21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Komentar na ZIS (p. 563)

Penologija

Penologija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Prof. d-r ZORAN SULEJMANOV<br />

KOMENTAR<br />

NA ZAKONOT ZA IZVR[UVAWE NA<br />

SANKCIITE<br />

Skopje, 1998<br />

1


Recenzent<br />

Prof. d-r Vlado Kambovski<br />

CIP Katalogizacija vo publikacija<br />

Narod<strong>na</strong> i univerzitetska biblioteka<br />

"Sv. Kliment Ohridski", Skopje<br />

SULEJMANOV, <strong>Zoran</strong><br />

<strong>Komentar</strong> <strong>na</strong> zakonot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite/ <strong>Zoran</strong><br />

<strong>Sulejmanov</strong>.<br />

- Skopje: Grafohartija, 1998. ; 24 sm<br />

ISBN 9989-9887-5-7<br />

a) Kazni , krivi~ni, Izvr{uvawe - Makedonija - Komentirani<br />

zakoni<br />

COBISS - ID 28213258<br />

Spored misleweto <strong>na</strong> Ministerstvoto za kultura br. 073988/2 od<br />

19. 06. 1998 godi<strong>na</strong>, za knigata <strong>Komentar</strong> <strong>na</strong> zakonot za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

krivi~nite sankcii se pla}a povlaste<strong>na</strong> dano~<strong>na</strong> stapka.<br />

2


R E C E N Z I J A<br />

<strong>na</strong> trudot <strong>na</strong> prof. d-r <strong>Zoran</strong> <strong>Sulejmanov</strong><br />

"<strong>Komentar</strong> <strong>na</strong> zakonot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite"<br />

1.- Trudot e vo obem od 490 stranici tekst slo`en za pe~atewe.<br />

Trudot sodr`i: Kratenki (str. 6-10); <strong>Komentar</strong> <strong>na</strong> zakonot za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> sankciitre (str. 11-446); Appendiix (str. 447-450) i Registar <strong>na</strong><br />

poimi (str. 451-490).<br />

2.- <strong>Komentar</strong>ot <strong>na</strong> Zakonot ja sledi negovata sistematika i sodr`i<br />

objasnuvawa <strong>na</strong> sekoj oddelen ~len.<br />

Vo komentarot <strong>na</strong> ~lenovite avtorot dava po{iroki eksplikacii,<br />

koi sodr`at: teoretski objasnuvawa, objasnuvawe <strong>na</strong> poimite upotrebeni<br />

vo zakonskata odredba i <strong>na</strong> nejzi<strong>na</strong>ta smisla, upatuvawe <strong>na</strong> ustanovi<br />

i <strong>na</strong> drugi zakonski odredbi i podzakonski akti, kako i <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodni<br />

dogovori.<br />

3.- <strong>Komentar</strong>ot e podgotven mo{ne studiozno, so opfa}awe <strong>na</strong><br />

seta relevant<strong>na</strong> literatura, doma{<strong>na</strong> i me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong>, kako i so upatuvawe<br />

<strong>na</strong> relevant<strong>na</strong> doma{<strong>na</strong> literatura. Pritoa avtorot se vpu{til<br />

vo temelno objasnuvawe <strong>na</strong> odelni <strong>na</strong>~ela {to imaat krucijalno zx<strong>na</strong>-<br />

~ewe ne samo vo sferata <strong>na</strong> penitencijarnoto pravo, tuku za seta kazneno-prav<strong>na</strong><br />

oblast. Takvata orientacija e, vo osnova prifatliva,<br />

iako vo golema mera go opteretuva tekstot <strong>na</strong> komentarot, koj po prirodata<br />

<strong>na</strong> ne{tata bi trebalo <strong>na</strong> ~itatelot da mu ja dade <strong>na</strong>jelementar<strong>na</strong>ta<br />

informacija i objasnuvawe <strong>na</strong> smislata <strong>na</strong> zakonskata odredba.<br />

Sepak, {irokata eksplikacija <strong>na</strong> <strong>na</strong>~elata <strong>na</strong>: zakonitost, ograni~uvawe<br />

<strong>na</strong> dr`av<strong>na</strong>ta represija, pravednost, individualizacija, humanost,<br />

prevencija, e opravda<strong>na</strong> so faktot deka e nu`no opservirawe <strong>na</strong><br />

niv<strong>na</strong>ta sodr`i<strong>na</strong> i pojavni formi vo razli~ni stadiumi <strong>na</strong> ostvaruvaweto<br />

<strong>na</strong> kazne<strong>na</strong>ta pravda. Izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaznenite sankcii<br />

pretstavuva, imeno, fi<strong>na</strong>len ~in <strong>na</strong> eden dolg proces, koj zapo~nuva so<br />

samata krimi<strong>na</strong>lizacija <strong>na</strong> edno ~ove~ko povedenie i se razviva po<strong>na</strong>tamu<br />

niz otkrivaweto i goneweto <strong>na</strong> izvr{itelot <strong>na</strong> kaznivoto delo,<br />

negovoto sudewe i izre~uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili druga sankcija. Vo siot<br />

toj proces mora da postoi edno vrzno tkivo, isti razvojni linii, staveni<br />

vo ramkite <strong>na</strong> spome<strong>na</strong>tite <strong>na</strong>~ela. Za razlika od prethodnite<br />

fazi, me|utoa, vo fazata <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta pove}e ne se ope-<br />

3


ira so generalizirani instituti i poimi, ili so kvalifikacija i<br />

osuda {to ostanuva <strong>na</strong> ramni{teto <strong>na</strong> zaka<strong>na</strong> za storitelot <strong>na</strong> deloto.<br />

Zaka<strong>na</strong>ta stanuva stvarnost, a taa stvarnost se sostoi vo konkretno,<br />

neotpoviklivo posegawe po oddelni slobodi i prava <strong>na</strong> osudenikot<br />

{to ja ~i<strong>na</strong>t sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ili drugata sankcija. Se raboti za<br />

operacija in vivo, za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> bezmilos<strong>na</strong> i stude<strong>na</strong> represija vrz<br />

~ovek koj pove}e ne e stranka, ramnopraven subjekt vo postapkata itn.,<br />

tuku e sveden <strong>na</strong> objekt <strong>na</strong> so zakonot opredeleni postapki <strong>na</strong> organite<br />

{to gi izvr{uvaat kaznite i drugite sankcii.<br />

Toj fakt ja akcentira potrebata za takvo prilagoduvawe <strong>na</strong><br />

osnovnite kazneno-pravni <strong>na</strong>~ela, {to }e bide vo funkcija <strong>na</strong> dve, <strong>na</strong><br />

prv pogled, nepomirlivi celi: ostvaruvawe <strong>na</strong> za{tit<strong>na</strong>ta i drugite<br />

funkcii <strong>na</strong> kazneno-prav<strong>na</strong>ta represija i postapuvawe so osudenikot<br />

kako so ~ovek {to treba da gi u`iva elementarnite slobodi i prava,<br />

<strong>na</strong>dvor, se razbira od onie {to se zafateni so praved<strong>na</strong>ta osuda, i {to<br />

treba da se vrati vo op{testvoto so siot kapacitet <strong>na</strong> polnopraven<br />

gra|anin. Se razbira, kaz<strong>na</strong>ta ne bi bila toa ako ne ostava trajni posledici<br />

vrz ~ovekot, vrz negovtata psiha i negovata intima, eden iskus<br />

{to isto taka mora da go ima predvid sekoja humano orientira<strong>na</strong> penitencijar<strong>na</strong><br />

politika i zakonodavstvo. Toa vodi kon potrebata od<br />

vospostavuvawe <strong>na</strong> opredele<strong>na</strong> harmonija pome|u spome<strong>na</strong>tite osnovni<br />

<strong>na</strong>~ela, vrz osnovite <strong>na</strong> humanosta kako racio<strong>na</strong>len kriterium i merka<br />

za drugite principi. Toa ne z<strong>na</strong>~i deka kaz<strong>na</strong>ta, osobeno kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

se pretvora vo milosrd<strong>na</strong> ustanova, mesto za humano postapuvawe<br />

vo smisla <strong>na</strong> otka`uvawe i potisnuvawe <strong>na</strong> sekakva represija, {to bi<br />

bilo sprotivno <strong>na</strong> su{ti<strong>na</strong>ta i celite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Vo objasnuvaweto <strong>na</strong> spome<strong>na</strong>tite <strong>na</strong>~ela i niv<strong>na</strong>ta v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong><br />

harmonija avtorot ja <strong>na</strong>o|a vistinskata mera, {to <strong>na</strong> krajot osnov<strong>na</strong>ta<br />

intencija <strong>na</strong> zakonodavecot po odnos <strong>na</strong> funkciite i celite <strong>na</strong> izvr-<br />

{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i drugite sankcii ja objasnuva vo svetli<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

postulatot za reintegracija <strong>na</strong> osudenoto lice vo op{testvoto, sfate<strong>na</strong><br />

kako lojalnost kon zakonot. Vrz tie osnovi avtorot gi objasnuva i<br />

penitencijarnite <strong>na</strong>~ela (klasifikacija, osudeni~ko samoorganizirawe<br />

itn.), pravata i dol`nostite <strong>na</strong> osudenite lica, kako i drugite<br />

penitencijarni instituti {to se odnesuvaat <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

i drugite sankcii.<br />

4.- <strong>Komentar</strong>ot }e bide od interes za <strong>na</strong>u~<strong>na</strong>ta i stru~<strong>na</strong>ta javnost,<br />

za{to od ed<strong>na</strong> stra<strong>na</strong> sodr`i potreben nivo <strong>na</strong> teoretski eksplikacii<br />

<strong>na</strong> osnovnite <strong>na</strong>~ela i instituti <strong>na</strong> penitencijarnoto pravo, a<br />

od druga stra<strong>na</strong> detalno gi objasnuva re{enijata sodr`ani vo Zakonot,<br />

{to e mo`ne pogodno za negovata prakti~<strong>na</strong> prime<strong>na</strong>.<br />

4


Poradi toa, ~est mi e da predlo`am istiot da bide objaven,<br />

ocenuvaj}i go kako u{te eden z<strong>na</strong>~aen prilog kon <strong>na</strong>{ata ne osobeno<br />

bogata literatura od vakov vid.<br />

Skopje, 1 juni 1998 godi<strong>na</strong><br />

RECENZENT<br />

Prof. d-r Vlado Kambovski s.r.<br />

5


6


K R A T E N K I<br />

- DZT - Deklaracija za za{tita <strong>na</strong> site lica od ma~ewe i drugite<br />

oblici <strong>na</strong> svirepo, poni`uva~ko ili nehumano postapuvawe i kaznuvawe<br />

(Declaration on the Protection of All Persons from Being Subjected to<br />

Torture and Other Crual, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment).<br />

Usvoe<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON <strong>na</strong> 9 dekemvri 1975<br />

so rezolucija 3452 (XXX).<br />

- DONP - Deklaracija za osnovnite <strong>na</strong>~ela <strong>na</strong> pravdata za `rtvite<br />

<strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>lot i zloupotrebata <strong>na</strong> ovlastuvawata (Declaration of<br />

Basic Principles of Justice for Victims of Crime and Abuse of Power). Prepora~a<strong>na</strong><br />

za usvojuvawe <strong>na</strong> Sedmiot kongres <strong>na</strong> ON za prevencija <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot<br />

i postapuvawe so prestapnicite, odr`an vo Milano od 26<br />

avgust do 6 septemvri 1985 godi<strong>na</strong>, i usvoe<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Generalnoto<br />

sobranie so rezolucija 40/34 od 29 noemvri 1985 godi<strong>na</strong>.<br />

- EZP - Evropski zatvorski pravila - Preporaka br. R (87) 3<br />

European Prison Rules. Usvoe<strong>na</strong> od Komitetot <strong>na</strong> ministrite <strong>na</strong> Sovetot<br />

<strong>na</strong> Evropa <strong>na</strong> 404-ta sednica <strong>na</strong> Zamenicite ministri od 12 februari<br />

1987 godi<strong>na</strong>.<br />

- EK - Evropska konvencija za za{tita <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> ~ovekot i<br />

osnovnite slobodi. Usvoe<strong>na</strong> <strong>na</strong> 4 noemvri 1950 godi<strong>na</strong> vo Rim. Stapila<br />

<strong>na</strong> sila <strong>na</strong> 3 septemvri 1953 godi<strong>na</strong> vo soglasnost so odredbite <strong>na</strong> ~l.<br />

66.<br />

- EKT - Evropska konvencija za za{tita od ma~ewe i ne~ove~ko<br />

ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe (European Convention for<br />

Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment,<br />

Council of Europe, Strazburg, 26. XI. 1987, European Treaty Series/126), so<br />

Protokolite 1 i 2.<br />

- ZVR - Zakon za v<strong>na</strong>tre{ni raboti (SV RM 1995/19).<br />

- ZDD - Zakon za danok od dobivka (SV RM 1993/80, 1995/33, 1995/<br />

43 i 1996/71).<br />

- ZDPS - Zakon za dvi`ewe i prestoj <strong>na</strong> strancite (SV RM 1992/<br />

36 so novela 1993/26).<br />

- ZZZ - Zakon za zdravstve<strong>na</strong> za{tita (SV RM 1991/38; 1993/46;<br />

1995/55; pre~isten tekst 1997/17 ).<br />

- ZZR - Zakon za za{tita pri rabota (SV RM 1987/17; 1988/51;<br />

1990/23).<br />

- <strong>ZIS</strong> SRM - Zakon za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite za krivi~ni<br />

dela i stopanski prestapi (SV SRM 1979/19).<br />

- ZIP - Zakon za izvr{<strong>na</strong>ta postapka (SV RM 1997/53).<br />

- ZJO - Zakon za javnoto obvinitelstvo (SV RM 1992/80; 1993/19;<br />

1994/9; 1996/9).<br />

7


- ZJP - Zakon za javniete preprijatija (SV RM 1996/38).<br />

- ZKP - Zakon za krivi~<strong>na</strong> postapka (SV RM 1997/15).<br />

- ZMPZML - Zbir <strong>na</strong> minimalnite pravila za za{tita <strong>na</strong> maloletnite<br />

lica li{eni od sloboda. Doneseni so rezolucija <strong>na</strong> Generalnoto<br />

sobranie <strong>na</strong> ON 45/113, aneks od 14 dekemvri 1990 godi<strong>na</strong>.<br />

- ZOO - Zakon za osnovnoto obrazovanie ( SV RM 1995/44; so noveli<br />

1996/24; 1977/35 i Ustav<strong>na</strong> odluka U. br. 356/95 od 24 januari 1966<br />

(SV RM 1996/16).<br />

- ZOU - Zakon za organite <strong>na</strong> upravata (SV RM 1990/40 i 1994/63).<br />

- ZP - Zakon za prekr{ocite (SV RM 1997/15).<br />

- ZPDD - Zakon za perso<strong>na</strong>lniot danok od dohod (SV RM 1993/80,<br />

so ispravka 1994/3, i novela 1994/70).<br />

- ZPIO - Zakon za penziskoto i invalidskoto osiguruvawe (SV<br />

RM 1993/80; 1994/3; 19095/14).<br />

- ZPOE - Zakon za organizacijata i raboteweto <strong>na</strong> posebnite<br />

organizacii i edinici so stopanska dejnost vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi i vospitno-popravnite domovi (SV RM 1979/19).<br />

- ZRO - Zakon za rabotni odnosi (SV RM 1993/80; so ispravka<br />

1994/3; i noveli 1995/14 i 1997/53).<br />

- ZS - Zakon za sudovite (SV RM 1995/36).<br />

- ZSO - Zakon za srednoto obrazovanie (SV RM 1995/44; so noveli<br />

1996/24; 1997/35 i Ustav<strong>na</strong> odluka U. br. 355/95 od 31 januari 1996 (SV<br />

RM 1996/16).<br />

- ZTD - Zakon za trgovskite dru{tva (SV RM 1996/28).<br />

- KD - Kolektiven dogovor za dr`avnite, pravosudnite i<br />

organite <strong>na</strong> lokal<strong>na</strong>ta samouprava <strong>na</strong> Republika Makedonija (SV RM<br />

1995/53).<br />

- KZ - Krivi~en zakonik (SV RM 1996/37).<br />

- KNUOL - Evropska konvencija za <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> uslovno osudeni<br />

ili uslovno otpu{teni lica (European Convention on the Supervision of<br />

Conditio<strong>na</strong>lly Sentancend or Conditio<strong>na</strong>lly Released Offenders). Usvoe<strong>na</strong> vo<br />

Starzbur <strong>na</strong> 30 noemvri 1964. Stapila <strong>na</strong> sila <strong>na</strong> 22 avgust 1975 godi<strong>na</strong>.<br />

- KOLOPZ - Kodeks <strong>na</strong> odnesuvawe <strong>na</strong> licata odgovorni za<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonot (Code of Conduct for Law Enforcement Officials).<br />

Usvoeni od Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON so rezolucija 34/169 od 17<br />

dekemvri 1979 godi<strong>na</strong>.<br />

- KP - Korpus <strong>na</strong> principi za za{tita <strong>na</strong> site lica od bilo kakva<br />

forma <strong>na</strong> pritvorawe ili li{uvawe od sloboda (Bodi Of Principles for<br />

the Protection od All Persons under Any Form of Detention or Inprisonment).<br />

Usvoe<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON <strong>na</strong> 76-to zasedanie<br />

so rezolucija 43/173 od 9 dekemvri 1988 godi<strong>na</strong>.<br />

8


- KPT - Konvencija protiv ma~ewe i drugite oblici <strong>na</strong> svirepo,<br />

nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe (Convention Against<br />

Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment).<br />

Usvoe<strong>na</strong> i otvore<strong>na</strong> za potpi{uvawe, ratifikacija i pristapuvawe so<br />

rezolucija <strong>na</strong> Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON 39/46 od 10 dekemvri 1984<br />

godi<strong>na</strong>. Stapi <strong>na</strong> sila <strong>na</strong> 26 juni 1987 vo soglasnost so ~l. 27 (1).<br />

- KTOL - Konvencija za transfer <strong>na</strong> osudeni lica (Convention on<br />

the Transfer of Sentanced Persons, Strasbourg, 21. 3. 1983).<br />

- KUPR - Konvencija za ukinuvawe <strong>na</strong> prisil<strong>na</strong>ta rabota. (The<br />

Abolition of Forced Labour Convention). Usvoe<strong>na</strong> <strong>na</strong> 25 juni 1957 godi<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

Svetskata konferencija <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong>ta organizacija <strong>na</strong> trudot.<br />

Stapila <strong>na</strong> sila <strong>na</strong> 17 januari 1959 godi<strong>na</strong> vo soglasnost so odredbite<br />

od ~l. 4.<br />

- MKURD - Me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> konvencija za ukinuvawe <strong>na</strong> site oblici<br />

<strong>na</strong> ras<strong>na</strong> diskrimi<strong>na</strong>cija. (Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l Convention on the elimi<strong>na</strong>tion of all<br />

Forms of Racial Discrimi<strong>na</strong>tion). Usvoe<strong>na</strong> i otvore<strong>na</strong> za potpi{uvawe i<br />

ratifikuvawe ili potpi{uvawe so rezolucija <strong>na</strong> Generalnoto sobranie<br />

<strong>na</strong> ON 2106A (XX) od 21 dekemvri 1965.<br />

- MPGPP - Megu<strong>na</strong>roden pakt za gra|anskite i politi~kite<br />

prava. (Inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l Cove<strong>na</strong>nt on Civil and Political Rights). Usvoen i<br />

otvoren za potpi{uvawe i ratifikuvawe ili pristapuvawe so rezolucija<br />

<strong>na</strong> Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON 2200A (XXl) od 16 dekemvri 1966<br />

godi<strong>na</strong>. Stapil <strong>na</strong> sila <strong>na</strong> 3 januari 1976 vo soglasnost so ~l. 49.<br />

- MSV -(Making standard work - An inter<strong>na</strong>tio<strong>na</strong>l handbook on good<br />

prison practice) - Funkcioniraweto <strong>na</strong> standardite - Megu<strong>na</strong>roden prira~nik<br />

za uspe{<strong>na</strong> zatvorska praktika, Zdru`e<strong>na</strong> publikacija <strong>na</strong> Obedinetite<br />

Nacii i Me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong>ta kazne<strong>na</strong> reforma <strong>na</strong> angliski, francuski,<br />

ruski i {panski jazik. Edicija pred publikacija <strong>na</strong> Me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong>ta<br />

kazne<strong>na</strong> reforma, Hag, mart, 1995 godi<strong>na</strong>. Izdadeno so pomo{<br />

<strong>na</strong> ministerstvoto <strong>na</strong> pravda <strong>na</strong> Holandija.<br />

- NDP - Nacrt dopolnitelen protokol kon Konvencijata za transfer<br />

<strong>na</strong> osudeni lica,<br />

- NEI - Nacrt interpretativen izve{taj <strong>na</strong> Nacrt dopolnitelniot<br />

protokol <strong>na</strong> Konvencijata za transfer <strong>na</strong> osudeni lica.<br />

- NME - Na~ela <strong>na</strong> medicinskata etika koi se odnesuvaat <strong>na</strong> zdravstveniot<br />

perso<strong>na</strong>l, posebno <strong>na</strong> lekarite, za za{tita <strong>na</strong> pritvoreni<br />

lica od ma~ewe i drugite oblici <strong>na</strong> svirepo, poni`uva~ko ili nehumano<br />

postapuvawe i kaznuvawe (Principles of Medikal Ethics relevant to the<br />

Role of Health Personnel, in the Protection of Prisoners and Detaines Against<br />

Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment).<br />

Usvoeni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON <strong>na</strong> 18 dekemvri 1982<br />

so rezolucija 37/194.<br />

9


- OKD - Op{t kolektiven dogovor za javnite slu`bi, javnite<br />

pretprijatija, dr`avnite organi, organite <strong>na</strong> lokal<strong>na</strong>ta samouprava i<br />

drugi pravni lica koi vr{at nestopanska dejnost (SV RM 1994/39).<br />

- OPPZ - Osnovni principi za postapuvawe so zatvorenicite<br />

(Basic Principles for the Treatment of Prisoners). Usvoeni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

Generalnoto odbranie <strong>na</strong> ON so rezolucija 45/111 <strong>na</strong> 68-to zasedanie<br />

od 14 dekemvri 1990.<br />

- OP USOO - Osnovni principi za upotreba <strong>na</strong> sila i ogneno<br />

oru`je od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> licata odgovorni za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonot (Basic<br />

Principles on the Use of Force and Firearms by Law Enforcement Officials).<br />

Osmi kongres <strong>na</strong> ON za prevencija <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot i tretman <strong>na</strong><br />

storitelite.<br />

- PI SMP - Prakti~<strong>na</strong> implementacija <strong>na</strong> Standardnite minimalni<br />

pravila za postapuvawe so zatvorenicite (Practical Implementation<br />

of the Standard Minimum Rules for the Treatment of Prisoners). Rezolucija br.<br />

4 od 8 maj 1995 godi<strong>na</strong> donese<strong>na</strong> <strong>na</strong> Devetiot kongres <strong>na</strong> ON za<br />

prevencija <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot i postapuvawe so prestapnicite.<br />

- PEI SMP - Postapki za efikas<strong>na</strong> implementacija <strong>na</strong><br />

standardnite minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite<br />

(Procedures for the Effective implementation of the Standard Minimum Rules for<br />

the Treatment of Prisoners). Usvoeni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Ekonomsko -<br />

socijalniot sovet <strong>na</strong> 21-to ple<strong>na</strong>rno zasedanie so rezolucija 1984/47 od<br />

25 maj 1984 godi<strong>na</strong>.<br />

- Penologija 1 - d-r <strong>Zoran</strong> <strong>Sulejmanov</strong>, Magor, Skopje, 1995.<br />

- Penologija 2 - d-r <strong>Zoran</strong> <strong>Sulejmanov</strong>, Magor, Skopje, 1996.<br />

- Penolo{ki kompendium - d-r <strong>Zoran</strong> <strong>Sulejmanov</strong>, Grafohartija,<br />

Skopje, 1977.<br />

- PP - Standardni minimalni pravila <strong>na</strong> Obedinetite <strong>na</strong>cii za<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudskite postapki sprema maloletnicite (Pekin{ki<br />

pravila) - United Nations Standard Minimum Rules for the Administration of<br />

Juvenile Justice (The Beijing Rules). Prepora~ani za usvojuvawe <strong>na</strong> Sedmiot<br />

kongres <strong>na</strong> ON za prevencija <strong>na</strong> zlostorstvata i postapuvawe so<br />

prestapnicite, vo Milano od 28. 08 do 6. 09. 1985 i prifateni od<br />

Generalnoto sobranie so rezolucija 40/33 od 29 noemvri 1985 godi<strong>na</strong>.<br />

Vo 1990 godi<strong>na</strong> Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON neposredno go dopolni<br />

svoeto odobrenie za pe~atewe.<br />

- RR - Re{enie za rasporeduvawe <strong>na</strong> osudenite i osudenite maloletni<br />

lica vo kazneno-popravnite ustanovi i vospitno popravnite<br />

ustanovi. (SV RM 1997/22).<br />

- RS - Ramkov<strong>na</strong> spogodba za transfer <strong>na</strong> stranski zatvorenici i<br />

preporaki za tretman <strong>na</strong> stranski zatvorenici (Model Agreement on the<br />

10


Transfer of Foreign Prisoners and Recommendation on the Treatment of Foreign<br />

Prisoners).<br />

- RS UO - Ramkov<strong>na</strong> spogodba za prenos <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot <strong>na</strong> prestapnicite<br />

koi se uslovno osudeni ili se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong> usloven otpust (Model<br />

Treaty on Transfer of Supervision of Offenders Conditio<strong>na</strong>lly Sentanced or<br />

Conditio<strong>na</strong>lly Released). Usvoe<strong>na</strong> od Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON <strong>na</strong> 68-<br />

to ple<strong>na</strong>rno zasedanie od 14 dekemvri 1990 godi<strong>na</strong>.<br />

- SPM - Standardni minimalni pravila za postapuvawe so zatvorenicite<br />

(Standard Minimum Rules for the Treatment of Prisoners).<br />

Prifateni <strong>na</strong> prviot kongres <strong>na</strong> ON za prevencija <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot<br />

i postapuvawe so prestapnicite, odr`an vo @eneva 1955 godi<strong>na</strong> i<br />

potvrdeni od Ekonomsko - socijalniot sovet so rezolucija 663 S<br />

(XXIV) od 31 juli 1957 i 2076 (LXII) od 13 maj 1977).<br />

- TD - Tokiska deklaracija - Upatstvo za lekarite za povedenie<br />

vo vrska so ma~ewe i drugi oblici <strong>na</strong> svirepo, nehumano ili poni`uva-<br />

~ko postapuvawe ili kaznuvawe <strong>na</strong> lica li{eni od sloboda ili<br />

smesteni vo kazneni ustanovi. Usvoe<strong>na</strong> <strong>na</strong> 29-to ple<strong>na</strong>rno Sobranie <strong>na</strong><br />

Svetskoto medicinsko zdru`enie vo Tokio, oktomvri 1975 godi<strong>na</strong>.<br />

- TP - Standardni minimalni pravila <strong>na</strong> Obedinetite <strong>na</strong>cii za<br />

vonzavodskite merki (Tokiski pravila) - United Nation Standars Minimum<br />

Rules for Non-custodial Measures (The Tokyo Rules). Usvoeni od Generalnoto<br />

sobranie <strong>na</strong> ON <strong>na</strong> 68-to ple<strong>na</strong>rno zasedanie <strong>na</strong> 14 dekemvri 1990<br />

godi<strong>na</strong>.<br />

- UDP^ - Univerzal<strong>na</strong> deklaracija za pravata <strong>na</strong> ~ovekot<br />

(Universal Declaration of Human Rights). Usvoe<strong>na</strong> i proklamira<strong>na</strong> so<br />

rezolucija <strong>na</strong> Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON 217A od 10 dekemvri 1948<br />

godi<strong>na</strong>.<br />

- UEI - Upatstvo za efikas<strong>na</strong> implementacija <strong>na</strong> Kodeksot za<br />

odnesuvawe <strong>na</strong> licata odgovorni za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonot (Guidelines for<br />

the Effective Implementation of the Code of Conduct for Law Enfocement<br />

Officials). Usvoe<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Ekonomsko-socijalniot sovet <strong>na</strong> ON <strong>na</strong><br />

15-to zasedanie so rezolucija 1989/61 od 24 maj 1989 godi<strong>na</strong>.<br />

- UKE - Upatstvo za postapuvawe <strong>na</strong> sudovite za vodewe <strong>na</strong> kazne<strong>na</strong>ta<br />

evidencija, (SV RM 1997/8).<br />

- Ustav - Ustav <strong>na</strong> RM (SV RM 1991/52).<br />

11


12


ZAKON<br />

ZA IZVR[UVAWE NA SANKCIITE 1<br />

Glava I<br />

ZAEDNI^KI ODREDBI<br />

^len 1<br />

(1) So ovoj zakon se ureduva izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite izre~eni<br />

za krivi~ni dela i prekr{oci (vo <strong>na</strong>tamo{niot tekst: kaznivi<br />

dela).<br />

(2) Sankcii izre~eni za krivi~ni dela ~ie izvr{uvawe se ureduva<br />

so ovoj zakon se: kaznite, uslov<strong>na</strong>ta osuda so za{titen <strong>na</strong>dzor,<br />

merkite <strong>na</strong> bezbednost i vospitnite merki.<br />

(3) Sankcii izre~eni za prekr{oci ~ie izvr{uvawe se ureduva<br />

so ovoj zakon se: kaznite, merkite <strong>na</strong> bezbednost i vospitnite merki.<br />

_______________________<br />

1. So prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> odredbite od <strong>ZIS</strong> se izvr{uvaat krivi~nite i<br />

prekr{o~nite sankcii predvideni vo Krivi~niot zakonik (SV RM<br />

1996/36) i Zakonot za prekr{ocite (SV RM 1997/15) koi se izre~eni od<br />

sudovite vo soodvet<strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong> odnosno prekr{o~<strong>na</strong> postapka.<br />

Kaznivi dela e op{t <strong>na</strong>ziv za krivi~nite dela i prekr{ocite.<br />

2. Sankciite izre~eni za krivi~ni dela koi se izvr{uvaat so<br />

<strong>ZIS</strong> se: kaznite (do`ivotniot zatvor, zatvor i pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>), uslov<strong>na</strong>ta<br />

osuda so za{titen <strong>na</strong>dzor, merkite <strong>na</strong> bezbednost (zadol`itelno<br />

psihijatrisko ~uvawe i lekuvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova; zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda; zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong><br />

alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani; zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong> profesija, dejnost<br />

ili dol`nost; zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo; odzemawe <strong>na</strong><br />

predmeti i proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata) i vospitnite merki<br />

(upatuvawe vo disciplinski centar za maloletnici; zasilen <strong>na</strong>dzor od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite, posvoitelot ili staratelot; zasilen <strong>na</strong>dzor vo<br />

drugo semejstvo; zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za socijalni<br />

1<br />

Zakon za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite (vo <strong>na</strong>tamo{niot tekst <strong>ZIS</strong> ) e donesen<br />

<strong>na</strong> 24 januari 1997 god. a objaven vo Slu`ben vesnik <strong>na</strong> RM 1997/3. Vrz<br />

osnova <strong>na</strong> svojot ~l. 333 vlegol <strong>na</strong> sila <strong>na</strong> 31 januari 1997 god.<br />

13


aboti; upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova i upatuvawe vo vospitno-popraven<br />

dom).<br />

V. Penologija 2, str.10-22.<br />

3. Sankciite izre~eni za prekr{oci koi se izvr{uvaat so <strong>ZIS</strong><br />

se: kaznite (zatvor i pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>) i merkite <strong>na</strong> bezbednost<br />

(zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

vr{ewe <strong>na</strong> profesija, dejnost ili dol`nost; zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so<br />

motorno vozilo; odzemawe <strong>na</strong> predmeti i proteruvawe <strong>na</strong> stranec od<br />

zemjata).<br />

4. So ovoj zakon se izvr{uvaat i pravosilnite sudski odluki <strong>na</strong><br />

stranskite sudovi, dokolku se odnesuvaat <strong>na</strong> dr`avjani <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija i dokolku e pokre<strong>na</strong>ta postapka spored zakonot za krivi~<strong>na</strong>ta<br />

postapka i vo soglasnost so megu<strong>na</strong>rodnite dogovori.<br />

^len 2<br />

(1) Sankciite izre~eni za kaznivi dela se izvr{uvaat koga<br />

odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> sankcijata }e stane pravosil<strong>na</strong> i koga ne<br />

postojat zakonski pre~ki za izvr{uvawe <strong>na</strong> odlukata.<br />

(2) So izvr{uvaweto <strong>na</strong> oddelni sankcii mo`e da se po~ne i<br />

pred pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata so koja sankcijata e izre~e<strong>na</strong>, samo<br />

koga toa e opredeleno so zakon.<br />

________________________<br />

1. Prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sankciite e organizira<strong>na</strong> dejnost {to mora da se<br />

zasniva vrz opredeleni idei koi pretstavuvaat osmisle<strong>na</strong> <strong>na</strong>soka za<br />

postignuvawe <strong>na</strong> nivnite celi. Me|u niv vo <strong>na</strong>{eto zakonodavstvo<br />

posebno mesto i z<strong>na</strong>~ewe dobivaat principite koi se odnesuvaat <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> site sankcii. Toa se: 1. princip <strong>na</strong> legalitet (zakonitost),<br />

2. princip <strong>na</strong> legitimitet, 3. princip <strong>na</strong> pravednost, 4. princip<br />

<strong>na</strong> individualizacija i 5. princip <strong>na</strong> humanost.<br />

2. Principot <strong>na</strong> legalitet vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite koj e<br />

pomesten vo st. 1 <strong>na</strong> ovaa odredba e postaven vrz nekolku z<strong>na</strong>~ajni barawa<br />

sodr`ani vo Ustavot, vo KZ, ZP i <strong>ZIS</strong>.<br />

a) Ovoj osobeno va`en princip vo prv red se izrazuva preku<br />

stavot deka vo odnos <strong>na</strong> licata osudeni za krivi~ni dela i prekr{oci<br />

mo`at da se izvr{uvaat samo onie sankcii {to se propi{ani so zakon.<br />

Spored toa istaknuvaweto i po~ituvaweto <strong>na</strong> ovoj princip vo fazata<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto pretstavuva logi~no prodol`enie <strong>na</strong> principot <strong>na</strong><br />

legalitetot vo materijalnoto krivi~no i prekr{o~no pravo spored<br />

koj nikomu ne mo`e da mu bide izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili druga sankcija za<br />

delo koe pred da e storeno ne bilo utvrdeno so zakon kako krivi~no<br />

14


delo, odnosno prekr{ok, i za koe so zakon ne bila propi{a<strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>,<br />

odnosno prekr{o~<strong>na</strong> sankcija (Nullum crimen nulla poe<strong>na</strong> sine lege).<br />

Edinstveno taka izre~e<strong>na</strong>ta sankcija <strong>na</strong> sudskite odluki im dava<br />

prav<strong>na</strong> sila i gi obvrzuva organite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite tie<br />

odluki da gi sproveduvaat vo `ivot.<br />

b) Natamu e z<strong>na</strong>~ajno deka kon izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite i<br />

prekr{o~nite sankcii mo`e da se pristapi samo toga{ koga odlukata<br />

so koja e izre~e<strong>na</strong> sankcijata }e stane pravosil<strong>na</strong> i izvr{<strong>na</strong> i koga ne<br />

postojat zakonski pre~ki za nejzino izvr{uvawe.<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii mora da se potpira vrz soodvet<strong>na</strong><br />

prav<strong>na</strong> osnova - vrz sudska odluka izre~e<strong>na</strong> vo krivi~<strong>na</strong>, odnosno,<br />

prekr{o~<strong>na</strong> postapka. Taa odluka mora da bide pravosil<strong>na</strong> {to<br />

z<strong>na</strong>~i deka se iscrpeni site redovni pravni lekovi {to protiv nea<br />

mo`at da se podnesuvaat. Pokraj toa treba da se raboti za sudska<br />

odluka koja sta<strong>na</strong>la izvr{<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to e predviden vo zakonot.<br />

Spored ~l. 125 ZKP i ~l. 95 ZP sudskata odluka (presuda ili<br />

re{enie) stanuva pravosil<strong>na</strong> toga{ koga ve}e ne mo`e da se pobiva so<br />

`alba ili koga `albata ne e dozvole<strong>na</strong>. Sudskata odluka pove}e ne<br />

mo`e da se pobiva so `alba koga stran}ite izri~no se otka`ale od toa<br />

pravo, koga `albata ne ja podnele vo zakonski rok ili koga niv<strong>na</strong>ta<br />

`alba e otfrle<strong>na</strong> kako neblagovreme<strong>na</strong> ili nedopu{te<strong>na</strong>.<br />

Sudskata odluka e izvr{<strong>na</strong> toga{ koga ne postojat zakonski pre-<br />

~ki za nejzino izvr{uvawe. Zakonski pre~ki se okolnosti od prav<strong>na</strong><br />

ili fizi~ka priroda koi se predvideni so <strong>ZIS</strong> ili drug zakon. Takvi<br />

zakonski pre~ki vo prv red se amnestijata i pomiluvaweto. Zakonski<br />

pre~ki za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor se odlagaweto <strong>na</strong> po~etokot<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta (~l. 86 <strong>ZIS</strong> i ~l. 396 st. 4 i 414 st. 5<br />

ZKP). Zakonski pre~ki za prisilno izvr{uvawe <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> se<br />

sodr`ani vo ~l. 38 st. 2 i 5 KZ i ~l. 230 <strong>ZIS</strong>.<br />

So izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii mo`e da se otpo~ne i<br />

pred pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata no, samo vo isklu~itelni slu~ai<br />

predvideni so zakon. Toa mo`e da bide slu~aj koga liceto koe se <strong>na</strong>o|a<br />

vo pritvor samoto pobara ili se soglasi u{te pred pravosilnosta <strong>na</strong><br />

presudata da bide upateno <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od<br />

sloboda. Koga sudot }e izre~e kaz<strong>na</strong> zatvor, obvinetiot {to se <strong>na</strong>o|a<br />

vo pritvor so re{enie <strong>na</strong> pretsedatelot <strong>na</strong> sovetot mo`e da se upati<br />

vo ustanova za izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i pred pravosilnosta <strong>na</strong><br />

presudata ako toj toa go bara (~l. 345 st. 8 ZKP). Od druga stra<strong>na</strong>, iako<br />

toa ne e predvideno so zakon, nema nikakvi pravni pre~ki osudenikot<br />

da ja isplati pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, <strong>na</strong> primer, i pokraj toa {to odlukata so<br />

koja mu bila izre~e<strong>na</strong> sî u{te ne sta<strong>na</strong>la pravosil<strong>na</strong>.<br />

15


Osudeno lice koe e vo pritvor, za upatuvawe vo ustanova pred<br />

pravosilnosta <strong>na</strong> presudata, dava pisme<strong>na</strong> ili usme<strong>na</strong> izjava <strong>na</strong> zapisnik<br />

pred sudijata {to go sudel vo prv stepen, odnosno pred sudijata<br />

{to }e go opredeli pretsedatelot <strong>na</strong> sudot. Liceto koe se upatuva vo<br />

ustanovata so ogled <strong>na</strong> pravata i dol`nostite opredeleni so <strong>ZIS</strong> i<br />

vrz negova podloga donesenite sprovedbeni propisi, e <strong>na</strong>polno<br />

ized<strong>na</strong>~eno so drugite osudenici. Pred donesuvaweto <strong>na</strong> odlukata vo<br />

vrska so upatuvaweto sudot mora da go pou~i za ovie okolnosti.<br />

Pri odlu~uvaweto po baraweto <strong>na</strong> osudenoto lice osobeno }e se<br />

zeme predvid vremeto koe spored prvostepe<strong>na</strong>ta presuda osudenikot bi<br />

trebalo, po zasmetuvaweto <strong>na</strong> pritvorot, da go pomine <strong>na</strong> izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i odale~enosta <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova so ogled <strong>na</strong><br />

potrebata da bide obezbedeno prisustvo <strong>na</strong> osudenikot <strong>na</strong> druga krivi~<strong>na</strong><br />

postapka. Ako sudot mu izleze vo presret <strong>na</strong> baraweto <strong>na</strong> obvinetiot,<br />

pozitiv<strong>na</strong>ta odluka i eden primerok od presudata <strong>na</strong> prvostepeniot<br />

sud gi ispra}a do sudot <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Nadle`niot sud ved<strong>na</strong>{ }e mu izdade upaten akt <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova vo koja e smesteno osudenoto lice za negovo sproveduvawe vo<br />

soodvet<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

v) Biten element bez koj principot <strong>na</strong> legalitetot ne mo`e da se<br />

odr`i e i obvrskata izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite i prekr{o~nite<br />

sankcii da se sproveduva samo <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in i vo postapka utvrdeni so<br />

zakon ili drug propis zasnovan <strong>na</strong> zakon.<br />

Vo <strong>na</strong>{iot sistem <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> sankcii osnovno pravilo e<br />

<strong>na</strong>jz<strong>na</strong>~ajnite pra{awa od ovaa materija da se reguliraat so zakon. Toa<br />

me|utoa ne z<strong>na</strong>~i deka vo pogled <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite ne<br />

smeat da se donesuvaat i podzakonski propisi. Toga{ koga so razni<br />

pravilnici, upatstva, ku}ni redovi i sli~ni pravni akti mo`e da se<br />

<strong>na</strong>dmine op{tosta <strong>na</strong> zakonot i da se <strong>na</strong>glasat specifi~nostite <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> odelni sankcii nema pre~ka za nivno postoewe.<br />

Glaven uslov e ovie propisi da bidat doneseni vrz osnova <strong>na</strong> zakon. Vo<br />

toj kontekst od nesmaleno z<strong>na</strong>~ewe e i baraweto so podzakonski<br />

propisi da se izbegnuva regulirawe <strong>na</strong> pra{awa {to mo`at da bidat<br />

vo sprotivnost so osnovnite <strong>na</strong>~ela <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite, a<br />

osobeno onie {to se odnesuvaat <strong>na</strong> ~ovekovite prava i slobodi, za{to<br />

so takva regulativa ne mo`at da se obezbedat sigurni garancii za<br />

nivno po~ituvawe. Ova osobeno va`i vo slu~ai koga ovaa materija se<br />

regulira so interni akti <strong>na</strong> penitencijarnite ustanovi. Za{to, kako<br />

