You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Zamka za naivne<br />
Kako ubrati veliku žetvu koristeći što je moguće manji srp i pritom natjerati korisnike da<br />
budu sami svoje haračlije?<br />
piše > Branko Špoljarić - Barney<br />
Čitajući jedan od brojnih internetskih<br />
foruma koje posjećujem, naletio sam na<br />
komentar o najnovijoj inicijativi poznatog<br />
proizvođača igara, tvrtke Electronic Arts.<br />
Kako su se u komentaru, čijeg autora inače<br />
znam kao dosta velikog protivnika svih korporacijskih<br />
ideja, uglavnom dijelile pohvale,<br />
nije bilo druge nego provjeriti originalnu<br />
vijest i vidjeti što se to pokušava skuhati u<br />
Electronic Artsovoj igraonici. Znajući njihovu<br />
povijest, najvjerojatnije ništa dobro. I evo što<br />
je rekao izvjesni Gerhard Florin, glavni Electronic<br />
Artsov gazda za međunarodna tržišta.<br />
Nakon što uključite specijalni (i veliki) filtar<br />
za marketinško smeće, na dnu će vam ostati<br />
poruka kako “Electronic Arts smatra da bi<br />
trebalo prestati s nadmetanjem različitih igraćih<br />
platformi i kako bi igre trebalo raditi samo<br />
za jedan standard, odnosno samo za jednu<br />
platformu koja bi trebala imati samo jedan set<br />
karakteristika.”<br />
Standard<br />
Hmm... Da... Da nisam skeptičan, kao što jesam.<br />
I da nisam težak, kao što jesam, onda bih<br />
na tu ideju odmah skočio prema najnižem plafonu<br />
jer na prvi pogled djeluje vrlo zamamno.<br />
Umjesto da autori igara pišu igru ne samo za<br />
nekoliko platformi, nego i unutar jedne platforme<br />
za priličan broj mogućih hardverskih<br />
varijanti, napokon bi se mogli koncentrirati na<br />
to da kreiraju igru koristeći jedan set funkcija<br />
ne misleći pritom na kakvom će se to hardveru<br />
izvršavati. Electronic Artsova ideja je da to<br />
bude uređaj poput današnjih set-top uređaja<br />
ili DVD playera, no ništa ne sprečava proizvođače<br />
da potreban hardver ugrade, primjerice,<br />
u sam TV prijemnik ili monitor. I tako bi se<br />
svi mogli lijepo igrati neovisno o tom koliko<br />
su novca potrošili na hardver, a sve bi igre<br />
radile jednako i ne bi bilo nikakvih problema s<br />
kompatibilnošću i drugim parametrima. Prava<br />
idila. Samo nam još nedostaje reklama sa<br />
slikom jednog takvog “Game-Playera” ispod<br />
jelke u sobi s kaminom i prozorom kroz koji<br />
se naziru pahulje snijega. Idila, da. Ali samo<br />
za Electronic Arts i ekipu koja bi se priključila<br />
izradi jednog takvog sveobuhvatnog igraćeg<br />
standarda. Ne samo da bi im bilo lakše (i jeftinije)<br />
kreirati igre jer bi se bavili samo jednim<br />
jedinim setom funkcija, nego bi<br />
na taj način kreirali i svojevrsni<br />
monopol u kojeg bi nekome<br />
sa strane bilo prilično<br />
teško ući. A korisnici?<br />
Zagrebemo li već koji<br />
milimetar ispod sjajnog<br />
“Novi prijedlozi o “boljim”<br />
načinima kupovanja i<br />
korištenja softvera pravi<br />
su trojanski konji koji<br />
nas mogu uhvatiti posve<br />
nepripremljene. Stoga<br />
ne prihvaćajte baš svaku<br />
šarenu čokoladicu koju<br />
pred vas bacaju velike<br />
svjetske softverske<br />
kompanije’<br />
laka ove ideje, naići ćemo na priličnu količinu<br />
hrđe i problema. Korisnici ne bi dobili ništa,<br />
osim uređaja čije bi sposobnosti bile zastarjele<br />
onog trena kad bi ga kupili. Dobili bi također<br />
hrpu igara koje bi još više nego danas sličile<br />
jedna na drugu, a još je gore što bi pritom<br />
znali kako se situacija neće tako brzo promijeniti<br />
na bolje jer to kreatorima novog igraćeg<br />
“standarda” nikako ne bi odgovaralo.<br />
Preživljavanje<br />
Ljubitelji ove ideje tvrde kako bi se na taj način<br />
isključila programerska prevelika ovisnost<br />
o hardveru, pa bi autori igara napokon počeli<br />
više izvlačiti iz već postojećeg hardvera, što<br />
bi igre učinilo boljima i zanimljivijima. Možda<br />
bismo u to i povjerovali kad u još uvijek<br />
relativno kratkoj povijesti računala ne bismo<br />
