92n a u t i k an a u t i c srABHrvatski Jadran je svakako jedna od najljepšihmorskih obala na svijetu, ali za pravi doživljajnašeg mora jedini ispravni put je nautički turizam.Nije slučajno da upravo nautički turizamdoživljava pravu ekspanziju u posljednjih desetakgodina (rast i do 16 posto godišnje) a po svim pokazateljimakapaciteta, to je još uvijek premalo.Prvo spominjanje nautičkog turizma seže jošu 16., a prvi organizirani oblici dovođenja turistana brodove u Hrvatskoj u 19.stoljeću. Ipak ako bašne idemo od stoljeća sedmog, prvi pravi nautičkibum napravljen je u Hrvatskoj osnivanjem ACY-ja(Adtriatic Club Yugoslavia) 1982.godine. U samodvije godine ACY je imao sustav od 16 marina i5090 vezova u moru.Nakon osamostaljenja mijenja se naziv, a ACI idalje ostaje okosnica marina u našoj zemlji. Danasse procjenjuje da u Hrvatskoj ima preko 15.000plovila na stalnom vezu, a godišnje u tranzicijiprođe čak 200.000 plovila. I naravno da za svenema u našim marinama dovoljno mjesta u ljetnimmjesecima. Upravo zbog toga postoji trenutnou opticaju 300 lokacija za gradnju novih marinadoslovno na cijeloj obali. Trenutno se godišnjenapravi oko 1000 novih vezova, ali jedan podataknajbolje govori koliki je deficit marina: Hrvatskaima 2,6 komercijalna veza po kilometru, Italija 6,Španjolska 20, a Francuska nevjerojatnih 64!Razne ankete provedene kod naših nautičkihgostiju još uvijek u prvi plan stavljaju ljepotu našeobale, ali kada je nezadovoljstvo u pitanju onda sespominju nedostatci kvalitetnog nautičkog smještaja.Ako krenemo od sjevera i Istre kao vodećedestinacije hrvatskog turizma, onda su u prvomplanu marine u Umagu i Rovinju. Rovinjska ACIMarina ima pogled na stari grad i nalazi se praktičnodesetak minuta šetnje od najstrožeg centra.Ako pak krenete s druge strane nalazi se predivnašetnica od 7 kilometara i nekoliko najpoznatijihrovinjskih plaža. Marina Rovinj ima 386 vezova,međutim veliki dio njih su stalni vezovi, a tekpojedini i tranzicijski. Marina je iznimno dobrozaštićena i zato veliki broj hrvatskih i talijanskihnautičara odabire upravo tu marinu za stalni boravak.Osim razgledavanje Rovinja kao jednog odnajljepših gradova u Istri, svakako treba potegnutido Brijuna koji su na oko sat i pol vremena plovidbes motornim brodom i nešto više s jedrilicom,ovisno o vjetru. Marina ima sve potrebne sadržajeod restorana, radionice, priključaka itd.Marina Umag je najpopularnija u vrijeme održavanjaATP turnira tijekom ljeta. Teniski tereninalaze se na desetak minuta hoda od marine, a istotoliko treba i do centra grada. ACI Marina Umagima europsku plavu zastavu glede sigurnosti, čistoćevode i okoliša. Umaška marina je takođernajbliža slovenskoj obali i talijanskom moru, a ima495 vezova.Kada krenemo obalom nešto južnije, odnosnoprema Kvarneru svakako treba spomenuti ACIMarinu u Ičićima. Iako možda nije najveća (305vezova), vjerojatno je uz onu splitsku najelitnijau Hrvatskoj. Većina jet setera upravo u toj marinidrži svoja plovila. Doduše, u posljednje vrijemeta flota velikih brodova nešto se smanjila, ali stojičinjenica kako je gotovo tri godine najveći privatnibrod u Hrvatskoj, onaj Pave Zubaka “Vila Velebita”bila upravo na ulazu u ovoj marini. I danas se vikendimau Ičićima može susresti zagrebački jet setkojemu je ovo mjestu na Kvarneru najbliže morskoodredište i stoga vrlo praktično. Poznati Lungomare od Opatije do Lovrana te stare vile koje senalaze po putu, savršeni su aktivni odmor kako bise prokrvile noge od boravka na brodu. Ne trebazaboraviti niti vrhunsku gastronomsku ponuduupravo na tom području Opatije i Lovrana.Na otoku Krku nalazi se Marina Punat kojamožda nije sama po sebi najljepše odredište, alizbog povijesti (pošto se upravo tamo počeo razvijatinautički turizam 1965.godine) i kapaciteta(800 vezova) zavrijeđuje pažnju. Uz to, nadomakPunta nalazi se vrlo lijepi mali otočić-samostanKošljun, a zanimljiva mjesta poput Vrbnika, Krkaili Baške, baš kao i predivne plaže kod Stare Baškenisu daleko.Rab je svakako jedno od najljepših mjesta naJadranskoj obali, a spavati s pogledom na stari diograda jedinstven je doživljaj. Mala po broju vezova(142), možda ne najvećeg komfora, ali zato jednogod najljepših pogleda. Osim toga, sam akvatorijnudi brojne izlete s brodom. Ljeti je ponekad dostabučno i napučeno, kao uostalom i svim gradovimana moru, ali sama marina je ipak na mirnijoj stranigrada.