{to pravilno se zabele`uva, tie akti ne se objavuvaat vo slu`beno<br />

glasilo i ottamu ne se podlo`ni <strong>na</strong> kontrola od po{irokata javnost, a<br />

osudenite lica bilo od nez<strong>na</strong>ewe ili od nemo} ne se vo sostojba da<br />

pokrenuvaat postapki za nivno zakonsko usoglasuvawe.<br />

16


Odredbata od st. 2 treba da se razgleduva i vo smisla <strong>na</strong><br />

odredbite od ~l. 9 i 10 UD^P. Ovie ~lenovi glasat: Nikoj ne smee da<br />

bide predmet <strong>na</strong> proizvolno apsewe, zatvarawe ili proteruvawe (~l.<br />

9). Sekoj ~ovek ima potpolno ed<strong>na</strong>kvo pravo <strong>na</strong> pravedno i javno sudewe<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> nezavisen i nepristrasen sud koj odlu~uva za negovite<br />

prava i obvrski i osnovanosta <strong>na</strong> sekoe krivi~no obvinenie protiv<br />

nego (~l 10). Sli~no <strong>na</strong> ova i MPGPP vo ~l. 9 (1) obezbeduva: Sekoj<br />

ima pravo <strong>na</strong> sloboda i li~<strong>na</strong> sigurnost. Nikoj ne mo`e da bide<br />

predmet <strong>na</strong> samovolno apsewe ili pritvorawe. Nikoj ne mo`e da bide<br />

li{en od sloboda osven od pri~ini i vrz osnova <strong>na</strong> postapka vostanove<strong>na</strong><br />

so zakon.<br />

Vo ova smisla ~l. 12 st. 1-4 od Ustavot gi sodr`i slednive<br />

odredbi:<br />

Slobodata <strong>na</strong> ~ovekot e neprikosnove<strong>na</strong>.<br />

Nikomu ne mo`e da mu bide ograni~e<strong>na</strong> slobodata, osven so<br />

odluka <strong>na</strong> sudot i vo slu~ai i vo postapka utvrde<strong>na</strong> so zakon.<br />

Liceto povikano, privedeno ili li{eno od sloboda mora ved<strong>na</strong>{<br />

da bide zapoz<strong>na</strong>eno so pri~inite za negovoto povikuvawe, priveduvawe<br />

ili li{uvawe od sloboda i so negovite prava utvrdeni so zakon i od<br />

nego ne mo`e da se bara izjava. Liceto ima pravo <strong>na</strong> branitel vo<br />

policiskata i sudskata postapka.<br />

Liceto li{eno od sloboda mora ved<strong>na</strong>{, a <strong>na</strong>jdoc<strong>na</strong> vo rok od 24<br />

~asa od momentot <strong>na</strong> li{uvaweto od sloboda, da bide izvedeno pred sud,<br />

koj bez odlagawe }e odlu~i za zakonitosta <strong>na</strong> li{uvaweto od sloboda.<br />

Od ovie odredbi proizleguva deka zatvorskiot perso<strong>na</strong>l mora da<br />

obezbedi deka zatvoraweto ili pritvoraveto e ovlasteno, pravilno i<br />

deka o~igledno proizleguva od <strong>na</strong>log <strong>na</strong> sud. Odgovornosta za toa ja<br />

imaat direktorot i vrabotenite vo ustanovata.<br />

3. Od ed<strong>na</strong> povr{<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza <strong>na</strong> elementite {to go so~inuvaat<br />

principot <strong>na</strong> zakonitosta proizleguva deka se odnesuvaat <strong>na</strong> eden<br />

rakovoden princip <strong>na</strong>so~en kon onevozmo`uvawe <strong>na</strong> zloupotrebite <strong>na</strong><br />

organite <strong>na</strong> vlasta i neposrednite slu`bi vo prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> represijata,<br />

odnosno kon za{tita <strong>na</strong> slobodite i pravata <strong>na</strong> osudenite od<br />

mo`nite samovolija i arbitrernosti <strong>na</strong> dr`avnite organi vo pogled<br />

<strong>na</strong> osnovite, obemot i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> primenetata represija. So ova<br />

<strong>na</strong>~elo, vsu{nost, se obezbeduva po~ituvawe <strong>na</strong> zakonite i drugite<br />

pravni normi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> dr`avnite organi, odnosno zakonsko postapuvawe<br />

so osudenicite kako eden od bitnite uslovi za ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

pravednosta, a kaj opredelen vid sankcii i za uspe{nosta <strong>na</strong> resocijalizacijata.<br />

Nastojuvaweto da se izvr{uva samo o<strong>na</strong>a sankcija {to<br />

zakonski e izre~e<strong>na</strong> z<strong>na</strong>~i ed<strong>na</strong>kvo da se po~uvstvuva op{testveniot<br />

prekor za storenoto, a ne ne{to {to e drasti~no pote{ko ili polesno<br />

17


od toa. O<strong>na</strong>mu pak, kade {to toa e mo`no, prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovoj princip<br />

mo`e da gi obezbedi vistinskite pretpostavki {to vodat kon vospituvawe<br />

i prevospituvawe <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

4. v. KZ ~l. 1.<br />

^len 3<br />

Licata sprema koi se izvr{uvaat sankciite se li{uvaat ili<br />

ograni~uvaat vo pravata samo vo granicite neophodni za<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> celta <strong>na</strong> sankcijata, a vrz osnova <strong>na</strong> zakon.<br />

________________________<br />

1. Vtoriot princip zaedni~ki za izvr{uvaweto <strong>na</strong> site vidovi<br />

krivi~ni i prekr{o~ni sankcii izre~eni od sud vo krivi~<strong>na</strong> ili<br />

prekr{o~<strong>na</strong> postapka e principot <strong>na</strong> legitimitet. Su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovoj<br />

princip e pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite da se primenuva o<strong>na</strong>a mera<br />

<strong>na</strong> represija {to vo dadeniot slu~aj e nu`<strong>na</strong> i opravda<strong>na</strong>. Toa z<strong>na</strong>~i<br />

deka licata sprema koi se izvr{uvaat sankciite mo`at da se li{at i<br />

ograni~at vo svoite prava samo vo granicite neophodni za ostvaruvawe<br />

<strong>na</strong> "celta" <strong>na</strong> sankcijata vo soglasnost so zakon. Ili, poi<strong>na</strong>ku ka`ano,<br />

<strong>na</strong> osudenite lica mo`at da im se odzemat ili ograni~at samo<br />

onie prava {to gi zasega konkret<strong>na</strong>ta krivi~<strong>na</strong> sankcija i samo vo<br />

o<strong>na</strong>a mera {to zakonot ja dopu{ta. Site osta<strong>na</strong>ti prava {to so<br />

prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sankcijata osudenikot ne gi gubi, mora vo celost da<br />

bidat respektirani.<br />

2. Ova barawe proizleguva od karakterot <strong>na</strong> pravniot poredok vo<br />

koj po~ituvaweto <strong>na</strong> zakonitosta stanuva glav<strong>na</strong> obvrska <strong>na</strong> site<br />

organi, ustanovi i organizacii. Vo Ustavot stoi deka: slobodite i<br />

pravata <strong>na</strong> ~ovekot i gra|anite mo`at da se ograni~at samo vo slu-<br />

~aite utvrdeni so ustavot (~l. 54 st. 1). Toa se razbira se odnesuva i <strong>na</strong><br />

osudenite lica koi imaat poseben status vrzan za ispolnuvaweto <strong>na</strong><br />

opredeleni prava i obvrski. Ottamu vo pozitivnite propisi izri~no<br />

se predviduva pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite da mo`at da se odzemat<br />

ili ograni~at samo onie prava {to proizleguvaat od prirodata i<br />

<strong>na</strong>me<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> dade<strong>na</strong>ta sankcija. Na osudenite lica so toj princip od<br />

ed<strong>na</strong> stra<strong>na</strong> im se pru`a real<strong>na</strong> mo`nost da baraat za{tita <strong>na</strong> svoite<br />

prava vo slu~aj <strong>na</strong> niv<strong>na</strong> povreda. So principot <strong>na</strong> legitimitetot od<br />

druga stra<strong>na</strong>, organite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite se obvrzuvaat da<br />

gi po~ituvaat normiranite prava <strong>na</strong> sekoj osudenik, a povisokite<br />

organi za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite da vr{at postoja<strong>na</strong> kontrola <strong>na</strong><br />

nivnoto ostvaruvawe.<br />

18


3. Principot <strong>na</strong> legitimitet ima golemo z<strong>na</strong>~ewe so ogled <strong>na</strong> toa<br />

{to slu`i za opredeluvawe <strong>na</strong> granicite <strong>na</strong> represijata vo fazata <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite. Na subjektite {to u~estvuvaat vo toj<br />

proces ne im dopu{ta bilo kakvo menuvawe <strong>na</strong> polo`bata <strong>na</strong> osudenite<br />

lica <strong>na</strong>dvor od zakonski utvrdenite ramki so dejstvija {to se dvi`at<br />

<strong>na</strong>d nivnite ovlastuvawa {to isto taka se opredeleni so zakon.<br />

Zakonot e me~ so dve ostrici. Toj go za{tituva op{testvoto od poedinecot<br />

no, istovremeno go za{tituva poedinecot od arbitrernite<br />

postapki <strong>na</strong> dr`avata. Ottamu proizleguva deka vo prakti~<strong>na</strong>ta<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonot i vrz nego zasnovanite propisi ne smee da se odi<br />

podaleku od o<strong>na</strong> {to e nu`no i opravdano za ostvaruvawe <strong>na</strong> prirodata<br />

(su{ti<strong>na</strong>ta, bitieto) i celite <strong>na</strong> sankcijata {to se izvr{uva.<br />

4. Principot <strong>na</strong> legitimitet vo odnos <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> legalitet<br />

ima komplementaren karakter. I dvata principi imaat ista pojdov<strong>na</strong><br />

op{testve<strong>na</strong> i politi~ka osnova, zaemno se <strong>na</strong>dopolnuvaat i ottamu<br />

pretstavuvaat bit<strong>na</strong> odrednica za dostignuvawe <strong>na</strong> opredeleno nivo <strong>na</strong><br />

moderniot ideal {to se vika prav<strong>na</strong> dr`ava. Legalitetot i legimitetot<br />

z<strong>na</strong>~at potvrda <strong>na</strong> postoeweto, nu`nosta i opravdanosta <strong>na</strong> vladeeweto<br />

<strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong>sproti samovolieto od sekakov vid koga se vo<br />

pra{awe osnovnite prava i slobodi <strong>na</strong> licata sprema koi se primenuva<br />

sankcija. Vo dvata principi e zalo`en odnosot me|u dr`av<strong>na</strong>ta<br />

vlast i poedinecot zaradi negova za{tita od op{testve<strong>na</strong>ta mo}, od<br />

vlasta, od pravoto <strong>na</strong> posilniot, od birokratskoto samovlastie i arbitrernosta<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite organi za izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~nite sankcii.<br />

Nivnoto ostvaruvawe vo praktikata e kompleksno pra{awe {to e<br />

vo neposred<strong>na</strong> zavisnost od onie pretpostavki koi se odnesuvaat <strong>na</strong><br />

celokupniot praven poredok, stepenot <strong>na</strong> demokratizacijata i humanizacijata<br />

<strong>na</strong> konkretnoto op{testvo, od preciznoto razgrani~uvawe<br />

<strong>na</strong> sferata <strong>na</strong> ovlastuvawata <strong>na</strong> nositelite <strong>na</strong> vlasta, od otstranuvaweto<br />

<strong>na</strong> site vidovi <strong>na</strong> diskrimi<strong>na</strong>cija, od izdigaweto <strong>na</strong> stepenot <strong>na</strong><br />

po~ituvaweto <strong>na</strong> ~ovekovite prava i slobodi i, se razbira, od usovr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> zakonodavstvoto za izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~nite sankcii<br />

i negovoto usoglasuvawe so barawata <strong>na</strong> prav<strong>na</strong>ta dr`ava.<br />

Kon ovie barawa nu`no e da se dodadat i onie pretpostavki {to<br />

se povrzani so usovr{uvaweto i afirmacijata <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta<br />

politika kako organizira<strong>na</strong> i koordinira<strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong> dejnsot. Vo<br />

taa smisla e osobeno va`no da se vodi osmisle<strong>na</strong> politika <strong>na</strong> dekrimi<strong>na</strong>lizacija<br />

i depe<strong>na</strong>lizacija <strong>na</strong> opredeleni krivi~ni dela, voveduvawe<br />

alter<strong>na</strong>tivni merki za zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> neefikas<strong>na</strong>ta represija i nejzino<br />

poop{testvuvawe vo o<strong>na</strong>a mera vo koja toa e vo soglasnost so vistinskite<br />

krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ki mo`nosti i potrebi. Vo ovaa smisla<br />

nesporno e prioritetnoto mesto i z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> organite za izvr{u-<br />

19


vawe <strong>na</strong> krivi~nite sankcii i niv<strong>na</strong>ta podgotvenost da ja ostvaruvaat<br />

svojata uloga vo soglasnost so sovremenite dostignuvawa vo ovaa<br />

oblast i vo doslednost so postulatite {to ottamu se vneseni vo penologijata.<br />

Uva`uvaweto <strong>na</strong> ovoj aspekt e od posebno z<strong>na</strong>~ewe za praktikata<br />

kade {to lesno mo`e da se slu~i opredeleni dejstvija <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite<br />

subjekti i organi formalno, pa duri i materijalno, da bidat zakoniti,<br />

no od aspekt <strong>na</strong> legitimitetot voop{to da ne zadovoluvaat za{to<br />

vo konkretniot slu~aj upotrebe<strong>na</strong>ta represija ne bila ni nu`<strong>na</strong> nitu<br />

opravda<strong>na</strong>.<br />

5. V. Ustav ~l. 54 i KZ ~l. 5.<br />

^len 4<br />

(1) Pravilata za izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite se primenuvaat<br />

nepristrasno.<br />

(2) Zabraneta e diskrimi<strong>na</strong>cija vrz osnova <strong>na</strong> rasata, bojata <strong>na</strong><br />

ko`ata, polot, jazikot, verata, politi~kite ili drugi uveruvawa,<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoto ili socijalnoto poteklo, srodstvoto, imot<strong>na</strong>ta i<br />

op{testve<strong>na</strong>ta polo`ba ili nekoj drug status <strong>na</strong> liceto sprema koe<br />

se izvr{uva sankcijata.<br />

(3) Verskite ~uvstva, li~noto uveruvawe i moralnite normi <strong>na</strong><br />

licata sprema koi se izvr{uvaat sankciite mora da se po~ituvaat.<br />

________________________<br />

1. Ed<strong>na</strong> od zada~ite <strong>na</strong> krivi~noto i izvr{noto pravo se sostoi<br />

vo toa da se za{titat eti~kite vrednosti vrz koi po~iva zaedni~kiot<br />

`ivot vo op{testvoto. Ovaa za{tita mo`e <strong>na</strong>jdobro da se ostvari so<br />

orientacija kon interesite <strong>na</strong> op{testvoto: kon vi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> storitelot<br />

i praved<strong>na</strong>, spravedliva odmazda. Sekoja sankcija koja ne e vo<br />

srazmernost so krivi~noto delo go <strong>na</strong>vreduva individualnoto i kolektivnoto<br />

~uvstvo za pravednost. Ako sankcijata e premnogu stroga ili<br />

premnogu blaga, taa ne vodi smetka za pravdata i ottamu e nemoral<strong>na</strong> i<br />

op{testveno neprifatliva. Izrekuvaweto i izvr{uvaweto <strong>na</strong> praved<strong>na</strong><br />

sankcija, sankcija {to e srazmer<strong>na</strong> <strong>na</strong> krivi~noto delo pretstavuva<br />

davawe <strong>na</strong> gra|anite eden korisen i moralen primer i pri~i<strong>na</strong> i <strong>na</strong>tamu<br />

da osta<strong>na</strong>t ~esni luge koi se odnesuvaat vo soglasnost ne samo so o<strong>na</strong><br />

{to mora (pravoto), tuku i so o<strong>na</strong> {to treba (moralot). Kon pravdata<br />

vodi prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> odmazda, izrazuvaweto <strong>na</strong> socijalnoeti~ki prekor<br />

koj od svoja stra<strong>na</strong> bara minimal<strong>na</strong> srazmernost me|u te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> deloto<br />

i te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sankcijata. Samo takva sankcija vo koja e zalo`eno<br />

op{testvenoto neodobruvawe i osuda <strong>na</strong> nedozvolenite postapki e vo<br />

sostojba da gi so~uva i potvrdi op{testvenite vrednosti, povtorno da<br />

20


go vrati op{testvenoto ~uvstvo za dobroto i zloto, a ottamu i sigurnosta<br />

i op{testve<strong>na</strong>ta solidarnost. So drugi zborovi pri ostvaruvaweto<br />

<strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta pravda koja po~iva vrz odmazdata i prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

sila, mora da se vodi smetka za pravednosta sfate<strong>na</strong> kako pravednost<br />

primeneta <strong>na</strong> poedine~en slu~aj.<br />

2. Principot <strong>na</strong> pravednost ili ed<strong>na</strong>kvost <strong>na</strong> site pri<br />

izrekuvaweto i izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite e sostaven od dve pravila:<br />

a) retribucija spored te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> deloto (reciprocitet, ed<strong>na</strong>kvost)<br />

i<br />

b) za ed<strong>na</strong>kvi ili sli~ni storiteli - ed<strong>na</strong>kva ili sli~<strong>na</strong> sankcija<br />

(srazmernost, ekvivalentnost).<br />

Od ovie pravila <strong>na</strong>jprvin proizleguva deka praved<strong>na</strong> e o<strong>na</strong>a sankcija<br />

{to vodi smetka za ed<strong>na</strong>kvo delo da se primeni ed<strong>na</strong>kva represija,<br />

i vtoro, praved<strong>na</strong> e o<strong>na</strong>a sankcija so koja poded<strong>na</strong>kvo se postapuva so<br />

ed<strong>na</strong>kvi (sli~ni) storiteli odnosno osudenici i soodvetno <strong>na</strong> toa,<br />

need<strong>na</strong>kvo se postapuva so razli~ni storiteli odnosno osudenici.<br />

Ved<strong>na</strong>{ se zabele`uva deka ovoj princip se <strong>na</strong>dovrzuva <strong>na</strong> pravdata<br />

ili podobro re~eno <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> zakonitosta i z<strong>na</strong>~i negovo<br />

<strong>na</strong>tamo{no dopolnuvawe. Imeno, legalitetot <strong>na</strong> sankciite sfaten vo<br />

po{iroka smisla ne se sostoi samo vo zakonskata reguliranost <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto i izrekuvaweto <strong>na</strong> sankciite, tuku i vo ramnomer<strong>na</strong>,<br />

voed<strong>na</strong>~e<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> site sankcii. So drugi zborovi, principot <strong>na</strong><br />

pravednost sodr`i zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> razli~<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> represijata ne<br />

samo pri izrekuvaweto tuku i pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite i ottamu<br />

e vo funkcija <strong>na</strong> legalitetot. Zakonitosta <strong>na</strong> izvr{uvaweto ne<br />

z<strong>na</strong>~i samo opredeluvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite<br />

(formal<strong>na</strong> zakonitost) tuku i ed<strong>na</strong>kvo (sli~no) stradawe za ed<strong>na</strong>kvi<br />

(sli~ni) slu~ai vo praktikata (materijal<strong>na</strong> zakonitost). Ako za ed<strong>na</strong>kvi<br />

i sli~ni slu~ai, ako za kaznivi dela od ist ~len i stav <strong>na</strong> zakonot,<br />

izvr{eni pod isti ili sli~ni okolnosti, za koi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudovite<br />

se izre~eni ist vid <strong>na</strong> sankcii vo pribli`no ed<strong>na</strong>kvi ramki, vo praktikata<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto ima need<strong>na</strong>kvo tretirawe, odnosno ako se<br />

pravat z<strong>na</strong>~ajni razliki vo pogled <strong>na</strong> primenetata represija, doa|a do<br />

golema need<strong>na</strong>kvost vo postapuvaweto so gra|anite, do nivno diskriminirawe<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite izvr{ni organi {to sekako ne e<br />

pravedno. Ottuka se izvlekuva vtoriot element <strong>na</strong> pravednosta vo izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> sankciite. Ovoj element ili pravilo, iako ne e vgradeno<br />

vo <strong>ZIS</strong>, dobiva posebno mesto vo praktikata <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

sankciite. Toa e z<strong>na</strong>~ajno barawe koe zasega mu e ostaveno <strong>na</strong> svesniot<br />

pristap, <strong>na</strong> rasuduvaweto <strong>na</strong> subjektite <strong>na</strong>dle`ni za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite. Toa me|utoa ne z<strong>na</strong>~i deka vo toj pogled treba da ima tolku<br />

tolkuvawa kolku {to ima lica {to rabotat <strong>na</strong> ovoj problem. Vo<br />

21


asvetluvaweto <strong>na</strong> ova pravilo treba da se tregne od voop{tuvawe <strong>na</strong><br />

konkretnoto iskustvo so dosled<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> teorijata, a dobienite<br />

soz<strong>na</strong>nija treba da se prifatat kako z<strong>na</strong>~ajni eti~ki pravila koi, ako<br />

ni{to drugo, bi mo`ele da bidat voobli~enii i pomesteni vo nekoe<br />

obi~ajno pravo, odnosno vo tn. zatvorska deontologija.<br />

Ne pomalku e z<strong>na</strong>~ajno i prvoto pravilo koe, barem denes, formalno<br />

ja imaa taa prednost za{to ima svoj normativen izraz. Vo Ustavot<br />

stoi: Gra|anite <strong>na</strong> Republika Makedonija se ed<strong>na</strong>kvi vo slobodite<br />

i pravata nezavisno od polot, rasata, bojata <strong>na</strong> ko`ata, <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoto<br />

i socijalnoto poteklo, politi~koto i verskoto uveruvawe, imot<strong>na</strong>ta i<br />

op{testve<strong>na</strong>ta polo`ba (~l. 9). I <strong>na</strong>tamu, Gra|anite pred ustavot i<br />

zakonite... (a toa z<strong>na</strong>~i i pred <strong>ZIS</strong>)...se ed<strong>na</strong>kvi (~l. 9 st. 2). Vo ovaa<br />

smisla e i odredbata od ~l. 9 <strong>ZIS</strong>. Na toj <strong>na</strong>~in kaj <strong>na</strong>s e normirano<br />

bitno pra{awe koe vo zemjite <strong>na</strong> Zapad<strong>na</strong> Evropa vo poslednive dve<br />

decenii be{e posebno aktuelizirano. Toa e pra{aweto <strong>na</strong><br />

legislativno i prakti~no obezbeduvawe <strong>na</strong> ramnopravnosta <strong>na</strong><br />

gra|anite vo site sferi <strong>na</strong> kazne<strong>na</strong>ta pravda. Ovie <strong>na</strong>stojuvawa dovedoa<br />

do toa <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> pravednost <strong>na</strong>jprvin da bide pomesteno vo nekolku<br />

z<strong>na</strong>~ajni me|u<strong>na</strong>rodni konvencii, a so demokratizacijata <strong>na</strong> op{-<br />

testveniot sistem i vo <strong>na</strong>{eto zakonosavstvo. Na toj <strong>na</strong>~in sovreme<strong>na</strong>ta<br />

penolo{ka <strong>na</strong>uka i praktika se zbogatija so eden izvonredno<br />

va`en, dosega nepravedno zapostavuvan princip koj ima dlaboka<br />

osnova vo ~ovekovata priroda i vo kolektiv<strong>na</strong>ta svest.<br />

3. Z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> pravednost mo`e da se sogleda <strong>na</strong><br />

tri posebni ramni{ta: a) vrz planot <strong>na</strong> garantiraweto <strong>na</strong> sigurnosta<br />

<strong>na</strong> slobodite i pravata <strong>na</strong> gra|anite vrz koi se izvr{uva sankcijata<br />

(u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> zakonitosta), b) vrz planot <strong>na</strong> spre~uvawe<br />

<strong>na</strong> pretera<strong>na</strong>ta strogost vo nivnoto izvr{uvawe (u<strong>na</strong>preduvawe<br />

<strong>na</strong> principot <strong>na</strong> legitimitetot) i v) vrz planot <strong>na</strong> po~ituvawe <strong>na</strong> ~ovekovite<br />

li~ni vrednosti i uveruvawa (u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> principot <strong>na</strong><br />

humanost). Ottamu se <strong>na</strong>metnuva logi~en zaklu~ok deka se raboti za<br />

princip za koj slobodno mo`e da se ka`e deka pretstavuva glav<strong>na</strong> alka<br />

so koja se prika~eni i dovedeni vo zaem<strong>na</strong> soglasnost osta<strong>na</strong>tite principi<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite. O<strong>na</strong> {to me|utoa mo`e ved<strong>na</strong>{ da<br />

se zabele`i e deka, od ovoj usoglasen mehanizam <strong>na</strong> zaemno povrzani<br />

<strong>na</strong>~ela vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> sankciite, <strong>na</strong>vidum nedostasuva<br />

principot <strong>na</strong> individualizacijata. Privid<strong>na</strong>ta protivre~nost <strong>na</strong> individualizacijata<br />

so baraweto <strong>na</strong> pravednosta mo`e da se sogleda<br />

ottamu {to i ovoj princip mo`e lesno da se pomesti vo pravednosta<br />

dokolku se razgleduva od aspekt <strong>na</strong> distributiv<strong>na</strong>ta pravda. Na toj <strong>na</strong>-<br />

~in principot <strong>na</strong> individualizacijata dobiva z<strong>na</strong>~ewe <strong>na</strong> vrednos<strong>na</strong><br />

kategorija so koja mo`e da se impregnira sekoj od osnovnite principi<br />

22


<strong>na</strong> sankciite i slu`i kako dobra za{tita od nivno raspa|awe do koe<br />

mo`e da dovedat ekstremnite stavovi <strong>na</strong> strogite retributivisti ili<br />

stereotipnite barawa <strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta javnost koga slu~ajno ili<br />

<strong>na</strong>merno se poneseni od premnogu sil<strong>na</strong>ta `elba za odmazda.<br />

V. ~l. 9 Ustav; Pravilo 6 SMP; Pravilo 2 EZP; UDP^ ~l. 7; ~l.<br />

14 EK; ~l. 26 MPGPP, Pravilo 7 (1) PP i Penologija 2, str. 28-35.<br />

4. Baraweto so koe se istaknuva deka verskite ~uvstva, li~noto<br />

uveruvawe i moralnite normi <strong>na</strong> licata sprema koi se izvr{uvaat sankciite<br />

mora da se po~ituvaat, e pomesteno vo brojni megu<strong>na</strong>rodni konvencii.<br />

Taka vo ~l. 9 EK stoi: 1. Sekoj ~ovek ima pravo <strong>na</strong> sloboda <strong>na</strong><br />

mislite, sovesta i verata. Ova pravo ja vklu~uva slobodata za prome<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> verata i ubeduvaweto, sam ili zaedno so drugite, javno ili<br />

privatno, preku obred, propovedi, vr{ewe verski dol`nosti i rituali.<br />

2. Slobodata <strong>na</strong> izreazuvawe <strong>na</strong> svojata vera ili <strong>na</strong> svoite ubeduvawa<br />

mo`e da bide predmet samo <strong>na</strong> onie ograni~uvawa {to se predvideni<br />

so zakon ili koi pretstavuvaat neophodni merki vo interes <strong>na</strong><br />

jav<strong>na</strong>ta bezbednost, zdravjeto i moralot ili za{titata <strong>na</strong> pravata i<br />

slobodite vo demokratskoto op{testvo.<br />

Toa barawe e vo soglasnost i so ~l. 19 st. 1 i 2 od Ustavot kade se<br />

veli: Se garantira slobodata <strong>na</strong> veroispovesta. Se garantira slobodno<br />

i javno, poedine~no ili vo zaednica so drugi, izrazuvawe <strong>na</strong> verata.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 139.<br />

^len 5<br />

So licata sprema koi se izvr{uvaat sankciite se postapuva <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>~in koj vo <strong>na</strong>jgolema mo`<strong>na</strong> mera odgovara <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta li~nost.<br />

________________________<br />

Principot <strong>na</strong> individualizacijata <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite<br />

se sostoi vo prilagoduvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto izvr{uvawe<br />

sprema li~nosta <strong>na</strong> osudenoto odnosno prekr{o~no kaznetoto lice, <strong>na</strong><br />

negovite biopsihosocialni osobenosti i potrebi zaradi <strong>na</strong>jdobro<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> konkret<strong>na</strong>ta sankcija. Ova sovremeno <strong>na</strong>~elo<br />

vo <strong>na</strong>{eto zakonodavstvo e dadeno kako op{ta formulacija so koja se<br />

istaknuva negovoto univerzalno z<strong>na</strong>~ewe za site sankcii. Toa se procenuva<br />

so ogled <strong>na</strong> potrebata procesot <strong>na</strong> individualizacija da se povrze<br />

so ostvaruvaweto <strong>na</strong> edukativnite celi o<strong>na</strong>mu kade {to tie dobivat<br />

domi<strong>na</strong>nten izraz, {to z<strong>na</strong>~i so sankciite koi vo prv red se sostojat<br />

vo li{uvawe od sloboda. Principot <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> ima poseb<strong>na</strong><br />

uloga kaj sankciite kaj koi postignuvaweto <strong>na</strong> resocijalizacijata e<br />

mo`no no, ne smee da se zaboravi deka toj e od ed<strong>na</strong>kvo z<strong>na</strong>~ewe i kaj<br />

23


osta<strong>na</strong>tite sankcii, za{to negovata prime<strong>na</strong> e osmisle<strong>na</strong> i <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong><br />

kon postignuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>jgolem uspeh <strong>na</strong> site celi {to mo`at da bidat<br />

sodr`ani vo sekoja sankcija. Toa z<strong>na</strong>~i deka pri izborot <strong>na</strong> merkata i<br />

sredstvata <strong>na</strong> represijata so koja izvr{nite organi se rakovodat pri<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> oddelni sankcii sekoga{ treba da se vodi smetka ne<br />

samo za prevospituvaweto tuku i za site drugi celi <strong>na</strong> konkret<strong>na</strong>ta<br />

sankcija, odnosno pri nejzinoto izvr{uvawe da se primeni o<strong>na</strong>a mera<br />

<strong>na</strong> represija koja so ogled <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenikot vo dadeniot<br />

slu~aj e <strong>na</strong>jprifatliva. So ogled pak <strong>na</strong> tes<strong>na</strong>ta zaem<strong>na</strong> povrzanost <strong>na</strong><br />

site principi <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite, osnoven uslov e da se<br />

vnimava prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovoj princip da ne mu protivre~i <strong>na</strong> prime<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> osta<strong>na</strong>tite principi. Po~ituvaweto <strong>na</strong> ovij uslov ne e ni <strong>na</strong>jmalku<br />

ednostav<strong>na</strong> i les<strong>na</strong> zada~a. Ottamu se <strong>na</strong>laga visoka stru~<strong>na</strong> i <strong>na</strong>u~<strong>na</strong><br />

podgotvenost i zaem<strong>na</strong> sorabotka <strong>na</strong> site subjekti <strong>na</strong>dle`ni za ostvaruvawe<br />

<strong>na</strong> individualizacijata i prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sankciite voop{to.<br />

V. Penologija 2, str. 111-119.<br />

^len 6<br />

So licata sprema koi se izvr{uvaat sankciite se postapuva<br />

~ove~no, so po~ituvawe <strong>na</strong> ~ovekovata li~nost i dostoinstvo, za~uvuvawe<br />

<strong>na</strong> nivnoto telesno i du{evno zdravje, vodej}i pritoa smetka za<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> oddelni sankcii.<br />

________________________<br />

1. Principot <strong>na</strong> humanost vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite, odnosno<br />

vo prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> krivi~noprav<strong>na</strong>ta represija e sodr`an vo Ustavot<br />

kade se veli: Fizi~kiot i moralniot integritet <strong>na</strong> ~ovekot e<br />

neprikosnoven. Se zabranuva sekoj oblik <strong>na</strong> ma~ewe ne~ove~ko ili<br />

poni`uva~ko odnesuvawe i kaznuvawe (~l. 11 st. 1 i 2). Ovoj mo{ne<br />

z<strong>na</strong>~aen princip dobi svoja podrob<strong>na</strong> razrabotka i vo KZ, a osobeno vo<br />

nekolku odredbi <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong>. So niv <strong>na</strong>dle`nite organi za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

krivi~nite sankcii se obvrzuvaat so osudenite lica da postapuvaat<br />

~ove~no, da ja po~ituvaat niv<strong>na</strong>ta li~nost i ~ove~ko dostoinstvo, da<br />

go obezbedat nivnoto pravo <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> sigurnost, da vodat gri`a za za{-<br />

tita <strong>na</strong> nivniot fizi~ki i moralen integritet, odnosno za~uvuvawe <strong>na</strong><br />

nivnoto fizi~ko i du{evno zdravje i samopo~ituvaweto <strong>na</strong> sopstve<strong>na</strong>ta<br />

li~nost. Vo ovie obvrski <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite izvr{ni organi koi<br />

treba da se ostvaruvaat vo soglasnost so odredbite <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> i po~ituvaweto<br />

<strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnite konvencii, a osobeno Minimalnite pravila<br />

za postapuvawe so zatvorenicite i Evropskite zatvorski pravila, vsu-<br />

24


{nost, se zalo`eni glavnite barawa od koi se sostoi principot <strong>na</strong><br />

humanost vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii.<br />

2. Ovoj princip e plod <strong>na</strong> dolg evolutiven proces potpren vrz<br />

vekovnite usilbi <strong>na</strong> <strong>na</strong>prednite umovi ~ii genijalni misli bea <strong>na</strong>so~eni<br />

kon izgradba <strong>na</strong> pristojni op{testveno-politi~ki uslovi za<br />

podobar `ivot i razvoj <strong>na</strong> ~ovekot, za postojano zgolemuvawe <strong>na</strong> negovite<br />

prava i slobodi i negoviot pobrz tvore~ki <strong>na</strong>predok, za ~ovek<br />

{to vo podemokratski op{testveni odnosi re{ava za svojata sudbi<strong>na</strong> i<br />

samostojno pridonesuva za svojata sre}a i idni<strong>na</strong>. Za negovata afirmacija<br />

vo oblasta za koja govorime sepak od posebno z<strong>na</strong>~ewe se zalo-<br />

`bite izneseni <strong>na</strong> Prviot kongres <strong>na</strong> ON za spre~uvawe <strong>na</strong> zlostorstvata<br />

i postapuvawe so prestapnicite (London, 1955). Glavnite stavovi<br />

prezentirani <strong>na</strong> ovoj Kongres i niv<strong>na</strong>ta razrabotka i dopolnuvawe<br />

so novi idei <strong>na</strong> <strong>na</strong>rednite sobiri <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnite organizacii<br />

bea z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> osnova za nivno preto~uvawe vo pove}e me|u<strong>na</strong>rodni<br />

konvencii. Taka <strong>na</strong> primer vo MPGPP stoi: Nikoj ne mo`e da bide<br />

podlo`en <strong>na</strong> ma~ewe nitu <strong>na</strong> svirepo ili poni`uva~ko postapuvawe<br />

ili kaznuvawe. Posebno e zabraneto podlo`uvawe <strong>na</strong> nekoe lice <strong>na</strong><br />

medicinski ili <strong>na</strong>u~ni eksperimenti bez negova slobod<strong>na</strong> soglasnost.<br />

Vo toj pogled sli~ni odredbi mo`at da se <strong>na</strong>jdat vo MKURD, DZT, KP,<br />

i vo drugi me|u<strong>na</strong>rodni dokumenti.<br />

3. Ako se frli samo eden pogled vrz barawata sodr`ani vo ovie<br />

dokumenti lesno e da se zabele`i deka niv<strong>na</strong>ta sodr`i<strong>na</strong> e<br />

inkorporira<strong>na</strong> i vo <strong>na</strong>{iot <strong>ZIS</strong>. Pritoa e bitno da se istakne deka<br />

humanosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii ne e sodr`a<strong>na</strong> samo<br />

vo prethodno <strong>na</strong>vedenite zakonski odredbi. So ovoj princip e protkaen<br />

celiot <strong>ZIS</strong> i toa bez ogled <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> sankcijata {to se<br />

primenuva. Vo oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda<br />

ova <strong>na</strong>~elo e {iroko implementirano vo baraweto za grupno izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, voveduvaweto <strong>na</strong> re`imot <strong>na</strong> otvoreni i poluotvoreni<br />

ustanovi, vo materijata koja se odnesuva <strong>na</strong> polo`bata <strong>na</strong><br />

osudenite lica i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nejzinoto ostvaruvawe, vo sistemot <strong>na</strong><br />

pogodnostite i drugite merki {to z<strong>na</strong>~at normalizacija <strong>na</strong> `ivotot,<br />

vo streme`ot kon maksimalno eliminirawe <strong>na</strong> site okolnosti {to go<br />

ote`nuvaat toj `ivot i ostvaruvaweto <strong>na</strong> tremanot vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi. Nakratko so prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovoj princip kaj ovie<br />

kazni, no i kaj site drugi sankcii se <strong>na</strong>stojuva da se izbeg<strong>na</strong>t nepotrebnite<br />

maki i stradawa <strong>na</strong> osudenite lica i onie okolnosti {to <strong>na</strong><br />

bilo koj <strong>na</strong>~in ja vlo{uvaat i o<strong>na</strong>ka mo{ne nepovol<strong>na</strong>ta polo`ba vo<br />

vrska so izvr{uvawe <strong>na</strong> sankcijata. Vrven dostrel <strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo kaj<br />

<strong>na</strong>s e ukinuvaweto <strong>na</strong> smrt<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i logi~no <strong>na</strong> toa nepostoeweto<br />

normi za nejzino izvr{uvawe.<br />

25


4. Doslednoto po~ituvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> hum<strong>na</strong>nost vodi kon<br />

pove}e celi. Me|u niv e z<strong>na</strong>~ajno toa {to vo oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

se probi ideata deka ni{to ~ove~ko ne treba da ni e tu|o duri i vo<br />

odosot so onie {to osobeno te{ko go povredile zakonot. Na toj <strong>na</strong>~in<br />

doa|a do izraz demokratskiot karakter <strong>na</strong> edno op{testvo koe tokmu<br />

vo oblasta <strong>na</strong> prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> represijata mo`e da ja pro<strong>na</strong>jde ili da ja<br />

zagubi svojata vrednost. Na druga stra<strong>na</strong> se <strong>na</strong>o|aat efektite {to od<br />

prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovoj princip obimno mu se vra}aat <strong>na</strong> samoto op{testvo<br />

toga{ koga osudenikot nema da se pojavi kako recidivist. I, <strong>na</strong>jposle,<br />

vo ~uvstvitelnoto prekr{uvawe <strong>na</strong> humnosta vo svesta <strong>na</strong> samiot<br />

osudenik se krie o<strong>na</strong> {to za toj odnos e mo`ebi i <strong>na</strong>jbitno, negovata<br />

verba barem vo nekoja vrednost <strong>na</strong> op{testveniot sistem i `elbata da<br />

ja jakne svojata spremnost da odgovori <strong>na</strong>, zasega za mnogumi<strong>na</strong> samo<br />

virtuel<strong>na</strong>ta, no vo su{ti<strong>na</strong> stvar<strong>na</strong> karakteristika <strong>na</strong> pravednosta -<br />

<strong>na</strong> sekoe dobro da se odgovori so dobro.<br />

5. Sogleduvaweto <strong>na</strong> glavnite barawa i celi sodr`ani vo<br />

principot <strong>na</strong> humanosta ni ovozmo`uva da dobieme jas<strong>na</strong> pretstava za<br />

negovoto nesomneno penolo{ko z<strong>na</strong>~ewe. So toa me|utoa ne mo`e da se<br />

izbegne obvrskata da se dade odgovor <strong>na</strong> prigovorot deka ovoj princip<br />

e vo protivre~nost so represijata zalo`e<strong>na</strong> vo sankcijata. Vo taa smisla<br />

se zabele`uva deka mo{ne demago{ki zvu~i baraweto za prime<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> humanost pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> vo osnova nehumani, represivni<br />

merki. Vo odgovorot <strong>na</strong> ovoj prigovor se povikuvame <strong>na</strong> onie razmisluvawa<br />

so koi se tvrdi "ako nehumaniot karakter <strong>na</strong> represivnite<br />

merki ne mo`eme apsolutno da go eliminirame, mo`eme da go reducirame<br />

<strong>na</strong> nu`<strong>na</strong> mera, mo`eme pove}e da gi primenuvame onie sankcii<br />

kaj koi retributivniot karakter pomalku e izrazen, mo`eme ograni~uvawata<br />

<strong>na</strong> slobodite i pravata <strong>na</strong> osudenite lica da gi svedeme <strong>na</strong><br />

racio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> i neophod<strong>na</strong> mera." "Samo vo taa smisla", veli Lazarevi},"<br />

mo`e da se zboruva za humanizirawe <strong>na</strong> krivi~noprav<strong>na</strong>ta represija...<br />

kon koja treba da se opredeli sekoe demokratsko op{testvo. "(Lazarevic,<br />

Lj. Jugoslovenska krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong>.., JRKKP, Beograd, 1988/1, str. 20). Pritoa<br />

e z<strong>na</strong>~ajno i toa deka "po~ituvaweto <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> humanosta e<br />

va`no duri i toga{ koga <strong>na</strong> podra~jeto <strong>na</strong> prestapni{tvoto se konstatiraat<br />

fenomeni koi svedo~at za porast <strong>na</strong> svireposta. Dr`avata<br />

koja mora da bide moral<strong>na</strong> formacija vo svojot sistem ne mo`e da voveduva<br />

metodi <strong>na</strong> sankcionirawe {to gi izmislile i spored koi se<br />

rakovodat krimi<strong>na</strong>lcite, a koi im se sprotivni <strong>na</strong> principite {to taa<br />

gi usvoila" (Kiraly, T. Evolucija metoda i sredstava .. JRKKP, Beograd,<br />

1974/3. str. 395 ).<br />

6. V. ~l. 11 st. 2 Ustav; Pravilo 1 EZP; ~l. 2 i 4 KPT; ~l. 3 DZT;<br />

Princip 6 KP; ~l.7 MKURD; ~l. 5 KOLOPZ .<br />

26


^len 7<br />

(1) Sankciite gi izvr{uvaat organite opredeleni so ovoj<br />

zakon.<br />

(2) Organot {to ja donel odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong><br />

sankcijata, ako toj samiot ne e <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe, dol`en e da<br />

mu ja dostavi <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot organ za izvr{uvawe ved<strong>na</strong>{ otkako<br />

odlukata }e stane izvr{<strong>na</strong>.<br />

(3) Odlukata stanuva izvr{<strong>na</strong> koga po nejzi<strong>na</strong>ta pravosilnost<br />

ne postojat pre~ki opredeleni so ovoj zakon za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankcijata.<br />