već imali dobar suprotan primjer. Pogledamo<br />
li kraj sedamdesetih i početak osamdesetih<br />
godina prošlog stoljeća, lako ćemo vidjeti<br />
kako su postojali trenuci kad smo imali samo<br />
jednu ili dvije zaista raširene platforme, pa<br />
opet nismo završili na tom da su se igre radile<br />
samo za njih. Radile su se za praktično svako<br />
osobno računalo (platformu) tog vremena,<br />
a bilo je čak i situacija kad su ljudi kupovali<br />
pojedina računala samo da bi na njima mogli<br />
odigrati jednu specifičnu igru.<br />
Jedan od najboljih primjera bilo je računalo<br />
BBC koje se kupovalo samo zato što je jedno<br />
vrijeme bilo jedina platforma na kojoj se mogla<br />
igrati izuzetno popularna igra Elite. I kad<br />
bi se pojavio novi hardver, poput Commodorea<br />
64 ili Sinclairova Spectruma, i korisnici<br />
i autori igara brzo su se selili, bilo zbog niže<br />
cijene, bilo zbog većih grafičkih mogućnosti.<br />
Sve se ponovilo već nakon nekoliko godina<br />
kad su se pojavili Atari ST i Amiga. Preživjeli<br />
su oni proizvođači, a bogme i korisnici, koji<br />
su se prihvatili boljeg hardvera. I tako sve do<br />
današnjih dana. Samo što u utrci nisu bila ra-<br />
pc_chip/listopad_07/Barneyjeva pećina<br />
zličita računala nego jedan osnovni (IBM <strong>PC</strong>)<br />
dizajn unutar kojeg se komponente (najčešće<br />
grafička kartica) moglo mijenjati i podešavati<br />
koliko god vam drago i koliko god vam to<br />
novčanik dopuštao. Uvijek se pokazivalo da<br />
upravo raznolikost i konkurencija guraju cijelu<br />
industriju igara (i ne samo nju) naprijed i<br />
posve je jasno kako je Electronic Artsov prijedlog<br />
samo najobičniji trojanski konj dizajniran<br />
da nas privuče i onda zaključa u svijet inferiornog<br />
hardvera i neinventivnih igara. Stoga se<br />
nadajmo i borimo da raznolikost bude i dalje<br />
dio našeg računalnog svijeta. Bit će nam svima<br />
bolje.<br />
A da sve nije tako crno da ne bi moglo biti<br />
još crnje brine se tko drugi nego Adobe, čiji su<br />
čelnici najavili kako će u doglednoj budućnosti<br />
promijeniti način prodaje svoga softvera.<br />
Ideja nije nova, a radi se o prodaji usluge<br />
korištenja softvera i to tako da određeni softver<br />
koristite pomoću svoga web browsera.<br />
Sustav plaćanja takve usluge bila bi pretplata,<br />
plaćanje po vremenu korištenja ili bi u određenim<br />
slučajevima sve bilo besplatno jer bi se<br />
plaćalo reklamama koje korisnik ne bi mogao<br />
isključiti.<br />
Rad?<br />
Baš kao i Creative Artsov prijedlog, i ova ideja<br />
na prvi pogled zvuči zamamno jer više ne<br />
biste morali ići u prodavaonicu ili čekati da<br />
vam naručeni softver bude isporučen poštom.<br />
Stvarnost je ipak puno zamagljenija jer se<br />
smjesta postavlja pitanje koliko će brzo takav<br />
softver raditi. Svi znamo da jedan Photoshop<br />
za brz i ugodan rad traži prilično jako računalo,<br />
a onda još traži da resursi takvog računala<br />
budu itekako prošireni u odnosu na nekakvo<br />
osnovno stanje. Pa kako li će onda takav “žderač<br />
resursa” (resource gobbler) postići zadovoljavajuće<br />
rezultate u vrlo uskim okvirima<br />
kakve nudi web browser? Kratak i jednostavan<br />
odgovor je, nikako. Neće ih postići, osim<br />
ako se gotovo kompletno promijeni način na<br />
koji obrađujemo fotografije. Tu su onda još i<br />
pitanja sigurnosti, pa potrebnog bandwidtha<br />
i gomila drugih parametara koji se u internetskom<br />
okruženju ponašaju sasvim drugačije<br />
nego u lokalnom okruženju. Naravno, tu je i<br />
ono najvažnije pitanje. Koliko će to korisnika<br />
koštati? Sigurno ne tako malo kao što Adobe<br />
predstavlja, a također mi se nimalo ne dopada<br />
perspektiva u kojoj ja ne mogu obraditi slike<br />
koje želim samo zato što Adobeov server ne<br />
može uspostaviti vezu s autorizacijskim serverom<br />
moje kreditne kartice. I za hobista bi to<br />
već bio velik problem, a što mislite kako bi to<br />
izgledalo u nekom poduzeću? Sve u svemu,<br />
nije dobro...<br />
031
Change language