja najbolje zadovoljava vaše<br />
potrebe?<br />
Razvoj distribucija<br />
Nikada u povijesti nije bilo više distribucija<br />
Linuxa na tržištu. Je li to znak da je Linux<br />
postao jednostavan za korištenje ili da je<br />
razina informatičkog znanja korisnika narasla?<br />
Vjerojatno i jedno i drugo. Open Source<br />
zajednica postavila je ritam pojavljivanja<br />
dvije do tri nove distribucije mjesečno, a<br />
otprilike toliko ih se u tom periodu i ugasi.<br />
Međutim, zanimljiva je činjenica da top<br />
deset već dugi niz godina ima pet do šest<br />
stalnih članova. Jedan od pretplatnika s<br />
kraćim stažem je Fedora Core, čiji su začeci<br />
definirani još 1997. godine u projektu Cornell<br />
University’s Digital Library Research,<br />
a prvo izdanje doživjela je u studenome<br />
2003. godine. Riječ je distribuciji vrlo bliskoj<br />
slavnome Red Hatu, kojem dijelom može i<br />
zahvaliti današnju zastupljenost među Linux<br />
serverima do 40 posto. Komercijalizacijom<br />
Red Hata profitirao je i CentOS, čije su ciljano<br />
tržište prvenstveno serveri te udjelom od<br />
25 posto ukupnih novih instalacija uspješno<br />
parira komercijalnim alternativama. Mnoštvo<br />
inovativnih rješenja, ali i politika relativno<br />
sporog izlaska nasljednika karakteristike<br />
su Debiana, koji je trenutno u verziji 4.0.<br />
Poznat je još od početka 1994. godine, kada<br />
je prestao biti samo ideja studenta Iana Murdocka<br />
sa sveučilišta Purdue, a trenutno se<br />
instalira na više od 15 posto svih novih servera.<br />
Da su neke od distribucija prošle trnovit<br />
put svjedoči SuSE, koji je još 1994. godine<br />
zapravo bio samo njemačka lokalizacija<br />
Slackwarea. Nakon što se “osamostalio” i<br />
2003. godine proslavio svojom verzijom 9.0,<br />
uslijedilo je preuzimanje od strane Novella.<br />
Danas je riječ o primarno desktop distribuciji<br />
namijenjenoj korporativnoj okolini. Do<br />
kraja godine 2004. ovdje je završavala lista<br />
ozbiljnijih Linuxovih “igrača”. Prema ciljanoj<br />
publici svake od predstavljenih logično je<br />
bilo za Linux porazno stanje na tržištu kućnih<br />
i uredskih računala. Tada je Mark Shuttleworth<br />
dao svoj prilog tezi da revolucija<br />
uvijek dolazi od bogatih osnivanjem Ubuntu<br />
Foundationa s proračunom za potrebe projekta<br />
od 10 milijuna dolara. Ubuntu je u dvije
Change language