(4) Organot <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe dol`en e da pristapi kon<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> sankcijata so prezemawe <strong>na</strong> zakonski opredelenite<br />

dejstvija i merki ved<strong>na</strong>{ po priemot <strong>na</strong> odlukata.<br />

(5) Osudenite lica imaat pravo <strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> svoite prava <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>~in i postapka predvideni so ovoj zakon.<br />

________________________<br />

1. Rabotite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite se sostaven element<br />

<strong>na</strong> pravosudniot sistem. Niv gi vr{i Direkcijata <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong> za izvr-<br />

{uvawe <strong>na</strong> sankciite pri Ministerstvoto <strong>na</strong> pravda. Toa {to Direkcijata<br />

se javuva kako glaven organ <strong>na</strong> koj mu e dovereno izvr{uvaweto<br />

ne z<strong>na</strong>~i deka istiot go pokriva celokupniot sistem <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> sankciite za kaznivi dela, za{to del od niv celosno ili delumno se<br />

preneseni vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> drugi organi. Takov e <strong>na</strong> primer, slu~ajot<br />

so izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkite <strong>na</strong> bezbednost i vospitno-popravnite<br />

merki.<br />

- Vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite e<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong>: krivi~nite (zatvor, do`ivoten zatvor, maloletni~ki<br />

zatvor, zavodskata vospitno-poprav<strong>na</strong> merka (upatuvawe vo<br />

vospitno-popraven dom) i prekr{o~nite (zatvor) sankcii.<br />

- Vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> podra~nite edinici <strong>na</strong> Ministerstvoto za<br />

v<strong>na</strong>tre{ni raboti e izvr{uvaweto <strong>na</strong> del od merkite <strong>na</strong> bezbednost<br />

izre~eni za krivi~no delo ili za prekr{ok: zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so<br />

motorno vozilo (~l. 257) i proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata (~l. 261).<br />

- Vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> osnovniot sud spored mestoto <strong>na</strong> `iveali-<br />

{teto, odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice e izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> merkata odzemawe <strong>na</strong> imot<strong>na</strong> korist pribave<strong>na</strong> so krivi~no<br />

delo (~l. 262).<br />

- Vo <strong>na</strong>dle`not <strong>na</strong> sudot {to ja donel prvostepe<strong>na</strong>ta odluka e<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong>: pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong> za storeno krivi~no delo<br />

27


(~l. 277) i prekr{ok (~l. 326) i merkata <strong>na</strong> bezbednost odzemawe <strong>na</strong><br />

predmeti izre~e<strong>na</strong> za krivi~no delo (~l. 259) i prekr{ok (~l. 326).<br />

- Nadle`en organ za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova e<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova osnova<strong>na</strong> za taa cel (~l. 236)<br />

- Nadle`ni organi za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe profesija, dejnost ili dol`nost se: 1. pravnoto<br />

lice ili druga institucija vo koja osudenoto lice e vraboteno, 2.<br />

<strong>na</strong>dle`niot organ za izdavawe odobrenie za vr{ewe profesija,<br />

dejnost ili dol`nost, 3. <strong>na</strong>dle`niot organ <strong>na</strong> inspekcijata <strong>na</strong> trudot<br />

vo mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto, odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong><br />

osudenoto lice i 4. <strong>na</strong>dle`niot sud za registracija <strong>na</strong> preprijatijata<br />

(~l. 254).<br />

- Vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti e izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> vospitno-poprav<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot<br />

za socijalni raboti (~l. 288).<br />

- Vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> Ministerstvoto za trud i socijal<strong>na</strong><br />

politika e izvr{uvaweto vospitno-poprav<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo<br />

disciplinski centar za maloletnici (~l. 273).<br />

- Vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> zadol`eniot roditel, posvoitel ili<br />

staratel e izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitno-poprav<strong>na</strong>ta merka zasilen<br />

<strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite, posvoitelot ili staratelot (~l. 279).<br />

- Vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> semejstvoto opredeleno so sudska odluka e<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitno-poprav<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor vo drugo<br />

semejstvo (~l. 284).<br />

Za izvr{uvawe <strong>na</strong> odelen vid sankcii <strong>ZIS</strong> ne go opredeluva nitu<br />

organot ni <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto izvr{uvawe od ednostavni pri~ini<br />

{to se raboti za sankcii koi se smetaat za izvr{eni so samoto nivno<br />

izrekuvawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudot. Takvi sankcii se: parape<strong>na</strong>lnite sankcii<br />

(uslov<strong>na</strong>ta osuda i sudskata opome<strong>na</strong>) i ukorot kako prekr{o~<strong>na</strong><br />

ili vospitno-prevospit<strong>na</strong> merka.<br />

2. Neposredniot <strong>na</strong>dle`en organ za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

izre~eni vo krivi~<strong>na</strong> i prekr{o~<strong>na</strong> postapka e osnovniot sud. Ako toj<br />

samiot ne e <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe, a toa e slu~aj so onie sankcii<br />

~ie izvr{uvawe ne go pokriva Direkcijata, do`en e odlukata so koja e<br />

izre~e<strong>na</strong> sankcijata da mu ja dostavi <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot organ za izvr{-<br />

uvawe ved<strong>na</strong>{ otkako odlukata }e stane izvr{<strong>na</strong>. Izrazot ved<strong>na</strong>{,<br />

z<strong>na</strong>~i deka sudot e dol`en izvr{<strong>na</strong>ta odluka da mu ja dostavi <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot<br />

organ vo <strong>na</strong>jkratok vremenski rok koj ne smee da iznesuva<br />

pove}e od 3 de<strong>na</strong>.<br />

3. Za toa koga odlukata stanuva pravosil<strong>na</strong> i izvr{<strong>na</strong> (uslovi<br />

{to mora kumulativno da se ispol<strong>na</strong>t) v. objasnuvawa kon ~l. 2.<br />

28


4. Sudot ili drug organ <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe e dol`en da<br />

pristapi kon neposredno izvr{uvawe <strong>na</strong> sankcijata ved<strong>na</strong>{, odnosno<br />

bez odlagawe vo rok koj ne mo`e da bide podolg od 3 de<strong>na</strong>.<br />

5. Odredbata go i<strong>na</strong>guira pravoto <strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> osnovnite prava<br />

<strong>na</strong> osudenite lica. Za <strong>na</strong>~inot i postapkata spored koi se ostvaruva<br />

taa za{tita v. ~l.162-170 i objasnuvawata kon niv.<br />

^len 8<br />

Nadzor vrz rabotata <strong>na</strong> organite i drugite institucii za izvr-<br />

{uvawe <strong>na</strong> sankciite i <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

sankciite vr{at organite opredeleni so ovoj zakon.<br />

________________________<br />

1. Izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda i voop{to <strong>na</strong><br />

krivi~nite sankcii od institucio<strong>na</strong>len karakter e mo{ne z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> i<br />

~uvstvitel<strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong> funkcija {to se javuva kako sostaven del <strong>na</strong><br />

pravosudniot sistem. Vakvata sostojba vo pogled <strong>na</strong> resorniot organ<br />

{to se gri`i za izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta datira od donesuvaweto <strong>na</strong><br />

izmenite i dopolnuvawata <strong>na</strong> Zakonot za izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~ite<br />

sankcii (SL SFRJ 1968/15). Spored tie izmeni i dopolnuvawa pra{awata<br />

vo vrska so mestoto <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> funkcioniraweto <strong>na</strong> kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova i brojnite aspekti vo vrska so ostvaruvaweto <strong>na</strong><br />

celite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta od organite za v<strong>na</strong>tre{ni raboti bea preneseni vrz<br />

toga{niot Sojuzen i Republi~ki sekretarijat za pravosudstvo. Na toj<br />

<strong>na</strong>~in be{e izvr{e<strong>na</strong> su{tinska prome<strong>na</strong> ne samo <strong>na</strong> organite {to<br />

treba da se gri`at za izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta tuku i za sproveduvaweto<br />

<strong>na</strong> kontrolata <strong>na</strong> nejzinoto pravilno izvr{uvawe so pomo{<br />

<strong>na</strong> mehanizmite <strong>na</strong> zakonski osmisleniot <strong>na</strong>dzor. So <strong>ZIS</strong> ovaa uloga ja<br />

prezede Ministerstvoto za pravda <strong>na</strong> Makedonija i osnovnite sudovi<br />

vo op{tinite vo koi se <strong>na</strong>o|aat kazneno-popravnite ustanovi.<br />

Spored pozitivnite propisi <strong>na</strong>dzorot vo vrska so izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda se vr{i vo dve <strong>na</strong>soki. Ovoj <strong>na</strong>dzor od<br />

ed<strong>na</strong> stra<strong>na</strong> e <strong>na</strong>so~en kon pravilno i zakonito postapuvawe sprema<br />

osudenite lica, a od druga stra<strong>na</strong> e osmislen zaradi obezbeduvawe kaz<strong>na</strong>ta<br />

da se izvr{uva soodvetno <strong>na</strong> osnovnite <strong>na</strong>~ela utvrdeni so <strong>ZIS</strong> i<br />

me|u<strong>na</strong>rodnite dokumenti za vo izvr{uvaweto da dojdat do izraz sovremenite<br />

penolo{ki principi i pozitivnite iskustva i dostigawa<br />

{to go u<strong>na</strong>preduvaat i razvivavaat sovremeniot penitencijaren sistem,<br />

kako i zaradi a<strong>na</strong>liza <strong>na</strong> sostojbite i otstranuvawe <strong>na</strong> problemite<br />

i slabostite vo rabotata <strong>na</strong> ustanovite. Vo prviot slu~aj stanuva<br />

zbor za <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, a vo<br />

29


vtoriot, za stru~no-instruktorski <strong>na</strong>dzor vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

2. V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l.74-79.<br />

^len 9<br />

(1) Sredstvata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite gi obezbeduva Republikata.<br />

(2) Licata sprema koi se primenuva sankcijata ne gi pla}aat<br />

tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto, osven tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

1. Vo <strong>na</strong>{ata zemja tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite<br />

pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> Buxetot <strong>na</strong> Republikata.<br />

2. Soglasno prethodnoto vo <strong>na</strong>{iot sistem <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite za kaznivi dela se afirmira princip <strong>na</strong> nivno besplatno<br />

izvr{uvawe koj ima pove}estrano krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ko opravduvawe.<br />

So osloboduvaweto <strong>na</strong> osudenikot od pokrivawe <strong>na</strong> tro{ocite <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta sankcija se odbegnuva opasnosta istite da<br />

pad<strong>na</strong>t <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> semejstvoto, rodninite ili drugi negovi bliski<br />

lica i nejzinoto pretvorawe vo sankcija {to ne e od li~<strong>na</strong> priroda.<br />

Vtorata opasnost se sostoi vo toa osudenikot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe od<br />

sloboda tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto da go prisilat <strong>na</strong> iscrpuva~ka<br />

rabota koja sama po sebe bi pretstavuvala dopolnitel<strong>na</strong>, ~esto pati<br />

duri i pote{ka sankcija, odnosno dvokratno kaznuvawe koe e sprotivno<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>~elata <strong>na</strong> legalitetot, pravednosta i humanosta. I <strong>na</strong>jposle,<br />

baraweto osudenikot da gi podnesuva tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto e vo<br />

sprotivnost so proklamiranite celi <strong>na</strong> sankciite i ottamu z<strong>na</strong>~i<br />

celosno otka`uvawe od edukativnite efekti <strong>na</strong> osudeni~kiot trud.<br />

3. Od postaveniot princip <strong>na</strong> besplatno izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

postojat nekolku isklu~oci. Najva`niot koj e reguliran so ovaa<br />

odredba e deka tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, a toa<br />

z<strong>na</strong>~i pla}aweto <strong>na</strong> utvrdeniot iznos <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i site tro{oci okolu<br />

nejzinoto dobrovolno ili prisilno izvr{uvawe gi podnesuva<br />

osudenikot.<br />

Na tovar <strong>na</strong> osudenikot pa|aat ili mo`at da pad<strong>na</strong>t i drugi tro-<br />

{oci vo vrska so izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite: 1. Osudenoto lice {to<br />

se povikuva <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor gi podnesuva tro{ocite<br />

za prevoz so sredstvata <strong>na</strong> javniot soobra}aj od mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto do mestoto kade {to se <strong>na</strong>o|a<br />

ustanovata. 2. Osudenoto lice {to se otpu{ta od ustanovata gi podnes-<br />

30


uva tro{ocite za prevoz so sredstvat <strong>na</strong> javniot soobra}aj od ustanovata<br />

do mestoto <strong>na</strong> negovoto `iveali{te ili prestojuvali{te. Samo<br />

toga{ koga liceto nema sredstva za taa <strong>na</strong>me<strong>na</strong>, tro{ocite gi<br />

podnesuva ustanovata (~l. 193 <strong>ZIS</strong>). 3. Osudenoto lice koe koristi<br />

pogodnost doma{no otsustvo, tro{ocite za prevoz so sredstvata <strong>na</strong><br />

javniot soobra}aj od ustanovata do mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto, odnosno<br />

prestojuvali{teto. 4. Osudenoto lice koe se krielo ili se <strong>na</strong>o|alo vo<br />

begstvo, tro{ocite <strong>na</strong>praveni za negovoto pro<strong>na</strong>o|awe i sproveduvawe<br />

vo ustanovata. (~l. 85). 5. Osudenoto lice koe odbilo upotreba <strong>na</strong> hra<strong>na</strong><br />

ili lekuvawe, tro{ocite za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> neophodnite medicinski<br />

merki za negova ishra<strong>na</strong> i lekuvawe. Za <strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> ovie tro{oci<br />

re{ava direktorot <strong>na</strong> ustanovata. 6. Osudenoto lice za krivi~no<br />

delo storeno preku sredstvata za javno informirawe, tro{ocite za<br />

javno objavuvawe <strong>na</strong> sudskata presuda ili izvod od nea. Za <strong>na</strong>domestuvawe<br />

<strong>na</strong> ovie tro{oci re{ava <strong>na</strong>dle`niot sud. 7. Osudenoto lice gi<br />

podnesuva i tro{ocite <strong>na</strong>praveni vo postapkata za odzemawe <strong>na</strong> imot<strong>na</strong><br />

korist.<br />

4. Za podnesuvawe <strong>na</strong> del od tro{ocite za izvr{uvawe <strong>na</strong> vospitnite<br />

merki vidi ~l. 271.<br />

^len 10<br />

Na licata otpu{teni od izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite im se uka-<br />

`uva pomo{.<br />

________________________<br />

1. Celta <strong>na</strong> postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta pomo{ i prifa}awe <strong>na</strong> otpu{tenoto<br />

osudeno lice e otstranuvawe, ograni~uvawe i ubla`uvawe <strong>na</strong> etiolo{-<br />

kite faktori {to go tur<strong>na</strong>le ili vo idni<strong>na</strong> mo`at da go tur<strong>na</strong>t vo<br />

krimi<strong>na</strong>lno odnesuvawe. Taa e potreb<strong>na</strong> zaradi negovo pobezbolno vra-<br />

}awe vo zaednicata kako resocijaliziran ili socijalno adaptiran<br />

~len koj vo op{testve<strong>na</strong>ta gri`a i vo sopstvenite sili }e <strong>na</strong>jde motiv<br />

{to }e go spre~i negoviot recidivizam i }e ja afirmira negovata<br />

li~nost. Za uspe{no ostvaruvawe <strong>na</strong> ovaa cel potrebno e me|utoa da se<br />

ostvarat brojni pretpostavki me|u koi osobeno se istaknuvaat<br />

slednive:<br />

- Postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta pomo{ i prifa}aweto so svoja realizacija<br />

treba da zapo~<strong>na</strong>t vo onoj moment koga osudenikot }e dojde <strong>na</strong> izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor i treba da traat sî dotoga{ dodeka mu se<br />

potrebni.<br />

31


- Osudenoto lice sprema koe e <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> pomo{tta treba da bide<br />

aktiven subjekt ne samo vo svojata resocijalizacija tuku i vo svojata<br />

sopstve<strong>na</strong> reintegracija vo op{testvoto.<br />

- Potreben e cvrst dogovor za ulogata <strong>na</strong> poedini op{testveni<br />

subjekti vo procesot <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta pomo{ i<br />

prifa}aweto, kako plansko koordinirawe <strong>na</strong> akciite za nivno realizirawe.<br />

- Natamu e bitno gri`ata za otpu{tenite osudenici da ne ostane<br />

vo racete samo <strong>na</strong> oddelni op{testveni subjekti opredeleni so zakon,<br />

tuku da se pretvori vo obvrska <strong>na</strong> celokupnoto op{testvo. Nakratko,<br />

potrebno e kone~no inicirawe <strong>na</strong> procesot <strong>na</strong> poop{testvuvawe <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite i vo tie ramki <strong>na</strong> postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta pomo{ i<br />

prifa}aweto <strong>na</strong> otpu{tenite osudenici preku formite <strong>na</strong> dobrovolno<br />

u~estvo <strong>na</strong> gra|anite vo ovie formi <strong>na</strong> deluvawe.<br />

- Informirawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>j{irokata javnost za celite i problemite<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii i postpe<strong>na</strong>lnite aktivnosti i<br />

menuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>sokite <strong>na</strong> nivnite stavovi kon sproveduvawe <strong>na</strong> ovie<br />

humani idei vo odnosot kon osudenite lica.<br />

- Re{avawe <strong>na</strong> kadrovskite problemi <strong>na</strong> vonzavodskite stru~ni<br />

slu`bi {to se zanimavaat so sproveduvawe <strong>na</strong> postpe<strong>na</strong>lnite aktivnosti<br />

kako i sozdavawe <strong>na</strong> po{iroka materijal<strong>na</strong> osnova za realizacija<br />

<strong>na</strong> nivnite zada~i.<br />

2. V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 205.<br />

32


DEL PRVI<br />

IZVR[UVAWE NA SANKCIITE IZRE^ENI ZA KRIVI^NI<br />

DELA<br />

A. Izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

Glava II<br />

OSNOVNI NA^ELA<br />

^len 11<br />

(1) Celta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor e osposobuvawe <strong>na</strong><br />

osudenite lica da se vklu~at vo op{testvoto so <strong>na</strong>jdobri izgledi za<br />

samostoen `ivot vo soglasnost so zakon.<br />

(2) Zaradi postignuvawe <strong>na</strong> celta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor kaj osudenite lica se razviva ~uvstvoto <strong>na</strong> odgovornost i se<br />

pottiknuvaat da go prifatat i aktivno da u~estvuvaat vo tretmanot<br />

za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, motiviran i <strong>na</strong>so~en kon<br />

prevospituvawe i razvivawe <strong>na</strong> pozitivnite karakterni osobini i<br />

sposobnosti {to go zabrzuva usp{enoto vra}awe vo op{testvoto.<br />

________________________<br />

1. Odredbite se vo soglasnost so pravilata 58 i 59 SMP. Spored<br />

Praviloto 58: Celta i opravdanosta <strong>na</strong> kaznite li{uvawe od sloboda<br />

vo kraj<strong>na</strong> linija e za{titata <strong>na</strong> op{testvoto protiv zlostorstvata.<br />

Taa cel }e se postigne samo ako vremeto pomi<strong>na</strong>to vo zatvor {to e<br />

mo`no pove}e se iskoristi, zatvorenikot ne samo da saka tuku i da<br />

bide sposoben po izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> da `ivee taka {to }e go po~ituva<br />

zakonot i }e se gri`i za svoite potrebi . Vo praviloto 59 <strong>na</strong>tamu se<br />

istaknuva: Za taa cel re`imot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaznite treba da gi<br />

koristi site popravni, vospitni, moralni, duhovni i drugi sredstva i<br />

oblici <strong>na</strong> pomo{ so koi raspolaga i da <strong>na</strong>stojuva da gi primenuva vo<br />

soglasnost so potrebite <strong>na</strong> postapuvaweto <strong>na</strong> sekoj zatvorenik".<br />

Pravilata uka`uvaat deka kraj<strong>na</strong>ta cel <strong>na</strong> li{uvaweto od<br />

sloboda e da se za{titi op{testvoto. No ova ne potvrduva deka op{testvoto<br />

mo`e da se is~isti od krimi<strong>na</strong>litetot so koristewe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

li{uvawe od sloboda. Vpro~em, postojat brojni istra`uvawa koi<br />

uka`uvaat <strong>na</strong> toa deka koristeweto <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> ima relativno malo<br />

vlijanie <strong>na</strong> <strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong> nivoto <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot vo op{testvoto.<br />

Poradi toa pravilata to~no uka`uvaat deka li{uvaweto od<br />

33


sloboda e kraj<strong>na</strong> sankcija koja bi trebalo da se primenuva samo o<strong>na</strong>mu<br />

kade {to op{testvoto e isklu~itelno zagrozeno. No duri i toga{ zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l e dol`en da se gri`i za op{testvoto. Toa treba<br />

{to e mo`no pove}e da se stori so ograni~uvawe <strong>na</strong> {tetnite posledici<br />

od zatvataweto, so obid zatvorenikot da se soo~i so svoeto prestapni~ko<br />

povedenie i da mu se pomogne da gi iskoristi ponudenite mo-<br />

`nosti da se podgotvi za socijal<strong>na</strong> odgovornost i `ivotot {to mora da<br />

go prifati po osloboduvaweto. (v. MSV, str. 34)<br />

Na pravilata <strong>na</strong> SMP koi se odnesuvaat <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> krivi~nite<br />

sankcii im soodvetstvuvaat pravilata 3 i 64 EZP. Ovie pravila glasat:<br />

Postapuvaweto so zatvorenicite mora da bide takvo {to nema da<br />

go zagrozi nivnoto zdravje i samopo~ituvawe i kolku {to vremetraeweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta toa go dopu{ta da go razviva nivnoto ~uvstvo <strong>na</strong><br />

odgovornost i da gi pottiknuva stavovite i sposobnostite koi }e im<br />

ovozmo`at da se vklu~at vo op{testvoto so <strong>na</strong>jdobri izgledi za<br />

samostoen `ivot vo soglasnost so zakonot po izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

(Pravilo 3)<br />

Zatvoraweto zaradi li{uvawe od sloboda samoto po sebe e<br />

kaz<strong>na</strong>. Ottamu uslovite <strong>na</strong> zatvaraweto i zatvorskiot sistem ne smeat<br />

u{te pove}e da gi vlo{uvaat stradawata {to taa kaz<strong>na</strong> gi<br />

predizvikuva, osven kako sledovatel<strong>na</strong> pojava kaj opravda<strong>na</strong>ta izolacija<br />

ili odr`uvaweto <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta.(Pravilo 64).<br />

2. Opredeluvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> krivi~nite sankcii e bitno krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ko<br />

pra{awe koe {to oddelni zemji vklu~uvajki ja i<br />

<strong>na</strong>{ata, go reguliraat vo samiot krivi~en zakonik. Spored ~l. 32 KZ:<br />

Pokraj ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravdata cel <strong>na</strong> kaznuvaweto e: 1) spre~uvawe<br />

<strong>na</strong> storitelot da vr{i krivi~ni dela i negovo prevospituvawe;<br />

2) vospitno da se vlijae vrz drugite da ne vr{at krivi~ni dela. Toa<br />

z<strong>na</strong>~i deka celite <strong>na</strong> site krivi~ni sankcii, pa spored toa i <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor se: 1. specijal<strong>na</strong> prevencija, 2. general<strong>na</strong><br />

prevencija i 3. postignuvawe <strong>na</strong> pravdata.<br />

a) Specijal<strong>na</strong>ta prevencija kako cel <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta sankcija vo<br />

odnos <strong>na</strong> samiot storitel z<strong>na</strong>~i negovo spre~uvawe da vr{i krivi~ni<br />

dela. Ovaa funkcija <strong>na</strong> sankciite se ostvaruva so aa) zastra{uvawe <strong>na</strong><br />

storitelot vo pogled <strong>na</strong> negovite idni krimi<strong>na</strong>lni odnesuvawa, ab)<br />

neutralizacija po pat <strong>na</strong> izolacija (vo nekoi de`avi i elimi<strong>na</strong>cija) <strong>na</strong><br />

storitelot i av) prevospituvawe i popravawe (resocijalizacija i<br />

socijal<strong>na</strong> adaptacija vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe<br />

od sloboda, maloletni~ki zatvor i zavodskite vospitni merki) ili<br />

lekuvawe (vo tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkite <strong>na</strong> bezbednost od<br />

medicinski karakter).<br />

34


Smislata <strong>na</strong> specijal<strong>na</strong>ta prevencija e deluvawe vrz storitelot<br />

kako poedinec zaradi negovo odvra}awe od izvr{uvawe <strong>na</strong> novo krivi~no<br />

delo. So ogled <strong>na</strong> toa deka sekoj poedinec e razli~<strong>na</strong> li~nost,<br />

nejzi<strong>na</strong>ta realizacija pretpostavuva poz<strong>na</strong>vawe <strong>na</strong> konkretniot poedinec<br />

kako neophodnost za soodvetno prilagoduvawe <strong>na</strong> sankcijata (zakonska,<br />

sudska i izvr{<strong>na</strong> individualizacija) vo soglasnost so negovite<br />

karakteristiki.<br />

So pomo{ <strong>na</strong> individualnoto zastra{uvawe, neutralizacijata,<br />

prevospituvaweto i popravaweto ili lekuvaweto se ostvaruva opredele<strong>na</strong><br />

za{tita <strong>na</strong> op{testvoto od krimi<strong>na</strong>litetot. Ovde me|utoa ne<br />

smee da se zaboravi deka so pomo{ <strong>na</strong> specijal<strong>na</strong>ta prevencija se vlijae<br />

samo <strong>na</strong> storitelot <strong>na</strong> deloto, vrz menuvaweto <strong>na</strong> negovata li~nost, no<br />

ne i vrz socijalnite pri~ini, uslovi i povodi <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot ~ie<br />

{to negativno dejstvo mo`e da gi obezvredni ve}e postig<strong>na</strong>tite rezultati.<br />

Ottamu proizleguva krimi<strong>na</strong>lnopoliti~kata zalo`ba specijal<strong>na</strong>ta<br />

prevencija od oblasta <strong>na</strong> krivi~noprav<strong>na</strong>ta represija za koja<br />

ovde, vsu{nost, stanuva zbor, nu`no da se povrze prezemaweto op{ti<br />

preventivni mer}i od socijalen karakter.<br />

Intencijata <strong>na</strong> odredbata od st. 1 e vo toa da se potencira z<strong>na</strong>-<br />

~eweto <strong>na</strong> specijal<strong>na</strong>ta prevencija kaj izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe<br />

od sloboda, a ne da í se odreduvaat nekoi poi<strong>na</strong>kvi celi od<br />

op{tata krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ka orientacija utvrde<strong>na</strong> so krivi~niot<br />

zakonik. Ova ottamu {to re~isi site segmenti koi ja so~inuvaat ovaa<br />

prevencija doa|aat do izraz tokmu kaj izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe<br />

od sloboda. Zatoa ne smee da se zaboravi deka izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda ima generalno preventiv<strong>na</strong> funkcija<br />

kako i toa deka slu`i za ostvaruvawe <strong>na</strong> pravdata.<br />

b) General<strong>na</strong>ta prevencija e cel <strong>na</strong> sankcijata kon drugite gra-<br />

|ani, ili, poto~no, kon "potencijalnite delinkventi" vo smisla <strong>na</strong><br />

antikrimi<strong>na</strong>lno dejstvo vrz niv. Takvoto dejstvo <strong>na</strong> sankciite se ostvaruva<br />

so: ba) zastra{uvawe i bb) vospitno-moralizatorsko vlijanie<br />

koe proizleguva od samoto postoewe <strong>na</strong> krivi~niot zakonik i zakanite<br />

so sankcija, od efikasniot progon (otkrivawe i fa}awe) <strong>na</strong> storitelite<br />

<strong>na</strong> krivi~nite dela, kako i od efikasnoto izrekuvawe i izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> sankciite.<br />

Zastra{uvaweto (intimidacijata) e <strong>na</strong>so~eno kon odvra}awe <strong>na</strong><br />

gra|anite od vr{ewe <strong>na</strong> krivi~ni dela. Toa e kolektivno zastra{uvawe<br />

koe se manifestira preku predo~uvawe <strong>na</strong> posledicite <strong>na</strong> zaka<strong>na</strong>ta<br />

i eventual<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> sankcija.<br />

Zastra{uvaweto se temeli vrz {iroko rasprostranetoto sfa-<br />

}awe <strong>na</strong> javnosta deka krivi~nite sankcii, a osobeno onie od <strong>na</strong>jte`ok<br />

vid, vlevaat takov strav {to e dovolen site gra|ani da gi odvrati od<br />

35


vr{eweto <strong>na</strong> krivi~ni dela. Korenite <strong>na</strong> ova sfa}awe datiraat od<br />

podale~noto mi<strong>na</strong>to koga <strong>na</strong>ivno se veruva{e deka stra{niot primer<br />

<strong>na</strong> kaznuvaweto <strong>na</strong> eden, e spoosoben da go predupredi zlostorot <strong>na</strong><br />

drug, i deka negoviot efekt se zgolemuva so zgolemuvaweto <strong>na</strong> ostri<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> zakanetata i primenetata represija. Ova sfa}awe, koe za `al<br />

ni denes ne e <strong>na</strong>pu{teno duri i od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vrvni krivi~ari, kriminolozi<br />

i penolozi, go pokrenuva pra{aweto za realniot dostrel <strong>na</strong><br />

zastra{uvaweto. Pritoa e nu`no da se podvle~e deka ovde govorime za<br />

onoj neizvesen, nejasen i neopredelen strav {to so pomala ili pogolema<br />

verojatnost mo`e da se javi pri pomislata da se izvr{i krivi~no<br />

delo. Na sprotiv<strong>na</strong>ta stra<strong>na</strong> le`i onoj strav {to se manifestira kako<br />

vistinski psiholo{ki efekt <strong>na</strong> sankcijata kaj ve}e otkrien i faten<br />

storitel <strong>na</strong> krivi~no delo. Toa e stravot {to se javuva kako realno,<br />

neposredno i neizbe`no ~uvstvo povrzano so opasnosta od izrekuvaweto<br />

i izvr{uvaweto <strong>na</strong> pretstoj<strong>na</strong>ta sankcija kaj sekoj {to makar i<br />

malku ima razvieno ~uvstvo za vi<strong>na</strong>. Zastra{uvaweto od ovoj vid ima<br />

z<strong>na</strong>~ewe kaj specijal<strong>na</strong>ta prevencija za{to realno se preto~uva vo svesta<br />

<strong>na</strong> storitelot. Tokmu zatoa e i mnogu porealno o~ekuvaweto toj<br />

vid <strong>na</strong> zastra{uvawe da go odvrati od zapa|aweto vo specijalen ili<br />

op{t povrat.<br />

Generalnopreventivnite celi <strong>na</strong> sankciite ne se iscrpuvaat so<br />

nivnoto zastra{uva~ko dejstvo. Naprotiv od nivnoto svojstvo da<br />

vr{at vospitno vlijanie i da vodat kon jaknewe <strong>na</strong> moralot i razvivaweto<br />

<strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta discipli<strong>na</strong> <strong>na</strong> gra|anite proizleguva i niv<strong>na</strong>ta<br />

tn. moralizatorska funkcija. I ovaa cel <strong>na</strong> sankcijata se ostvaruva<br />

so pomo{ <strong>na</strong> celokupniot fond <strong>na</strong> sredstva {to vleguvaat vo<br />

oblasta <strong>na</strong> krivi~noprav<strong>na</strong>ta represija. Ova funkcija <strong>na</strong> general<strong>na</strong>ta<br />

prevencija vo sovremeni uslovi dobiva posebno z<strong>na</strong>~ewe so ogled <strong>na</strong><br />

toa {to <strong>na</strong> mestoto <strong>na</strong> pasiv<strong>na</strong>ta za{tita <strong>na</strong> op{testvoto od krimi<strong>na</strong>litetot<br />

(zastra{uvaweto) se vnesuva aktiven i kreativen odnos kon<br />

gra|anite koj se sostoi vo podr`uvawe i formirawe <strong>na</strong> nivnite eti-<br />

~ki sfa}awa za {tetnosta <strong>na</strong> krivi~nite dela. Vo ovaa <strong>na</strong>soka nesomneno<br />

deluva samoto postoewe <strong>na</strong> krivi~niot zakon vo o<strong>na</strong>a mera vo<br />

koja negovite normi pretstavuvaat izraz <strong>na</strong> vladea~kiot op{testven<br />

moral. Denes koga se pove}e preovladuvaat tendencii za izgradba <strong>na</strong><br />

takvo krivi~no pravo {to nema da mu se sprotivstavuva <strong>na</strong> socijalnite<br />

i moralniet sfa}awa <strong>na</strong> gra|anite {to valadeat ne samo vo ramkite <strong>na</strong><br />

ed<strong>na</strong> zaednica tuku i <strong>na</strong> onie {to se vklu~eni vo univerzalniot fond<br />

<strong>na</strong> ~ovekovite vrednosti, so sigurnost mo`e da se tvrdi deka stanuva<br />

zbor za normi {to se <strong>na</strong> linijata <strong>na</strong> razvivawe <strong>na</strong> kolektivnoto<br />

~uvstvo za nivno po~ituvawe. Vo potkrepa <strong>na</strong> ovoj koncept nesomneno<br />

se vklu~uvaat i sovremenite <strong>na</strong>stojuvawa za takvo krivi~no pravo koe<br />

36


{to ograni~uvajki gi pravata i slobodite <strong>na</strong> gra|anite ednovremeno<br />

gi garantira nivnite prava i slobodi od sekakov vid <strong>na</strong> prisilba,<br />

arbitrernost i samovolie. Ottamu e logi~no da se o~ekuva deka<br />

normite <strong>na</strong> krivi~noto pravo terba da se po~ituvaat ne zatoa {to<br />

uka`uvaat {to e nedopu{teno i kako gra|anite ne smeeat da se odnesuvaat,<br />

tuku za{to uka`uvaat deka sî {to ne e zabraneto e dopu{teno<br />

i kako tie gra|ani smeat da se odnesuvaat. Seto toa poka`uva deka<br />

general<strong>na</strong>ta prevencija ima svoja dlaboka utilitar<strong>na</strong> podloga. Vo o<strong>na</strong>a<br />

mera vo koja krivi~niot zakonik i zaka<strong>na</strong>ta so sankcija se opredeleni<br />

od interesot <strong>na</strong> site, od za{tita <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta sigurnost, prava i slobodi,<br />

vo taa mera mo`at da go ostvaruvaat svoeto vospitno-moralizatorsko<br />

antikrimi<strong>na</strong>lno dejstvo.<br />

Ne smee me|utoa da se zaboravi faktot deka ovaa funkcija <strong>na</strong><br />

general<strong>na</strong>ta prevencija ima i svoja retributiv<strong>na</strong> potkrepa. Najdobar<br />

dokaz za toa e sekojdnev<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> represijata. Toga{ koga gra-<br />

|anite se osvedo~uvaat deka nema da postojat "mo}ni bumbari {to vo<br />

let ja dup~at mre`ata <strong>na</strong> pajakot", deka sekoj storitel <strong>na</strong> krivi~no<br />

delo }e bide faten, izveden pred sud, deka }e go stigne zaslu`e<strong>na</strong>ta<br />

sankcija i deka nema da ima ~esti, pristrasni i spored svoite posledici<br />

drasti~ni skratuvawa ili komutacii <strong>na</strong> sankciite so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

institutite amnestija i pomiluvawe, mo`e da se o~ekuva zacvrstuvawe<br />

<strong>na</strong> antikrimi<strong>na</strong>lniot stav <strong>na</strong> javnosta. Nakratko, od retributivno<br />

uslovenoto zacvrstuvawe <strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta i moral<strong>na</strong>ta osuda sprema<br />

site vidovi krimi<strong>na</strong>lni odnesuvawa i ed<strong>na</strong>kviot pristap kon site nositeli<br />

<strong>na</strong> takvi povedenija zavisi moralizatorskiot efekt <strong>na</strong> general<strong>na</strong>ta<br />

prevencija.<br />

v) Ed<strong>na</strong> od funkciite <strong>na</strong> krivi~nite sankcii za koja od brojni<br />

pri~ini, barem vo <strong>na</strong>{ata krivi~noprav<strong>na</strong>, krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ka i<br />

penolo{ka teorija malku e govoreno e i postignuvaweto ili zadovoluvaweto<br />

<strong>na</strong> pravdata. Toa z<strong>na</strong>~i deka za{titata <strong>na</strong> op{testvoto od krimi<strong>na</strong>litetot<br />

ne se vr{i samo od specijalni i generalnopreventivni<br />

pri~ini tuku i zaradi pravda, od pri~ini koi mu otstapuvaat mesto <strong>na</strong><br />

odmazdata sfate<strong>na</strong> kako socijalno psiholo{ka i eti~ka kategorija.<br />

Celta <strong>na</strong> krivi~nite sankcii ne e da ja za{titat pravdata kako<br />

samovrednost, kako idea sui generis, ili barem ne samo toa, tuku sodr`i<strong>na</strong>ta<br />

{to e vnese<strong>na</strong> vo taa vrednost. Toa z<strong>na</strong>~i: a) da se obezbedi<br />

individual<strong>na</strong>ta egzistencija i sre}a kako i toa da se prevenira<br />

revan{ot, b) da se eliminira nesigurnosta <strong>na</strong> site gra|ani i, v) <strong>na</strong><br />

`rtvata da í se obezbedi satisfakcija i toa bilo so posredstvo <strong>na</strong><br />

psiholo{kiot efekt {to subjektivno se do`ivuva kako zadovoluvawe<br />

<strong>na</strong> pravdata, bilo so materijal<strong>na</strong> <strong>na</strong>domest <strong>na</strong> pretrpe<strong>na</strong>ta {teta. Ako<br />

pravdata e vsade<strong>na</strong> vo individual<strong>na</strong>ta i op{testve<strong>na</strong>ta svest <strong>na</strong> lugeto<br />

37


kako retributiv<strong>na</strong> pravda (poi<strong>na</strong>ku ne mo`e nitu da bide), toga{ preku<br />

nejzinoto pomestuvawe me|u celite <strong>na</strong> sankciite vo prv red mora da<br />

se dojde do postignuvawe <strong>na</strong> :<br />

- Egzistencijata <strong>na</strong> poedinecot, {to z<strong>na</strong>~i da se so~uva individual<strong>na</strong>ta<br />

sigurnost, `ivotot, imotot i drugite osnovni vrednosti (slobodite<br />

i pravata) {to vo edno organizirano op{testvo gi postavuva ~ovekot.<br />

Sekoe posegawe vrz niv ~ovekot go pravi `rtva <strong>na</strong> opredeleno<br />

samovolie a so toa se predizvikuva negovata potreba ne samo od pravo,<br />

tuku i za opredelen kvantitet i kvalitet <strong>na</strong> pravdata. Takvata pravda<br />

treba istovremeno da bide od takov karakter {to }e pridonese za elimi<strong>na</strong>cija<br />

<strong>na</strong> revan{ot (privat<strong>na</strong>ta odmazda), za{to sekoga{ koga ne se<br />

po~ituva pravdata postoi real<strong>na</strong> opasnost od nejzino zemawe vo svoi<br />

race. Eklatanten dokaz za toa e revan{ot za prolie<strong>na</strong> krv (krv<strong>na</strong><br />

odmazda) koj vo mnogu sredini, me|u koi i vo <strong>na</strong>{ata, sî u{te egzistira<br />

od pri~ini <strong>na</strong> neusoglasenosta <strong>na</strong> pozitivniot zakon so baraweto <strong>na</strong><br />

pravdata.<br />

- Vtorata cel proizleguva od ~uvstvoto <strong>na</strong> nesigurnost {to e<br />

vgradeno vo kolektiv<strong>na</strong>ta svest vo odnos <strong>na</strong> drugite i op{testvoto vo<br />

celost. Ova ~uvstvo dobiva <strong>na</strong> svojot intenzitet po izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

krivi~noto delo osobeno toga{ koga so izre~e<strong>na</strong>ta sankcija ne e zadovole<strong>na</strong><br />

pravdata.<br />

- Satisfakcijata <strong>na</strong> `rtvata od aspektot <strong>na</strong> pravdata ima<br />

ed<strong>na</strong>kvo z<strong>na</strong>~ewe kako i prethodniet celi. Za ostvaruvawe <strong>na</strong> pravdata<br />

ne e bez z<strong>na</strong>~ewe dali so izre~e<strong>na</strong>ta sankcija î ili ne î postig<strong>na</strong>to o<strong>na</strong><br />

{to doveduva do zadovoluvawe <strong>na</strong> subjektivnoto ~uvstvo <strong>na</strong> o{teteniot.<br />

Za `rtvata (o{teteniot) so krivi~noto delo osobeno va`<strong>na</strong> rabota<br />

e toa dali î ili ne î <strong>na</strong>domeste<strong>na</strong> pri~inetata {teta. Ako op{tata<br />

cel <strong>na</strong> krivi~nite sankcii e za{tita <strong>na</strong> op{testvoto i poedinecot od<br />

krimi<strong>na</strong>litetot, za o{teteniot e od malo ili nikakvo z<strong>na</strong>~ewe toa<br />

