Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Junak majke Rusije, Jurij Gagarin, prvi<br />
čovjek u svemiru<br />
Tajni čovjek Koroljev<br />
Ovaj duži uvod napisali smo samo kako bismo<br />
vam predočili cijelu sliku događaja koji<br />
su doveli do kreiranja prvih raketa. Rusi su<br />
tako uspjeli doći do dijela dokumentacije o<br />
raketama V2, nekoliko dijelova samih raketa<br />
te do tristotinjak inženjera nižih razina, s<br />
kojima su Rusi željeli nastaviti Von Braunov<br />
rad. Cilj je bio stvoriti dalekometnu raketu<br />
kojom će moći gađati Ameriku, a kao vođa<br />
projekta izabran je ruski znanstvenik Sergej<br />
Koroljev. U razvoju su imali nekakvog uspjeha,<br />
ali bez dovoljne preciznosti i pouzdanosti<br />
raketa. Tek je 1957. godine uspješno testiran<br />
prvi interkontinentalni balistički projektil,<br />
ICBM ili intercontinental ballistic missile,<br />
raketa kodnog imena R-7, koja je imala dva<br />
stupnja (stages), a mogla je nositi 5,4 tone<br />
tereta. Dok su radili na njezinoj konstrukciji,<br />
Rusi su se zabavljali čitajući i ismijavajući<br />
američke novine, sve dok im pozornost<br />
nije zaokupio tekst o mogućnosti lansiranja<br />
umjetnog satelita, o kojoj su Amerikanci pričali<br />
za vrijeme znanstvenih skupova. A kud<br />
ćeš bolje nego pobijediti mrskog neprijatelja<br />
u njegovoj igri! Koroljev je shvatio da će,<br />
koristeći postojeću raketu R-7, to napraviti<br />
prije Amerikanaca, što mu je pošlo za rukom<br />
niti mjesec dana od početka projekta.<br />
Lopta s antenama<br />
Sam Sputnik bio je zapravo vrlo jednostavan<br />
uređaj. Bila je to metalna sfera s odašiljačima,<br />
baterijama i uređajima za mjerenje topline,<br />
promjera malo većeg od pola metra, s dvije<br />
antene dugačke dva i pol metra te dvije od<br />
deset metara, ukupne mase 86,3 kilograma.<br />
U 2 sata i 28 minuta raketa R-7 poletjela je<br />
iz stepe u Kazahstanu, koja će poslije dobiti<br />
naziv Bajkonur i odakle će, 12. travnja 1961.,<br />
u svemir krenuti i prvi čovjek, Jurij Gagarin.<br />
Sputnik 1, skraćenica za Iskustvennyi Sputnik<br />
Zemli, tj. Zemljin suputnik, kružio je oko<br />
Zemlje 93 dana obišavši je pritom 1400 puta,<br />
Sputnikov bip-bip označio je početak<br />
osvajanja svemira<br />
što je ekvivalent putu od oko 40 milijuna<br />
kilometara. Prva 23 dana odašiljao je radiosignal,<br />
svakih sat i pol vremena. Nakon tri<br />
mjeseca, 4. siječnja 1958. godine, Sputnik je<br />
ušao u atmosferu i sagorio. Sputnikov kraj<br />
bio je početak jedne velike bitke za prevlast<br />
u istraživanju i osvajanju svemira. Sovjetski<br />
premijer Hruščov bio je impresioniran uspjehom<br />
i naredio je lansiranje drugog satelita,<br />
niti mjesec dana nakon Sputnika. Ideja je bila<br />
proslaviti 3. studenog, 40. obljetnicu Oktobarske<br />
revolucije. Nova letjelica, Sputnik 2,<br />
bila je šest puta teža od prethodnika, a imala<br />
je i posadu - psa Lajku. Ona je bila prvo živo<br />
biće u svemiru, gdje se, na žalost, nije dugo<br />
zadržala. Šest sati nakon lansiranja umrla je u<br />
Sputniku 2 od topline i iscrpljenosti. Nije, naime,<br />
bilo načina da se satelit vrati na Zemlju.<br />
Panika u Americi<br />
S ovakvim uspjesima Sergej Koroljev je<br />
postao junak majke Rusije, vjerojatno ste<br />
pomislili. Međutim, baš naprotiv, postao je<br />
nitko! Naime, Rusi su toliko bili impresionirani<br />
njegovim radom da su se bojali da ga<br />
američki špijuni ne likvidiraju. Stoga su ga<br />
zakopali u anonimnosti, i to toliko da neki od<br />
ljudi s kojima je radio nisu znali kako se zove,<br />
već su ga zvali Glavni inženjer.<br />
Rad Glavnog inženjera preplašio je Amerikance,<br />
koji u panici žele lansirati… pa bilo<br />
što, samo da leti. A nije letjelo ništa. Razlog<br />
za to leži u šikaniranju Von Brauna, jer su<br />
Amerikanci bili previše ponosni ili previše<br />
arogantni da bivšem Hitlerovu znanstveniku<br />
priznaju da je pametniji od njih. Kad je Von<br />
Braun dobio priliku da se aktivnije uključi u<br />
projekt, stvari su krenule nabolje. U svemir<br />
se iz Cape Canaverala uputio Explorer 1,<br />
prvi američki satelit. Uskoro je lansiran i<br />
drugi, pa i treći, te SAD ponosno prezentira<br />
plan za istraživanje svemira između Zemlje i<br />
Mjeseca. Prvog dana listopada 1958. godine<br />
naredbom predsjednika Eisenhowera spajaju<br />
se tri aeronautičke kompanije i osniva<br />
NASA, National Aeronautics and Space<br />
Administration.<br />
Početak joj i nije bio slavan, prve tri letjelice<br />
Pioneer propale su. Srećom za NASA-u,<br />
uslijedio je i prvi uspjeh, projekt SCORE<br />
(Signal Communications by Orbiting Relay<br />
pc_chip/listopad_07/ITtainment<br />
137
Change language