Zadarski arhipelag je po broju nautičkih turistavodeći u Hrvatskoj. Razlog su naravno Nacionalnipark Kornati, netaknuti dio prirode. Većinachartera ima polazište u marinama u zadarskom išibenskom području, ali to su ipak samo garaže zabrodove, dok pravi doživljaj pružaju dvije marineu samim Kornatima - Žut i Piškera. Riječ je samo otranzicijskim marnama, Žut ima 113, a Piškera 118vezova. Naravno da je glavna prednost ovih marinapredivan ambijent u kojima se nalaze. To je onozbog čega nautički turizam je toliko lijep, a manaje upravo relativno mali broj vezova, pa je ljeti dobivanjeveza nerijetko ravno dobitku na lotu.Riječ je o sezonskim marinama koje rade od1.travnja do 1.studenoga, a zbog specifične pozicijeunutar nacionalnog parka, opsrba vodom i strujomje ograničena. No, sve se naravno zaboravlja kadase probudite u savršenstvu prirode kakvu možetedoživjeti samo na brodu na Kornatima...Ako se vratimo malo na obalu onda svakakotreba spomenuti ACI Marinu Skradin. Ako samokažemo da je to jedno od omiljenih mjesta BillGatesa, Bernieja Ecclestonea ili Michaela Schumachera,onda je sve jasno. Sam dolazak u marinukroz kanjon rijeke Krke i Prokljanskog jezera jejedinstven. Skradin je primjer kako se jedan gradićkoji je stradao u Domovinskom ratu može razvitiu zanimljivo turističko središte. Glavna atrakcijasu svakako obližnji slapovi Krke do kojih vodeturistički brodići. Uz to, dolazak u Krku je dobro iza trup i motore vašeg broad, pošto ga slatka vodarijeke malo očisti od soli…Marina Frapa u vlasništvu Frane Pašalića dobilaje statut jet set mjesta, iako se nalazi u Rogoznicikoja puni vijesti zbog bespravne gradnje igdje zapravo nema ravne ulice upravo zbog divljeizgradnje. Međutim, sama marina nudi bezbrojsadržaja, odlično je uređena, ali to ima i svoju cijenu.Dakako, riječ je ponajprije o stalnim vezovima,dok su tranzicijski dolasci ipak rijetki.Zanimljivo je da Brač, uz Krk najveći otok, imasamo jednu veću marinu i to u Milni koja je zapravopuna petkom i subotom navečer zbog smjeneturista koji ipak prvu i posljednju noć na brodužele prespavati na otocima, a ne u lukama ukrcajai iskrcaja. Najveća prednost Milne jest da je zaštićenaapsolutno od svih postojećih vjetrova, mjestoje simpatično, ali ipak se tu rijetko zadržava duljeod jedne noći.Hvar i Hvarski kanal je vjerojatno morski najprometnijemjesto na Jadranu u ljetnim mjesecima,tu se povazdan mimiolaze brojne brodice,brodovi, trajketi… Na Paklenim otocima se nalazimožda i najljepša marina na Jadranu. Opet je riječo sezonskoj marini, koju je zapravo najbolje posjetitiu lipnju ili krajem kolovoza, kada malo splasneturistički pritisak. Iako ima određenih pritužbikako narušava okoliš, po našem mišljenju ta semarina savršeno uklopila u prirodu. Za stotinjakkuna imate prijevoz do hvarske luke, a s drugestrane otočica nalazi se i plaža kao i i brojni dobrirestorani. ACI Marina Palmižana (160 vezova) jesvakako mjesto za posjetiti, ako želite biti viđeni,doplovite u srcu ljeta, ako pak želite uživati umiru, onda svakako izvan tog perioda.Vrboska je također zanimljivo mjesto na sjerovinj