{to dr`avata primenila sankcija ako ne odgovorila i <strong>na</strong> svojata obvrska<br />

za obe{tetuvawe. Za o{teteniot <strong>na</strong>j~esto ve}e e postig<strong>na</strong>ta pravdata<br />

dokolku e <strong>na</strong>domeste<strong>na</strong> {tetata. Vo takov slu~aj toj ve}e ne e duri<br />

ni zainteresiran za toa dali sprema storitelot ke bide primeneta<br />

krivi~<strong>na</strong> sankcija. Dr`avata e dol`<strong>na</strong> da ja obe{teti sekoja `rtva<br />

{to ne pridonela za izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo i toa ne samo<br />

toga{ koga samiot delinkvent ne mo`e da ja plati ili odraboti, tuku<br />

i vo onie slu~ai koga storitelot ne bil nitu otkrien od organite <strong>na</strong><br />

progonot. Taa dol`nost <strong>na</strong> dr`avata proizleguva kako od nejzi<strong>na</strong>ta<br />

soodgovornost za postoeweto <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot, taka i od nejzi<strong>na</strong>ta<br />

neefikasnost vo negovoto konkretno spre~uvawe.<br />

Od iznesenoto proizleguva deka celta <strong>na</strong> krivi~nite sankcii ne<br />

e da se zadovoli pravdata kako samocel (pravda zaradi pravda) tuku<br />

38


ostvaruvaweto <strong>na</strong> ~ovekovata egzistencija i sre}a, kolektiv<strong>na</strong>ta sigurnost,<br />

psiholo{ko zadovoluvawe <strong>na</strong> `rtvata, <strong>na</strong>domest <strong>na</strong> pretrpe<strong>na</strong>ta<br />

{teta i prevencija <strong>na</strong> revan{ot.<br />

3. Za celite <strong>na</strong> osta<strong>na</strong>tite krivi~ni sankcii i vospitno-popravni<br />

merki v. KZ: ~l. 48 (uslov<strong>na</strong> osuda i sudska opome<strong>na</strong>), ~l. 60 (merki<br />

<strong>na</strong> bezbednost) i ~l. 73 (vospitni merki i maloletni~ki zatvor).<br />

4. Za postignuvawe <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe<br />

od sloboda neophodno e prezemawe <strong>na</strong> opredeleni merki <strong>na</strong> postapuvawe<br />

koi vo penolo{kata literatura se <strong>na</strong>rekuvaat tretman. Pod<br />

ovoj poim se podrazbira zbir <strong>na</strong> organizirani sistematiki i di<strong>na</strong>mi~-<br />

}i postapki (akcii i vlijanija) {to od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> penitencijarnite<br />

stru~waci se prezemaat sprema osudenite lica za da se postigne niv<strong>na</strong><br />

resocijalizacija ili socijal<strong>na</strong> adaptacija, odnosno za ostvaruvawe<br />

poi<strong>na</strong>kvi strukturni i di<strong>na</strong>mi~ki crti <strong>na</strong> li~nosta {to nema da se pojavuvaat<br />

kako individualni determi<strong>na</strong>nti <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot. Nakratko<br />

pod poimot tretman go podrazbirame deluvaweto zaradi otstranuvawe<br />

<strong>na</strong> individualnite pri~ini <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot kaj opredeleno<br />

osudeno lice. Tretmanot e di<strong>na</strong>mi~ki vremenski neograi~en proces vo<br />

koj so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> razli~ni oblici, metodi i sredstva <strong>na</strong> postapuvawe<br />

se stremi kon podr`uvawe, razvivawe i usovr{uvawe <strong>na</strong> pozitivnite i<br />

menuvawe <strong>na</strong> negativnite <strong>na</strong>vi}i, stavovi, sklonosti, interesi, vrednosti<br />

i motivacii <strong>na</strong> osudenikot. Tretmanot e sredstvo, a resocijalizacijata<br />

i socijal<strong>na</strong>ta adaptacija se negova cel.<br />

Na ovoj <strong>na</strong>~in se opredeluva <strong>na</strong>jtesnoto z<strong>na</strong>~ewe <strong>na</strong> penitencijarniot<br />

tretman. Toa e tretmanot prezemen zaradi resocijalizacija i socijal<strong>na</strong><br />

adaptacija <strong>na</strong> osudenite lica {to nie go <strong>na</strong>rekuvame prevospiten<br />

penitencijaren tretman.<br />

Posti me|utoa i edno drugo po{iroko z<strong>na</strong>~ewe <strong>na</strong> penitencijarniot<br />

tretman. Toa z<strong>na</strong>~ewe proizleguva ottamu {to postapuvaweto so<br />

osudenite lica za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda<br />

ne mora sekoga{ kako svoi krajni celi da gi ima resocijalizacijata<br />

i socijal<strong>na</strong>ta adaptacija. Toga{ koga so izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa<br />

kaz<strong>na</strong> se <strong>na</strong>stojuva da se izvr{at i drugi celi normalno e da se pretpostavi<br />

izbor <strong>na</strong> poi<strong>na</strong>kvi merki <strong>na</strong> postapuvawe. Faktot {to denes<br />

dominira idejata <strong>na</strong> resocijalizacijata kako glav<strong>na</strong> cel <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda sosema prirodno doveduva{e i<br />

sî u{te doveduva do toa tretmanot vo kazneno-popravnite ustanovi da<br />

se vrzuva za nea. Vrz takvata pozicija <strong>na</strong> tretmanot se sozdadoa dopolnitelni<br />

zbrki {to vodat kon negovo <strong>na</strong>polno ized<strong>na</strong>~uvawe so resocijalizacijata<br />

taka {to i dvata termini (tretman i resocijalizacija)<br />

obi~no se upotrebuvaat vo o<strong>na</strong> pojmovno z<strong>na</strong>~ewe {to go ima<br />

samo tretmanot. No ako se z<strong>na</strong>e deka vo kazneno-popravnite ustanovi<br />

39


prestojuvaat golem broj lica <strong>na</strong> koi ne im e potreb<strong>na</strong> resocijalizacija<br />

kako i toa deka za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta va`at i opredeleni<br />

pravila <strong>na</strong> postapuvawe {to nemaat skoro nikakva vrska so resocijalizacijata,<br />

toga{a stanuva jasno deka tretmanot ne mo`e da se<br />

vrzuva i ized<strong>na</strong>~uva samo so resocijalizacijata. Vo onie slu~ai koga<br />

postojat osudenici <strong>na</strong> koi ne im e potreben prevospiten tretman ili<br />

takvi osudenici {to pru`aat silen otpor ili izri~no go odbivaat, ne<br />

preostanuva ni{to drugo osven vrz niv da se primeni takvo postapuvawe<br />

so koe {to treba da se zadovolat generalnopreventivnite celi<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i normalnoto funkcionirawe <strong>na</strong> zatvorskiot op{testven<br />

sistem. Vo ramkite <strong>na</strong> takviot tn. op{t tretman spa|aat site vlijania<br />

<strong>na</strong>so~eni kon realizacija <strong>na</strong> opredeleni prava i dol`nosti <strong>na</strong> osudenikot,<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> zdravjeto <strong>na</strong> osudenikot, odr`uvaweto <strong>na</strong> redot<br />

i discipli<strong>na</strong>ta, ostvaruvaweto <strong>na</strong> opredeleni <strong>na</strong>~ela i sl.<br />

Seto ova uka`uva deka tretmanot e po{irok poim pod koj treba<br />

da se podrazberat site postapki {to se prezemaat sprema osudenite<br />

lica vo soglasnost so re`imot <strong>na</strong> `ivotot i rabotata vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi i vo soglasnost so site celi <strong>na</strong> kaznuvaweto. Od tie<br />

pri~ini treba da se poz<strong>na</strong>vaat site problemi <strong>na</strong> tretmanot. Obemot i<br />

te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> tie problemi se me|utoa takvi okolnosti {to sepak obvrzuvaat<br />

prevospitniot tretman da se razdvoi od op{tiot penitencijaren<br />

tretman i odelno da se razgleduva. Na toj <strong>na</strong>~in se ovozmo`uva da<br />

se izvr{i poopstoj<strong>na</strong> a<strong>na</strong>liza i sfa}awe, otkrivawe i re{avawe <strong>na</strong><br />

su{tinskite aspekti <strong>na</strong> postapuvaweto koe vo prv red vodi smetka za<br />

idni<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ~ovekot. So takviot pristap ne se minimizira z<strong>na</strong>~eweto<br />

<strong>na</strong> op{tiot tretman tuku samo se pomestuva vo onie penolo{ki<br />

podra~ja kade {to mo`e polesno da se po~uvstvuva i razbere negoviot<br />

generalen pridones za ostvaruvawe <strong>na</strong> zada~ite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe<br />

od sloboda.<br />

5. Vo soglasnost so vakvoto opredeluvawe <strong>na</strong> poimot <strong>na</strong> tretmanot<br />

stojat i osnovnite principi z<strong>na</strong>~ajni za negovoto prakti~no<br />

razre{uvawe vo penitencijar<strong>na</strong>ta praktika. Odredbata od st. 2 ima za<br />

cel da ja istakne i afirmira va`nosta <strong>na</strong> eden od pove}eto <strong>na</strong> tie<br />

principi, principot <strong>na</strong> aktivno i dobrovolno vklu~uvawe <strong>na</strong> osudenikot<br />

vo sopstveniot tretman.<br />

Ovoj princip poa|a od prejudicielnoto barawe sekoj osudenik<br />

jasno da |i osoz<strong>na</strong>e celite <strong>na</strong> prevospitniot tretman za da mo`e dobrovolno<br />

da se vklu~i vo nivnoto ostvaruvawe. Toj mora da sfati deka za<br />

vreme <strong>na</strong> negoviot prestoj vo ustanovata seto o<strong>na</strong> {to se prezema vrz<br />

negovata li~nost e motivirano od `elbata da mu se pomogne vo steknuvaweto<br />

<strong>na</strong> opredeleni z<strong>na</strong>ewa, formirawe ispravni stavovi i sozdavawe<br />

pozitivni <strong>na</strong>vi}i {to }e go podig<strong>na</strong>t nivoto <strong>na</strong> negovata li~<strong>na</strong> i<br />

40


op{testve<strong>na</strong> svest. Dokolku osudenikot se ubedi deka stanuva zbor za<br />

vrednosti od negov interes toj dobrovolno ke gi prifati oblicite,<br />

metodite i sredstvata <strong>na</strong> tretmanot i spored svoite sili i sposobnosti<br />

}e gi aktivira sopstvenite usilbi vo toj proces. A ako seto toa i<br />

iskustveno go proveri, potrebata od li~en pridones vo interiorizacijata<br />

<strong>na</strong> pozitivnite vrednosti mo`e da ja zacvrsti do stepen <strong>na</strong><br />

li~no uveruvawe koe {to so sigurnost ke go ponese i vo slobod<strong>na</strong>ta<br />

zaednica. Ili <strong>na</strong>kratko, osudenikot treba da se zapoz<strong>na</strong>e so tretmanot<br />

za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta kako i so toa vo koja mera negovite<br />

poedine~ni oblici se vo sostojba da vlijaat vrz negovata li~nost.<br />

Toj treba da se potiknuva da go prifati tretmanot i da mu se<br />

ovozmo`i aktivno da u~estvuva vo negovoto sproveduvawe. Bit<strong>na</strong><br />

odrednica e me|utoa toa {to osudenikot ima pravo da gi odbie postapkite<br />

<strong>na</strong> tretmanot dokolku ima pri~ini za toa. Osudenikot ne mora da<br />

gi <strong>na</strong>vede pri~inite <strong>na</strong> takvoto odbivawe, no zatoa sekoga{ }e se<br />

predupredi za mo`nite posledici od negovata odluka.<br />

Za ostvaruvawe <strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo vrz koe vo penolo{kata literatura<br />

i penitencijar<strong>na</strong>ta stvarnost posebno se insistira, potrebno e da<br />

bide ispolnet u{te eden uslov {to poradi svojat vrednost dobiva<br />

op{to z<strong>na</strong>~ewe. Toj uslov e <strong>na</strong> osudenikot da mu se pristapuva kako <strong>na</strong><br />

svesno, aktivno i tvore~ko bitie. Osudenikot mora da se posmatra kao<br />

subjekt <strong>na</strong> tretmanot, a ne kako amorf<strong>na</strong> materija {to mo`e da se modelira<br />

spored ne~ija `elba i slobodno <strong>na</strong>o|awe. Duri i toga{ koga osudenikot<br />

}e oceni deka e tretiran kao li~nost, oblikuvaweto <strong>na</strong> svojata<br />

li~nost i svojata psihosocijal<strong>na</strong> struktura }e mo`e da gi po~uvstvuva<br />

kako sopstve<strong>na</strong> obvrska, kako dol`nost {to so site sili }e<br />

<strong>na</strong>stojuva da ja ispolni. Nakratko so dosled<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo<br />

se postignuva svesnoto <strong>na</strong>so~uvawe <strong>na</strong> aktivnostite <strong>na</strong> osudenikot od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> prevospit<strong>na</strong>ta slu`ba da se dopolni so svesno <strong>na</strong>so~uvawe <strong>na</strong><br />

aktivnostite od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> samiot osudenik.<br />

Soz<strong>na</strong>nieto za vrednosta, celta i z<strong>na</strong>~ewetio <strong>na</strong> tretmanot vo<br />

povrzanost so iskustveniot fakt deka ni{to vo `ivotot ne garantira<br />

podobar uspeh od sopstvenite usilbi i akcii za negovo postignuvawe<br />

se <strong>na</strong>jdobar indikator za izgraduvawe pravilen odnos kon op{tite <strong>na</strong>stojuvawa<br />

<strong>na</strong> tretmanot. Toa doka`uva deka osudenikot koj sta<strong>na</strong>l svesen<br />

za vrednosta <strong>na</strong> procesot <strong>na</strong> tretman i potrebata za li~no izdignuvawe<br />

so golema izvesnost }e bide osposoben za ~esen `ivot. So negovo<br />

anga`irawe vo procesot <strong>na</strong> tretmanot, vsu{nost, ve}e se postig<strong>na</strong>lo<br />

da se pomine polovi<strong>na</strong> od patot {to vodi kon neporo~no odnesuvawe.<br />

Me|u drugite mo{ne z<strong>na</strong>~ajni principi <strong>na</strong> tretmanot se pomesteni:<br />

1. principot <strong>na</strong> poz<strong>na</strong>vawe <strong>na</strong> sekoj osudenik, 2. principot <strong>na</strong> po-<br />

41


~ituvawe i doverba kon osudenikot, 3. principot <strong>na</strong> nepreki<strong>na</strong>to anga`irawe<br />

<strong>na</strong> osudenikot, 4. princip <strong>na</strong> razvivawe <strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta<br />

svest i individualnosta <strong>na</strong> osudenikot, 5. princip <strong>na</strong> sistemati~nost i<br />

postapnost vo sproveduvaweto <strong>na</strong> tretmanot i 6. princip <strong>na</strong> edinstvo<br />

<strong>na</strong> prevospitni vlijanija. (v. Penologija 2, str. 54-64).<br />

6. Za oblicite, metodite i sredstvata za sproveduvawe <strong>na</strong> tretmanot,<br />

v. Penologija 2, str. 169-280.<br />

^len 12<br />

(1) Pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor mora da se za{titi<br />

psihofizi~kiot i moralniot integritet <strong>na</strong> osudenoto lice i da se<br />

po~ituva ~ovekovata li~nost i dostoinstvo.<br />

(2) Se zabranuva sekoj oblik <strong>na</strong> ma~ewe, ne~ove~no ili poni`uva~ko<br />

odnesuvawe i kaznuvawe.<br />

(3) Mora da se obezbeduva pravoto <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> sigurnost <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice i samopo~ituvaweto <strong>na</strong> negovata li~nost.<br />

________________________<br />

1. Psihofizi~kiot i moralniot integritet <strong>na</strong> ~ovekot i dignitetot<br />

<strong>na</strong> negovata li~nost i dostoinstvo se su{testveni li~ni vrednosti<br />

koi vo sovremeni uslovi <strong>na</strong> manifestno svrtuvawe kon ~ovekovite<br />

prava i slobodi dobivaat poseb<strong>na</strong> za{tita kako <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodno<br />

taka i <strong>na</strong> dr`avno ramni{te. Potrebata od niv<strong>na</strong> intenziv<strong>na</strong> za{tita<br />

se <strong>na</strong>lo`uva osobeno vo institucio<strong>na</strong>lni uslovi so totalitaren re`im<br />

<strong>na</strong> op{testveno `iveewe.<br />

Kazneno-popravnite ustanovi i uslovite koi vladeat so niv se<br />

nesomneno ed<strong>na</strong> od takvite sredini kade {to povredata <strong>na</strong> gore<strong>na</strong>vedenite<br />

vrednosti se osobeno ~uvstvitelni <strong>na</strong> povredi od sekakov vid.<br />

Uslovite <strong>na</strong> `iveewe vo zatvorite i re`imot <strong>na</strong> odnosite <strong>na</strong> relacija<br />

formalen i neformalen zatvorski sistem se me|u glavnite faktori<br />

{to go odr`uvaat ili <strong>na</strong>ru{uvat psihofizi~kiot i moralniot integritet<br />

<strong>na</strong> ~ovekot i go opredeluvaat ~uvstvoto <strong>na</strong> li~no dostoinstvo.<br />

Za zatvorenikot ne e seedno kade i <strong>na</strong> {to }e spie, dali toa }e bide vo<br />

soba so dveeset ili so tri kreveti, dali voop{to }e spie <strong>na</strong> krevet so<br />

pristoj<strong>na</strong> postelni<strong>na</strong> ili toa }e go pravi <strong>na</strong> podot pokrien samo so<br />

~erga, dali }e mo`e da ja odr`uva li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong> i kolku ~esto }e<br />

ima pristap do bawata, dali za seto toa }e treba da go pra{a ili moli<br />

zatvorskiot perso<strong>na</strong>l ili takviot pristap }e mu bide sloboden, dali<br />

}e ima sopstve<strong>na</strong> obleka, obuv}i i sl. Seto toa se okolnosti so golemo<br />

vlijanie za negovata psihi~ka stabilnost, telesno zdravje i izgradba<br />

<strong>na</strong> ~uvstvo deka e tretiran kako li~nost {to se odlikuva so ~ove~ki<br />

42


kvaliteti. So ogled <strong>na</strong> seto toa i niza drugi faktori {to gi odreduvaat<br />

standardite <strong>na</strong> pristojno `iveewe i humani interakcii me|u<br />

perso<strong>na</strong>lot i zatvorenicite, kako i me|u niv samite, odredbata ima<br />

enormno z<strong>na</strong>~ewe koe {to stoi vo neraskinliva povrzanost so <strong>na</strong>~eloto<br />

<strong>na</strong> humanost vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite za kaznivi dela.<br />

Vo op{tata zabele{ka 21(44) od 6 april 1992 godi<strong>na</strong>, Komitetot<br />

za ~ovekovi prava pri ON objavi deka e potrebno dr`avite da gi tretirat<br />

zatvorenicite i pritvorenicite so respekt kon nivnoto dostoinstvo.<br />

Komitetot objasni deka ova e "fundamentalno i univerzalno<br />

primeneto pravilo" ~ija prime<strong>na</strong> vo minimal<strong>na</strong> stapka ne mo`e da zavisi<br />

od materijalnite mo`nosti koi im se <strong>na</strong> raspolagawe <strong>na</strong> dr`avite.<br />

Spored ~l. 10 MPGPP (1) So sekoj koj e li{en od sloboda }e se<br />

postapuva ~ove~no i so po~ituvawe <strong>na</strong> vrodenoto dostoinstvo <strong>na</strong><br />

~ovekovata li~nost.<br />

(2) a) Osven vo isklu~itelni okolnosti, obvinetite lica }e<br />

bidat odvoeni od osudenite lica i podedeni <strong>na</strong> posebno postapuvawe,<br />

soglasno <strong>na</strong> nivniot status <strong>na</strong> neosudeni lica. b) Obvinetite<br />

maloletnici }e bidat oddeleni od vozrasnite i za nivniot slu~aj ke se<br />

odlu~uva {to e mo`no pobrgu.<br />

(3) Kazneno-popravniot re`im }e podrazbira postapuvawe so<br />

zatvorenicite ~ija bit<strong>na</strong> cel e nivno prevospituvawe i povtorno<br />

vklu~uvawe vo op{testvoto. Maloletnite prestapnici }e bidat<br />

oddeleni i podvedeni pod re`im koj soodvetstvuva <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta vozrast<br />

i niv<strong>na</strong>ta prav<strong>na</strong> polo`ba.<br />

Vo ovaa smisla i ~l. 25 Ustav: Na sekoj gra|anin mu se garantira<br />

po~ituvawe i za{tita <strong>na</strong> privatnosta <strong>na</strong> negoviot li~en i semeen `ivot,<br />

<strong>na</strong> dostoinstvoto i ugledot.<br />

2. Site me|u<strong>na</strong>rodni dokumenti za ~ovekovite prava go <strong>na</strong>glasuvat<br />

pravoto za za{tita <strong>na</strong> site lica od ma~ewe (tortura) i ne~ove~no<br />

ili poni`uva~ko (degradira~ko) postapuvawe ili kaznuvawe.<br />

Vo ~l. 5 UDP^ se veli: Nikoj ne smee da bide podlo`en <strong>na</strong><br />

ma~ewe ili svirepo, ne~ove~no ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe.<br />

Vo ~l. 3 DZT stoi: Nitu ed<strong>na</strong> dr`ava ne smee da dopu{ti ili da<br />

tolerira ma~ewe ili drugi oblici <strong>na</strong> svirepo, nehumano ili poni`uva~ko<br />

postapuvawe ili kaznuvawe. Posebnite okolnosti kako {to<br />

se voe<strong>na</strong>ta sostojba ili zaka<strong>na</strong> so voj<strong>na</strong>, v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong> politi~ka nestabilnost<br />

ili bilo koj drug iten slu~aj, ne smeat da bidat<br />

opravduvawe za vr{ewe ma~ewe ili nekoj drug <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> postapuvawe<br />

so zatvorenicite ili za izrekuvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>. V. DZT - Penolo{ki<br />

kompendium, str. 139 -142.<br />

43


Na~eloto 2 NME istaknuva: Zdravstveniot perso<strong>na</strong>l, posebno<br />

lekarite vo golem obem ja kr{at zdravstve<strong>na</strong>ta etika i pravat<br />

prekr{ok spored prifatenite megu<strong>na</strong>rodni pravila, ako aktivno ili<br />

pasivno se vklu~at vo dejnosti koi z<strong>na</strong>~at u~estvo, sou~esni{tvo,<br />

pottiknuvawe ili obid nekoe lice da se izma~uva ili vrz nego da se<br />

primenuva drug oblik <strong>na</strong> svirepo, nehumano ili poni`uva~ko<br />

postapuvawe ili kaznuvawe. (v. Penolo{ki kompendium, str.145-149.)<br />

Spored ~l. 1/1 KPT: Vo smisla <strong>na</strong> ovaa konvencija, izrazot<br />

"tortura" go oz<strong>na</strong>~uva sekoj akt so koj <strong>na</strong> edno lice <strong>na</strong>merno mu se<br />

<strong>na</strong>nesuvaat bolka ili te{ki fizi~ki ili mentalni stradawa zaradi<br />

dobivawe od nego ili od nekoe treto lice izvestuvawe ili priz<strong>na</strong>nie<br />

ili zaradi negovo kaznuvawe za delo {to toa ili nekoe treto lice go<br />

izvrilo ili za ~ie izvr{uvawe e osomni~eno, zapla{uvawe <strong>na</strong> toa<br />

lice ili vr{ewe pritisok vrz nego ili zapla{uvawe ili vr{ewe<br />

pritisok vrz nekoe treto lice ili od koja i da bilo druga pri~i<strong>na</strong><br />

zasnova<strong>na</strong> vrz koja i da bilo druga forma <strong>na</strong> diskrimi<strong>na</strong>cija, ako taa<br />

bolka ili tie stradawa gi <strong>na</strong>nesuva slu`beno lice ili koe í da bilo<br />

drugo lice koe dejstvuva vo slu`beno svojstvo ili <strong>na</strong> negov pottik ili<br />

so negova izre~<strong>na</strong> ili molkum<strong>na</strong> soglasnost. Toj izraz ne se odnesuva <strong>na</strong><br />

bolka ili stradawa {to se rezultat isklu~itelno od zakonskite<br />

sankcii, neodelivi od tie sankcii ili {to tie sankcii gi<br />

predizvikuvaat. V. KPT - Penolo{ki kompendium, str. 151- 166.<br />

Vo ~l. 5 od KOLOPZ se veli: Ni eden pretstavnik <strong>na</strong> zakonot ne<br />

smee da <strong>na</strong>nesuva, pottiknuva ili tolerira bilo kakov oblik <strong>na</strong><br />

ma~ewe ili nekoe drugo svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe<br />

ili kaznuvawe, nitu smee da se slu`i so povisoki <strong>na</strong>redbi ili<br />

isklu~itelni okolnosti kako {to se voe<strong>na</strong> sostojba ili zaka<strong>na</strong> so<br />

voj<strong>na</strong>, zaka<strong>na</strong> vrz dr`av<strong>na</strong>ta bezbednost, v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong> politi~ka nestabilnost<br />

ili bilo koj drug javen <strong>na</strong>stan, za da ja opravda ma~eweto ili<br />

osta<strong>na</strong>tite svirepi, nehumani ili poni`uva~ki postapki ili<br />

kaznuvawa.<br />

Ma~eweto, gruboto i ne~ove~no i degradira~ko postapuvawe ili<br />

kaznuvawe se isto taka zabraneti vo ~l. 5 od Afrikanskata povelba za<br />

~ovekovite prava i prava <strong>na</strong> <strong>na</strong>rodite, so ~l. 5 od Amerikanskata konvencija<br />

za pravata <strong>na</strong> ~ovekot i so ~l. 3 EK.<br />

Zabra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ma~ewe ili grubo, ne~ove~no ili degradira~ko<br />

postapuvawe ili kaznuvawe direkno e sodr`ano ili e implicirano vo<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite ustavi <strong>na</strong> site zemji vo svetot. Za da se pottikne globalnoto<br />

prifa}awe <strong>na</strong> ovoj princip, KPT gi obvrzuva dr`avite i nivnite<br />

vladi da gi ispitaat i kaz<strong>na</strong>t takvite akti i da gi <strong>na</strong>domestat `rtvite<br />

od tortura i grubo, ne~ove~no ili degradira~ko postapuvawe i<br />

kaznuvawe.<br />

44


Niz pove}e slu~ai koi bile re{avani <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lno i me|u<strong>na</strong>rodno<br />

nivo a se odnesuvaat <strong>na</strong> ma~ewe i grubo, ne~ove~no i degradira~ko<br />

postapuvawe ili kaznuvawe vo zatvorite se vostanoveni op{ti principi<br />

z<strong>na</strong>~ajni za praktikata. Soglasno ovie principi kaz<strong>na</strong>ta }e se<br />

smeta za grubo, ne~ove~no ili degradira~ko postapuvawe ili kaznuvawe<br />

ako e: 1. neproporcio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> so storeniot akt ili so celta da se obezbedi<br />

discipli<strong>na</strong> i red vo ramkite <strong>na</strong> zaedni~kiot `ivot vo ustanovata,<br />

2. nerazum<strong>na</strong>, 3. nepotreb<strong>na</strong>, 4. proizvol<strong>na</strong> i 5. ako pri~inuva<br />

nepraved<strong>na</strong> bolka i (ili) stradawe (v. MSV, str. 67).<br />

Za da se utvrdi dali kaz<strong>na</strong>ta e neprifatliva so ogled <strong>na</strong> nekoj od<br />

<strong>na</strong>vedenite principi treba da se zemat predvid slednive okolnosti: 1.<br />

prirodata i vremetraeweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 2. za~estenosta <strong>na</strong> povtoruvaweto<br />

i mo`nite nesoobrazni posledici zemajki go vo vid polot,<br />

vozrasta i drugite relevantni fizi~ki karakteristiki <strong>na</strong> zatvorenikot,<br />

3. sostojbata <strong>na</strong> telesnoto, i (ili) du{evnoto zdravje <strong>na</strong> zatvorenikot,<br />

4. mo`nosta za kvalifikuva<strong>na</strong> i kompetent<strong>na</strong> medicinska zaverka<br />

za posledicite od kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> telesnoto i du{evnoto zdravje <strong>na</strong> zatvorenikot<br />

i 5. soglasnosta so primenetite propisi (MSV, str. 67-68).<br />

V. KPT, DZT i EKT - Penolo{ki kompendium, str. 139-142, 151-<br />

166 i 363-378, kako i objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 6.<br />

3. Koga dr`avata li{uva od sloboda nekoe lice taa ja prezema i<br />

odgovornosta da se gri`i za nego. Vo taa gri`a nejzi<strong>na</strong> primar<strong>na</strong><br />

dol`nost e da se odr`i bezbednosta <strong>na</strong> osudenoto lice. Dol`nosta od<br />

gri`a za osudenoto lice vo sebe ja vklu~uva i odgovornosta da se<br />

odr`i samopo~ituvaweto <strong>na</strong> negovata li~nost.<br />

Kazneno-popravnite ustanovi treba da se zaednici kade vladee<br />

red odnosno mesta kade nema opasnost po `ivotot, zdravjeto i li~niot<br />

integritet <strong>na</strong> ~ovekot. Ottamu ovaa odredaba pretstavuva kategori~ki<br />

imperastiv za site zatvorki upravi i conditio sine qua non za sproveduvawe<br />

<strong>na</strong> site drugi odredbi <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong>. Ni{to ne e pova`no od neophodnosta<br />

da se obezbedi zatvorite da bidat bezbedni sredini - bezbed<strong>na</strong> za<br />

osudenite lica, za zatvorskiot perso<strong>na</strong>l i za op{testvoto. Vo taa smisla<br />

treba da se posmatra i tolkuva i odredb<strong>na</strong>ta od ~l. 3 UD^P vo koja<br />

se veli: Sekoj ima pravo <strong>na</strong> `ivot, sloboda i sigurnost. Tokmu poradi<br />

toa primarm<strong>na</strong> dol`nost <strong>na</strong> sekoj ~len <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l e da<br />

ovozmo`i kazneno-popravnite ustanovi da se bezbedni za zatvorenicite<br />

koi se osudeni da `iveat vo niv i za perso<strong>na</strong>lot koj tamu treba<br />

da raboti. I zatvorenicite i perso<strong>na</strong>lot treba da se obezbedeni od<br />

bilo koj vid <strong>na</strong>ru{uvawe i opasnost po `ivotot i zdravjeto bez ogled<br />

od kade ili od {to tie opasnosti doa|aat. Ed<strong>na</strong>kvo treba da se o~ekuva<br />

i lu|eto vo op{testvoto da bidat za{titeni od zlo<strong>na</strong>mernite aktivnosti<br />

<strong>na</strong> osudenite lica koi izdr`uvaat kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda.<br />

45


4. Vo site slu~ai <strong>na</strong> nepo~ituvawe <strong>na</strong> barawata <strong>na</strong>vedeni vo st. 1-<br />

3 od ovaa odredba osudenoto lice stanuva `rtva <strong>na</strong> zaloupotreba <strong>na</strong><br />

ovlastuvawata <strong>na</strong> slu`benite lica. Soglasno ~l 1. DONP, pod poimot<br />

`rtva <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>lot se podrazbira lice koe individualno ili vo<br />

grupa pretrpelo {teta, vklu~uvaj}i go i telesnoto i du{evnoto o{tetuvawe,<br />

emocio<strong>na</strong>lnoto stradawe, materijal<strong>na</strong> zaguba ili bitno skratuvawe<br />

<strong>na</strong> osnovnite prava, preku storuvawa ili propu{tawa koi<br />

pretstavuvat kr{ewe <strong>na</strong> krivi~niot zakon va`e~ki vo dr`avite, vklu-<br />

~uvaj}i gi i onie zakoni koi ja zabranuvaat zloupotrebata <strong>na</strong> mo}ta.<br />

Pod poimot `rtva <strong>na</strong> ovlastuvawata pak, spored ~l 18 se podrazbiraat<br />

lica koi individualno ili kako pripadnici <strong>na</strong> grupa pretrpele<br />

{teta, vklu~uvaj}i go i telesnoto i du{evno o{tetuvawe, emocio<strong>na</strong>lno<br />

stradawe, materijal<strong>na</strong> zaguba ili bitno ograni~uvawe <strong>na</strong> osnovnite<br />

prava, preku postapki ili propusti koi, dodu{a, ne pretstavuvaat<br />

kr{ewe <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lniot krivi~en zakon, tuku <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodno<br />

prifatenite pravila koi se odnesuvaat <strong>na</strong> ~ovekovite prava.<br />

Zemjite potpisni~}i <strong>na</strong> DONP bi trebalo da gi razgledaat<br />

mo`nostite za vklu~uvawe vo <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lniot zakon <strong>na</strong> pravilata koi zabranuvaat<br />

zloupotreba <strong>na</strong> mo}ta i im garantiraat <strong>na</strong>domest <strong>na</strong> `rtvite<br />

<strong>na</strong> takvite zloupotrebi. Takvite <strong>na</strong>domestoci osobeno bi trebalo da<br />

vklu~uvaat obe{tetuvawe ili kompenzacija, kako i nu`<strong>na</strong> materijal<strong>na</strong>,<br />

psiholo{ka i op{testve<strong>na</strong> pomo{ i podr{ka. Ovie zemji bi<br />

trebalo da gi razgledaat i mo`nostite za sklu~uvawe <strong>na</strong> multilateralni<br />

i me|u<strong>na</strong>rodni dogovori koi se odnesuvaat <strong>na</strong> `rtvite. Tie, isto<br />

taka, bi trebalo periodi~no da go revidiraat pozitivnoto zakonodavstvo<br />

i praktikata za da ja osigurat niv<strong>na</strong>ta voed<strong>na</strong>~enost so okolnostite<br />

koi neprekidno se menuvaat, a potoa bi trebalo da donesat zakoni<br />

{to zabranuvaat dejnosti koi pretstavuvaat serioz<strong>na</strong> zloupotreba <strong>na</strong><br />

politi~kata i ekonomskata mo} i koi gi definiraat metodite i sredstvata<br />

za prevencija <strong>na</strong> takvite dejnosti i da gi razvivaat i <strong>na</strong>pravat<br />

dostapni soodvetnite prava i <strong>na</strong>domestokot <strong>na</strong> `rtvite <strong>na</strong> takvite<br />

dela. (v. ~l. 19-21 DONP - Penolo{ki kompendium, str. 245-248).<br />

^len 13<br />

Sistemot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor se organizira<br />

taka {to mo`e vo odvoeni ustanovi ili vo odvoeni oddelenija <strong>na</strong><br />

oddelni ustanovi i grupi vo niv da se sprovede rasporeduvawe,<br />

klasifikacija i razmestuvawe <strong>na</strong> oddelni kategorii <strong>na</strong> osudeni lica,<br />

za polesno sproveduvawe <strong>na</strong> razli~ni vidovi <strong>na</strong> tretman, spre~uvawe<br />

46


<strong>na</strong> me|usebnoto {tetno vlijanie <strong>na</strong> osudenicite i odr`uvawe <strong>na</strong><br />

discipli<strong>na</strong>ta.<br />

_______________________<br />

1. Opredeluvaweto <strong>na</strong> sovremeniot op{t poim i celite <strong>na</strong> klasifikacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica e mo{ne z<strong>na</strong>~ajno pra{awe. Od nego<br />

zavisi razre{uvaweto <strong>na</strong> brojni penolo{ki dilemi za koi vo teorijata<br />

i praktikata sî u{te ne postojat vistinski odgovori {to gi zadovoluvaat<br />

site barawa i pretpostavki usoglaseni so objektivnite mo`nosti<br />

za nivnoto ostvaruvawe. Se ~ini, me|utoa, deka vo <strong>na</strong>{ata penolo{ka<br />

literatura <strong>na</strong> ova pra{awe ne mu e dadeno adekvatno mesto, za-<br />

{to <strong>na</strong>jgolemiot broj avtori poimot <strong>na</strong> klasifikacijata go zemaat<br />

kako ve}e opredele<strong>na</strong> kategorija vo definicijata <strong>na</strong> Komisijata za<br />

krivi~no pravo i kazneni zavodi {to be{e iznese<strong>na</strong> vo Hag. [to se<br />

odnesuva pak do opredeluvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> klasifikacijata vo teorijata<br />

se prisutni takvi razmisluvawa {to glavno koreliraat so niv<strong>na</strong>ta<br />

postavenost vo ~l. 67 SMP.<br />

Spored misleweto, koe od sekoga{ go zastapuvam, klasifikacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica vo sovremniot penitencijaren sistem treba da<br />

ima tri osnovni celi. Sledeno spored nivnoto z<strong>na</strong>~ewe za uspe{no<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> resocijalizacijata (a ne spored nivnoto domi<strong>na</strong>ntno<br />

z<strong>na</strong>~ewe vo opredele<strong>na</strong> faza od klasifikacijata) ovie celi se rangiraat<br />

<strong>na</strong>: 1. sozdavawe uslovi za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> individualiziran i grupen<br />

tretman, 2. spre~uvawe <strong>na</strong> "krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta infekcija" i 3. odr`uvawe<br />

<strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta. Ako se prifati vakvata preciz<strong>na</strong> podelba ili grupirawe<br />

<strong>na</strong> celite <strong>na</strong> klasifikacijata <strong>na</strong> osudenite lica, {to so ovaa<br />

odredba, vsu{nost, i se slu~i, toga{ lesno mo`e da se opredeli i op{-<br />

tiot poim <strong>na</strong> klasifikacijata, a ednovremeno polesno da se sfatat i<br />

opredelat fazite <strong>na</strong> nejzinoto sproveduvawe i kriteriumite za<br />

nivnoto razgrani~uvawe, kako i <strong>na</strong>jdobrite mo`nosti za re{avawe <strong>na</strong><br />

brojnite pretpostavki i problemi <strong>na</strong> klasifikacijata.<br />

Ottuka klasifikacijata <strong>na</strong> osudenite lica mo`e da se definira<br />

kako sredstvo (pomo{en instrument) za ostvaruvawe (prakti~no<br />

sproveduvawe) <strong>na</strong> izvr{e<strong>na</strong>ta individualizacija, ili metod za podelba<br />

<strong>na</strong> osudenite lica po kazneno-popravni ustanovi i vo grupi v<strong>na</strong>tre vo<br />

niv, so cel da se sozdadat pogodni uslovi za individualiziran tretman,<br />

no i zaradi spre~uvawe <strong>na</strong> me|usebni {tetni vlijanija ("krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

infekcija") kaj zatvorenicite i odr`uvawe <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta. Pritoa<br />

mora da se ima vo vid deka site celi <strong>na</strong> op{tiot poim <strong>na</strong> klasifikacijata<br />

se vo funkcio<strong>na</strong>lno edinstvo i treba da se ostvaruvaat <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in<br />

{to se stremi kon realizacija <strong>na</strong> glav<strong>na</strong>ta cel <strong>na</strong> kaznuvaweto -<br />

resocijalizacijata <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

47


2. Rasporeduvawe. Od prilo`e<strong>na</strong>ta definicija ved<strong>na</strong>{ se zabele`uva<br />

deka klasifikacijata <strong>na</strong> osudenite lica se ostvaruva niz dve<br />

osnovni fazi ili vrz dva nivoa. Nejzi<strong>na</strong>ta prva faza se sre}ava pod<br />

razli~ni imiwa kako: ekster<strong>na</strong> ili <strong>na</strong>dvore{<strong>na</strong> klasifikacija (bidej-<br />

}i se vr{i spored <strong>na</strong>dvore{ni objektivni obele`ja), negativ<strong>na</strong> (celta<br />

ñ e spre~uvawe <strong>na</strong> negativnite vlijanija me|u zatvorenicite), op{to<br />

rasporeduvawe (za{to odvojuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica se vr{i po razli~ni<br />

kazneno-popravni ustanovi) i specijalizacija ili kategorizacija<br />

<strong>na</strong> kazneno-popravni ustanovi.<br />

Za oz<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> ova faza <strong>ZIS</strong> go upotrebuva terminot rasporeduvawe,<br />

iako posoodveten i poprifatliv e terminot horizontal<strong>na</strong><br />

klasifikacija. Vo nea podelbata <strong>na</strong> zatovrenicite se bazira vrz objektivni<br />

kriteriumi (objektivno obele`ja <strong>na</strong> krivi~noto delo i objektivni<br />

karakteristiki <strong>na</strong> osudenite lica). Bitno e i toa deka taa se<br />

vr{i bez predhod<strong>na</strong> opservacija <strong>na</strong> osudenite lica, a nejzi<strong>na</strong>ta domi<strong>na</strong>nt<strong>na</strong><br />

cel e spe~uvawe <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta infekcija. Ovaa klasifikacija<br />

e primar<strong>na</strong> po svoeto z<strong>na</strong>~ewe i se javuva kako nu`<strong>na</strong> pretpostavka<br />

<strong>na</strong> vtorata, tn. (vertika<strong>na</strong>) klasifikacija.<br />

Vo smisla <strong>na</strong> vaka opredelenoto rasporeduvawe skoro vo site zemji<br />

vo svetot se prifa}a podelbata <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi vo<br />

koi kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda odvoeno ja izdr`uvaat ma`ite od<br />

`enite, maloletnite od polnoletnite, osudenicite <strong>na</strong> kratki od onie<br />

osudeni <strong>na</strong> dolgotrajni kazni kako i recidivistite od primarnite storiteli<br />

<strong>na</strong> krivi~ni dela. Ne e retko ni odvojuvaweto <strong>na</strong> psihopati,<br />

fizi~ki i psihi~ki bolnite od osta<strong>na</strong>tanite osudenici kako ni odvojuvaweto<br />

spored kriteriumot stepen <strong>na</strong> obezbeduvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>no-popravnite<br />

ustanovi. Vo nekoi zemji podelbata se vr{i i spored prirodata<br />

<strong>na</strong> krivi~noto delo pa vo posebni ustanovi kaz<strong>na</strong>ta ja izdr`uvaat<br />

osudenici <strong>na</strong> obi~en zatvor, strog zatvor, robija, zato~uvawe i sl. I,<br />

