10s p o m e n i c im o n u m e n t sDevet svjetionikamože se naćiu turističkimkatalozima; onikoji vole odmoru miru i samoćis robinzonskimokusom, moguse smjestitiu komfornimapartmanima naPalagruži, Poreru,Strugi, Sušcu,Sv. Ivanu, Sv.Petru, Velom ratu,Prišnjaku i Pločici.Nevertheless, somenine lighthouses canbe found in touristbrochures; thosewho enjoy spendingholidays in peaceand solitude with thetaste of the adventurea la RobinsonCrusoe’s, can settledown in comfortableapartments ofPalagruža, Porer,Strug, Sušac, Sv. Ivan,Sv. Petar, Veli rat,Prišnjak and Pločića.Današnji Hvar, nekada je nosio naziv Pharos,točnije za vrijeme helenske kolonizacije u četvrtomestoljeću prije Krista. Dobio je ime premaistoimenom otočiću pred ulazom u današnju lukuAleksandiju, na kojem je Sosrat iz Knida, prijateljAleksandra Velikog, u III. stoljeću prije Krista sagradioprvi svjetionik u svijetu.Potreba za svjetionicima pomalo je poprimalasvjetske razmjere kako je pomorski promet postajaosve gušći, a brodovi sve veći i brži. Neminovnimse pokazalo po ve ćanje sigurnosti plovidbe,osobito noću i u lošim vre menskim uvjetima.Plamen kojim su antički pomorci upozoravanina opasne hridine hranjen je drvom koje se kaoloživo takvih svjetala održalo sve do 16. stoljeća,kada je zamijenjeno ugljenom. Dva stoljeća poslije,ugljen je zamijenjen pli nom, zatim strujom,a danas konačnu ulogu izvora svjetla ima solarnaenergija.starac na rtu SavudrijaZa izgradnju svjetioničarskih zgrada na Jadranuzaslužan je prije svega konzervativni, ali i inventivniaustrijski ministar vanjskih poslova, grofMetternich. Prvi svjetionik koji je podigla carskaAustrija, izgrađen je još 1818. godine na krajnjemsjeverozapadu hrvatske obale - na rtu Savudrija, au sljedećih osamdesetak godina po otocima i rtovimaniknulo je još oko 65 takvih objekata.Smještene u teško dostupnim jadranskim osamama,svjetionike je opsluživalo brojno ljudstvo,tako da su ta zdanja građena prostrano, čak i snekoliko stotina četvornih metara unutarnjeg prostora.Zidovi ovih pučanskih dvoraca kao da pokazujuzube vječnosti; građeni od bijelog kamena,debeli su i po nekoliko me tara. Usađeni u krajolikejedva pojmljive ljepote, mogu biti ravnopravnostavljeni uz bok najeminentnijim hrvat skim kulturnimspomenicima. Svjetioničarske zgrade upravo stoga treba i sačuvati, tim prije što je stanjezgrada iz godinu u godinu sve lošije, a neke su čaki otprije bile arheološke ruševine. Stoga je priješest-sedam godina ro đen dugo pripremani objekt:“Pharos - novo svjetlo u hrvat skome turizmu”.Ipak, dvanaest svjetionika može se naći u turističkimkatalozima; oni koji vole odmor u miru isamoći s robinzonskim okusom, mogu se smjestitiu komfornim apartmanima na Sv. Andriji, Hostu,Grebenu, Palagruži, Poreru, Strugi, Sušcu, Sv. Ivanu,Sv. Petru, Velom ratu, Prišnjaku i Pločici.Raštrkani kao rakova djeca po jadranskom arhipelagu,ali i opet čudnovato povezani za morespecifičnim tea t rom boja, pospani su danju, a budninoću. Bdiju i trepću ne umorno jedinim svojimokom kiklopskim, Po li femskim, primajući marnou zagrljaj ljubavne nalete vje tra. I svaki od njih imasvoju priču, bilo tužnu ili sretnu, koje je najljepšeslušati zimi, kraj toplog kamina dok vani huči bura.
porer