You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
još četiri do pet radnih mjesta u industrijama<br />
koje se bave proizvodnjom nusprodukata.<br />
Već smo ranije u tekstu spomenuli lansiranje<br />
komunikacijskih satelita, a oni su omogućili<br />
niz projekata bez kojih je danas život<br />
nezamisliv, od televizijskih prijenosa, mobilne<br />
i satelitske telefonije, prognoze vremena,<br />
GPS sustava, do špijunskih i ostalih tehnologija<br />
s primarno vojnom namjenom. Kada<br />
Hrvatska tako sljedeće godine bude igrala na<br />
Euru u Austriji i Švicarskoj, satelitskim ćemo<br />
vezama uživo pratiti prijenose (i pobjede,<br />
naravno), a mnogi ne znaju da je upravo<br />
NASA bila zaslužna za prvi TV prijenos<br />
velikog sportskog događaja - Olimpijskih<br />
igara 1964. iz Tokija. To su omogućili sateliti<br />
Relay 1 i Telstar 1, koje je NASA razvila u pedesetim<br />
godinama, a lansirala 1962. godine.<br />
Njihov nasljednik, projekt Communications<br />
Technology Satellite (CTS), lansiran je 1976.<br />
godine.<br />
Računala iz svemira<br />
Projekt Apollo i kasnija istraživanja vezana<br />
uz space shutlte doveli su do stvaranja<br />
niza tehnologija kojima se služimo gotovo<br />
svakodnevno a da toga nismo svjesni. Na<br />
primjer, računalni miš zapravo je potomak<br />
uređaja koji je NASA patentirala radi lakšeg<br />
manipuliranja gomilom podataka u svojim<br />
računalima, dok je popularni igraći rekvizit<br />
joystick nastao iz uređaja koji je originalno<br />
razvijen za upravljanje lunarnim roverom u<br />
misiji Apollo. Ako pratite trendove, vjerojatno<br />
imate LCD monitor. Pogađate, još jedan<br />
nusprodukt svemirskog programa, razvijen<br />
da eliminira monitore s katodnim cijevima<br />
koji su preglomazni i preteški za korištenje<br />
u letjelici u kojoj su prostor i težina itekako<br />
bitni. Još je jedan primjer i tvrdi disk, to jest<br />
njegov čitač, koji je zaštićen ferofluidnim<br />
zaštitnim slojem. Naime, jedan od velikih<br />
problema s kojima se NASA susrela kod<br />
svemirskih letova je dotok goriva u motore<br />
u bestežinskom stanju. U projektu Apollo<br />
NASA je patentirala posebno gorivo obogaćeno<br />
finim česticama željeznog oksida, koje<br />
su magnetne sile ubacivale u motor. Taj tzv.<br />
ferofluidni pečat, koristi se i u proizvodnji<br />
poluvodičkih čipova, kao i za spominjanu<br />
zaštitu čitača hard diska, stvaranjem zapreke<br />
koja blokira smetnje pri čitanju.<br />
U konstruiranju teleskopa Hubble razvijen<br />
je i Charge Coupled Device (CCD) čip, koji<br />
Jedna od najpoznatijih fotografija Zemlje<br />
snimljenih iz svemira<br />
Je li teflon iz svemira?<br />
U priči o proizvodima i tehnologijama koje koristimo u svakodnevnom životu,<br />
a koje su potekle iz svemirskog programa, često se spominje i teflon. Međutim,<br />
radi se o jednoj velikoj zabludi. Naime, kada je američka javnost u 60-im godinama<br />
prošlog stoljeća počela negodovati zbog cijene svemirske utrke, NASA je proračun<br />
branila svim sredstvima, uključujući i prezentiranje svih tehnologija koje su se<br />
već onda koristile u običnom životu. Tako su izjavili da je program Apollo zaslužan<br />
za otkriće i komercijalnu upotrebu teflona i teflonskih tava, jednog od svima nam<br />
dragih kuhinjskih pomagala. Međutim, teflon, ili pravim imenom polimer PTFE,<br />
politetrafluoroetilen, otkriven je još 1938. godine, i to ne u svemirskom programu,<br />
već u malom laboratoriju tvrtke DuPont. Kemičar Roy Plunkett tijekom jednog eksperimenta<br />
primijetio je da je iz cilindra tetraflouroetilena zapremine tisuća grama<br />
izašlo deset grama manje plina. Ostatak je našao na dnu posude, u obliku bijelog<br />
praha koji je izvukao žicom. Ubrzo je shvatio da je riječ o sasvim novom polimeru<br />
koji se stvara kada se molekule ugljika povežu u lanac od oko sto tisuća atoma, pri<br />
čemu je svaki atom ugljika vezan s dva atoma fluora. Tvrtka Tefal iskoristila je sve<br />
pozitivne osobine ovog polimera, posebno otpornost na vrućinu i hladnoću te činjenicu<br />
da se na njega ništa ne prima, pa je patentirala teflonsku tavu. Veza između<br />
teflona i NASA-e samo je u tome što ga je NASA u izobilju kupovala i koristila u<br />
misijama Apollo.<br />
je ključan element popularnih digitalnih<br />
fotoaparata. Još korisnija primjena ovog čipa<br />
je u medicini, u dijagnosticiranju raka dojke.<br />
Naime, CCD čip toliko je osjetljiv da samim<br />
skeniranjem tkiva, bez potrebe za kirurškom<br />
biopsijom, može detektirati gdje se točno<br />
nalazi tumor, a zatim i radi li se o zloćudnom<br />
ili dobroćudnom. Sam se tumor onda jednostavno<br />
eliminira iglom, bez rezanja tkiva<br />
skalpelima. To smanjuje period oporavka,<br />
eventualna dodatna “kopanja” po tijelu, lijekove<br />
i u krajnjoj liniji strah.<br />
Budućnost pred nama<br />
CCD čip nije jedina tehnologija koju danas<br />
nalazimo u medicini, a potekla je iz “svemira”.<br />
To je, primjerice, tehnologija Digital<br />
Image Processing (DIP), koja je osnova snimanja<br />
unutrašnjosti našeg tijela, prvenstveno<br />
magnetske rezonancije, našeg mozga,<br />
infracrvenog toplomjera, raznih lijekova,<br />
pc_chip/studeni_07/ITtainment<br />
pejsmejkera i tako dalje. Ubrajate li se u<br />
ljubitelje serije Air Crash Investigations, koja<br />
se emitira na kanalima National Geographic i<br />
Discovery, sigurno znate i za niz tehnologija<br />
koje letenje čine sigurnim. Međutim, vjerojatno<br />
ne znate da su produkt svemirskog<br />
istraživanja - od tehnologija u kontroli leta,<br />
doppler microwave radara koji predviđa nalet<br />
vjetra ili wind shear do TACAS-a (Traffic<br />
Alert And Collision Avoidance System), koji<br />
osigurava da se avioni ne sudare u letu i tako<br />
dalje.<br />
Zaista je teško nabrojiti sve produkte svemirskih<br />
istraživanja koji su danas prisutni u<br />
našim životima. Stoga se radujemo i budućnosti<br />
koja je ispred nas. U NASA-i su najavili<br />
da će 100. obljetnicu lansiranja Sputnika<br />
slaviti i kao 20. obljetnicu osvajanja Marsa,<br />
pa je jasno da će se ponovo opet ulagati u<br />
svemirski program. Samim time sigurni smo<br />
da će se i u našim životima pojaviti niz novih i<br />
korisnih tehnologija i usluga.<br />
139
Change language