<strong>na</strong> krajot, iako poretko, se sre}avaat i takvi podelbi {to za kriterium<br />

go zemaat osniva~ot <strong>na</strong> ustanovata ili <strong>na</strong>dle`niot organ za<br />

vr{ewe <strong>na</strong>dzor.<br />

3. Klasifikacija. Vtorata faza ili nivo <strong>na</strong> klasifikacijata<br />

pretstavuva <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong>ta podelba <strong>na</strong> osudenite lica vo oddelenija,<br />

grupi i podgrupi vo ramkite <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova od<br />

poseben vid zaradi ostvaruvawe <strong>na</strong> prevospitnite procesi. I za<br />

oz<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> ovaa faza <strong>na</strong> klasifikacijata se upotebuvaat mnogubrojni<br />

izrazi: inter<strong>na</strong> ili vertikal<strong>na</strong> klasifikacija, klasifikacija<br />

vo potes<strong>na</strong> smisla <strong>na</strong> zborot, prava (vistinska) klasifikacija, podklasifikacija<br />

ili ednostavno samo klasifikacija.<br />

Kaj klasifikacijata (vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija) podelbata <strong>na</strong><br />

zatvorenicite se bazira vrz subjektivni kriteriumi. Taa se vr{i po<br />

48


predhod<strong>na</strong> opservacija (prou~uvawe <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenite lica), a<br />

od predhod<strong>na</strong>ta faza se razlikuva i po toa {to ovde dominira celta -<br />

sozdavawe uslovi za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> individualiziran tretman.<br />

Glav<strong>na</strong>ta pretpostavka za ostvaruvawe <strong>na</strong> (vertikal<strong>na</strong>ta) klasifikacija<br />

e prodlabo~e<strong>na</strong> opservacija <strong>na</strong> osudenite lica. Duri potoa vo<br />

posebnite ustanovi mo`at da se sozdavaat pomali klasifikacioni<br />

formi vo koi se rasporeduvaat osudenite lica za koi se utvrdeni isti<br />

ili mnogu bliski potrebi od tretman. Vo taa smisla se izgraduvaat<br />

kriteriumi {to vo osnova poa|aat od subjektivnite svojstva i karakteristiki<br />

<strong>na</strong> osudenite lica, sprema koi, so ogled <strong>na</strong> nivnite osobini,<br />

}e mo`e polesno i poefikasno da se izveduvaat prevospitnite procesi<br />

i vo maksimal<strong>na</strong> mo`<strong>na</strong> mera da se anuliraat negativnite posledici <strong>na</strong><br />

zatvorskata zaednica. Me|utoa, iako vo teorijata postojano se istaknuvaat<br />

individualnite svojstva <strong>na</strong> li~nosta kako op{t i glaven patokaz<br />

za oformuvawe <strong>na</strong> razraboten sistem <strong>na</strong> merila {to }e ja opleme<strong>na</strong>t<br />

(vertikal<strong>na</strong>ta) klasifikacija vrz toj plan kaj <strong>na</strong>s malku e storeno.<br />

Vakvo tvrdewe se <strong>na</strong>lo`uva za{to vo penolo{kata teorija i<br />

praktika i pokraj bazbrojnite varijacii <strong>na</strong> obele`jata <strong>na</strong> ~ovekovata<br />

li~nost, za vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija dosega se izgradeni samo slednive<br />

kriteriumi: profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pripadnost <strong>na</strong> osudenite lica, nivnoto<br />

povedenie za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, stepenot <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta<br />

du{ev<strong>na</strong> i socijal<strong>na</strong> zrelost, potrebite od nivnoto stru~no obrazovanie<br />

i sposobnosta za niv<strong>na</strong> resocijalizacija. Spored ovie kriteriumi<br />

vo kazneno-popravnite ustanovi se izdvojuvaat osudeni lica vo<br />

posebni rabotni edinci; vo grupi <strong>na</strong> dobri, prose~ni i lo{i<br />

osudenici so razli~ni prava i pogodnosti ~ie {to steknuvawe zavisi,<br />

pred sî, od niv<strong>na</strong>ta gotovnost da go po~ituvaat ku}niot red; vo grupi<br />

vo koi so razli~en intenzitet se primenuvaat vospitnite i prevospitnite<br />

procesi; vo grupi vo koi osudenikot se vklu~uva spored oblikot<br />

<strong>na</strong> svoite potrebi od obrazovanie i, <strong>na</strong> kraj, vo grupi vo koi se sproveduva<br />

odnosno, ne se sproveduva bilo kakov tretman.<br />

Pri ostvaruvaweto <strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija vo praktikata<br />

~esto se zamaat i nekoi od objektivnite kriteriumi. Vo taa<br />

smisla se koristat: stepenot <strong>na</strong> obezbeduvaweto, polot i vozrasta <strong>na</strong><br />

osudenite lica, nivnoto krimi<strong>na</strong>lno mi<strong>na</strong>to, a mnogu ~esto, i vidot <strong>na</strong><br />

krivi~noto delo. Pome{anoto koristewe <strong>na</strong> subjektivni i objektivni<br />

kriteriumi e neprifatlivo vo ovaa faza <strong>na</strong> klasifikacijata. Ovde<br />

treba da se dodade i toa deka vidot i te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> krivi~noto delo, koi<br />

pretstavuvaat indikatori za opredeleni karakteristiki <strong>na</strong> osudeni<br />

lica, smeat, no vo mnogu ograni~en obem, da se koristat i pri sproveduvaweto<br />

<strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija.<br />

49


4. Razmestuvawe. Po izvr{enoto prou~uvawe <strong>na</strong> li~nosta osudenite<br />

lica se rasporeduvaat po oddelenija i grupi vo koi, so ogled <strong>na</strong><br />

nivnite karakteristiki, e mo`<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> istovidni merki <strong>na</strong> tretman.<br />

Na toj <strong>na</strong>~in osudenikot prisilno vleguva vo ed<strong>na</strong> nova za nego<br />

poi<strong>na</strong>kva sredi<strong>na</strong> vo koja }e mora da mine del od svojot `ivot. Toa e<br />

zatvorska sredi<strong>na</strong> koja pred osudenoto lice postavuva sopstveni barawa.<br />

Ottuka proizleguva deka osudenikot {to doa|a vo ustanovata mora<br />

da bide mnogu fleksibil<strong>na</strong> li~nost za{to novata sredi<strong>na</strong> se odlikuva<br />

so mnogubrojni slo`eni odnosi, poi<strong>na</strong>kvi op{testveni vrednosti i<br />

normi <strong>na</strong> povedenie {to <strong>na</strong>stanuvaat kako posledica <strong>na</strong> posebniot<br />

re`im i uslovi pod koi se odviva `ivotot <strong>na</strong> zatvorskata populacija.<br />

Osudenoto lice se vklu~uva vo ed<strong>na</strong> izolira<strong>na</strong> sfera vo koja conditio<br />

sine qua non <strong>na</strong> negoviot opstanok se pojavuva prifa}aweto <strong>na</strong> kulturata<br />

{to se formira vo zatvorskata zaednica. Taa zatvorska kultura<br />

pretstavuva reakcija <strong>na</strong> zatvorskite neugodnosti {to vo zatvorskite<br />

uslovi gi predizvikuvaat deprivacijata <strong>na</strong> slobodata, heteroseksualnite<br />

odnosi, materijalnite dobra i uslugi, avtonomijata i ~uvstvoto<br />

<strong>na</strong> sigurnost. Vo odbegnuvaweto <strong>na</strong> tie neugodnosti <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

im stojat <strong>na</strong> raspolagawe raznovidni <strong>na</strong>~ini <strong>na</strong> adaptacija <strong>na</strong> zatvorskata<br />

situacija (begstvo, psiholo{ko povlekuvawe, bunt, inovacija,<br />

konformizam, ritualizam, manipulacija i kritizerstvo) ili prifa-<br />

}awe <strong>na</strong> razli~ni zatvorski ulogi preku koi osudenite lica isto taka<br />

ja projavuvaat svojata reakcija <strong>na</strong> posledicite {to gi predizvikuvaat<br />

zatvorskite uslovi.<br />

Me|utoa site zatvorenici ne se poded<strong>na</strong>kvo fleksibilni li~nosti<br />

koi ved<strong>na</strong>{ i bez posledici mo`at da se prilagodat <strong>na</strong> novo<strong>na</strong>sta<strong>na</strong>tata<br />

situacija. Kaj golem broj od niv, doa|aweto vo novata sredi<strong>na</strong> {to<br />

se karakterizira so mnogubrojni sudiri i pritisoci pobrgu ili podoc<strong>na</strong><br />

predizvikuvaat tn. "psiholo{ki {ok" i raznovidni frustracii,<br />

koi, od svoja stra<strong>na</strong> osudenoto lice go doveduvaat vo situacija {to se<br />

manifestira vo vid <strong>na</strong> agresivnost ili anksioznost. Kaj nekoi od zatvorenicite,<br />

frustraciite mo`at da imaat za posledica duri i neurozi,<br />

zatvoreni~ki reaktivni sostojbi ili psihozi. Poradi seto toa,<br />

sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> dijagnozata i prognozata od izvr{e<strong>na</strong>ta opservacija <strong>na</strong><br />

osudeniot lica i nivniot raspored vo opredele<strong>na</strong> klasifikacio<strong>na</strong><br />

grupa ne mo`at nikoga{ da se smetaat za kone~ni. Tie ne mo`at da se<br />

opredelat ed<strong>na</strong>{ za sekoga{, za{to li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice, vpro-<br />

~em, kako i kaj sekoj ~ovek, e vo postojano dvi`ewe i menuvawe. Poradi<br />

toa vo kazneno-popravnite ustanovi postoi mo`nost za razmestuvawe<br />

(prerasporeduvawe - reklasifikacija) <strong>na</strong> osudenite lica od<br />

edno vo drugo oddelenie ili grupa, ili pak, od ed<strong>na</strong> vo druga kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova. Pritoa, celta <strong>na</strong> razmestuvaweto ne smee da se sfa-<br />

50


ti kako <strong>na</strong>stojuvawe osudenoto lice da se prilagodi <strong>na</strong> zatvorskata<br />

situacija tuku kako edno od sredstvata za nejzino menuvawe. So razmestuvaweto,<br />

vsu{nost, se <strong>na</strong>stojuva da se izbegne adaptiraweto <strong>na</strong> zatvorskata<br />

kultura od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> onie zatvorenici za koi toa prilagoduvawe<br />

mo`e da pretstavuva pre~ka vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> resocijalizacijata.<br />

Takvite osudenici treba da se prefrlat vo popovol<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong><br />

(oddelenie, grupa i sl.) {to pove}e }e ñ odgovara <strong>na</strong> potrebite <strong>na</strong><br />

tretmanot. Na toj <strong>na</strong>~in vo site onie slu~ai kade {to zataile drugite<br />

sredstva za menuvawe <strong>na</strong> zatvorskata kultura <strong>na</strong> neformalniot sistem,<br />

razmestuvaweto treba da ovozmo`i takvi uslovi {to }e pridonesuvaat<br />

osudenikot da stane ~ovek dostoen za po~it, a ne poedinec prilagoden<br />

<strong>na</strong> zatvorskata situacija.<br />

Razmestuvaweto treba da ja sproveduva primenoto oddelenie <strong>na</strong><br />

toj <strong>na</strong>~in {to negoviot stru~en tim otkako }e ja izvr{i opservacijata<br />

i }e ja opredeli klasifikacio<strong>na</strong>ta grupa nema da prestane so svojata<br />

rabota. Negova zada~a e kontinuirano sledewe <strong>na</strong> procesot <strong>na</strong> ostvaruvawe<br />

<strong>na</strong> resocijalizacijata za da mo`e da vlijae vrz toj proces i da gi<br />

zabele`uva site primeni kaj osudenite lica {to davaat sig<strong>na</strong>l za prezemawe<br />

novi merki <strong>na</strong> tretman. Edinstveno taka mo`e da se proveri i<br />

po potreba da se menuva postave<strong>na</strong>ta dijagnoza i prognoza kako i ispravnosta<br />

<strong>na</strong> klasifikacijata i prevospitnite postapki {to proizleguvaat<br />

od nea. Stru~wacite od priemnite oddelenija taa zada~a ja ostvaruvaat<br />

vo sorabotka so osta<strong>na</strong>tite slu`bi <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova, a osobeno so slu`bata za prevospituvawe koja {to e vo <strong>na</strong>j-<br />

~esti kontakti so osudenite lica poradi samata priroda <strong>na</strong> <strong>na</strong>jzi<strong>na</strong>ta<br />

rabota. Zabele`anite poz<strong>na</strong>~ajni promeni vo povedenieto <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice, bilo da se produkt <strong>na</strong> <strong>na</strong>p<strong>na</strong>tostite i frustraciite predizvikani<br />

od nedovol<strong>na</strong>ta prilagodenost <strong>na</strong> zatvorskata situacija, bilo<br />

poradi simulacijata <strong>na</strong> osudenikot pri opservacijata vo priemnoto<br />

oddelenie, treba da im se uka`at <strong>na</strong> stru~wacite od primenoto oddelenie<br />

kako bi mo`ele da interveniraat vo nova <strong>na</strong>soka. Taa intervencija<br />

mo`e da se sostoi vo prezemawe dopolnitelni opservacii i<br />

drug vid klasifikacii i oblici <strong>na</strong> tretman. Ova, vsu{nost, se dopu{ta<br />

so ~l. 150 <strong>ZIS</strong> kade se veli: "Osudenite lica vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, zavisno od rezultatite <strong>na</strong> vospituvaweto, povedenieto<br />

i zalagaweto vo rabotata, mo`at da progresiraat od ustanova<br />

od zatvoren vo poluotvoren ili otvoren vid odnosno vo soodvetnite<br />

oddelnija <strong>na</strong> istata ustanova". Reklasifikacijata me|utoa mo`e da se<br />

izvede i vo obrat<strong>na</strong> <strong>na</strong>soka kon tn. reprogresirawe <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

"Ako osudenoto lice so svoeto povedenie i odnosot kon rabotata ne ja<br />

opravda doverbata za upatuvawe ili progresirawe vo ustanova od<br />

poliberalen vid, mo`e da bide vrateno od ustanovata so poliberalen<br />

51


vid vo ustanova so postrog vid, osnosno vo soodvetno oddelenie vo<br />

istata ustanova" (~l. 152 st. 1 <strong>ZIS</strong>).<br />

Za ostvaruvaweto <strong>na</strong> razmestuvaweto kako progresirawe odnosno<br />

reprogresirawe <strong>na</strong> osudenite lica se <strong>na</strong>dle`ni direktorot <strong>na</strong> Direkcijata<br />

i direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Za progresirawe <strong>na</strong> osudenoto lice od ustanova od eden vo ustanova<br />

vo drug vid odlu~uva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata po predlog <strong>na</strong><br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili po barawe <strong>na</strong> osudenoto lice. Direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata po predlog <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata odlu~uva<br />

i za vra}awe <strong>na</strong> osudenoto lice od ustanova so poliberalen vo ustanova<br />

od postrog vid.<br />

Za progresiraweto ili reprogresiraweto <strong>na</strong> osudeno lice od<br />

edno vo drugo oddelenie vo istata ustanova odlu~uva direktorot <strong>na</strong> taa<br />

ustanova.<br />

Pritoa, iako zakonodavecot propu{til toa da go ka`e, vo site<br />

slu~ai <strong>na</strong>vedeniot organ mora da go po~ituva <strong>na</strong>odot i misleweto {to<br />

za liceto koe se razmestuva go izrabotil stru~niot tim od primenoto<br />

oddelenie. Vo sprotiven slu~aj }e se raboti za diskrecioni odluki <strong>na</strong><br />

organ {to ne go poz<strong>na</strong>va konkretniot osudenik.<br />

5. Odredbata <strong>na</strong>jprvin e vo soglasnost so Pravilo 63 SMP vo koe<br />

se veli: (1) Prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovie principi bara individualizacija vo<br />

postapuvaweto i dosledno <strong>na</strong> toa elasti~en sistem <strong>na</strong> klasifikacija<br />

<strong>na</strong> zatvorenicite vo grupi. Tie grupi po`elno e da bidat smesteni vo<br />

odvoeni zavodi vo koi vrz sekoja grupa mo`e da se sprovede soodvetno<br />

postapuvawe.<br />

(2) Ovie zavodi ne treba da imat isto obezbeduvawe za sekoja<br />

grupa. Po`elno e da se predvidat razli~ni stepeni <strong>na</strong> obezbeduvawe<br />

spored potrebite <strong>na</strong> razli~nite grupi. Otvorenite zavodi so samiot<br />

fakt {to ne predviduvaat materijalni merki <strong>na</strong> obezbeduvawe od<br />

begstvo, tuku vo toj pogled se potpiraat vrz samodiscipli<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

vnimatelno izbrani zatvorenici sozdavaat <strong>na</strong>jpovolni uslovi za<br />

rehabilitacija.<br />

(3) Vo zatvorenite zavodi po`elno e individualizacijata <strong>na</strong><br />

postapuvaweto da ne se popre~uva so premnogu golem broj <strong>na</strong> zatvorenici.<br />

Vo nekoi dr`avi se smeta deka broj<strong>na</strong>ta sostojba vo takvite<br />

zavodi ne treba da preminuva 500 zatvorenici. Vo otvorenite zavodi<br />

broj<strong>na</strong>ta sostojba treba isto taka {to pove}e da se smaluva.<br />

(4) Od druga stra<strong>na</strong> ne e po`elno da se odr`uvaat zavodi {to se<br />

premnogu mali za da vo niv mo`e da se organizira prikladen re`im.<br />

Soodvetnoto Pravilo 67 od EZP glasi: (1) So ogled <strong>na</strong> toa {to<br />

postignuvaweto <strong>na</strong> ovie celi (se misli <strong>na</strong> celite opredeleni vo Pravilo<br />

66) bara individualizacija <strong>na</strong> tretmanot, i, za taa cel, fleks-<br />

52


ibilen sistem <strong>na</strong> razmestuvawe, zatvorenicite bi trebalo da se smestuvaat<br />

vo odvoeni ustanovi kade {to sekoj od niv mo`e da ima<br />

prikladen treman i obuka.<br />

(2) Vidot, golemi<strong>na</strong>ta, organizacijata i kapacitetot <strong>na</strong> ovie<br />

ustanovi ili oddeli, treba vo prv red da se opredelat spored karakteristikite<br />

<strong>na</strong> tretmanot {to treba da se sprovede.<br />

(3) Potrebno e da se obezbedi zatvorenicite da bidat smesteni so<br />

ograni~eni merki <strong>na</strong> obezbeduvawe i <strong>na</strong>dzor zaradi so~uvuvawe <strong>na</strong><br />

nu`noto nivo <strong>na</strong> sigurnosta, i, istovremeno za posvetuvawe pogolemo<br />

vnimanie <strong>na</strong> nivnite specifi~ni potrebi. Treba da se prezeme se {to<br />

e potrebno zatvorenicite da se smestat vo ustanovi od otvoren vid ili<br />

vo onie koi pru`aat pogolemi mo`nosti za kontakt so <strong>na</strong>dvore{niot<br />

svet. Vrskite <strong>na</strong> stranskite dr`avjani so nivnite so<strong>na</strong>rodnici <strong>na</strong>dvor<br />

od ustanovata treba da se tretiraat kako isklu~itelno va`ni.<br />

Odredbata e vo soglasnost i so Pravilata 67 i 68 SMP.<br />

Pravilo 67 SMP. Celite <strong>na</strong> klasifikacijata treba da bidat: a)<br />

Oddeluvawe <strong>na</strong> zatvorenicite koi poradi svoeto krimi<strong>na</strong>lno mi<strong>na</strong>to<br />

ili lo{i sklonosti {tetno bi vlijaele vrz drugite zatvorenici. b)<br />

Rasporeduvawe <strong>na</strong> zatvorenicite vo grupi za da se olesni<br />

postapuvaweto so niv vo pogled <strong>na</strong> nivnoto povtorno prilagoduvawe<br />

vo op{testvoto.<br />

Pravilo 68 SMP. Vo granicite <strong>na</strong> mo`nostite treba da se raspolaga<br />

so odvoeni zavodi ili posebni oddelenija vo eden zavod poradi<br />

razli~no postapuvawe so razli~ni grupi <strong>na</strong> zatvorenici<br />

Za celta <strong>na</strong> rasporeduvaweto, klasifikacijata i razmestuvaweto<br />

<strong>na</strong> osudenite lica EZP govorat vo pravilata 12-13.<br />

Pravilo 12 EZP. Celta <strong>na</strong> klasifikacijata i<br />

reklasifikacijata <strong>na</strong> zatvorenicite treba da bide: a) oddeluvawe od<br />

osta<strong>na</strong>tite <strong>na</strong> onie zatvorenici koi zaradi vidot <strong>na</strong> svojata vi<strong>na</strong> i<br />

karakterot <strong>na</strong> li~nosta mo`at od toa da imaat korist, ili koi mo`at<br />

da potpad<strong>na</strong>t pod lo{o vlijanie. b) razmestuvawe <strong>na</strong> osudenici so cel<br />

da im se olesni tretmanot i vklu~uvaweto vo op{testveniot `ivot<br />

vodejki smetka za zatvorskite pravila i bezbednosnite barawa.<br />

Pravilo 13 EZP. Odvoenite ustanovi ili odvoenite oddelenija<br />

<strong>na</strong> poedini ustanovi vo ramkite <strong>na</strong> mo`nostite treba da poslu`at za<br />

polesno sproveduvawe <strong>na</strong> razli~ni <strong>na</strong>~ini <strong>na</strong> postapuvawe i<br />

razmestuvawe <strong>na</strong> specifi~nite kategorii <strong>na</strong> zatvorenici.<br />

53


^len 14<br />

(1) Osudenite lica se rasporeduvaat vo razli~ni ustanovi za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor i niv<strong>na</strong>ta polo`ba i sistemot <strong>na</strong> postapuvaweto<br />

se opredeluva vrz odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon i vo soglasnost<br />

so sudskata odluka.<br />

(2) Osudenite lica od razli~en pol kaz<strong>na</strong>ta zatvor ja<br />

izdr`uvaat odvoeno.<br />

(3) Osudenite lica koi za prv pat izdr`uvaat kaz<strong>na</strong> zatvor se<br />

odvojuvaat od osudenite lica vo povrat.<br />

(4) Kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor sprema maloletnite lica se<br />

izvr{uva odvoeno od polnoletnite lica osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor.<br />

(5) Licata {to se <strong>na</strong>o|aat vo pritvor se odvojuvaat od licata<br />

{to ja izdr`uvaat kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

________________________<br />

1. Odredbata go regulira rasporeduvaweto (horizontal<strong>na</strong>ta klasifikacija)<br />

<strong>na</strong> osudenite lica. Vo vrska so ova pra{awe porane{niot<br />

<strong>ZIS</strong> ja prifa}a{e op{toprifate<strong>na</strong>ta podelba {to vo <strong>na</strong>{ata zemja<br />

trgnuva{e od kriteriumite: dol`i<strong>na</strong> <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, stepen <strong>na</strong><br />

obezbeduvawe <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi i kategorijata <strong>na</strong> osudenite<br />

lica. Spored prviot kriterium dolgite kazni li{uvawe od sloboda<br />

se izvr{uvaa vo kazneno-popravni domovi, a kratkite kazni vo<br />

zatvori {to vo <strong>na</strong>{ata Republika gi ima{e {est. Spored ~l. 294-a od<br />

Zakonot za izme<strong>na</strong> i dopolnuvawe <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> (SV RM 1992/19) toa bea zatvorot<br />

vo Bitola so otvoreno oddelenie vo Prilep (za podra~jeto <strong>na</strong><br />

op{tinite Bitola, Demir Hisar, Prilep i Resen), zatvorot vo Gevgelija<br />

(za podra~jeto <strong>na</strong> op{tinite Valandovo, Gevgelija, Kavadarci i<br />

Negotino), zatvorot vo Ohrid (za podra~jeto <strong>na</strong> op{tinite Debar,<br />

Ki~evo, Makedonski Brod, Ohrid i Struga), zatvorot vo Skopje so<br />

otvoreni oddelenija vo Kriva Palanka i Veles (za podra~jeto <strong>na</strong><br />

op{tinite od grad Skopje i op{tinite Kumanovo, Kratovo, Kriva<br />

Palanka i Veles), zatvorot vo Tetovo (za podra~jeto <strong>na</strong> op{tinite<br />

Tetovo i Gostivar) i zatvorot vo [tip so otvoreno oddelenie vo<br />

Strumica (za podra~jeto <strong>na</strong> op{tinite Berovo, Vinica, Del~evo,<br />

Ko~ani, Sveti Nikole, Radovi{, Probi{tip, Strumica i [tip). Vakvoto<br />

razlikuvawe be{e predvideno samo za ma{kite zatvorenici za-<br />

{to vo Republika Makedonija ne postoea uslovi za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

kratkite kazni po zatvori i za osudenite lica od `enski pol.<br />

Spored vtoriot kriterium sodr`an vo <strong>ZIS</strong> se predviduva{e postoeweto<br />

<strong>na</strong> zatvoreni, poluotvoreni i otvoreni kazneno-popravni ustanovi.<br />

Kazneno-popraven dom od otvoren vid kaj <strong>na</strong>s postoe{e samo vo<br />

54


Struga, no, kako {to vidovme i ~etiri otvoreni oddelenija <strong>na</strong> oddelni<br />

zatvori vo Republikata (Prilep, Kriva Palanka, Veles i Strumica).<br />

Vo vrska so kriteriumot kategorija <strong>na</strong> osudenite lica be{e<br />

predvideno postoewe <strong>na</strong> op{ti i posebni kazneno-popravni domovi.<br />

Op{tite kazneno-popravni domovi bea <strong>na</strong>meneti za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor za pove}e kategorii osudenici i vo niv se upatuvaa osudenite<br />

lica za koi so rasporedot ne be{e predvideno upatuvawe vo poseben<br />

dom (~l. 27 st. 2 i 35 st. 6 <strong>ZIS</strong>/1979). Od druga stra<strong>na</strong> posebnite<br />

kazneno-popravni domovi bea <strong>na</strong>meneti za oddelni kategorii osudeni<br />

lica, a osobeno za lica koi za prv pat se osudeni, za storiteli <strong>na</strong> krivi~ni<br />

dela od nebri`nost, za povratnici, za pomladi polnoletni lica<br />

i za bolni osudeni lica. Po potreba mo`e{e da se osnovaat i drugi<br />

vidovi kazneno-popravni domovi i oddelenija (~l. 27 i 28 <strong>ZIS</strong>/1979).<br />

Spored ovoj kriterium kaj <strong>na</strong>s bea osnovani samo dva kazneno-popravni<br />

domovi i toa: edniot kako op{t kazneno-popraven dom Idrizovo<br />

koj se <strong>na</strong>o|a vo blizi<strong>na</strong> <strong>na</strong> Skopje i samo eden kazneno-popraven<br />

dom od poseben vid - Otvoreniot KPD Struga.<br />

I <strong>na</strong> kraj od ~l. 14 st. 3 <strong>ZIS</strong> od 1979 proizleguva{e u{te eden<br />

kriterium, a toa e deka horizontal<strong>na</strong>ta klasifikacija se vr{i i spored<br />

polot <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Od a<strong>na</strong>lizata <strong>na</strong> ovie odredbi mo`e da se sumira slednoto. Prvo,<br />

od kriteriumite za podelba <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi vo <strong>na</strong>{eto<br />

porane{no zakonodavstvo bea zemeni: dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> izdr`a<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong>, stepenot <strong>na</strong> obezbeduvaweto, krimi<strong>na</strong>lnoto mi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, nebre`nosta i zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenite lica. Vtoro,<br />

zakonodavecot ostavil prostor i za formirawe posebni kazneno-popravni<br />

ustanovi {to }e gi <strong>na</strong>metne razvojot <strong>na</strong> penolo{kata teorija i<br />

praktika. I, treto, do sozdavaweto objektivni uslovi za formirawe<br />

posebni kazneno-popravni domovi zakonot ja ostavil mo`nosta za osnovawe<br />

oddelenija vo ramkite <strong>na</strong> op{tite kazneno-popravni domovi.<br />

Osnovaweto <strong>na</strong> oddelenija za pomladi polnoletni lica i maloletnici<br />

vo <strong>ZIS</strong> be{e postaveno obligatorno (~l. 27 st. 4) a osnovaweto <strong>na</strong> posebni<br />

oddelenija za drugi kategorii <strong>na</strong> osudeni lica, <strong>na</strong> fakultativ<strong>na</strong><br />

osnova (~l. 28 st. 1). Nakratko, <strong>na</strong>{iot zakonodavec od 1979 godi<strong>na</strong> se<br />

obide da go trasira patot za postepeno ostvaruvawe <strong>na</strong> sovreme<strong>na</strong> horizontal<strong>na</strong><br />

klasifikacija. Vo stvarnosta me|utoa taa vizija ne se ostvari<br />

taka {to <strong>na</strong> povr{i<strong>na</strong> izbija opredeleni slabosti. Taka, <strong>na</strong> primer,<br />

spored prviot kriterium kaj <strong>na</strong>s postoea premnogu zatvori za izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kratkite kazni <strong>na</strong>mesto da se te`nee kon realizacija <strong>na</strong><br />

obraten proces {to }e z<strong>na</strong>~i pogolemo koristewe <strong>na</strong> alter<strong>na</strong>tivnite<br />

vidovi kazni. Brojot <strong>na</strong> zatvorite i nivnite nedostatoci kako i brojot<br />

<strong>na</strong> zatvorenicite {to "pro{etuvaa" niz niv jasno uka`uvaa <strong>na</strong> potre-<br />

55


ata od nivnoto sveduvawe <strong>na</strong> edno poracio<strong>na</strong>lno nivo. Vo ovaa smisla<br />

se <strong>na</strong>lo`uva{e razmisluvaweto za mo`nosta od iskoristuvawe <strong>na</strong> ve}e<br />

postoe~kite zatvorski zgradi od pogolem kapacitet so opredeleni<br />

nu`ni intervencii od organizacio<strong>na</strong> priroda zaradi niv<strong>na</strong> transformacija<br />

vo ustanovi od poseben vid. Vo zavisnost od kategorijata <strong>na</strong><br />

osudenite lica nivniot poluotvoren ili otvoren vid treba{e i <strong>na</strong>tamu<br />

da bide zadr`an, a za izvr{uvaweto <strong>na</strong> pritvorot da se iz<strong>na</strong>jdat<br />

drugi novi re{enija {to nema da se vrzuvaat so ovie zatvori.<br />

Vo vrska so vtoriot kriterium pokraj postoe~kite oddelenija od<br />

otvoren vid vo KPD Idrizovo i otvorenite oddelenija <strong>na</strong> op{tinskite<br />

zatvori <strong>na</strong>{ata stvarnost se zdobi i so prvata otvore<strong>na</strong> kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova. Edinstven problem <strong>na</strong> ova ustanova be{e toa {to<br />

dolgo vreme od osnivaweto (se do donesuvaweto <strong>na</strong> Zakonot za izmeni i<br />

dopolnuvawa <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> od 1992) taa ja vr{e{e funkcijata i <strong>na</strong> op{tinski<br />

zatvor za osudenicite <strong>na</strong> kratki kazni od podra~jeto <strong>na</strong> op{ti<strong>na</strong><br />

Struga.<br />

Vo <strong>na</strong>{ata penitencijar<strong>na</strong> stvarnost <strong>na</strong>jgolem problem be{e<br />

sepak izgradbata <strong>na</strong> posebni kazneno-popravni domovi spored grupata<br />

kriteriumi pod zbiren <strong>na</strong>ziv - kategorija <strong>na</strong> osudenite lica. Dolgo<br />

vreme nitu eden od ovie kriteriumi ne be{e iskoristen za formirawe<br />

poseb<strong>na</strong> ustanova, pa taka <strong>na</strong>mesto horizontal<strong>na</strong> klasifikacija <strong>na</strong><br />

ustanovi kaj <strong>na</strong>s postoe{e horizontal<strong>na</strong> klasifikacija <strong>na</strong> oddelenija<br />

vo KPD Idrizovo. Te{kotiite {to proizleguvaa od vakvata sostojba<br />

se poz<strong>na</strong>ti, no poz<strong>na</strong>to e i z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> ovoj problem za ostvaruvaweto<br />

<strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija i suptil<strong>na</strong>ta resocijalizacija <strong>na</strong><br />

osudenite lica. Od tie pri~ini zakonodavecot treba{e da bide pouporen,<br />

da ja otfrli kategorizacijata <strong>na</strong> oddelenija i de lege ferenda da go<br />

postavi baraweto za osnivawe posebni ustanovi. Bez niv<strong>na</strong>ta obligator<strong>na</strong><br />

predvidenost vo zakonot, nivnoto formirawe mo`e dolgo da se<br />

vle~e, a vo toj prostor da se zapadne vo skepticizam sprema konceptot<br />

<strong>na</strong> resocijalizacijata. Toj skepticizam krie{e golemi opasnosti<br />

dokolku od nu`<strong>na</strong> <strong>na</strong>u~<strong>na</strong> predostre`nost se pretvore{e vo masov<strong>na</strong><br />

predrasuda.<br />

Vo vrska so odredbite za podelbata <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi spored ~etvrtiot kriterium (pol <strong>na</strong> osudenite lica) <strong>ZIS</strong><br />

be{e dosta "skr`av". Me|utoa so ogled <strong>na</strong> brojot i strukturata <strong>na</strong> osudeni~kite<br />

od <strong>na</strong>{ata republika ne be{e ni potrebno da se predviduvaat<br />

popodrobni solucii. Vo ovoj pogled vo praktikata funkcionira{e<br />

i sî u{te funkcionira moderen kazneno-popraven dom za `eni<br />

{to odgovara <strong>na</strong> sovremenite barawa za resocijalizacija ne samo <strong>na</strong><br />

osudenite polnoletni `eni, tuku i <strong>na</strong> onie {to se osudeni ili im se<br />

56


izre~eni vospitni merki kako maloletni~ki bez ogled <strong>na</strong> vremetraeweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, odnosno zavodskata vospit<strong>na</strong> merka.<br />

2. <strong>ZIS</strong> od 1997 godi<strong>na</strong> <strong>na</strong>pravi radikalen ~ekor vo odnos <strong>na</strong> klasifikacijata<br />

(horizontal<strong>na</strong>ta klasifikacija) <strong>na</strong> osudenite lica. Vo<br />

ovaa smisla ve}e vo negovite osnovni <strong>na</strong>~ela se pomesteni nekolku<br />

osnovi so koi, ne samo {to se uka`uva <strong>na</strong> posebnoto z<strong>na</strong>~ewe <strong>na</strong> ovoj<br />

penolo{ki institut, tuku <strong>na</strong> soodveten <strong>na</strong>~in se opredeluvaat glavnite<br />

<strong>na</strong>soki za negovoto adekvatno i delotvorno re{avawe. So ovoj<br />

zakon <strong>na</strong>jprvin se opredeluva su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> tri oddelni segmenti od<br />

koi e so~inet op{tiot poim <strong>na</strong> klasifikacijata <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Spored ~l. 13 <strong>ZIS</strong> tie segmenti se rasporeduvaweto, klasifikacijata<br />

i razmestuvaweto <strong>na</strong> oddelni kategorii <strong>na</strong> osudeni lica. Niv<strong>na</strong>ta sodr`inska<br />

opredelba mo`e da se sfati ako, kako {to ve}e prethodno<br />

<strong>na</strong>vedovme, rasporeduvaweto vo celost se ized<strong>na</strong>~i so o<strong>na</strong> {to vo<br />

teorijata se oz<strong>na</strong>~uva kako horizontal<strong>na</strong> klasifikacija <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, klasifikacijata - so vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, a razmestuvaweto - so progresiraweto, reprogresiraweto i premestuvaweto<br />

<strong>na</strong> osudenite lica (reklasifikacija). Zaedni~ka cel <strong>na</strong><br />

site ovie segmenti spored ~l. 13 <strong>ZIS</strong> e "polesno sproveduvawe <strong>na</strong> razli~ni<br />

vidovi <strong>na</strong> tretman, spre~uvawe <strong>na</strong> me|usebnoto {tetno vlijanie<br />

<strong>na</strong> osudenicite i odr`uvawe <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta".<br />

[to se odnesuva do samoto rasporeduvawe (horizontal<strong>na</strong>ta<br />

klasifikacija) vo razli~ni ustanovi vo ~l. 14 <strong>ZIS</strong> e opredeleno deka:<br />

- osudenite lica od razli~en pol kaz<strong>na</strong>ta ja izdr`uvaat odvoeno,<br />

- osudenite lica koi za prv pat izdr`uvaat kaz<strong>na</strong> zatvor se<br />

odvojuvaat od osudenite lica vo povrat,<br />

- kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor sprema maloletnite lica se izvr{uva<br />

odvoeno od polnoletnite lica osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor i<br />

- licata {to se <strong>na</strong>o|aat vo pritvor se odvojuvaat od licata {to ja<br />

izdr`uvaat kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

Vrz osnova <strong>na</strong> ovie kriteriumi <strong>na</strong>{iot zakonodavec se opredeli<br />

za kategorizacija <strong>na</strong> kazneno-popravni ustanovi {to e opredele<strong>na</strong> so<br />

poseb<strong>na</strong> uredba {to ja donesuva Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija. Taa<br />

mre`a <strong>na</strong> kazneno-popravni i vospitno-popravni ustanovi treba da<br />

dade sigurni garancii deka vo celost }e bidat ostavareni celite <strong>na</strong><br />

izrekuvaweto i izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite i vospitnite merki vo<br />

<strong>na</strong>{ata zemja, no samo toga{ ako <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> bidat izgradeni soodvetnite<br />

objekti i opremeni so neophodnite materijalni i drugi sredstva za<br />

nivno vistinsko funkcionirawe. Toa zasega ne e slu~aj {to ne z<strong>na</strong>~i<br />

deka op{testvenite usilbi ne se dvi`at vo taa <strong>na</strong>soka. Pretstojniot<br />

period e vreme vo koe postepeno }e bidat ostvareni site pretpostavki<br />

57


za o`ivotvoruvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>{iot sistem kako sovremen pristap vo izvr-<br />

{uvaweto <strong>na</strong> ve}e postavenite penolo{ki barawa.<br />

3. Osnovnoto pravilo koe se odnesuva <strong>na</strong> pra{aweto <strong>na</strong><br />

rasporeduvaweto (horizontal<strong>na</strong>ta klasifikacija) <strong>na</strong> osudenite lica<br />

vo SMP e sodr`ano vo Pravilo 8. Spored toa pravilo: Razli~nite<br />

kategorii zatvorenici treba da bidat smesteni vo odelni kazneni<br />

zavodi ili vo odvoeni oddelenija <strong>na</strong> kaznenite zavodi so ogled <strong>na</strong><br />

nivnioit pol, vozrast, porane{niot `ivot, pri~inite poradi koi se<br />

zatvoreni i potrebata za postapuvawe so niv.Taka a) Ma`ite i `enite<br />

dokolku toa e mo`no treba da bidat smesteni vo odelni zavodi: vo<br />

zavodite vo koi se smesteni ma{ki i `enski lica site prostorii<br />

odredeni za `eni treba vo celost da bidat odvoeni. b) Zatvorenicite<br />

pod istraga treba da bidat odvoeni od osudenite lica. c) Licata<br />

zatvoreni poradi dolgovi ili osudenicite <strong>na</strong> drug vid civilen zatvor<br />

treba da bidat odvoeni od licata koi se zatvorenici poradi krivi~ni<br />

dela. d) Maloletnite zatvorenici treba da bidat odvoeni od<br />

vozrasnite.<br />

Odredbata e vo soglasnost i so Pravilo 11 EZP: (1) Pri<br />

rasporeduvaweto <strong>na</strong> zatvorenicite vo razli~ni ustanovi ili sistemi<br />

<strong>na</strong> postapuvawe treba da se vodi gri`a za niv<strong>na</strong>ta polo`ba koja e<br />

opredele<strong>na</strong> so sudskata odluka ili so zakon (neosuden ili osuden, prv<br />

pat zatvoren ili recidivist, kratka ili dolga vremenska kaz<strong>na</strong>), potoa<br />

za posebnite barawa <strong>na</strong> postapuvaweto, medicinskite potrebi, polot i<br />

vozrasta.<br />

(2) Ma`ite i `enite, po pravilo, treba da se smestat odvoeno<br />

iako mo`at zaedno da u~estvuvat vo organiziranite aktivnosti {to<br />

pretstavuvaat del <strong>na</strong> utvrde<strong>na</strong>ta programa za rabota so zatvorenicite.<br />

(3) Neosuduvanite zatvorenici, po pravilo mora da bidat<br />

smesteni odvoeno od osta<strong>na</strong>tite, osven ako se soglasat zaedno da se<br />

vklu~at vo organiziranite aktivnosti {to mo`at za niv da bidat od<br />

korist.<br />

(4) Na mladite zatvorenici treba da im se ovozmo`at uslovi koi,<br />

vo ramkite <strong>na</strong> mo`nostite, }e gi za{titat od {tetnite vlijanija i }e<br />

im go obezbedat potrebnoto vospituvawe soodvetno <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta vozrast<br />

4. V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l.13.<br />

^len 15<br />

Vo ustanova za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor osudenite lica se<br />

klasifikuvaat spored neophodnosta za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> merki <strong>na</strong> tretman<br />

i vidot <strong>na</strong> potrebniot tretman, niv<strong>na</strong>ta vozrast, li~nite<br />

58


karakteristiki i drugi okolnosti od z<strong>na</strong>~ewe za ocenka <strong>na</strong> li~nosta<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

________________________<br />

1. So ovaa odredba se regulira klasifikacijata (vertikal<strong>na</strong>ta<br />

klasifikacija) <strong>na</strong> osudenite lica. [to se odnesuva do nea <strong>na</strong>{iot<br />

<strong>ZIS</strong> od 1979 godi<strong>na</strong> nejzi<strong>na</strong>ta sodr`i<strong>na</strong> ja regulira{e samo so dve<br />

