Golf Park Dubrovnik - DalCasa

tako očekuju bolje usluge u marinama kojih jepremalo. Nažalost, od nastanka naše studije jošuvijek nije ništa konkretno pokrenuto i Hrvatskase mora trgnuti ako želi bar zadržati korak, ako nenadmašiti svoje dvije glavne nautičke konkurentskezemlje - Grčku i Tursku.Koja su po vama rješenja za razvoj tog sektora?- Prvenstveno valja napraviti pojednostavljen pravilniks postupkom koji će unaprijed investitorimadefinirati sva “pravila igre”. Znači, kad netkodolazi investirati novac, a marine su veliki novac,onda mora točno znati što ga očekuje - od dobivanjapapira, rokova izgradnje, cijene kapitala inaravno povratka uloženih sredsatava. Bez tihpreduvjeta nitko nije spremam ulaziti u prave posloveu Hrvatskoj.Koji je realan potencijal nautičkog turizma?- Velik. Poglavito zbog iznimnih prirodnih resursa, to je ono što se ne može nikakvim novcima platiti.Upravo zbog toga postoji jako veliki interesnautičara ne samo susjednih zemalja, već i izčitave Europe, pa i svijeta. Primjerice, Francuzidolaze ploviti na naše more, Nizozemci koji kodnas borave ostavljaju najviše novaca po osobi.Imamo potencijal, ali trebamo te goste zadržatišto dulje i naravno vraćati, a bez prave usluge toje teška misija.Kako stojimo u odnosu na ostale europske zemljei naročito na zemlje u okruženju?- Mi se teško možemo mjeriti s jednom europskomnautičkom velesilom poput Francuske ili tek neštomalo manjom Španjolskom. Ne trebamo gledatiniti na Crnu Goru ili Sloveniju jer su objektivnopremale zemlje za ozbiljan biznis. Naša meta susvakako Grčka i Turska. Mi trenutno imamo 2,6komercijalna veza po kilometru obale, a Francuska64. Nije realno da to uskoro dostignemo, aliprimjerice jedna Italija ima 6 vezova i to je minimumza kojim trebamo čim prije težiti.Koliko prosječno potroši jedan nautičar dnevnou usporedbi sa klasičnim turistom?- Nautičari spadaju u red bogatih turista. Na morese rijetko ide u nekoj “spar” varijanti i dovoljnogovori podatak da gotovo 50 posto nautičara pretežnovečera u restoranu, da većina plovi od marinedo marine gdje imaju dodatnih svakodnevnihtroškova. Ako se vlasniku računa održavanje brodai troškovi plovidbe, a čarterašu troškovi čartera,onda jedan nautičar potroši najmanje tri puta višeod prosječnog gosta na kopnu ili otoku.Koje promjene donosi ulazak Hrvatske u EU?- Nadajmo se pojednostavljenje postupka za potencijalneinvestitore u marine, ali isto tako ipojednostavljanje ulaska stranih brodica u teritorijalnevode RH. EU je veliki izazov, ali isto tako iveća konkurencija kako za čarteraše tako i za sametrgovce brodova.Možemo li kroz nautički turizam gurati i hrvatskumalu brodogradnju, kakva je tu situacija?- Ne treba izmišljati toplu vodu, treba se samougledati na Talijane, Francuze, Nijemce, Slovence…..Minažalost gotovo uopće ne koristimovlastite resurse male brodogradnje u nautičkomturizmu. Koliko je hrvatskih brodova u čarteru?Mogu se praktično prebrojati na prste jedne ruke.I to je naravno problem, jer ne samo da bismo nataj način povećali prodaju našoj maloj brodogradnji,nego bi to bio i najbolji promocijski kanal uinozemstvu jer bi nautičari plovili na hrvatskimbrodovima i imali određeno iskustvo, siguran sampozitivno, koje bi se dalje prenosilo.Imamo li dovoljno marina u Hrvatskoj?-Ako vam kažem da imamo manje marina nacijelom Jadranu, negoli je to na potezu od Trstado Venecije rekao sam dovoljno. Od donošenjanaše studije nije izgrađena niti jedna veća marina.Doduše, godišnje se napravi novih 1000 vezova,ali je potražnja još uvijek znatno veća od ponude izato je i naša studija pokazala da su cijene u našimmarinama, čak i iznad europskih.DUILOVORESORTSpLIT