54m i r i s n o z d r a v l j es c e n t f u l l r e m e d yLavanda je od davnina vrlocijenjena zbog svoje ljekovitosti.Njeno eterično ulje tradicionalnije “svelijek”...Nedugo nakon što nam je u jednom vrhunskomberlinskom restoranu za desert posluženkolač spravljen od lavande i lavandina meda,krajem lipnja vozimo se Hvarom, cestom kojaiz Sućurja vodi u središte otoka. Vozeći sporo,kroz otvorene prozore au to mobila, opija nasvruć zrak bogato natopljen mirisom u kojemsmo uživali u slastici. On je ovdje, za razlikuod gastro-delikatnosti, jak i opojan, ali i vizualnodojmljiv. Ništa čudno, jer vrijeme je cvata lavandei njena polja, osim mirisom, očaravaju i svojomintenzivnom lju bi často-plavom bojom.Mirisna vrećica lavande ili bočica njena eteričnaulja karakterističan je hvarski suvenir kojiposjetitelja, još dugo po povratku s ljetovanja,podsjeća na slikoviti krajolik u kojem je boravio.Hrvatska je zbog idealnih klimatskih uvjeta i povoljnatla, jedan od najvećih pro iz vođača lavandekoja baš ovdje, na brežuljcima i pa dinama otokaHvara, posebno dobro uspijeva. U konkurencijiostalih sredozemnih proizvođača, hvarska se lavandaposebno cijeni i drži najkvalitetnijom, jerse proizvodi bio-uzgojem, a sjetva i žetva obavljajuručno. Posljednjih godina, lavanda se, osimu Dalmaciji, us pje šno uzgaja i u nekadašnjimvinogradima Ja stre bar skog kod Zagreba. K tomei vrlo unosno, jer se danas litra njena ulja možeprodati za 28 eura, cijena koju teško može postićii vrhunsko vino.Kad govorimo o lavandi, zapravo govorimo otri desetak vrsta cvjetajućih biljaka iz obitelji metvicekoje uspijevaju na području od Sredozemljado tropske Afrike te Indije na istoku. No, budućida se lavanda uzgaja u vrtovima širom svijeta, divljerastuće primjerke moguće je naći i daleko odnjihova prirodnog područja.Najučestalija od ovih uzgajanih vrsta jest običnala vanda ili Lavandula Angustifolia, dok ju slijedepodvrste sa sufiksima Stoechas, Dentata iMultifida. Lavanda se uzgaja u vrtovima ili na čitavimpoljima. Vršci njenih cvjetova rabe se u suhimaranžmanima, dok se mirisni, blijedo ljubičasticvjetovi, zašiveni u platnenim vre ćicama, stavljajuu ormare za pohranjivanje odjeće i rubenine, da biim očuvali svjež miris i odvratili moljce. Lavandase komercijalno uzgaja radi dobivanja la van dinaeteričnog ulja koje se crpi iz njezinih cvjetova.Pčelari posebno cijene lavandu zbog nektara odkojeg nastaje vrlo ukusan med, a biljka je vrlo cijenjenai u slastičarskim krugovima - cvijet lavandemože se kan di rati, a služi i za dobivanje mirisna“lavandina šećera”.Budući lavanda primarno uspjeva na područjuvelikih drevnih civilizacija, često ju susrećemo uliteraturi toga doba. Stari Grci lavandu su, premasirijskom gradu Nar di nazivali “nardus” ili “nard”.
Za rimskih vremena, cvjetovi lavande prodavanisu po vrlo visokoj cijeni, pa je za jedan kilogramnadničar morao raditi dva mjeseca, a brijač obavitistotinu šišanja. Rimljani su lavandu, natapajući jeu vodi, redovito rabili pri kupanju, jer su primijetilida pomaže pri njezi kože. Širenjem Rimskogacarstva, lavanda se iz Sredozemlja proširila i usjevernije dijelove Europe.Zanimljivo je da su, tijekom haranja kuge starimkon tinentom, poznati proizvođači rukavica izpro van sal skoga Grassea lavandinim uljem natapalikožu za izradu rukavica, tvrdeći da time štite odkuge. Ovo vjerovanje imalo je vrlo jednostavnoopravdanje, jer su kugu prenosile buhe kojima semiris lavande nikako nije sviđao.Na dalmatinske otoke lavandu su, iz Provan-