<strong>na</strong>~elni odredbi od ~l. 12. Taka spored st. 1 <strong>na</strong> ovoj ~len "osudenite<br />

lica vo kazneno-popravnite ustanovi spored li~nite svojstva<br />

(podvlekol Z.S.) se rasporeduvaat vo oddelnija koi }e ovozmo`at<br />

prezemawe <strong>na</strong> istovidni merki za prevospituvawe i odr`uvawe <strong>na</strong><br />

discipli<strong>na</strong>ta". Vo st. 2. se vele{e: "vo oddelnijata osudenite lica<br />

spored nivnoto odnesuvawe (podvlekol Z.S.) mo`e da se delat vo<br />

grupi so razli~ni pogodnosti".<br />

Po odnos <strong>na</strong> prvata odredba, lesno se zabele`uva deka kriteriumot<br />

"spored li~nite svojstva" e premnogu voop{te<strong>na</strong> formulacija od<br />

{to proizleguva zaklu~okot deka materijata za opredeluvawe <strong>na</strong><br />

kriteriumite <strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija <strong>na</strong> osudenite lica im se<br />

prepu{ta{e <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi, odnosno <strong>na</strong> nivnite<br />

podzakonski propisi. Me|utoa zakonodavecot ne osta<strong>na</strong>l dosleden <strong>na</strong><br />

ovaa ideja za{to vo ~l. 102 st. 2 predvidel i eden konkreten kriterium<br />

za vakvata klasifikacija i osta<strong>na</strong>l samo vrz nego. So vakvoto re{enie<br />

<strong>na</strong> porane{niot zakon ne mo`e da se soglasime za{to ispa|a{e deka<br />

kriteriumot odnesuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda, koj prakti~no z<strong>na</strong>~i pasivno<br />

po~ituvawe <strong>na</strong> ku}niot red zaradi steknuvawe so pogodnosti, be{e<br />

glaven kriterium za vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija iako postojano se<br />

kritikuva{e negovoto postoewe i se predlaga{e celosno ili delumno<br />

ukinuvawe. Ottuka <strong>na</strong>jpravil<strong>na</strong> solucija vo pogled <strong>na</strong> ova pra{awe e<br />

celosnoto zakonsko regulirawe <strong>na</strong> kriteriumite za vertikal<strong>na</strong> klasifikacija<br />

<strong>na</strong> osudenite lica, bidej}i toga{noto parcijalno re{enie<br />

ne uka`uva{e <strong>na</strong> konkretnite <strong>na</strong>soki kon koi treba da se stremi, i<br />

sozdava{e sostojbi {to vo ovoj pogled ni oddaleku ne gi zadovoluvaa<br />

barawata {to treba da se ostvarat.<br />

Vakvata zakonska regulativa nesomneno se odrazuva{e vrz prakti~nite<br />

aspekti <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija.<br />

Nakratko, vo penitencijar<strong>na</strong>ta praktika taa voop{to ne se ostvaruva{e<br />

vo soglasnost so svojata su{ti<strong>na</strong>, ili poblago re~eno, obidite vo<br />

toj pogled bea daleku od o<strong>na</strong> {to se vistinskite celi <strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta<br />

klasifikacija. Ottuka be{e ispravno tvrdeweto deka vo <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong>ta<br />

razrabotka <strong>na</strong> kriteriumite e potrebno: identifikuvawe i utvrduvawe<br />

<strong>na</strong> kriteriumite za formirawe <strong>na</strong> grupi po vid i oblik <strong>na</strong> tretman,<br />

kriteriumi za specifi~nite karakteristiki <strong>na</strong> grupite i posebnosti-<br />

59


te <strong>na</strong> tretmanot vo niv, kriteriumi {to trgnuvaat od li~nosta i nivnite<br />

karakteristiki {to imale su{tinsko i manifestantno vlijanie<br />

vrz krimi<strong>na</strong>lnoto odnesuvawe.<br />

Vo otsustvo <strong>na</strong> celosni <strong>na</strong>u~ni soz<strong>na</strong>nija za izgradbata <strong>na</strong> vakov<br />

vid kriteriumi postojat dovolen broj indikatori {to zakonodavecot<br />

mo`e{e (no vo <strong>ZIS</strong> od 1997 toa sepak ne go stori) da gi iskoristi<br />

kako po~etni <strong>na</strong>soki za formirawe <strong>na</strong> prevospitni klasifikacioni<br />

grupi. Imeno, dolgogodi{noto iskustvo od prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> opredeleni<br />

oblici i metodi <strong>na</strong> tretman i dobienite soz<strong>na</strong>nija vo toj pogled se<br />

dobra podloga za sozdavawe takvi podelbi {to }e se dobli`at do celite<br />

<strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija. Vo toj kontekst vo sproveduvaweto<br />

<strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija prvoto i osnovno barawe<br />

treba da bide utvrduvaweto <strong>na</strong> elementot - <strong>na</strong> koi lica vo konkret<strong>na</strong>ta<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova im e potreben tretman odnosno, resocijalizacija,<br />

za da se izdvojat od onie osudenici sprema koi, osven rabotno<br />

anga`irawe, ne e potrebno vklu~uvawe vo drugi prevospitni procesi.<br />

Prvata grupa treba da ja so~inuvale osudeni lica {to deloto go izvr{ile<br />

pove}e ili pomalku slu~ajno, od nebri`nost i voop{to site<br />

onie osudenici {to so ogled <strong>na</strong> karakterisitikite <strong>na</strong> svojata li~nost<br />

uka`uvaat deka se raboti za socijalno prilagodeni poedinci {to se<br />

<strong>na</strong>{le vo isklu~itel<strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> situacija.<br />

Za razlika od niv, vtorata grupa osudenici se formira za vrz niv<br />

da se prime<strong>na</strong>t diferencirani merki <strong>na</strong> individualiziran tretman.<br />

Me|utoa sprema site osudenici ne e potrebno vnimanie od ist stepen<br />

bidej}i se u{te se raboti za golema grupa osudenici {to me|usebno se<br />

razlikuvaat spored golem broj li~ni obele`ja. Poradi toa, za ovaa<br />

grupa osudenici kako prioritet<strong>na</strong> zada~a se <strong>na</strong>lo`uva <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong> klasifikacija<br />

{to }e gi podeli so ogled <strong>na</strong> nivnite zaedni~ki potrebi <strong>na</strong><br />

tretman, no i zaradi ostvaruvawe <strong>na</strong> drugite celi <strong>na</strong> klasifikacijata.<br />

Vo taa smisla treba posebno da se izdvojat osudenicite: a) sprema koi<br />

e potrebno edukativno ili stru~no usovr{uvawe, b) sprema koi treba<br />

da se sproveduvaat terapeutski merki {to z<strong>na</strong>~at grupano sovetuvawe<br />

ili grup<strong>na</strong> psihoterapija i v) osudenici koi so ogled <strong>na</strong> motivite <strong>na</strong><br />

deloto uka`uvaat <strong>na</strong> li~nost za koja se <strong>na</strong>laga potreba od pointenzivni<br />

merki za menuvawe <strong>na</strong> opredeleni stavovi, predrasudi i vrednosti<br />

(politi~ki delinkventi <strong>na</strong> primer). Toa bi bile osnovnite kategorii<br />

<strong>na</strong> osudenici ili klasifikacioni grupi vo ~ii ramki, dokolku<br />

e potrebno bi mo`elo da se sproveduva i subklasifikacija. Pritoa, se<br />

razbira, deka subklasifikacijata nema da bide nu`<strong>na</strong> za site klasifikacioni<br />

grupi tuku }e zavisi od brojot <strong>na</strong> osudeni~kata populacija,<br />

nezi<strong>na</strong>ta struktura kako i od objektivnite mo`nosti <strong>na</strong> posebnite<br />

kazneno-popravni ustanovi.<br />

60


2. Me|utoa bez ogled <strong>na</strong> ovie zabele{ki, <strong>na</strong> zakonodavecot ne<br />

mo`e da mu se prefrli deka ni{to ne storil vrz podobruvaweto <strong>na</strong><br />

regulativata vo vrska so vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija <strong>na</strong> osudenite<br />

lica. Vo ovaa smisla <strong>na</strong>j<strong>na</strong>pred treba da se istakne odredbata za koja<br />

ovde stanuva zbor. Vo soglasnost so utvrduvaweto <strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija<br />

<strong>na</strong> osudenite lica se i ~l. 17 i 18 st. 1 od <strong>ZIS</strong>. Vo prviot<br />

od niv se veli deka <strong>na</strong> mladite osudeni lica treba da im se obezbedat<br />

uslovi koi, kolku e toa mo`no, }e gi za{titat od {tetnoto vlijanie<br />

<strong>na</strong> drugite osudeni lica, kako i da im se sozdadat uslovi za `ivot i<br />

rabota i za kulturni, sportski i drugi aktivnosti soodvetni <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta<br />

vozrast. I vtoriot ~len, iako samo posredno, e vo funkcija <strong>na</strong><br />

vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija, za{to so nego se predviduva osudenite<br />

lica soglasno mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata i so niv<strong>na</strong> soglasnost da se<br />

smetstuvaat vo zasebni sobi. So ovaa odredba, vsu{nost, se obezbeduva<br />

polesno ostvaruvawe <strong>na</strong> vtorata i tretata cel <strong>na</strong> klasifikacijata.<br />

Zaradi polesno ostvaruvawe <strong>na</strong> prvata cel <strong>na</strong> klasifikacijata<br />

zakonodavecot go predviduva i toa ministerot za pravda da donese<br />

op{t akt so koj poblisku se opredeluva rasporeduvaweto, klasifikacijata<br />

i razmestuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica kako i op{t akt za<br />

vidovite i <strong>na</strong>~inite <strong>na</strong> nivniot tretman (~l. 16 st. 2 <strong>ZIS</strong>).<br />

Na ova mesto e z<strong>na</strong>~ajno da se istakne i toa deka vo glavata za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite izre~eni za prekr{ok, <strong>na</strong>{iot zakonodavec<br />

za prv pat predviduva deka kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za prekr{ok se<br />

izvr{uva vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova od poluotvoren vid, i, {to e<br />

posebno z<strong>na</strong>~ajno, odvoeno od osudenicite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor za krivi~no<br />

delo.<br />

Site ovie novini se z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> potkrepa za o`ivotvoruvawe <strong>na</strong><br />

vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija vo <strong>na</strong>{ite penitencijarni ustanovi kon<br />

koja, za `al, vo <strong>na</strong>{ata dosega{<strong>na</strong> praktika, bilo poradi otsustvo <strong>na</strong><br />

adekvat<strong>na</strong> zakonska regulativa ili raznovidni otpori, dosega izostanuva{e<br />

vistinskiot pristap. Me|utoa, nitu o<strong>na</strong> {to sega e propi{ano<br />

ne dava sigur<strong>na</strong> garancija deka vrz ovoj plan }e se ostvari o~ekuvanoto.<br />

Takviot zaklu~ok me|utoa vo nikoj slu~aj ne e odraz <strong>na</strong> bilo kakov<br />

pesimizam vo pogled <strong>na</strong> o<strong>na</strong> {to treba da se ostvari vo ovaa oblast.<br />

Naprotiv, uvereni sme deka so novite re{enija vo <strong>ZIS</strong> e sozdade<strong>na</strong><br />

dobra po~et<strong>na</strong> osnova za pomestuvawe kon realizacija <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> real<strong>na</strong><br />

teoretska zamisla koja ja so~inuva su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> klasifikacijata <strong>na</strong><br />

osudenite lica. Toa mo`e da se tvrdi ottamu {to za razlika od ~l 102<br />

<strong>ZIS</strong> od 1979, vo odredbata od ~l. 15 <strong>ZIS</strong> se izgradeni ~etiri<br />

kriteriumi za sproveduvawe <strong>na</strong> inter<strong>na</strong>ta, vertikal<strong>na</strong> klasifikacija:<br />

1. neophodnosta za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> merki <strong>na</strong> tretman i vidot <strong>na</strong> neophodniot<br />

tretman, 2. vozrasta <strong>na</strong> osudenite lica, 3. li~nite karakteris-<br />

61


tiki <strong>na</strong> osudenite lica i 4. drugi okolnosti za ocenka <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong><br />

osudenoto lice. Dokolku vo penitencijarnite ustanovi se vr{i klasifikacija<br />

koja vo osnova se dr`i glavno do ovie a, ne i do kriteriumite:<br />

vid i priroda <strong>na</strong> storenoto krivi~no delo i stepenot <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta<br />

odgovornost, koi nesmasno se predvideni so ~l. 16 <strong>ZIS</strong>, postojat<br />

realni izgledi da se ostvari soodvet<strong>na</strong> klasifikacija koja e vo<br />

funkcija <strong>na</strong> tretmanot. Za{to ako kon osnovnite ~etiri, se dodadat i<br />

dopolnitelnite kriteriumi od ~l 16. <strong>ZIS</strong> (koi spored bukvata <strong>na</strong><br />

zakonot ed<strong>na</strong>kvo va`at i za rasporeduvaweto i za razmestuvaweto <strong>na</strong><br />

osudenite lica) se dobiva privid deka za ostvaruvaweto <strong>na</strong> klasifikacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l mu stojat <strong>na</strong><br />

raspolagawe mo`nosti koi sekoga{ mora da se koristat za ostvaruvawe<br />

<strong>na</strong> ovaa zamisla. Visti<strong>na</strong>ta me|utoa e deka pri sproveduvaweto<br />

<strong>na</strong> klasifikacijata za realizacija <strong>na</strong> ovie kriteriumi nema sekoga{<br />

potreba, za{to z<strong>na</strong>~at stavawe akcent vrz mi<strong>na</strong>toto a, ne vrz idni<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> osudenikot. Zadol`itel<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovie kriteriumi e deplasira<strong>na</strong><br />

i od aspekt <strong>na</strong> doslednosta <strong>na</strong> klasifikacijata koja go gubi<br />

toa svojstvo zaradi pome{anoto koristewe <strong>na</strong> niza kriteriumi i sozdavaweto<br />

<strong>na</strong> premnogu sitni klasifikacioni grupi za ~ie sozdavawe<br />

nitu ima uslovi i sredstva, ni soodveten perso<strong>na</strong>l vo <strong>na</strong>{ite kaznenopopravni<br />

ustanovi.<br />

3. Za ovie i drugi prooblemi <strong>na</strong> klasifikacijata v. pove}e<br />

Pernologija 2, str. 133-155.<br />

^len 16<br />

(1) Pri rasporeduvaweto, klasifikacijata i razmestuvaweto<br />

<strong>na</strong> osudenite lica, mora da se ima predvid vidot i prirodata <strong>na</strong><br />

krivi~noto delo i stepenot <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta odgovornost.<br />

(2) Ministerot za pravda so op{t akt poblisku gi opredeluva<br />

rasporeduvaweto, klasifikacijata i razmestuvaweto <strong>na</strong> osudenite<br />

lica.<br />

(3) Ministerot za pravda so op{t akt gi opredeluva vidovite i<br />

<strong>na</strong>~inite <strong>na</strong> tretman <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

________________________<br />

Kriteriumite vid i prirodata <strong>na</strong> krivi~noto delo i stepen <strong>na</strong><br />

krivi~<strong>na</strong>ta odgovornost <strong>na</strong> osudenoto lice imaat opredeleno z<strong>na</strong>~ewe<br />

vo prv red pri nivnoto rasporeduvawe i razmestuvawe od ed<strong>na</strong> vo druga<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova. Pritoa i <strong>na</strong> ova mesto zaslu`uva povtorno<br />

da se <strong>na</strong>glasi deka, ovie kriteriumi ja nemaat nitu bi smeele da ja<br />

imaat istata uloga i pri ostvaruvawe <strong>na</strong> klasifikacijata <strong>na</strong> osude-<br />

62


nite lica. Kon takvite zabludi, vsu{nost dovede pogre{<strong>na</strong>ta formulacija<br />

<strong>na</strong> zakonodavecot koj <strong>na</strong>mesto terminot "mo`e" da se ima predvid...<br />

pogre{no go upotrebil terminot "mora" da se ima predvid... (v.<br />

objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 15.)<br />

^len 17<br />

Na mladite osudeni lica treba da im se obezbedat uslovi koi<br />

kolku e toa mo`no, }e gi za{titat od {tetnoto vlijanie <strong>na</strong> drugite<br />

osudeni lica, kako i da im se sozdavaat uslovi za `ivot i rabota i za<br />

kulturni, sportski i drugi aktivnosti soodvetni <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta vozrast.<br />

________________________<br />

1. Odredbata, vsu{nost, vo celost e prezeme<strong>na</strong> od ve}e<br />

<strong>na</strong>vedenoto Pravilo 11(4) EZP vo koe doslovno se veli: Na mladite<br />

zatvorenici treba da im se ovozmo`at uslovi koi, vo ramkite <strong>na</strong><br />

mo`nostite, }e gi za{titat od {tetnite vlijanija i }e im go<br />

obezbedat potrebnoto vospituvawe soodvetno <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta vozrast.<br />

2. Vo pogled <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor<br />

va`at odredbite od <strong>ZIS</strong> koi se odnesuvaat <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda, no i posebni odredbi pomesteni vo glava<br />

XVI vo koi se predvideni specifi~ni re{enija. So niv izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> maloletni~kiot zatvor vo golem obem se pribli`uva do<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki od institucio<strong>na</strong>len karakter.<br />

Specifi~nosta <strong>na</strong> ovie re{enija vo prv red se sostoi vo izdvojuvaweto<br />

<strong>na</strong> maloletnite delinkventi vo posebni ustanovi vo koi tie<br />

celosno se li{eni od bilo kakvi kontakti so polnoletnite storiteli<br />

<strong>na</strong> krivi~ni dela. Na toj <strong>na</strong>~in se odbegnuvaat negativnite vlijanija<br />

<strong>na</strong> postarite poiskusni krimi<strong>na</strong>lci vrz mladite nedovolno oformeni<br />

lica <strong>na</strong> koi so ogled <strong>na</strong> brojni li~ni obele`ja im e potreben poseben<br />

prostor kade {to mo`e da dojde do izraz prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> intenziven<br />

tretman vo uslovi <strong>na</strong> poliberalen institucio<strong>na</strong>len re`im.<br />

Po odnos <strong>na</strong> tretmanot <strong>na</strong> maloletnicite ved<strong>na</strong>{ treba da se<br />

ras~isti so dosta ra{ire<strong>na</strong>ta zabluda deka vo ovie ustanovi za niv se<br />

gradat posebni oblici, metodi i metodolo{ki postapki {to ne se<br />

primenuvaat sprema polnoletnite lica. Su{ti<strong>na</strong>ta e vo toa deka<br />

zakonodavstvoto i praktikata sekoga{ se otvoreni za akceptirawe <strong>na</strong><br />

site sovremeni dostigawa {to davaat makar i malku <strong>na</strong>de` za uspe{<strong>na</strong><br />

resocijalizacija i socijal<strong>na</strong> adaptacija bez ogled <strong>na</strong> vozrasta <strong>na</strong> onie<br />

{to otstapile od op{testvenite normi <strong>na</strong> odnesuvawe. Razlikata ne e<br />

i ne treba da bide vo izborot <strong>na</strong> merkite <strong>na</strong> tretman {to se javuvaat<br />

kako <strong>na</strong>su{<strong>na</strong> potreba <strong>na</strong> site, tuku, pred sî, vo intenzitetot <strong>na</strong><br />

63


niv<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> vo soglasnost so individualnite i grupnite karakteristiki<br />

<strong>na</strong> oddel<strong>na</strong>ta li~nost. Vo taa smisla e i intencijata <strong>na</strong><br />

<strong>ZIS</strong>: kon stavawe <strong>na</strong> te`i{teto vrz obrazovanieto, stru~noto osposobuvawe<br />

i koristeweto <strong>na</strong> slobodnoto vreme so ~ija pomo{ <strong>na</strong> maloletnikot<br />

treba da mu se ovozmo`i osposobuvawe za `ivot <strong>na</strong> sloboda i<br />

pozitiven razvoj za s<strong>na</strong>o|awe vo raznovidnite `ivotni situacii. Za<br />

taa cel ministerot za pravda vo soglasnost so ministerot za obrazovanie<br />

i ministerot za trud i socijal<strong>na</strong> politika izgotvuvaat poseb<strong>na</strong><br />

programa.<br />

Posebniot re`im <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo ovie ustanovi e<br />

opredelen od potrebata da se sozdadat uslovi za: a) normalizacija <strong>na</strong><br />

`ivotot vo ovie ustanovi i negovo dobli`uvawe do uslovite {to vladeat<br />

<strong>na</strong> sloboda, b) maksimalno eliminirawe <strong>na</strong> zatvorskite neugodnosti<br />

i v) podobruvawe <strong>na</strong> polo`bata <strong>na</strong> maloletnicite i nivno doveduvawe<br />

vo funkcija <strong>na</strong> efikasniot prevospiten tretman.<br />

Vo soglasnost so <strong>na</strong>vedenite celi vo posebnite odredbi koi se<br />

odnesuvaat <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor se <strong>na</strong>praveni<br />

pove}e otstapki od op{tite pravila za izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

li{uvawe od sloboda. Vo ovaa smisla <strong>na</strong>jprvin e predvideno ustanovite<br />

za maloletnici da bidat so minimalen stepen <strong>na</strong> obezbeduvawe<br />

koe e dovolno da se spre~i sekakov obid za begstvo bez da se predizvika<br />

bilo kakvo fizi~ko povreduvawe <strong>na</strong> maloletnikot. Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova za maloletnici e od zatvoren vid. Vo nea me|utoa e zadol`itelno<br />

postoewe <strong>na</strong> oddelenie vo koe maloletnoto lice mo`e da<br />

bide reklasificirano ako se utvrdi deka nema da go zloupotrebi otsustvoto<br />

<strong>na</strong> fizi~ki pre~ki za begstvo i deka }e se pridr`uva do redot<br />

zasnovan vrz samodiscipli<strong>na</strong>ta vo oddelenieto. Vo ovie ustanovi<br />

maloletnite lica od ma{ki pol mora da bidat smesteni oddelno od<br />

malolentite lica od `enski pol i vo takov broj {to ne go popre~uva<br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> individualizacijata <strong>na</strong> tretmanot. Oddelnoto smestuvawe<br />

<strong>na</strong> maloletnicite spored polot me|utoa ne pre~i ovie lica da<br />

bidat zdru`eni zaradi pouspe{no ostvaruvawe <strong>na</strong> opredeleni obrazovni,<br />

stru~no osposobuva~ki, socijalni i zabavni tretmanski aktivnosti.<br />

Vo pogled <strong>na</strong> uslovite za smestuvawe i rabota vo ustanovite za<br />

maloletnici vo <strong>ZIS</strong> izri~no se predviduva deka no}e vo ed<strong>na</strong><br />

prostorija mo`e da bide smesteno samo edno lice. Vo slu~aite koga<br />

poradi privremen nedostig <strong>na</strong> prostor toa ne e mo`no, vo ed<strong>na</strong> prostorija<br />

mo`at da bidat smesteni do 5 lica so toa {to im se obezbeduva<br />

<strong>na</strong>dzor so koj se ostvaruva za{tita <strong>na</strong> sekoe maloletno lice. Poseb<strong>na</strong><br />

smetka se vodi i za povr{i<strong>na</strong>ta, osvetluvaweto, provetruvaweto i<br />

higie<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> prostoriite za no}evawe i dneven prestoj.<br />

64


Vo ustanovata za maloletnici se organizira <strong>na</strong>stava za osnovno<br />

vospituvawe i obrazovanie i drugi vidovi <strong>na</strong> stru~no osposobuvawe i<br />

rabota <strong>na</strong> maloletnite lica. Izborot <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> <strong>na</strong>stavata i rabotata<br />

se vr{i spored mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata no sekoga{ se vodi smetka za<br />

fizi~kite sposobnosti, li~nite svojstva i sklonostite <strong>na</strong> maloletnikot<br />

za opredeleno obrazovanie, zanimawe i rabota. Toga{ koga vo<br />

ustanovata nema uslovi za organizirawe <strong>na</strong>stava, maloletnite lica<br />

mo`at istata da ja posetuvaat vo u~ili{teto {to se <strong>na</strong>o|a vo mestoto<br />

kade {to se <strong>na</strong>o|a sedi{teto <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Vo <strong>ZIS</strong> se predvideni specifi~ni re{enija i vo pogled <strong>na</strong> koristeweto<br />

<strong>na</strong> pogodnostite. Vo ovaa smisla <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>~ajno e toa {to za<br />

razlika od polnoletnite osudenici direktorot <strong>na</strong> ustanovata <strong>na</strong> maloletnite<br />

lica mo`e da im dozvoli otsustvo zaradi poseta <strong>na</strong> roditelite<br />

i semejstvoto do 14 de<strong>na</strong>.<br />

So ogled <strong>na</strong> toa {to maloletnicite se vo faza <strong>na</strong> intenziven<br />

fizi~ki razvoj niv im se potrebeni posebni uslovi za zanimavawe so<br />

sport. Ottamu e i insistiraweto <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> za sozdavawe uslovi {to }e<br />

ovozmo`at maloletnoto lice dva ~asa dnevno da se zanimava so sport i<br />

slobodni aktivnosti <strong>na</strong> ~ist vozduh, a koga vremenskite uslovi toa ne<br />

go dozvoluvaat, vo posebni sportski sali i drugi prostorii. Vo<br />

funkcija <strong>na</strong> negoviot fizi~ki razvoj, no i zaradi odr`uvawe <strong>na</strong><br />

negovoto zdravje zakonodavecot predvidel zasile<strong>na</strong> ishra<strong>na</strong> koja dnevno<br />

treba da ima <strong>na</strong>jmalku 14.600 xuli. Vo toj kontekst e i postoeweto<br />

i raboteweto <strong>na</strong> medicinskata slu`ba vo koja lekarot mora da ima<br />

poz<strong>na</strong>vawe od oblasta <strong>na</strong> detskata psihijatrija kako i po{iroki poz<strong>na</strong>vawe<br />

za metodite i tretmanot za eventualnite mentalni zaboluvawa i<br />

du{evni rastrojstva {to kaj maloletnikot mo`at da se javat za vreme<br />

<strong>na</strong> negoviot prestoj vo ustanovata.<br />

Opredeleni otstapki postojat i vo pogled <strong>na</strong> disciplinskoto<br />

kaznuvawe koe za maloletnite lica e poblago odo{to o<strong>na</strong> kaj vozrasnite.<br />

Sprema niv ne mo`e da se primeni merkata osamuvawe, a disciplinskata<br />

kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica mo`e da trae <strong>na</strong>jdolgo do deset<br />

de<strong>na</strong>. Ovie i sli~ni otstapki, ili poto~no specifi~ni re{enija vo<br />

pogled <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> maloletni~kiot zatvor ovozmo`uvaat posigurno<br />

akceptirawe <strong>na</strong> pozitivnite vlijanija <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> kategorija lica<br />

koi so ogled <strong>na</strong> svojata vozrast i niza drugi obele`ja imaat potreba od<br />

posuptilen pristap kako od aspekt <strong>na</strong> resocijalizacijata taka i od<br />

aspekt <strong>na</strong> dostignuvaweto <strong>na</strong> drugite celi <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

3. V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 15.<br />

65


^len 18<br />

(1) Osudenite lica spored mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata i so niv<strong>na</strong><br />

soglasnost se smestuvaat vo zasebni sobi za no}evawe.<br />

(2) Osudenite lica ja izdr`uvaat kaz<strong>na</strong>ta zatvor po pravilo<br />

grupno i se rasporeduvaat vo grupi vo koi mo`at da se primenuvaat<br />

merki <strong>na</strong> vospituvawe i prevospituvawe od ist vid.<br />

________________________<br />

1. Smestuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica ima z<strong>na</strong>~ajno mesto vo opredeluvaweto<br />

i ostvaruvaweto <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta polo`ba, uslovite <strong>na</strong> `ivot i<br />

efikasniot tretman vo kazneno-popravnite ustanovi. Ottamu i intencijata<br />

<strong>na</strong> izvr{noto zakonodavstvo e <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> kon regulirawe <strong>na</strong><br />

nekoi pova`ni aspekti <strong>na</strong> ova pra{awe. Od a<strong>na</strong>lizata <strong>na</strong> odredbite <strong>na</strong><br />

<strong>ZIS</strong> mo`at da se zabele`at slednive karakteristiki vo pogled <strong>na</strong><br />

smestuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica vo <strong>na</strong>{iot penitencijaren sistem:<br />

a) Osudenite lica po pravilo treba da bidat smesteni vo zasebni<br />

sobi {to ne z<strong>na</strong>~i deka so toa e <strong>na</strong>ru{en principot <strong>na</strong> zaedni~ko izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

b) Osamuvaweto ili oddelno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> opredeleni<br />

osudenici e mo`no vo isklu~itelni so zakon utvrdeni slu~ai.<br />

v) Oddelno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudenici od razli~en pol.<br />

g) Oddelno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor od kaz<strong>na</strong>ta<br />

li{uvawe od sloboda za polnoletni lica.<br />

d) Odelno izdr`uvawe <strong>na</strong> pritvorot od kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda.<br />

|) Vo prostoriite za spiewe za sekoe osudeno lice se obezbeduva<br />

prose~no <strong>na</strong>jmalku 9 m 3 prostor i dovolno svetli<strong>na</strong>.<br />

e) Prostoriite za smestuvawe <strong>na</strong> osudenite lica treba da gi<br />

ispolnuvaat osnovnite higienski uslovi i da bidat soobrazeni so klimatskite<br />

uslovi <strong>na</strong> sredi<strong>na</strong>ta.<br />

2. Vo <strong>na</strong>{iot penitencijaren sistem va`i <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> zaedni~ko<br />

ili grupno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Ova <strong>na</strong>~elo e<br />

izraz <strong>na</strong> pobedata <strong>na</strong> sovremenite <strong>na</strong>u~ni streme`i kon humanizacija<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i so ogled <strong>na</strong> toa pretstavuva negacija <strong>na</strong><br />

porane{niot asocijacionen i keliski sistem vo koi ne se vode{e<br />

smetka za ~ovekot, negovite potrebi i izrazuvaweto <strong>na</strong> negovoto dostoinstvo.<br />

Grupniot `ivot i rabota vtemeleni vrz adekvat<strong>na</strong> horizo<strong>na</strong>tal<strong>na</strong><br />

i vertikal<strong>na</strong> klasifikacija <strong>na</strong> osudenite ima dvojni prednosti.<br />

Osudenikot `ivee vo grupa vo koja se <strong>na</strong>viknuva <strong>na</strong> socijalen `ivot i<br />

vo koja istovremeno e podlo`en <strong>na</strong> takvi vlijanija {to sodr`at identi~ni<br />

prevospitni mo`nosti. Grupanoto izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta e<br />

66


nerazdelno povrzano za ostvaruvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> klasifikacijata.<br />

Idealno e koga se formirani takvi vospitno-popravni grupi {to celosno<br />

se odvoeni za vreme <strong>na</strong> vr{eweto <strong>na</strong> rabotnite zada~i, prestojot<br />

vo zgradite, odmorot i kulturno prosvetniot `ivot. Dovolno e me|utoa<br />

da se frli kratok pogled vrz osnovnite pretpostavki za ostvaruvaweto<br />

<strong>na</strong> celite <strong>na</strong> klasifikacijata i da se dojde do zaklu~ok deka<br />

penitencijarnite sistemi <strong>na</strong>sekade vo svetot se daleku od toj ideal. Za<br />

toa nedostasuvaat soodvetni grade`ni objekti i soodveni prostorii<br />

vo niv, neadekvaten e rasporedot i funkcio<strong>na</strong>lnosta <strong>na</strong> tie prostorii,<br />

a isto taka i soodnosot <strong>na</strong> terenite za pro{etka, odmor i rekreacija<br />

<strong>na</strong> osudenite. Poa|aj}i od sosema skromnite mo`nosti vo ovoj pogled<br />

vo penitencijarniot sistem <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ata zemja barem dosega izostanuva{e<br />

vistinska vertikal<strong>na</strong> klasifikacija <strong>na</strong> osudenite lica vo grupi<br />

so identi~ni prevospitni programi. Pri~inite {to vo Republika<br />

Makedonija nitu vo ed<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova ne bea formirani<br />

grupi so posebni tretmanski implikacii me|utoa ne e samo vo<br />

smestuva~kite kapaciteti. Vo ovoj pogled be{e ogromno i negativnoto<br />

vlijanie <strong>na</strong> stesnetata i nesoodvet<strong>na</strong> organizacija <strong>na</strong> merkite <strong>na</strong><br />

tretman kako i materijalnite i kadrovskite mo`nosti <strong>na</strong> kaznenopopravnite<br />

ustanovi. Seto toa me|utoa ne z<strong>na</strong>~i deka klasifikacijata<br />

e nedosti`en ideal {to vo idni<strong>na</strong> ne mo`e uspe{no da se sledi.<br />

Nadovrzuvaj}i se <strong>na</strong> predhodnoto nu`no doa|ame do konstatacija<br />

deka baraweto za poedine~no smestuvawe <strong>na</strong> sekoj osudenik vo zaseb<strong>na</strong><br />

prostorija ne mu pre~i <strong>na</strong> <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> grupnoto izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Pri~i<strong>na</strong>ta {to edno vakvo barawe za prv pat e istak<strong>na</strong>to vo <strong>ZIS</strong><br />

treba da se bara vo sozdavaweto uslovi za dopolnitelno otstranuvawe<br />

<strong>na</strong> mo`nostite <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> infekcija no, i vo obezbeduvaweto <strong>na</strong><br />

osudenikot edno pristojno kat~e vo koe barem za malku }e mo`e da si<br />

go obezbedi svojot du{even mir.<br />

3. Vo soglasnost so gore<strong>na</strong>vedenoto, otstapuvaweto od <strong>na</strong>~eloto<br />

<strong>na</strong> grupnost vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ne z<strong>na</strong>~i nivno oddeluvawe od<br />

prostoriite za rabota, prestoj i ishra<strong>na</strong> i terenite za rekreacija.<br />

Sprema nekoi osudenici me|utoa pod uslovi predvideni vo zakonot<br />

mo`no e i takvo celosno ili delumno oddeluvawe od drugite osudenici<br />

vo nekoj od slednive slu~ai:<br />

- Ako zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenikot e <strong>na</strong>ru{e<strong>na</strong> i od<br />

takov vid {to mo`e u{te pove}e da go zagrozi negovoto zdravje ili<br />

zdravjeto i `ivotot <strong>na</strong> drugite osudenici.<br />

- Ako od bezbednosni pri~ini se uka`e potreba osudenikot da<br />

bide osamen u{te vo po~etokot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

- Ako <strong>na</strong> osudenikot mu e izre~e<strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong> upatuvawe<br />

vo samica.<br />

67


- Ako <strong>na</strong> osudenikot mu e izre~e<strong>na</strong> poseb<strong>na</strong> merka osamuvawe.<br />

Vo site ovie slu~ai se raboti za posebno izre~e<strong>na</strong> privreme<strong>na</strong><br />

merka {to prestanuva vo onoj moment koga }e presta<strong>na</strong>t pri~inite za<br />

nejzinoto izrekuvawe.<br />

4. Zakonskata obvrska spored koja osudenite lica od razli~en<br />

pol kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda ja izdr`uvaat odvoeno e pomeste<strong>na</strong><br />

vo ~l. 14 st. 2 <strong>ZIS</strong> i <strong>na</strong>o|a pol<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> vo <strong>na</strong>{ata penitencijar<strong>na</strong><br />

praktika.<br />

5. Zakonskata odredba koja go predviduva odvoenoto izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor vo <strong>na</strong>{ata zemja ne e za`ivea<strong>na</strong> so<br />

ogled <strong>na</strong> toa {to sî u{te ne e izgraden odnosno prilagoden objekt za<br />

taa <strong>na</strong>me<strong>na</strong>. Od tie pri~ini maloletni~kiot zatvor se izvr{uva vo<br />

mo{ne nesoodvetni uslovi <strong>na</strong> posebno oddelenie vo ramkite <strong>na</strong> KPD<br />

Idrizovo.<br />

6. So <strong>ZIS</strong> e predvideno i oddelno smestuvawe <strong>na</strong> pritvorenicite<br />

od osudenite lica. Za taa cel vo site zatvori vo Makedonija se<br />

prilagodeni posebni izdvoeni prostorii odnosno oddelenija. Tie<br />

oddelenija <strong>na</strong>j~esto se vklopeni vo samata zatvorska zgrada i <strong>na</strong> takov<br />

<strong>na</strong>~in uredeni i obezbedeni da se onevozmo`i bilo kakov fizi~ki ili<br />

drug kontakt me|u pritvorenite i osudenite lica. Odelenijata za<br />

pritvor <strong>na</strong>j~esto se sostojat od nekolku prostorii (kelii) i isklu~itelno<br />

mal prostor za pro{etka <strong>na</strong> ~ist vozduh. Zaradi vakvata sostojba<br />

se uka`uva <strong>na</strong> potrebata od nejzino adekvatno menuvawe. Vo ovoj pogled<br />

ne e problem samo toa {to pritvorenicite prestojuvaat vo mo{ne<br />

nepovolni uslovi tuku i toa {to za nivnoto obezbeduvawe, ishra<strong>na</strong> i<br />

razmestuvawe vo golem obem se anga`iraat materijalni sredstva i<br />

vremeto <strong>na</strong> onoj perso<strong>na</strong>l {to vo ovie ustanovi treba celosno da im se<br />

posveti <strong>na</strong> tretmanot <strong>na</strong> osudenite. Edinstven isklu~ok vo ovoj pogled<br />

pretstavuva sostojbata so istra`niot zatvor vo Skopje.<br />

7. Koga se zboruva za smestuvaweto vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi vo prv red se misli <strong>na</strong> nivno smestuvawe vo onie prostorii<br />

{to se <strong>na</strong>meneti za spiewe <strong>na</strong> osudenite. Ovie sobi me|utoa go so~inuvaat<br />

smestuvaweto samo vo potes<strong>na</strong> smisla <strong>na</strong> zborot. Pokraj niv vo<br />

ustanovite postojat i sobi za dneven prestoj (zanimalni, biblioteki,<br />

~italni, kantini, u~ilnici, rabotilnici, TV sali, fiskulturni sali,<br />

trpezarii, stacio<strong>na</strong>ri i sl.). Ovie prostorii se odnesuvaat <strong>na</strong> poimot<br />

<strong>na</strong> smestuvaweto vo po{iroka smisla <strong>na</strong> zborot. Interesot <strong>na</strong><br />

penolo{kata literatura e <strong>na</strong>so~en kon opredeluvaweto <strong>na</strong> merila {to<br />

poede<strong>na</strong>kvo se odnesuvaat i <strong>na</strong> edniot i <strong>na</strong> drugiot prostor i vo toj<br />

pogled e prisut<strong>na</strong> intencija da se dostigne nivoto <strong>na</strong> standard {to<br />

va`i i <strong>na</strong> sloboda. Sledej}i gi tie <strong>na</strong>soki vo <strong>na</strong>{ata zemja za prv pat e<br />

odreden minimumot <strong>na</strong> smestuva~kiot prostor so Pravilnikot za<br />

68


izvr{uvawe <strong>na</strong> kaznite li{uvawe od sloboda od 1961 godi<strong>na</strong>. Toj<br />

standard od 8 m 3 prostor po eden osudenik, zgolemen samo za u{te 1 m 3 ,<br />

va`i i spored pozitivnite propisi.<br />

8. Prostoriite vo koi `iveat i rabotat osudenite lica mora da<br />

poseduvaat soodvetni sanitarni i higienski instalacii i drugi uslovi<br />

za odr`uvawe <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong>. Ovie prostorii isto taka treba<br />

da bidat dovolno osvetleni za rabota i ~itawe taka {to <strong>na</strong> osudenite<br />

lica nema da im se o{tetuva vidot. Prostoriite treba da bidat i<br />

soodvetno provetreni i zatopleni.<br />

^len 19<br />

(1) Osudenite lica se dol`ni da se pridr`uvaat kon odredbite<br />

<strong>na</strong> ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(2) Sproveduvaweto <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta vo ustanovata za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor se ostvaruva strogo, no spravedlivo i so<br />

po~ituvawe <strong>na</strong> ~ovekovata li~nost.<br />

(3) Zabraneto e kolektivno kaznuvawe <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(4) Zabraneta e upotreba <strong>na</strong> sredstva <strong>na</strong> prisilba kako kaz<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

1. Odredbite od st. 1 i 2 e vo soglasnost so Pravilo 57 SMP koe<br />

glasi: Zatvaraweto i drugite merki koi imaat za posledica nekoj<br />

prestapnik da bide izoliran od <strong>na</strong>dvore{niot svet se te{}i, so<br />

samoto toa {to li{uvaj}i go od sloboda, <strong>na</strong> poedinecot mu go odzemaat<br />

pravoto da raspolaga so svojata li~nost. Izzemaj}i gi merkite <strong>na</strong><br />

opravdano izdvojuvawe i merkite <strong>na</strong> odr`uvawe <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta<br />

sistemot <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaznite ne treba da gi zgolemuva<br />

stradawata koi se povrzani so takvata situacija. Vo ta smisla e i<br />

Praviloto 64 EZP: Zatvaraweto zaradi li{uvawe od sloboda samoto<br />

po sebe e kaz<strong>na</strong>.Ottamu uslovite <strong>na</strong> zatvaraweto i zatvorskiot sistem<br />

ne smeeat u{te pove}e da gi vlo{uvaat stradawata {to taa kaz<strong>na</strong> gi<br />

predizvikuva, osven kako sledovatel<strong>na</strong> pojava kaj opravda<strong>na</strong>ta<br />

izolacija ili odr`uvaweto <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta.<br />

2. Praviloto jasno uka`uva <strong>na</strong> te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od<br />

sloboda koja samata po sebe pretstavuva stradawe. Ote`nuvaweto <strong>na</strong><br />

o~igledno bolniot karakter <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta e ograni~eno <strong>na</strong> o<strong>na</strong> {to e<br />

incidentno za otstranuvaweto ili odr`uvaweto red vo ustanovata.<br />

Ottamu, praviloto ~esto se parafrazira so izjavata - prestapnicite<br />

se vo zatvor kako kaz<strong>na</strong>, a ne zaradi kaz<strong>na</strong>. Me|utoa samoto zatvarawe<br />

kako kaz<strong>na</strong>, isto taka z<strong>na</strong>~i deka zatvorenikot neizbe`no podlegnuva<br />

<strong>na</strong> pove}e li{uvawa (deprivacii). Zatvorenicite se osudeni da `ive-<br />

69


eat vo zaenica so lica koi samite ne gi izbrale i da go podredat svoeto<br />

odnesuvawe <strong>na</strong> zatvorskiot re`im. Tie se li{eni od normalni<br />

kontakti so lica od sprotivniot pol so seto o<strong>na</strong> {to implicira<br />

emotivno izrazuvawe i povreda <strong>na</strong> li~niot identitet. Tie se li{eni i<br />

od normalniot pristap do materijalni dobra i uslugi. Stepenot <strong>na</strong><br />

odgovornost {to smeeat da go realizirat vo odnos <strong>na</strong> svojot `ivot e<br />

ograni~en. Brojnite kriminolo{ki i penolo{ki istra`uvawa uka`uvaat<br />

i <strong>na</strong> toa deka li{uvawata i drugite te{kotii <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

`ivot vodat kon zgolem<strong>na</strong> solidarnost me|u samite zatvorenici i do<br />

sozdavawe neformalni normi <strong>na</strong> odnesuvawe so koi se odbivaat<br />

vospostavenite socijalni vrednosti. Toa z<strong>na</strong>~i deka duri iako pravoto<br />

<strong>na</strong> samoopredeluvawe e odzemeno so aktot <strong>na</strong> zatvarawe, mo`nostite<br />

toa samoopredeluvawe i odgovornost da se realiziraat treba da se<br />

obezbedat vo <strong>na</strong>jgolema mo`<strong>na</strong> mera. Poradi toa i pravdata i praktikata<br />

<strong>na</strong>lo`uvaat te{kotiite koi <strong>na</strong>stanuvaat vo zatvorot da se te`nee<br />

da se <strong>na</strong>malat onolku kolku {to toa neizbe`no proizleguva od<br />

aktot <strong>na</strong> zatvaraweto. O<strong>na</strong> {to prestavuva neizbe`<strong>na</strong> posledica od<br />

zatvaraweto treba da e predmet <strong>na</strong> postojano sledewe i ocenka od<br />

perspektiva <strong>na</strong> nejzino <strong>na</strong>dminuvawe. (Pove}e za toa v. Penologija 2,<br />

str. 256-268 ).<br />

Praviloto 57 SMP isto taka se odnesuva <strong>na</strong> ograni~uvawata za<br />

samoopredeluvawe i li~<strong>na</strong> sloboda vo odr`uvaweto <strong>na</strong> dicsipli<strong>na</strong>ta<br />

vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova za{to odr`uvaweto <strong>na</strong> redot e od<br />

fundamentalno z<strong>na</strong>~ewe za sekoj penitencijaren sistem. Nikoga{ ne e<br />

dovolno povtoruvaweto <strong>na</strong> faktot deka kazneno-popravnite ustanovi<br />

treba da se bezbedni mesta za zatvorenicite i za perso<strong>na</strong>lot. Faktot<br />

deka se izdr`uva kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda nikoga{ ne smee da z<strong>na</strong>~i<br />

deka zatvorenicite i perso<strong>na</strong>lot se odrekuvaat od pravoto da bidat<br />

za{titeni od <strong>na</strong>silstvo i zakani so <strong>na</strong>silstvo, kako {to se ubistva,<br />

uceni, seksualni ili drugi povredi ili izlo`uvawa <strong>na</strong> rizik <strong>na</strong><br />

nivnoto fizi~ko ili du{evno zdravje i li~en integritet. Ottamu vo<br />

korist i <strong>na</strong> zatvorenicite i <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot e ako pravoto <strong>na</strong> `ivot vo<br />

ustanovata se podr`uva preku vospostavuvawe <strong>na</strong> dobar red i negovo<br />

skladno ostvaruvawe. Osnoven uslov za takov red e koga vo ustanovata<br />

se obezbedat takvi pravila <strong>na</strong> odnesuvawe koi {to dobrovolno }e se<br />

sledat kako od zatvorenicite taka i od zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. Samo vo<br />

kraj<strong>na</strong> linija i <strong>na</strong>tamu e potrebno da se ograni~uvat slobodite <strong>na</strong><br />

nekoi zatvorenici zaradi spre~uvawe <strong>na</strong> nivnite izrazeno destruktivni<br />

aktivnosti. Takvite ograni~uvawa me|utoa bi trebalo da se<br />

izlo`ni <strong>na</strong> postoja<strong>na</strong> revizija, a poso~enite zatvorenici da se<br />

predmet <strong>na</strong> postojani usilbi za nivno vra}awe vo normalno socijalizirani<br />

li~nosi.<br />

70


3. Odredbite od st. 3 i 4 se vo soglasnost so Pravolo 37 EZP:<br />

Kolektivno kaznuvawe, teles<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>, kaz<strong>na</strong>ta stavawe vo tem<strong>na</strong><br />

kelija, kako i sekoja svirepa, nehuma<strong>na</strong> ili poni`uva~ka kaz<strong>na</strong> mora<br />

celosno da se zabra<strong>na</strong>t kako sankcii za disciplinski prekr{oci.<br />

^len 20<br />

(1) Na osudenite lica im se obezbeduva zdravstve<strong>na</strong> za{tita.<br />

(2) Osudenite lica ne mo`at da bidat podlo`eni <strong>na</strong> medicinski<br />

ili drugi eksperimenti so koi se <strong>na</strong>ru{uva fizi~kiot, psihi~kiot i<br />

moralniot integritet <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(3) Soglasnosta <strong>na</strong> osudenite lica za nivno u~estvo vo eksperimentot<br />

od stav 2 <strong>na</strong> ovoj ~len ne ja isklu~uva odgovornosta <strong>na</strong><br />

liceto koj istiot go dozvolil.<br />

________________________<br />

1. V. ~l. 39 Ustav, objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 46 i 121-132 i Penolo{ki<br />

kompendium, str. 314-315.<br />

Za ulogata <strong>na</strong> zdravstvenite rabotnici vo resocijalizacijata <strong>na</strong><br />

osudenite lica v. Penologija 2, str. 208-210.<br />

2. Odredbite od st. 2 i 3 se vo soglasnost so ~l. 7 MPGPP,<br />

...Posebno e zabraneto izlo`uvawe <strong>na</strong> nekoe lice <strong>na</strong> medicinski ili<br />

<strong>na</strong>u~ni eksperimenti bez negova slobod<strong>na</strong> soglasnost. Na soglasnosta<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice da bidat izlo`eni <strong>na</strong> medicinski eksperimenti, <strong>na</strong><br />

primer, zaradi dobivawe pari~<strong>na</strong> <strong>na</strong>grada ili <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

kategori~no mu se sprotivstavuva i drugi me|u<strong>na</strong>rodnui dokumenti. Vo<br />

ova sisla vo Pravilo 27 EZP izre~no se veli: Zatvorenicite ne<br />

smeeat da bidat izlo`eni nitu <strong>na</strong> eden eksperiment {to mo`e da<br />

predizvika fizi~ko ili du{evno o{tetuvawe. Spored EZP, takvata<br />

soglasnost <strong>na</strong> zatvorenicite, ednostavno ne se poklopuva so niv<strong>na</strong>ta<br />

nezavis<strong>na</strong> soglasnost.<br />

Helsin{kata deklaracija od 1964 godi<strong>na</strong> pri svetskata<br />

medicinska asocijacija, recenzira<strong>na</strong> vo 1975, 1983 i 1989 godi<strong>na</strong> mu<br />

posveti ogromno vnimanie <strong>na</strong> ova pra{awe. Deklaracijata, vsu{nost,<br />

vo tes<strong>na</strong> smisla ne se odnesuva <strong>na</strong> eksperimentiraweto, tuku <strong>na</strong> medicinskite<br />

istra`uvawa. Vo nea se veli: Medicinskoto istra`uvawe ne<br />

mo`e da se izvr{i po zakonski pat, osven ako va`nosta <strong>na</strong> celta <strong>na</strong><br />

istra`uvaweto e vo soodnos so nerazdvojniot rizik so predmetot <strong>na</strong><br />

eksperimentiraweto. Po<strong>na</strong>tamu se <strong>na</strong>glasuva: Vo lekuvaweto <strong>na</strong> bolnite<br />

lica, lekarot mora da ima sloboda da primeni novi terapeutski<br />

merki, ako spored negoviot sud tie nudat <strong>na</strong>de` da se spasi `ivot, da se<br />

povrati dobroto zdravje ili da se ubla`i stradaweto. Vo<br />

71


deklaracijata, isto taka se veli: Ako voop{to e mo`no i soglasno so<br />

psihata <strong>na</strong> pacientot, lekarot mora da dobie nezavis<strong>na</strong> soglasnost od<br />

pacientot otkako }e mu se iznese celosno objasnuvawe. Deklaracijata<br />

pravi fundamental<strong>na</strong> razlika me|u medicinskoto istra`uvawe ~ija<br />

cel e terapija <strong>na</strong> pacientot i medicinskoto istra`uvawe ~ija cel e<br />

~isto <strong>na</strong>u~<strong>na</strong> i bez terapeutska vrednost za pacientot koj e objekt <strong>na</strong><br />

istra`uvaweto. Za vtoriot vid <strong>na</strong> medicinsko istra`uvawe<br />

Deklaracijata e mnogu preciz<strong>na</strong>: dol`nost <strong>na</strong> lekarot e da go<br />

za{tituva `ivotot i zdravjeto <strong>na</strong> liceto vrz koe se vr{i<br />

medicinskoto istra`uvawe. Vo ta smisla <strong>na</strong>tamu se veli: prirodata,<br />

celta i rizikot <strong>na</strong> medicinskoto istra`uvawe, lekarot mora jasno da<br />

mu gi objasni <strong>na</strong> pacientot, a medicinskoto istra`uvawe vrz ~ove~ko<br />

su{testvo ne mo`e da se izvr{i bez negova nezavis<strong>na</strong> soglasnost,<br />

otkako toj prethodno bil informiran za toa. Ovaa soglasnost po<br />

pravilo treba da se dobie pismeno, a zaseg<strong>na</strong>toto lice treba da e vo<br />

takva du{ev<strong>na</strong>, teles<strong>na</strong> i delov<strong>na</strong> sostojba da mo`e slobodno da go<br />

izrazi svojot izbor. I onoj koj ispituva mora da go po~ituva pravoto<br />

<strong>na</strong> poedinecot da go ~uva svojot li~en integritet osobeno ako e vo<br />

zavisen odnos so istra`uva~ot. Poslednite dva citati se osobeno<br />

va`ni i za zatvorenicite, osobeno toga{ koga im se nudi <strong>na</strong>grada da<br />

dadat soglasnost za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> medicinski eksperimenti vrz niv.<br />

Otamu ovaa Deklaracija vo golema mera im se prepora~uva i <strong>na</strong><br />

zatvorskite lekari.<br />

3. Od gore<strong>na</strong>vedenoto proizleguva deka nikoga{ ne mo`e da se<br />

ka`e deka osudenite lica mo`at da dadat nezavis<strong>na</strong> soglasnost za nivno<br />

izlo`uvawe <strong>na</strong> medicinski eksperimenti. Ottamu liceto koe go<br />

dozvolilo i koe go vr{i medicinskiot eksperiment vrz osudeno lice,<br />

sekoga{ e odgovorno za toj akt.<br />

^len 21<br />

(1) Na osudenite lica treba da im se ovozmo`i rabota koja }e<br />

bide koris<strong>na</strong> i soodvet<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nejzinoto vr{ewe <strong>na</strong><br />

sloboda. Postignuvaweto <strong>na</strong> ekonomska korist ne smee da bide<br />

edinstve<strong>na</strong> cel <strong>na</strong> rabotata.<br />

(2) So rabotata osudenite lica se zdobivaat i gi razvivaat rabotnite<br />

<strong>na</strong>viki, gi odr`uvaat rabotnite sposobnosti, i se steknuvaat<br />

so stru~no z<strong>na</strong>ewe za rabota <strong>na</strong> sloboda.<br />

(3) Od osudenite lica ne smee da se bara da vr{at raboti {to se<br />

opasni i {tetni za nivnoto zdravje.<br />

72


(4) Rabotnoto vreme mora da bide soodvetno so rabotnoto vreme<br />

<strong>na</strong> sloboda<br />

________________________<br />

1. Vo penitencijar<strong>na</strong>ta teorija i praktika osudeni~kata rabota<br />

se tretira kako osnoven i primaren oblik vo procesot <strong>na</strong> resocijalizacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica. Ottamu vo aktite <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnite<br />

kongresi i doma{ni simpoziumi, koi so interes raspravaa za ovoj problem<br />

se postaveni osnovnite <strong>na</strong>~ela {to se odnesuvaat <strong>na</strong> vklu~uvaweto<br />

<strong>na</strong> osudenite lica vo rabotniot proces. Tie principi glavno se<br />

slednive: rabotata ne smee da ima poni`uva~ki karakter; pravo <strong>na</strong><br />

rabota <strong>na</strong> osudenicite so vodewe gri`a za nivnite psihi~ki i fizi~ki<br />

sposobnosti; <strong>na</strong> zatvorenicite po mo`nost treba da im se ovozmo`i da<br />

go izberat vidot <strong>na</strong> rabotata; zatvorenicite treba da se zami<strong>na</strong>vaat so<br />

produktiv<strong>na</strong> rabota vo ramkite <strong>na</strong> opredeleno rabotno vreme; <strong>na</strong>~elo<br />

<strong>na</strong> profesio<strong>na</strong>lno, stru~no i korisno osposobuvawe; <strong>na</strong>~elo <strong>na</strong><br />

ed<strong>na</strong>kvi uslovi za rabota so onie {to vladeat <strong>na</strong> sloboda i <strong>na</strong>~elo <strong>na</strong><br />

pravilno <strong>na</strong>graduvawe.<br />

A<strong>na</strong>lizata <strong>na</strong> ovie principi koi se legalizirani vo ovoj ~len,<br />

poka`uva deka celta <strong>na</strong> osudeni~kata rabota e ostvaruvawe edukativ<strong>na</strong><br />

i stru~no osposobuva~ka funkcija preku steknuvawe i razvivawe <strong>na</strong><br />

rabotni <strong>na</strong>viki, sozdavawe qubov i interes sprema rabotata, kako i<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong> kondicija <strong>na</strong> zatvorenicite. Rabotata isto taka<br />

slu`i za razvivawe <strong>na</strong> drugarstvoto, me|usebno po~ituvawe, sorabotka<br />

i drugi socijalni i kulturni vrednosti. Nejzi<strong>na</strong>ta eti~ka funkcija<br />

pridonesuva za razvivawe red i discipli<strong>na</strong>, spre~uvawe razni neurozi,<br />

depresii, projavuvawe <strong>na</strong> negativni i krimi<strong>na</strong>lni povedenija, begstva,<br />

pobuni i drugi psihi~ki i ma~ni situacii. So ogled <strong>na</strong> toa {to slu`i<br />

i kako izvor <strong>na</strong> prihodi rabotata ima i ekonomska funkcija. Zada~ite<br />

za ostvaruvawe <strong>na</strong> polivalentnite funkcii <strong>na</strong> osudeni~kata rabota<br />

treba da le`at vrz celiot perso<strong>na</strong>l <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi,<br />

no vo praktikata tie vo prv red se svrzani so rabotata <strong>na</strong> stru~nite<br />

instruktori. Ovie lica za da mo`e da odgovorat <strong>na</strong> svoite obvrski,<br />

mora da imaat solidno stru~no z<strong>na</strong>ewe kako i `elba i sposobnost za<br />

prenesuvawe <strong>na</strong> toa z<strong>na</strong>ewe i pottiknuvawe <strong>na</strong> okolnostite {to<br />

dejstvuvaat vrz motivaciite <strong>na</strong> osudenicite za nivno zalagawe i interes<br />

sprema rabotata.<br />

Ovde treba da se istakne deka kaj <strong>na</strong>s osudeni~kata rabota se<br />

postavuva kako oblik <strong>na</strong> tretman kako "socijal<strong>na</strong> terapija", a ne kako<br />

kaz<strong>na</strong> i pretstavuva pravo {to ima svoja potkrepa i vo ustavnite<br />

odredbi. Pritoa <strong>na</strong> ova mesto se <strong>na</strong>dovrzuvaat i mnogu drugi prava {to<br />

<strong>na</strong> osudenicite im se davaat vo <strong>ZIS</strong>. Taka <strong>na</strong> primer kaj <strong>na</strong>s<br />

osudenicite imaat pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>domest za rabota, pravo <strong>na</strong> besplat<strong>na</strong><br />

73


zdravstve<strong>na</strong> za{tita, pravo <strong>na</strong> socijalno osiguruvawe vo slu~aj <strong>na</strong><br />

nesre}a pri rabota, a seto toa vo golem obem treba da go zgolemuva<br />

interesot za rabota i da pridonesuva za niv<strong>na</strong>ta resocijalizacija.<br />

Od seto ova se gleda deka rabotata e podra~je {to {iroko e<br />

legitimirano i deka vrz ovoj plan se ostvareni golemi postigawe. No<br />

sepak, ostanuvaat zakonski i prakti~ni pra{awa {to baraat <strong>na</strong>tamo{no<br />

sogleduvawe i razvivawe. Vo odnos <strong>na</strong> organizacijata <strong>na</strong> rabotata<br />

i tehni~kite mo`nosti za nejzno vr{ewe, u~estvoto <strong>na</strong> oddelni<br />

strukturi vo nejzinoto ostvaruvawe, kriteriumite za pravilen <strong>na</strong>domest<br />

i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> negovata isplata i koristewe, opredeleni socijalno<br />

za{titni problemi, vklu~uvaweto <strong>na</strong> osudeni~kata rabota vo<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoto stopanstvo, utvrduvaweto programi za osudeni~kata<br />

rabota {to }e odgovaraat <strong>na</strong> potrebite <strong>na</strong> posebni kategorii <strong>na</strong> osudenici<br />

i osobeno <strong>na</strong> onie koi poka`uvaat otpor kon sekakov vid rabota,<br />

merkite {to treba da se prezemat so cel osudata da ne bide<br />

nesovladliva pre~ka vo pro<strong>na</strong>o|aweto vrabotuvawe po izleguvaweto<br />

<strong>na</strong> sloboda i sl. postoi potreba od <strong>na</strong>tamo{ni istra`uvawa i korekcii.<br />

2. Da se zadr`ime <strong>na</strong> redot <strong>na</strong> izlo`enite <strong>na</strong>~ela i da vidime koi<br />

od niv pomalku ili pove}e ne se ostvaruvaat i da se obideme da gi<br />

sogledame mo`nostite za nivno vistinsko o`ivotvoruvawe.<br />

a) I pokraj toa {to nema svoj normativen izraz vo <strong>ZIS</strong> <strong>na</strong>~eloto<br />

spored koe rabotata ne smee da ima poni`uva~ki karakter, vo<br />

praktikata <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaznite od institucio<strong>na</strong>len karakter<br />

dobiva poln izraz. Pri negovoto ostvaruvawe se poa|a od toa deka<br />

osudeni~kiot trud, ~ija {to moral<strong>na</strong> i socijal<strong>na</strong> vrednost e nespor<strong>na</strong>,<br />

mora da bide razgleduvan i realiziran <strong>na</strong> ist <strong>na</strong>~in kako normal<strong>na</strong>ta i<br />

redov<strong>na</strong> aktivnost <strong>na</strong> slobodniot ~ovek i da pretstavuva sostaven del<br />

<strong>na</strong> institucio<strong>na</strong>lniot tretman. Ottamu osudeni~kata rabota kaj <strong>na</strong>s ne<br />

e povrza<strong>na</strong> so takvi barawa {to sozdavaat ili razvivaat negativni<br />

~uvstva i negativen odnos sprema trudot i prevospituvaweto voop{to.<br />

b) Pravo <strong>na</strong> rabota <strong>na</strong> osudenite lica so vodewe smetka za nivnite<br />

duhovni i fizi~ki spostobnosti e slednoto <strong>na</strong>~elo od ovoj<br />

domen. Toa <strong>na</strong>~elo istaknuva dva elementi: deka <strong>na</strong> site osudeni lica<br />

sposobni za rabota treba da im se ovozmo`i rabota i deka niv<strong>na</strong>ta<br />

rabota ne smee da bide od takov karakter {to }e gi preminuva<br />

fizi~kite i psihi~kite sili <strong>na</strong> osudenikot bidej}i vo sprotivno od<br />

sredstvo za olesnuvawe <strong>na</strong> prevospituvaweto mo`e da se pretvori vo<br />

dopolnitel<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>.<br />

Vo vrska so ova <strong>na</strong>~elo se postavuva edno osnovno teoretsko pra-<br />

{awe: - dali osudeni~kata rabota ima prisilen karakter? Na{e mislewe,<br />

sakale ili ne, mora da priz<strong>na</strong>eme, e deka vo dosega{<strong>na</strong>ta prak-<br />

74


tika osudeni~kata rabota be{e prisil<strong>na</strong>. Toa z<strong>na</strong>~i deka vo institucio<strong>na</strong>lni<br />

uslovi, dokolku nema adekvat<strong>na</strong> motivacija i dobrovolno<br />

i samostojno prifa}awe <strong>na</strong> rabotata, taa vo su{ti<strong>na</strong> vo golem del e<br />

prisilba i retribucija. Smetam deka sfa}aweto za obligator<strong>na</strong> rabota<br />

koe nu`no proizleguva{e od ~l. 16 st. 1 <strong>ZIS</strong> od 1979 god. be{e<br />

plod <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> cvrsto vkoreneta zabluda deka ~ovekot raboti samo koga e<br />

prisilen <strong>na</strong> toa. Iskustvoto me|utoa poka`uva deka vo site oblasti <strong>na</strong><br />

~ovekoviot `ivot <strong>na</strong>jdobri rezultati se postignuvaat toga{ koga se<br />

aktiviraat v<strong>na</strong>tre{nite sili <strong>na</strong> ~ovekot za samostojni postignuvawa.<br />

Sekoja prisilba sozdava revolt i akcii vo sprotiv<strong>na</strong> <strong>na</strong>soka, a prisiluvaweto<br />

<strong>na</strong> rabota, osobeno kon o<strong>na</strong>a {to ne se saka ({to be{e pravilo<br />

vo <strong>na</strong>{ite KPU i VPU) mo`e lesno da z<strong>na</strong>~i begstvo od nea so prviot<br />

~ekor <strong>na</strong> sloboda. Celosnoto begstvo od rabotata pak vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi toga{ ne be{e mo`no za{to postoea disciplinskite<br />

kazni koi (so 30, odnosno 7 de<strong>na</strong> samica) trebaa da go <strong>na</strong>u~at osudenikot<br />

da ja "zasaka" rabotata. Pra{awe e kolku so toa se spre~uva{e<br />

negoviot nesovesen odnos kon rabotata, psihi~kite tenzii,<br />

zadovolstvoto od nea i ostvaruvaweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>jzinite edukativni i drugi<br />

funkcii. Zatoa treba{e da se vospostavi odnos <strong>na</strong> osudenikot sprema<br />

trudot so koj }e se <strong>na</strong>vede dobrovolno i samostojno da se vklu~i vo ovoj<br />

proces, a so toa i vo procesot <strong>na</strong> sopstvenoto prevospituvawe. A ako<br />

se z<strong>na</strong>e deka <strong>na</strong> sekoj osudenik ne mu e potrbeno prevospituvawe treba{e<br />

da se razmisli i za toa dali nemu ovoj oblik <strong>na</strong> tretman treba da<br />

mu se prepi{e samo kako pravo, a ne i kako obvrska. Za da se postigne<br />

toa treba{e da se <strong>na</strong>jdat ili usovr{at instrumenti {to }e ja jak<strong>na</strong>t<br />

motivacijata <strong>na</strong> osudenikot. Pritoa osobeno se ima{e vo vid deka<br />

motivite {to gi potiknuvaat osudenicite <strong>na</strong> rabota se re~isi istite<br />

onie {to va`at i za slobodniot ~ovek. Tie zavisat od v<strong>na</strong>tre{nite i<br />

<strong>na</strong>dvore{nite faktori koj sekoj poedinec i so ogled <strong>na</strong> toa nu`no se<br />

razlikuvaat so toa {to nekoi od niv imaat op{to z<strong>na</strong>~ewe i zatoa vrz<br />

niv treba da se stavi akcentot kako od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonodavstvoto taka<br />

i od prevospitnite slu`bi. Me|u tie motivi sekako deka predni~at:<br />

motivot za materija<strong>na</strong> i duhov<strong>na</strong> egzistencija, motivot da mu se pomaga<br />

<strong>na</strong> svoeto semejstvo, motivot za doka`uvawe <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta sposobnost i<br />

stru~no usovr{uvawe, motivot za samostojnost i nezavisnost, motivot<br />

da se prodol`i so istata rabota <strong>na</strong> sloboda, motivot da se ispolnuva<br />

vremeto (da se izbegne dosadata), motivot za sorabotka so drugite, i,<br />

duri <strong>na</strong> kraj, motivot za zdobivawe so pogodnosti. Za `al vo dosega{-<br />

nite uslovi <strong>na</strong> <strong>na</strong>{iot sistem <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaznite li{uvawe od<br />

sloboda se ode{e po obraten redosled taka {to posledniot motiv<br />

dobiva{e <strong>na</strong>jgolemo z<strong>na</strong>~ewe vo procesot <strong>na</strong> razvivaweto <strong>na</strong> qubovta<br />

sprema rabotata.<br />

75


v) Edno od <strong>na</strong>~elata <strong>na</strong> rabotata e po mo`nost <strong>na</strong> osudenicite da<br />

im se obezbedi da go izbiraat vidot <strong>na</strong> rabotata spored svoeto<br />

porane{no zanimawe, sklonostite i interesite. Za ova <strong>na</strong>~elo treba<br />

da se istakne deka so ogled <strong>na</strong> mo`nostite <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi<br />

vo praktikata <strong>na</strong>ma vistinsko mesto, osobeno ako se zeme vo vid<br />

koncepcijata spored koja rabotata se vrzuva za prestojot vo opredele<strong>na</strong><br />

klasifikacio<strong>na</strong> ekster<strong>na</strong> grupa. Vo potkrepa <strong>na</strong> ovaa konstatacija<br />

}e bide sosema dovolno ako <strong>na</strong>vedeme deka golem broj osudenici<br />

pred doa|aweto vo ustanovite za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaznite li{uvawe od<br />

sloboda bile zemjodelci, a spored misleweto <strong>na</strong> upravata, ili podobro<br />

re~eno spored mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata, za niv e <strong>na</strong>jdobro ako od<br />

ustanovata izlezat kako industriski rabotnici.<br />

So ogled <strong>na</strong> posebnoto mesto <strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo vo aktite <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnite<br />

sobiri toa se istaknuva i vo ~l. 110 <strong>ZIS</strong> i toa posebno kaj<br />

polnoletnite, odnosno kaj maloletnite osudenici i vospitanici.<br />

Me|utoa od razgleduvaweto <strong>na</strong> tie odredbi se zabele`uva takva sodr-<br />

`i<strong>na</strong> koja ima vizionerski prizvuk, za{to za ostvaruvawe <strong>na</strong> `elbata<br />

<strong>na</strong> osudenikot za izbor <strong>na</strong> opredelen vid rabota mu se postavuvaat takvi<br />

ograni~uvawa {to vo bliska idni<strong>na</strong> ne mo`at da se ostvarat dokolku<br />

ne se podobrat materijalnite pretpostavki povrzani so funkcioniraweto<br />

<strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi voop{to i sproveduvaweto<br />

<strong>na</strong> rabotniot tretman posebno.<br />

g) Na normativ<strong>na</strong>ta postavenost <strong>na</strong> <strong>na</strong>~eloto spored koe zatvorenicite<br />

i vospitanicite treba da se anga`iraat so produktiv<strong>na</strong><br />

rabota vo ramkite <strong>na</strong> opredeleno rabotno vreme se ~ini deka ne mo`e<br />

da mu se upati nikakov prigovor. Toa mo`e da se ka`e i za negovata<br />

prakti~<strong>na</strong> realizacija vo koja i <strong>na</strong>tamu treba da izostanuvaat<br />

zloupotrebi od bilo koj vid i da se prodol`i so sovesen inspekciski<br />

<strong>na</strong>dzor {to vo ovoj pogled e mo{ne z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> bra<strong>na</strong> <strong>na</strong> eventualnite<br />

kr{ewa <strong>na</strong> osudeni~kite prava.<br />

d) Na~eloto <strong>na</strong> profesio<strong>na</strong>lno, stru~no i korisno<br />

osposobuvawe <strong>na</strong> osudenicite ima za cel da gi za~uva i zgolemi<br />

sposobnostite <strong>na</strong> zatvorenicite za ~esno zarabotuvawe <strong>na</strong> sloboda.<br />

Ova <strong>na</strong>~elo {to e pomesteno me|u glavnite celi <strong>na</strong> osudeni~kata<br />

rabota se konkretizira niz odredbata od ~l. 110 st. 2 <strong>ZIS</strong>. So ovaa<br />

odredba zakonodavecot, vsu{nost, gi stesnuva mo`nostite <strong>na</strong> ova<br />

<strong>na</strong>~elo svesen deka brojnite uslovi od objektiv<strong>na</strong> priroda od koi<br />

nekoi deluvaat i <strong>na</strong>dvor od kazneno-popravnite i vospitno-popravnite<br />

ustanovi ne i dozvoluvaat <strong>na</strong> praktikata da go realizira o<strong>na</strong> {to e<br />

<strong>na</strong>jdobro za osudenikot.<br />

|) Na~eloto <strong>na</strong> ed<strong>na</strong>kvi uslovi <strong>na</strong> rabota so nie {to vladeat <strong>na</strong><br />

sloboda, vsu{nost, sodr`i ~etiri posebni barawa. Prvoto se sostoi<br />

76


vo toa organizacijata i metodite <strong>na</strong> rabota vo kazneno-popravnite i<br />

vospitno-popravnite ustanovi da bidat {to pobliski <strong>na</strong> onie {to<br />

va`at za sli~<strong>na</strong> rabota <strong>na</strong>dvor od niv zaradi toa zatvorenicite i<br />

vospitanicite da se podgotvat za normalni uslovi <strong>na</strong> rabota <strong>na</strong> sloboda.<br />

Vo taa smisla se veli deka proizvod<strong>na</strong>ta rabota treba da bide<br />

rentabil<strong>na</strong>, op{testveno potreb<strong>na</strong>, celesoobraz<strong>na</strong> i koris<strong>na</strong>, za{to<br />

samo toga{ go ima i vistinskoto z<strong>na</strong>~ewe vo razvivaweto pravilen<br />

odnos kon trudot i pozitivno vlianie vo prevospituvaweto <strong>na</strong> osudenite<br />

lica. Me|utoa vo vrska so ova barawe treba da se ka`e deka osudeni~kata<br />

rabota kaj <strong>na</strong>s se u{te ne e inkorporira<strong>na</strong> vo <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoto<br />

stopanstvo i deka poradi organizacijata <strong>na</strong> trudot i slabiot kvalitet<br />

<strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta sila osudenicite izrabotuvaat proizvodi so ponizok<br />

stepen <strong>na</strong> obrabotka so {to se smaluva efikasnosta <strong>na</strong> osudeni~kata<br />

rabota kako sredstvo <strong>na</strong> tretman.<br />

Vtoroto barawe e ekonomskata korist od rabotata <strong>na</strong> osudenite<br />

lica da ne bide <strong>na</strong> {teta <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Ovde se poa|a od toa resocijalizacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica preku osudeni~kata rabota da ne se podredi<br />

<strong>na</strong> `elbata za postignuvawe <strong>na</strong> ekonomska dobivka. Pri tolkuvaweto<br />

<strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo vo <strong>na</strong>{ata teorija, me|utoa, ~esto se odi predaleku koga<br />

negovata smisla se doveduva vo sprotivnost so postoeweto <strong>na</strong> penitencijarni<br />

ustanovi so samostojno fi<strong>na</strong>nsirawe. Ottuka i potrebata<br />

kone~no da se otvori i ras~isti pra{aweto {to neosnovano doveduva<br />

do pomirliv i pasiven stav deka vo ovaa oblast mo`e malku da se stori<br />

bez da se zafati pogolem del od fi<strong>na</strong>nsiskite sredstva {to za ovaa<br />

<strong>na</strong>me<strong>na</strong> gi izdvojuva zaednicata. Denes, imeno, dominira sfa}aweto<br />

deka ustanovite so samostojno fi<strong>na</strong>nsirawe mo`at da se dovedat vo<br />

direkt<strong>na</strong> vrska so mo`niot neuspeh vrz planot <strong>na</strong> resocijalizacijata.<br />

Ova stojali{te koe {to, vpro~em, praktikata ve}e go demantira, ne<br />

mora voop{to da z<strong>na</strong>~i zapirawe, tuku obratno - razvoj i otvarawe<br />

novi podra~ja preku koi mo`e da se izrazi trudot vo prevospitniot<br />

proces. Vo taa smisla izrabotkata <strong>na</strong> <strong>na</strong>u~ni elaborati {to osmisleno<br />

}e gi prou~at i poso~at mo`nostite za takva organizacija <strong>na</strong> trudot vo<br />

golema mera }e gi opleme<strong>na</strong>t site <strong>na</strong>~ela vrz koi e izgraden konceptot<br />

<strong>na</strong> osudeni~kiot trud. Osmisle<strong>na</strong>ta politika vo ovaa <strong>na</strong>soka mo`e da<br />

gi sopre site opasnosti od domi<strong>na</strong>cijata <strong>na</strong> ekonomskata korist <strong>na</strong>d<br />

drugite celi <strong>na</strong> trudot. Tie opasnosti, vsu{nost, i ne mora da se realni<br />

so ogled <strong>na</strong> osnovata vrz koi koj <strong>na</strong>s e postaveno funkcioniraweto<br />

<strong>na</strong> kazneniot sistem. Vo <strong>na</strong>soka <strong>na</strong> vakvo razmisluvawe sekoga{<br />

treba da se poa|a od toa deka slabata materija<strong>na</strong> osnova e glav<strong>na</strong><br />

pre~ka {to go sopira vistinskoto za`ivuawe <strong>na</strong> skoro site penolo{-<br />

ki <strong>na</strong>~ela. Dejstvoto <strong>na</strong> ovoj element mo`e da se sogleda od pove}e<br />

77


aspekti, me|utoa bez pretenzija za iscrpno vrednuvawe <strong>na</strong> nivnoto<br />

konkretno z<strong>na</strong>~ewe }e <strong>na</strong>vedeme samo deka slabata materija<strong>na</strong> osnova, a<br />

ottamu i nedovol<strong>na</strong>ta kadrovska ekipiranost go popre~uvaat pravilnoto<br />

i celosno ostvaruvawe <strong>na</strong> opservacijata i klasifikacijata <strong>na</strong><br />

osudenite lica. Ovie penitencijarni procesi pak od svoja stra<strong>na</strong> se<br />

osnovniot preduslov preku koi rabotniot tretman treba da se povrze<br />

so vistinskiot interes i mo`nostite <strong>na</strong> osudenikot. Ako se trgne pak<br />

od toa deka alie<strong>na</strong>cijata i dezalie<strong>na</strong>cijata <strong>na</strong> ~ovekot ne se problemi<br />

samo <strong>na</strong> slobodnite rabotnici i nivniot otu|en trud, tuku vo <strong>na</strong>{i<br />

uslovi i <strong>na</strong> osudenikot, kako i od toa deka <strong>na</strong>dvor od konceptot <strong>na</strong><br />

samofi<strong>na</strong>nsiraweto mo`nostite za <strong>na</strong>dminuvawe <strong>na</strong> ovoj problem se<br />

<strong>na</strong>visti<strong>na</strong> skromni, toga{ mora, i toa {to poskoro, da se ostvarat<br />

takvi procesi {to nema da se dvi`at samo vo ramkite <strong>na</strong> objektivnite<br />

materijani pretpostavki.<br />

Tretoto barawe <strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo e rabotata <strong>na</strong> osudenicite da bide<br />

taka organizira<strong>na</strong> da se ovozmo`i za{tita <strong>na</strong> nivnoto zdravje i<br />

niv<strong>na</strong>ta sigurnost. Zatoa rabotata treba da odgovara <strong>na</strong> site higiensko-tehni~ki<br />

uslovi {to se odnesuvaat <strong>na</strong> opredeleni oblici <strong>na</strong> proizvodstvo<br />

i zdravstve<strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> nivnite u~esnici. Vo taa smisla<br />

zboruva odredbata od ~l. 21 st. 3, ~l. 118 i 119 st. 1 <strong>ZIS</strong> vo koja se dava<br />

garancija za pravilno stimulirawe <strong>na</strong> produktivnosta <strong>na</strong> trudot i<br />

pravilen odnos <strong>na</strong> osudenicite kon istiot.<br />

So ~etvrtoto barawe <strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo e povrzano davaweto predlozi<br />

i <strong>na</strong>soki za re{avawe <strong>na</strong> nekoi momenti {to rabotniot tretman<br />

mo`at mnogu pove}e da go dobli`at do uslovite {to vladeat <strong>na</strong> sloboda.<br />

Vo taa smisla se istaknuva po~esto koristewe <strong>na</strong> otvorenite kazneno-popravni<br />

ustanovi i vospostavuvaweto ili razvivaweto <strong>na</strong> takov<br />

institucio<strong>na</strong>len re`im vrz ~ija osnova opredelen broj odbrani zatvorenici<br />

zaradi rabota vo slobodni uslovi }e ja <strong>na</strong>pu{tat kazne<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. Za ostvaruvawe <strong>na</strong> ovie barawa, zasega samo vo isklu~itelni<br />

slu~ai dava mo`nost i <strong>ZIS</strong> vo ~l. 111 st. 2, {to e i realno so ogled <strong>na</strong><br />

objektiv<strong>na</strong>ta sostoba vo koj se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong>{ite kazneno-popravni<br />

ustanovi. Ovie sostojbi i re{enija, me|utoa ne smeat da bidat pre~ka<br />

za perspektivno re{avawe <strong>na</strong> ovoj mo{ne z<strong>na</strong>~aen aspekt <strong>na</strong> osudeni~kiot<br />

trud.<br />

3. V. Penologija 2, str.169-187 i Rezolucija (75) 25 - Penolo{ki<br />

kompendium, str. 399- 400.<br />

78


^len 22<br />

Za podnesocite, slu`benite dejstvija i odlukite doneseni vo<br />

vrska so prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon osudenite lica ne<br />

pla}aat taksa.<br />

________________________<br />

Podneseoci se raznovidni poplaki, prigovori, pretstavki, molbi<br />

i `albi {to gi podnesuvaat osudenite lica, branitelot ili<br />

~lenovite <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong> osudenikot koi so zakon se ovlasteni za<br />

nivno podnesuvawe.<br />

Za slu`beni dejstvija se smetaat site onie postapuvawa {to<br />

organite za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite ili drugi ovlasteni organi gi<br />

prezemaat vo vrska so prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> odredbite od <strong>ZIS</strong>.<br />

Odluki se re{enija, uverenija, potvrdi, odobruvawa i drugi<br />

vidovi akti so koi se odlu~uva za nekoe pra{awe ili se potvrduva<br />

nekoja okolnost od oblasta <strong>na</strong> sankciite za kaznivi dela.<br />

Za niv osudenite lica ne pla}aat taksa.<br />

Glava III<br />

RAKOVODEWE SO RABOTITE NA IZVR[UVAWETO NA<br />

SANKCIITE<br />

^len 23<br />

(1) So rabotite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite rakovodi direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong> za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite vo<br />

sostav <strong>na</strong> Ministerstvoto za pravda (vo <strong>na</strong>tamo{niot tekst:<br />

Direkcijata).<br />

(2) Organizacijata i delokrugot <strong>na</strong> rabotite {to se izvr{uvaat<br />

vo Direkcijata se opredeluvaat so zakon.<br />

________________________<br />

So odredbata e utvrdeno deka so rabotite <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

rakovodi direktorot <strong>na</strong> Direkcijata <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong> za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

vo sostav <strong>na</strong> Ministerstvoto za pravda i deka organizacijata i<br />

delokrugot <strong>na</strong> rabotite {to se izvr{uvaat vo Direkcijata se opredeluvaat<br />

so zakon.<br />

So ogled deka od st. 1 proizleguva deka Direkcijata e vostanove<strong>na</strong><br />

odnosno osnova<strong>na</strong> so <strong>ZIS</strong>, osnovaweto <strong>na</strong> Direkcijata ne e predmet<br />

<strong>na</strong> drug poseben zakon. Od druga stra<strong>na</strong> soglasno st. 2 predmet <strong>na</strong><br />

utvrduvawe <strong>na</strong> drug poseben zakon treba da bide samo organizacijata i<br />

delorugot <strong>na</strong> rabotite {to gi izvr{uva Direkcijata. Ottuka, so ogled<br />

79


deka vo Republika Makedonija prestoi donesuvawe <strong>na</strong> nov Zakon za<br />

organite <strong>na</strong> dr`av<strong>na</strong>ta uprava so koj }e se uredi organizacijata,<br />

vidovite i delokrugot <strong>na</strong> organite <strong>na</strong> dr`av<strong>na</strong>ta uprava, obvrskata<br />

koja proizleguva od st. 2 - organizacijata i delokrugot <strong>na</strong> rabotite<br />

{to se izvr{uvaat vo Direkcijata - }e se opredelat so toj zakon. Me|utoa,<br />

do donesuvaweto <strong>na</strong> Zakonot za dr`av<strong>na</strong> uprava ne postojat sistemski<br />

pre~}i za otpo~nuvawe so rabota <strong>na</strong> Direkcijata, so status i<br />

<strong>na</strong>dle`nosti utvrdeni vo <strong>ZIS</strong>. Spored toa Direkcijata za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> sankciite vo <strong>na</strong>{ata dr`ava fakti~}i e konstituira<strong>na</strong> i zapo~<strong>na</strong><br />

da funkcionira so stapuvaweto <strong>na</strong> sila <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> <strong>na</strong> 1 februari 1997<br />

godi<strong>na</strong>.<br />

Vo delokrugot <strong>na</strong> Direkcijata spa|aat slednive raboti i zada~i:<br />

- podgotvuvawe <strong>na</strong> predlozi za donesuvawe <strong>na</strong> zakoni, <strong>na</strong>crti i<br />

predlozi <strong>na</strong> zakoni i drugi propisi i op{ti akti vo vrska so izvr-<br />

{uaweto <strong>na</strong> sankciite, amnestijata i pomiluvaweto,<br />

- izgotvuvawe <strong>na</strong> izve{tai, a<strong>na</strong>lizi, osvrti, informacii i drugi<br />

materijali <strong>na</strong> Pretsedatelot <strong>na</strong> Republika Makedonija, Sobranieto<br />

<strong>na</strong> Republika Makedonija i Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija,<br />

- vr{ewe stru~no-instruktorski <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo kazneno-popravnite ustanovi, kako i <strong>na</strong>dzor vo odnos<br />

<strong>na</strong> prezemenite dejstvija zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, maloletni~ki<br />

zatvor i drugi krivi~ni i prekr{o~ni kazni vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi i vospitno popravnite domovi,<br />

- sledewe i prou~uvawe <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> kazneno-popravnite i vospitno-popravnite<br />

ustanovi vo vrska so u<strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta<br />

organizacija i rabota, kadrovskite pra{awa i obezbeduvaweto uslovi<br />

za rabota,<br />

- vr{ewe <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki,<br />

- izvr{uvawe <strong>na</strong> upravno pravni raboti vo odnos <strong>na</strong> prekinuvaweto<br />

<strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, progresiraweto, premestuvaweto,<br />

osamuvaweto, davaweto odobrenija za rabota <strong>na</strong>dvor od ustanovite,<br />

odgovornostite <strong>na</strong> osudenite lica za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong> rabotnicite vo kazneno-popravnite ustanovi i vospitno-popravnite<br />

domovi,<br />

- vr{ewe raboti i zada~i vo vrska so davaweto amnestija i pomiluvawe<br />

<strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- sledewe i u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> obukata i stru~noto usovr{uvawe za<br />

vrabotenite vo kazneno-popravnite ustanovi i vospitno-popravnite<br />

domovi,<br />

- sledewe i u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> stopanskoto rabotewe <strong>na</strong> kaznenopopravnite<br />

ustanovi i vospitno-popravnite domovi,<br />

80


- planirawe i vodewe gri`a za osovremenuvawe <strong>na</strong> uslovite za<br />

rabota i opremuvawe so tehni~ki pomagala i druga oprema,<br />

- sorabotka so Evropskiot sud za ~ovekovite prava, Dr`av<strong>na</strong>ta<br />

komisija za <strong>na</strong>dzor, sudovite i drugite dr`avni organi,<br />

- vopostavuvawe i odr`uvawe <strong>na</strong> informaciski sistem i evidencija<br />

<strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- kreirawe i razvivawe <strong>na</strong> prvostepe<strong>na</strong>ta rabota vo ustanovata,<br />

- vodewe gri`a za razvoj <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta za{tita <strong>na</strong> osudenite<br />

lica,<br />

- kreirawe, razvivawe i voed<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> vertikal<strong>na</strong>ta klasifikacija<br />

<strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- sorabotka so fakulteti, instituti, centri za socijal<strong>na</strong> rabota<br />

i nevladini organizacii,<br />

- usoglasuvawe <strong>na</strong> kodeksot <strong>na</strong> etika <strong>na</strong> penolo{kite rabotnici,<br />

- vodewe gri`a za za{tita <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- vodewe gri`a za podobruvawe <strong>na</strong> standardot <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- istra`uvawe i planirawe <strong>na</strong> mo`nostite <strong>na</strong> specifi~ni oblici,<br />

metodi i sredstva <strong>na</strong> tretman i vr{ewe drugi raboti i zada~i vo<br />

vrska so izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaznite i drugite sankcii i pomiluvaweto.<br />

^len 24<br />

So ustanovite vo koi se izvr{uvaat sankciite rakovodat lica<br />

so zvawa, prava i dol`nosti opredeleni so ovoj zakon.<br />

Glava IV<br />

USTANOVI ZA IZVR[UVAWE NA KAZNATA ZATVOR<br />

1. Vidovi i osnovawe <strong>na</strong> ustanovi<br />

^len 25<br />

(1) Kaz<strong>na</strong>ta zatvor se izvr{uva vo kazneno-popravni ustanovi.<br />

(2) Nadle`nosta i funkcioniraweto <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi se opredeluva so ovoj zakon.<br />

________________________<br />

1. Vo <strong>na</strong>{iot penitencijaren sistem kaz<strong>na</strong>ta zatvor se izvr{uva<br />

vo kazneno-popravni ustanovi. Kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova e op{t i<br />

poedine~en <strong>na</strong>ziv za sekoja od niv. So ovoj <strong>na</strong>ziv precizno i celosno se<br />

opredeluva dejnosta {to se vr{i i ottamu e poprikladen od <strong>na</strong>zivot<br />

"ustanovi za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>" koj {to e upotreben vo ~l. 35 st. 7<br />

KZ.<br />

81


2. Kazneno-popravnite ustanovi se dr`avni institucii vo sostav<br />

<strong>na</strong> Ministerstvoto za pravda.<br />

^len 26<br />

(1) Kazneno-popravnite ustanovi se osnovaat i ukinuvaat so<br />

uredba <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija po predlog <strong>na</strong><br />

ministerot za pravda.<br />

(2) So uredbata od stavot 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se opredeluva vidot,<br />

sedi{teto i podra~jeto <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi.<br />

(3) Ministerot za pravda so op{t akt vr{i rasporeduvawe <strong>na</strong><br />

osudenite i osudenite maloletni lica vo kazneno popravnite i vospitno<br />

popravnite ustanovi.<br />

________________________<br />

So odredbata se vospostavuva obvrskata od donesuvawe <strong>na</strong> dva<br />

normativni akti so osobeno z<strong>na</strong>~ewe za normalnoto izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite od institucio<strong>na</strong>len karakter. Prviot od niv e uredbata so<br />

koja se osnovaat i ukinuvaat kazneno-popravnite ustanovi. So taa uredba<br />

se opredeluva i nivniot vid, sedi{teto i podra~jeto <strong>na</strong> dejstvuvawe.<br />

Uredbata, po predlog <strong>na</strong> ministerot za pravda, ja donesuva Vladata<br />

<strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

Ministerot za pravda, kako predlaga~ <strong>na</strong> kategorizacijata <strong>na</strong><br />

kazneno-popravnite ustanovi i vospitno-popravni domovi, za nivnoto<br />

osnovawe ili ukinuvawe podgotvuva iscrpen elaborat vo koj se sodr-<br />

`ani site <strong>na</strong>u~no i empisriski soz<strong>na</strong>nija koi ja potkrepuvaat potrebata<br />

od nivnoto funkcionirawe vo soglasnost so materijalnite pretpostav}i,<br />

dvi`eweto <strong>na</strong> populacijata <strong>na</strong> zatvorenicite i {titenicite<br />

i <strong>na</strong>~elata sodr`ani vo <strong>ZIS</strong>. Pritoa e osobeno z<strong>na</strong>~ajno deka vo <strong>na</strong>-<br />

{ata zemja site <strong>na</strong>vedeni ustanovi se od republi~}i karakter, i soodvetno<br />

<strong>na</strong> toa sredstvata za niv<strong>na</strong>ta rabota se obezbeduvaat od Buxetot<br />

<strong>na</strong> Republikata. Na toj <strong>na</strong>~in vo maksimal<strong>na</strong> mera se obezbeduva formirawe<br />

<strong>na</strong> razgraneta kategorizacija <strong>na</strong> ustanovite vo koja dominira<br />

vodeweto gri`a za posebnite objektivni karakteristi}i <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

i {titenicite. Seto toa e vo soglasnost do domi<strong>na</strong>ntnoto penolo{ko<br />

<strong>na</strong>~elo da se insistira vrz specijalizacija <strong>na</strong> kazneno popravnite<br />

ustanovi, vrz sozdavaweto posebni ustanovi vo koi mo`e da se<br />

sproveduvaat razli~ni oblici, metodi i sredstva <strong>na</strong> tretman koi<br />

zavisat od razli~nite pojdovni karakteristiki <strong>na</strong> <strong>na</strong>vede<strong>na</strong>ta<br />

populacija. (v. Penologija 2, str. 137-147 i 249 i <strong>na</strong>tamu).<br />

Vtoriot, e op{t akt so koi se vr{i rasporeduvawe <strong>na</strong> osudenite<br />

i prekr{o~no kaznetite polnoletni lica <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor, kako i <strong>na</strong><br />

82


maloletnite lica <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~}i zatvor<br />

ili vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo vospitno-poprav<strong>na</strong> ustanova. Ovoj<br />

op{t akt koj go donesuva ministerot za pravda e Re{enieto za rasporeduvawe<br />

<strong>na</strong> osudenite i osudenite maloletni lica vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi i vospitno-popravnite ustanovi (SV RM 1997/22).<br />

^len 27<br />

Kazneno-popravnite ustanovi (vo <strong>na</strong>tamo{niot tekst: ustanovi)<br />

spored stepenot <strong>na</strong> obezbeduvaweto, stepenot <strong>na</strong> ograni~uvaweto <strong>na</strong><br />

slobodata i vidot <strong>na</strong> merkite {to vo postapuvaweto se primenuvaat<br />

sprema osudenite lica, mo`at da se osnovaat kako ustanovi od<br />

zatvoren, poluotvoren i otvoren vid.<br />

________________________<br />

Zavisno od stepenot <strong>na</strong> obezbeduvaweto, stepenot <strong>na</strong> ograni~uvaweto<br />

<strong>na</strong> slobodata i vidot <strong>na</strong> merkite {to vo postapuvaweto se primenuvaat<br />

vrz niv, osudenite lica se rasporeduvaat vo ustanovi od zatvoren,<br />

poluotvoren i otvoren vid. Ovoj kriterium poa|a od potrebata<br />

osudenite lica da se izdvojat vo takvi ustanovi kade {to, so ogled <strong>na</strong><br />

re`imot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta nema da pretstavuvaat poseben<br />

problem za perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong> ustanovata i za osta<strong>na</strong>tite osudeni lica. Toa<br />

od druga stra<strong>na</strong> z<strong>na</strong>~i deka <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong> koi, poradi karakteristikite<br />

<strong>na</strong> svojata li~nost, pretstavuvaat mala opasnost za svojata<br />

okoli<strong>na</strong> treba da im se obezbedi povolen re`im so poslobodno<br />

dvi`ewe i maksimalno dobli`uvawe do uslovite <strong>na</strong> slobodniot `ivot<br />

so rabota {to <strong>na</strong>j~esto se vr{i <strong>na</strong>dvor od ustanovata i, po pravilo, bez<br />

stra`atski <strong>na</strong>dzor.<br />

^len 28<br />

(1) Ustanovite od zatvoren vid imaat fizi~ko i materijalno<br />

obezbeduvawe, kako {to se vooru`e<strong>na</strong> stra`a, ogradni yidovi, tehni~ki<br />

sredstva i drugi merki za obezbeduvawe koi go popre~uvaat<br />

begstvoto <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(2) Ustanovite od poluotvoren vid imaat vooru`e<strong>na</strong> stra`a<br />

koja ja obezbeduva discipli<strong>na</strong>ta i go kontrolira dvi`eweto <strong>na</strong><br />

osudenite lica.<br />

(3) Ustanovite od otvoren vid nemaat fizi~ko i materijalno<br />

obezbeduvawe. Organizacijata <strong>na</strong> `ivotot i rabotata <strong>na</strong> osudenite<br />

lica vo ovie ustanovi se zasnovuva vrz samodiscipli<strong>na</strong> i li~<strong>na</strong><br />

83


odgovornost, a kontrola vrz nivnoto dvi`ewe i rabota vr{at<br />

vospituva~i i instruktori.<br />

(4) Vo ustanovite od otvoren vid mo`e da se organizira slu`ba<br />

zaradi obezbeduvawe <strong>na</strong> objektot.<br />

________________________<br />

1. Osnov<strong>na</strong>ta zamisla <strong>na</strong> kategorizacijata <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi vostanove<strong>na</strong> so ovaa odredba poa|a od penolo{kata koncepcija<br />

spored koja <strong>na</strong> osudenite lica im se ovozmo`uva postepeno dobli`uvawe<br />

kon slobodata, preku postojano progresirawe od ustanova so<br />

postrog vo ustanova so poliberalen re`im <strong>na</strong> izvr{uvawe.<br />

2. Zatvorenite kazneno-popravni ustanovi gi karakterizira postoewe<br />

<strong>na</strong> fizi~ki, materijalni i drugi sredstva za obezbeduvawe od<br />

begstvo <strong>na</strong> osudenite lica. Tie mo`at da bidat so obi~no, maksimalno<br />

i super-sigurnosno obezbeduvawe. Poslednite dva vida se konstrukcija<br />

<strong>na</strong> amerkanskata teorija i praktika iako se sre}avaat i vo drugi zemji<br />

vo koi opredeleni pri~ini ja <strong>na</strong>lo`uvaat potrebata od niv<strong>na</strong> egzistencija.<br />

Taka, <strong>na</strong> primer, zatvori so maksimalno obezbeduvawe vo SAD se<br />

Folsom, Sen Kventin, Sing-Sing, vo Danska - Vridslosel, vo [vedska<br />

- Kumla, vo Francija - Sente itn. itn.<br />

Celta <strong>na</strong> zatvorite so maksimalno osiguruvawe, vsu{nost, ne se<br />

sostoi samo vo toa da se <strong>na</strong>pravi postrogo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Niv<strong>na</strong>ta edinstve<strong>na</strong> cel ne e nitu onevozmo`uvaweto <strong>na</strong> begstvo. Tie<br />

voedno pretstavuvaat sredstvo preku strogata discipli<strong>na</strong>, onie zatvorenici<br />

{to ne mo`at da se dr`at bez {teta vo obi~niot zatvor, da<br />

se spre~at da si <strong>na</strong>{tetat <strong>na</strong> sebe ili <strong>na</strong> svoite soosudenici. Niv<strong>na</strong>ta<br />

cel e da ovozmo`i <strong>na</strong>jgolema mo`<strong>na</strong> sigurnost i da se oddelat onie<br />

zatvorenici za koi e nu`no potreb<strong>na</strong> stroga discipli<strong>na</strong>. Vo zatvorite<br />

vo SAD brojni zatvorenici se soo~uvaat so opasnosta <strong>na</strong> prezemawe<br />

represalii od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> svoite soosudenici zaradi {to se potrebni<br />

zatvori so vakov stepen <strong>na</strong> obezbeduvawe. Isto taka i {efovite <strong>na</strong><br />

bandi se spre~uvaat vo svoite krimi<strong>na</strong>lni aktivnosti {to mo`at da gi<br />

ostvaruvaat po pat <strong>na</strong> izdavawe <strong>na</strong>redbi od pomalku obezbedenite<br />

ustanovi.<br />

Zavodite so maksimalen stepen <strong>na</strong> obezbeduvawe se obremeneti<br />

so mnogubrojni slabosti {to go onevozmo`uvaat ostvaruvaweto <strong>na</strong><br />

prevospitnite procesi iako i vo niv se sproveduvaat individualizirani<br />

tretmani bazirani vrz v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong> klasifikacija <strong>na</strong> osudenite<br />

lica. Strogata discipli<strong>na</strong> i otsustvoto ili <strong>na</strong>maleniot broj pogodnosti<br />

za ostvaruvawe kontakti so <strong>na</strong>dvore{niot svet doveduvaat do<br />

avtomatizam vo povedenieto i razni drugi psihi~ki <strong>na</strong>p<strong>na</strong>tosti poradi<br />

{to se javuvaat mnogubrojni buntovi karakteristi~ni za ovoj tip <strong>na</strong><br />

zavodi osobeno toga{ koga se od golem kapacitet. Toa e sogledano i vo<br />

84


zemjite vo ~ija praktika e vklu~en vakviot vid <strong>na</strong> zavodi i zatoa se<br />

otka`uvaat od niv<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong> izgradba, no i kon ukinuvawe <strong>na</strong><br />

ve}e postojnite ustanovi. Taka, <strong>na</strong> primer, od tie pri~ini vo 1962<br />

godi<strong>na</strong> e uki<strong>na</strong>t poz<strong>na</strong>tiot super-sigurnosen zavod Alkatraz {to se<br />

<strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> eden ostrov pokraj San Fransisko.<br />

Poradi seto ova sovremenite penitencijarni sistemi im davaat<br />

prednost <strong>na</strong> poluotvorenite kazneni zavodi ili oddelnija.<br />

3. Ustanovite od poluotvoren vid imaat vooru`e<strong>na</strong> stra`a, ogradni<br />

yidovi ili ograda od `ica, tehni~}i sredstva i drugi merki za<br />

obezbeduvawe re~isi vo ed<strong>na</strong>kva merka kako i ustanovite od zatvoren<br />

vid. Ottamu fizi~koto i materijalnoto obezbeduvwe ne se <strong>na</strong>jbitnite<br />

odrednica za nivnoto diferencirawe od ustanovite od zatvoren vid.<br />

O<strong>na</strong> {to vo osnova ja <strong>na</strong>metnuva razlikata me|u niv, glavno se sostoi<br />

vo poblagiot re`im <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta koj se sostoi vo poslobodnoto<br />

dvi`ewe vo krugot <strong>na</strong> ustanovata i <strong>na</strong>dvor od nea, odnosno<br />

vo mo`nosta niz poliberalen re`im <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

osudenicite da se steknuvaat pogolemiot broj <strong>na</strong> pogodnosti,<br />

Vo ovie ustanovi se upatuvaat osudeni lica koi pru`aat dovol<strong>na</strong><br />

garancija deka nema da go zloupotrebat popovolniot re`im i <strong>na</strong>maleniot<br />

obem <strong>na</strong> materijalni pre~ki za begstvo.<br />

4. Takvi lica se upatuvaat <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i vo otvoreni<br />

kazneno-popravni ustanovi i oddelenija vo koi vo <strong>na</strong>jgolema<br />

mo`<strong>na</strong> mera se otstraneti elementite <strong>na</strong> obezbeduvawe, trgnuvaj}i od<br />

idejata "deka <strong>na</strong>jdobro se zatvoreni onie vrati {to mo`at da se ostavat<br />

otvoreni". Osnov<strong>na</strong>ta karakteristika <strong>na</strong> ovie ustanovi, se sostoi<br />

vo realizacijata <strong>na</strong> prevospitnite programi so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> individualizirani<br />

postapki {to }e ja razvijat li~<strong>na</strong>ta odgovornost i samodiscipli<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> osudenite lica i vo isto vreme }e gi otstra<strong>na</strong>t posledicite<br />

od razli~nite deprivacii vo ustanovite i <strong>na</strong> <strong>na</strong>jdobar <strong>na</strong>~in<br />

}e go podgotvat osudenoto lice za `ivot <strong>na</strong> sloboda.<br />

Kazneno popravnite ustanovi od otvoren vid nemaat fizi~ko i<br />

materijalno obezbeduvawe koe bi pretstavuvalo pre~ka za begstvo <strong>na</strong><br />

osudenite lica. Postapuvaweto sprema osudenite lica vo niv se zasniva<br />

vrz niv<strong>na</strong>ta samodiscipli<strong>na</strong> i li~<strong>na</strong>ta odgovornost, a kontrolata<br />

<strong>na</strong> nivnoto dvi`ewe i rabota ja vr{at vospituva~i i instruktori.<br />

Vo ustanovite od otvoren vid mo`e isklu~ivo da se organizira<br />

slu`ba za ~uvawe <strong>na</strong> objektot i imotot <strong>na</strong> ustanovata. Taa slu`ba me|utoa<br />

vo nikioj slu~aj ne smee da se ized<strong>na</strong>~uva so slu`bata za obezbeduvawe<br />

<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Za kazneno-popravnite ustanovi od otvoren vidi pove}e Penologija<br />

2, str. 159-167. V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 13 i 27.<br />

85


^len 29<br />

Vo ustanovite od zatvoren vid se osnovaat poluotvoreni i otvoreni<br />

oddelenija, a vo ustanovite od poluotvoren vid - otvoreni i zatvoreni<br />

oddelenija.<br />

________________________<br />

So cel da se ovozmo`i postapnost vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> tretmanot<br />

i vo taa smisla progresirawe <strong>na</strong> osudenite lica od edno ponisko,<br />

kon drugo, povisoko nivo <strong>na</strong> resocializiranost, vo site ustanovi od<br />

zatvoren vid mora da postojat posebni oddelenija od poluotvoren i<br />

otvoren vid, a vo onie od poluotvoren vid, oddelenija od zatvoren i<br />

otvoren vid.<br />

Za z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> dvi`eweto od edno vo drugo oddelenie i ottamu<br />

za menuvaweto <strong>na</strong> polo`bata <strong>na</strong> osudenoto lice vo funkcija <strong>na</strong><br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> resocijalizacijata v. Penologija 1, str. 158-165 i Penologija<br />

2, str. 157-158.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 150-153.<br />

^len 30<br />

(1) Vo ustanovite se osnovaat oddelenija za priem <strong>na</strong> osudeni<br />

lica (priemni oddelenija).<br />

(2) Vo ustanovite od poluotvoren vid se osnovaat oddelenija za<br />

prekr{o~no kazneti lica.<br />

(3) Za bolni osudeni lica se osnova dom bolnica kako poseb<strong>na</strong><br />

ustanova.<br />

________________________<br />

1. Vo vrska so st. 1 v. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 95 st. 2 i 3 i 96.<br />

2. Vo site kazneno-popravni ustanovi od poluotvoren vid se<br />

osnovaat oddelenija za prekr{o~no kaznenti lica. Soglasno (privremenoto)<br />

Re{enie za rasporeduvawe <strong>na</strong> osudenite i osudenite maloletni<br />

lica vo kazneno-popravnite ustanovi i vospitno-popravniet ustanovi<br />

(SV RM 1997/22) za takvi oddelenija vo koi se izdr`uva prekr{o~<strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong> za ma{ki i `enski lica, kaj <strong>na</strong>s se opredeleni poluotvorenite<br />

ustanovi vo Bitola (za podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Bitola, Resen i<br />

Ki~evo), Gevgelija (za podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Gevgelija, Negotino<br />

i Kavadarci), Ohrid (za podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Debar,<br />

Ohrid i Struga), Skopje (za podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Skopje I,<br />

Skopje II i Kumanovo), Tetovo (za podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Gostivar<br />

i Tetovo) i [tip (za podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Berovo,<br />

Vinica, Del~evo, Ko~ani, Sveti Nikole i [tip). Me|utoa do done-<br />

86


suvaweto <strong>na</strong> uredbata od ~l. 26 <strong>ZIS</strong>, prekr{o~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> za ma{ki i<br />

`enski osudeni lica e predvideno da se izvr{uva i vo ustanovite koi<br />

zasega funkcioniraat kako oddelenija <strong>na</strong> druga kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova. Toa e slu~aj so ustanovite vo Prilep (od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite<br />

sudovi Kru{evo i Prilep), Veles (od podra~jeto <strong>na</strong> osnovniot<br />

sud Veles), Kriva Palanka (od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Kratovo<br />

i Kriva Palanka) i Strumica (od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi<br />

Radovi{ i Strumica).<br />

3. Kriteriumot zdravstve<strong>na</strong> sostojba <strong>na</strong> osudenite lica pretstavuva<br />

edno od op{toprifatenite merila za odvojuvawe <strong>na</strong> onie kategorii<br />

osudeni lica sprema koi, poradi niv<strong>na</strong>ta starost, bolest ili<br />

drugi organski ili psihi~ki rastrojstva se <strong>na</strong>lo`uva potrebata od niv<strong>na</strong><br />

poseb<strong>na</strong> za{tita i lekuvawe. Poa|aj}i od humanisti~kite idei so<br />

koi e protkae<strong>na</strong> sovreme<strong>na</strong>ta penolo{ka misla i praktika vo posebni<br />

kazneno-popravni ustanovi ili oddelenija se izdvojuvaat licata koi<br />

boleduvaat od opredeleni zarazni bolesti, fizi~ki hendikepiranite<br />

i stari osudeni lica {to ne se sposobni za rabota, kako i pote{kite<br />

psihopatski li~nosti, alkoholi~ari, <strong>na</strong>rkomani i sl.<br />

Poseben problem vo ovaa smisla pretstavuva iz<strong>na</strong>o|aweto<br />

specifi~en tretman za zatvorenicite {to ja so~inuvaat kategorijata<br />

psihopati, li~nosti koi poradi svoite posebni psihi~ki svojstva<br />

te{ko se vklopuvaat vo socijal<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong>. Iako nivnite intelektualni<br />

sposobnosti se za~uvani poradi o{tetuvawe <strong>na</strong> podra~jeto <strong>na</strong><br />

~uvstvata, <strong>na</strong>gonite, temperamnetot i <strong>na</strong>vikite, nivnite aktivnosti se<br />

neadekvano motivirani, ~esto se <strong>na</strong>so~eni kon zadovoluvawe <strong>na</strong> svoite<br />

hedonisti~ki potrebi {to se ostvaruvaat <strong>na</strong> prete`no agresiven<br />

<strong>na</strong>~in bez sposobnost za samokontrola i adekvatno rezonirawe. Toa se<br />

lica {to nemaat dovolno razvieno ~uvatvo <strong>na</strong> vi<strong>na</strong> i strav, lica {to<br />

gi preziraat op{testvenite normi <strong>na</strong> povedenie i vospostavuvawe<br />

trajni i bliski socijalni vrski, so slaba volja i sposobnost za u~ewe i<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotnite zada~i, poradi {to vo golema mera e<br />

ote`<strong>na</strong>to korigiraweto <strong>na</strong> nivnoto povedenie i li~nosta kako celi<strong>na</strong>.<br />

Seto toa go <strong>na</strong>lo`uva baraweto za nivno odvojuvawe vo posebni<br />

kazneno-popravni ustanovi {to raspolagaat so kvalifikuvan kadar,<br />

dovolno sposoben, trpeliv i uporen vo realizacijata <strong>na</strong> zada~ite {to<br />

im se dovereni vo rabotata so ovaa kategorija osudeni lica.<br />

[to se odnesuva do alkoholi~arite i <strong>na</strong>rkomanite (koi ~esto se<br />

sre}avaat vo zatvorite, poradi toa {to mnogu ~esto vo svetot, pa i kaj<br />

<strong>na</strong>s, merkata <strong>na</strong> nivno lekuvawe se sproveduva za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i po pravilo vo ramkite <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi)<br />

poradi nivnite karakteristi~ni svojstva i potrebata od lekuvawe<br />

i tie <strong>na</strong>j~esto se odvojuvaat od drugite zatvorenici vo posebni<br />

87


kazneni ustanovi ili oddelenija. Op{ta karakteristika <strong>na</strong> ovaa<br />

kategorija <strong>na</strong> osudeni lica e vo toa {to nivnoto mi<strong>na</strong>to i sega{no<br />

povedenie se <strong>na</strong>o|a vo opredelen kauzalen odnos so skolonosta kon<br />

prekumer<strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> alkohol i opojni sredstva, a tokmu taa skolonost<br />

go popre~uva ostvaruvaweto <strong>na</strong> prevospitnite procesi vo penitencijarnite<br />

ustanovi. Poradi dietazata kon alkohol i opojni sredstva<br />

i poradi posledicite od niv<strong>na</strong>ta upotreba ovie lica obi~no se egocentri~ni,<br />

povodlivi, so zatapeni moralni ~uvstva, so opad<strong>na</strong>ta intelektual<strong>na</strong><br />

efikasnost, so vidlivi manifestacii <strong>na</strong> vozdr`anost, strav<br />

i nemir. Takvata sostojba kaj niv doa|a do izraz osobeno po nivnoto<br />

li{uvawe od sloboda poradi psiholo{kiot {ok od zatvoraweto i<br />

<strong>na</strong>glata apstinencija od alkohol ili opojni sredstva. Seto toa gi doveduva<br />

ovie lica vo poseb<strong>na</strong> sostojba <strong>na</strong> psihi~ka nervoza i <strong>na</strong>p<strong>na</strong>tost<br />

koja se manifestira niz kr{ewe <strong>na</strong> zatvorskata discipli<strong>na</strong>, sudiri i<br />

netoleranten odnos sprema drugite zatvorenici i zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l, <strong>na</strong>stojuvawe <strong>na</strong> sekoj <strong>na</strong>~in da se dojde do aklohol ili opojni<br />

sredstva i sl. Vakvata sostojba <strong>na</strong>lo`uva ovaa kategorija osudeni lica<br />

vo sekoj slu~aj da se odvoi od osta<strong>na</strong>tite osudenici za{to samo <strong>na</strong> toj<br />

<strong>na</strong>~in e ostvarliv nivniot poseben tretman.<br />

Vo ovaa smila vo Rezolucijata (73) 6 - Kazneni aspekti <strong>na</strong><br />

zloupotrebata <strong>na</strong> drogata, usvoe<strong>na</strong> od Komitetot <strong>na</strong> ministrite od 19<br />

januari 1973 godi<strong>na</strong>, vo t. E se veli: Dokolku lice zavisnik od droga e<br />

osudeno <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor, istoto treba da se raspredeli vo institucija<br />

koja {to ima mo`nosti za tretman i rehabilitacija <strong>na</strong> zavisnici od<br />

droga. I <strong>na</strong>tamu (t. F), Policijata, obvinitelite, sudiite, zatvorskata<br />

administracija, slu`benite lica za odreduvawe <strong>na</strong> probacija i drugi<br />

koi se zadol`eni za sproveduvawe <strong>na</strong> kaznetiot zakon(ik) treba da<br />

imaat pristap do informaciite za razli~nite aspekti <strong>na</strong><br />

zloupotrebata <strong>na</strong> drogata i tamu kade {to toa e soodvetno, da dobivaat<br />

specijal<strong>na</strong> obuka vo taa oblast. V. Rezolucija (73) 6 - Penolo{ki<br />

kompendium, str. 389-393.<br />

Vo strukturata <strong>na</strong> osudeni~kata populacija <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe<br />

od sloboda ~esto e prisut<strong>na</strong> i kategorijata <strong>na</strong> lica so neuroti~ni,<br />

psihopatski i sli~ni pra~ki koja vo ustanovite pretstavuva poseben<br />

problem. Ovie lica i<strong>na</strong>ku dosta di<strong>na</strong>mi~ni vo svoeto povedenie<br />

agresivno reagiraat <strong>na</strong> merkite {to se prezemaat od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

zatvorskata administracija, gi odbivaat vospitnite i prevospitnite<br />

vlijanija i z<strong>na</strong>~itelno ja <strong>na</strong>ru{uvaat rabotata so osta<strong>na</strong>tite<br />

kategorii <strong>na</strong> osudenici. Od tie pri~ini nu`no e <strong>na</strong>jprvin tie da bidat<br />

fizi~ki odvoeni od drugite osudenici i vrz niv vo prv red da se<br />

primenuvaat metodite <strong>na</strong> psihoterapeutsko lekuvawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

stru~waci i dovolno iskusni lekari, psiholozi i neuropsihijatri.<br />

88


Za site ovie kategorii <strong>na</strong> osudeni lica <strong>ZIS</strong> predviduva nivnoto<br />

smestuvawe i lekuvawe da se ostvaruva vo poseb<strong>na</strong> ustanova tn. dom -<br />

Bolnica. Poradi nedostig <strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nsiski sredstva takva ustanova<br />

me|utoa, kaj <strong>na</strong>s sî u{te ne e osnova<strong>na</strong>.<br />

^len 31<br />

(1) Vo ustanovite od zatvoren vid se osnovaat posebni<br />

oddelenija za osudeni lica stranski dr`avjani i za lica bez<br />

dr`avjanstvo.<br />

(2) Pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor za licata od stavot 1<br />

<strong>na</strong> ovoj ~len se primenuvaat me|u<strong>na</strong>rodnite dokumenti {to se<br />

odnesuvaat za izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor <strong>na</strong> ovaa kategorija<br />

osudeni lica.<br />

________________________<br />

1. Soglasno ovaa odredba i Re{enieto za rasporeduvawe <strong>na</strong><br />

osudenite i osudenite maloletni lica vo kazneno-popravnite ustanovi<br />

i vospitno-popravnite ustanovi, kaznite zatvor i do`ivoten zatvor za<br />

stranski dr`avjani i lica bez dr`avjanstvo se izvr{uvaat vo zasega<br />

edinstve<strong>na</strong>ta ustanova od zatvoren vid - KPD Idrizovo.<br />

2. Vo odnos <strong>na</strong> tretmanot <strong>na</strong> stranskite zatvorenici treba sekoga{<br />

da se imaat predvid osnovnite me|u<strong>na</strong>rodni prepora}i. Vo ovaa<br />

smisla gi potencirame Preporakite za postapuvawe so stranskite zatvorenici<br />

doneseni <strong>na</strong> Sedmiot kongres <strong>na</strong> ON za prevencija <strong>na</strong><br />

krimi<strong>na</strong>lot i postapuvawe so prestapnicite:<br />

1. Preselbata <strong>na</strong> stranskiot zatvorenik vo vostanovenite<br />

zatvori ne bi trebalo da bide zasnova<strong>na</strong> <strong>na</strong> negovata <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pripadnost.<br />

2. Stranskite zatvorenici treba da imaat ed<strong>na</strong>kov pristap kako i<br />

doma{nite zatvorenici do pravoto <strong>na</strong> obrazovanie, rabotata i stru~noto<br />

osposobuvawe.<br />

3. Stranskite zatvorenici vo princip treba da imaat ed<strong>na</strong>kov<br />

pristap do alter<strong>na</strong>tivnite sankcii, kako i do dozvolenite otsustva i<br />

drugi izleguvawa od zatvorot kako i doma{nite zatvorenici.<br />

4. Stranskite zatvorenici po priemot vo zatvorot treba bez<br />

odlagawe da se informiraat za zatvorskiot re`im, vklu~itelno i za<br />

glavnite pravila <strong>na</strong> postapuvaweto <strong>na</strong> jazik {to go razbiraat i <strong>na</strong> koj<br />

glavno pi{uvaat.<br />

5. Religioznite uveruvawa i obi~aite <strong>na</strong> stranskite zatvorenici<br />

mora da se po~ituvaat.<br />

89


6. Stranskite zatvorenici bez odlagawe mora da bidat informirani<br />

za nivnoto pravo da kontaktiraat so konzularnoto prestavni{tvo<br />

<strong>na</strong> svojata dr`ava kako i da imaat pristap do drugi relevantni<br />

informacii koi se odnesuvaat <strong>na</strong> bilo koja va`<strong>na</strong> okolnost vo vrska so<br />

niv<strong>na</strong>ta polo`ba. Dokolku stranskiot zatvorenik bara pomo{ od stra<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> diplomatskoto ili konzularnoto prestavni{tvo, negovoto pismo<br />

treba da se dostavi ved<strong>na</strong>{.<br />

7. Vo slu~ai <strong>na</strong> medicinska ili druga programa <strong>na</strong> medicinskata i<br />

vospit<strong>na</strong>ta slu`ba, <strong>na</strong> stranskite zatvorenici treba da im se dade<br />

soodvet<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> jazik koj tie go razbiraat. Vo ovoj odnos mo`e da<br />

podnesat poplaki, vo vrska so smestuvaweto, specijalni dieti i drugo.<br />

Treba, isto taka, da im se ovozmo`i religiozno ispoveduvawe i<br />

sovetuvawe.<br />

8. Kontaktite <strong>na</strong> stranskite zatvorenici so semejstvata i ustanovite<br />

<strong>na</strong> zaednicata, treba da bidat olesneti so obezbeduvawe <strong>na</strong> nu`nite<br />

mo`nosti za poseta i korespondencija, so soglasnost <strong>na</strong> zatvorenikot.<br />

Me|u<strong>na</strong>rodnite humanitarni organizacii, kako {to e Megu<strong>na</strong>rodniot<br />

komitet <strong>na</strong> crveniot krst treba da imaat mo`nost da im pomagaat<br />

<strong>na</strong> stranskite zatvorenici.<br />

9. Sklu~uvaweto <strong>na</strong> bilateralni i multilateralni spogodbi za<br />

<strong>na</strong>dzor i pomo{ <strong>na</strong> storitelite <strong>na</strong> koi im e <strong>na</strong>male<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ili im e<br />

daden usloven otpust, treba da pridonesat i za re{avawe <strong>na</strong><br />

problemite so koi se sre}avaat stranskite zatvorenici.<br />

Vo pogled <strong>na</strong> postapuvaweto so stranskite osudeni lica od<br />

izvonred<strong>na</strong> va`nost e i Ramkov<strong>na</strong>ta spogodba za transfer <strong>na</strong> stranskite<br />

osudenici, usvoe<strong>na</strong> <strong>na</strong> Sedmiot kongres <strong>na</strong> ON za prevencija <strong>na</strong><br />

krimi<strong>na</strong>litetot i postapuvawe so prestaponicite. (V. Penolo{ki kompendium,<br />

st. 249-253). Vo taa smisla v. i KTOL, NDP i NEI - Penolo{ki<br />

kompendium, str. 445-468. Na stranskite zatvorenici vo sekoe<br />

vreme treba da im e dostap<strong>na</strong> Preporakata br. R (84) 11<br />

(Informirawe vo odnos <strong>na</strong> konvencijata za trensfer <strong>na</strong> osudeni lica)<br />

usvoe<strong>na</strong> od Komitetot<strong>na</strong> ministrite <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa <strong>na</strong> 21 juni<br />

1984 godi<strong>na</strong> (v. Penolo{ki kompendium, str. 421-425).<br />

V. i Preporaka br. R (84) 12 (Stranski zatvorenici) usvoe<strong>na</strong> od<br />

Komitetot <strong>na</strong> ministrite <strong>na</strong> 21 juni 1984 godi<strong>na</strong> (Penolo{ki<br />

kompemdium, str. 427-432).<br />

^len 32<br />

Za osudeni maloletni lica zadol`itelno se osnova poseb<strong>na</strong><br />

ustanova za maloletnici.<br />

90


________________________<br />

1. Vozrasta <strong>na</strong> ~ovekot pretstavuva bilo{ka kategorija {to vo<br />

literaturata se istaknuva kako eden od mnogu z<strong>na</strong>~ajnite faktori so<br />

golemo vlijanie vrz ostavuvaweto <strong>na</strong> prevospitnite procesi sprema<br />

osudenite lica. Nejzinoto z<strong>na</strong>~ewe vo procesot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda e nerazdelno povrzano so nejzinoto<br />

kriminolo{ko i krivi~no pravno z<strong>na</strong>~ewe, vo ~ija {to osnova le`i<br />

soz<strong>na</strong>nieto deka ~ovekot e su{testvo podobno za menuvawe. Zatoa ne e<br />

seedno dali onie {to gi <strong>na</strong>ru{ile <strong>na</strong>jva`nite op{testveni odnosi,<br />

vrednosti i interesi <strong>na</strong> edno op{testvo se maloletnici, mladi polnoletni<br />

lica ili polnoletnici. Vo sekoj od ovie periodi svojstvata i<br />

karakteristikite <strong>na</strong> negovata li~nost se formiraat i manifestiraat<br />

vo zavisnost od bilo{kite i psiholo{kite uslovenosti <strong>na</strong> vozrasta vo<br />

me|usebno vlijanie so nejzinite op{testveni determi<strong>na</strong>nti. Taka koga<br />

stanuva zbor za maloletnite osudeni lica, so sigurnost e utvrdeno<br />

deka tie se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong> vozrast vo koja silno e projaven nivniot streme`<br />

kon osamostojuvawe i potvrduvawe <strong>na</strong> svojata li~nost, preku<br />

otfrlawe <strong>na</strong> sekakvi avtoriteti, kon nedovolno odgovorno odnesuvawe,<br />

a seto toa bidej}i nivnite reakcii <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{nite <strong>na</strong>stani <strong>na</strong>j-<br />

~esto se emotivno oboeni, a poradi nedovolno `ivotno iskustvo, socijalnite<br />

vrednosti nedovolno sfateni.<br />

Posebnite kazneno-popravni ustanovi za kategorijata <strong>na</strong><br />

maloletnite i pomladite polnoletni lica go spre~uvaat nivnoto<br />

pa|awe pod lo{i vlijanija i go ovozmo`uvaat primenuvaweto <strong>na</strong> posebni<br />

metodi <strong>na</strong> tretman, posebno vnimanie vrz nivnoto vospituvawe,<br />

profesio<strong>na</strong>lno osposobuvawe, pointenzivnoto koristewe <strong>na</strong> formite<br />

i metodite <strong>na</strong> kulturno zabavniot i sportskiot `ivot, i, {to e<br />

<strong>na</strong>jva`no, ovozmo`uvawe pove}e kontakti so <strong>na</strong>dvore{niot svet.<br />

2. Vo ovaa smilsa vo Rezolucijata (66) 26: Kratkotraen tretman<br />

<strong>na</strong> maloletnite prestapnici pomladi od 21 godi<strong>na</strong>, Komitetot <strong>na</strong><br />

ministrite se koncentrira samo <strong>na</strong> dve va`ni prepora}i. Prvata e: Vo<br />

soodvetni priliki i mo`nosti da se koristat metodite <strong>na</strong> kratkotraen<br />

institucio<strong>na</strong>len tretman <strong>na</strong> maloletni prestapnici, odo{to<br />

metodite <strong>na</strong> dolgotraen tretman. I vtorata, koja se odnesuva tokmu <strong>na</strong><br />

sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> odredbata od <strong>ZIS</strong>, glasi: Treba da se osnovaat<br />

specijalen vid institucii za takvi prestapnici koi }e ovozmo`uvaat<br />

pozitiven i soodveten tretman za niv, imaj}i ja prdvid niv<strong>na</strong>ta<br />

polo`ba i vozrast. V. Penolo{ki kompendium, str. 383-384.<br />

91


2. Ustanovi za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

^len 33<br />

(1) Vo ustanova od zatvoren vid se izvr{uva kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo<br />

traewe podolgo od dve godini, i kaz<strong>na</strong>ta do`ivoten zatvor, kako i<br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor sprema osudeni lica za krivi~ni dela izvr{eni vo<br />

povrat bez ogled <strong>na</strong> visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

(2) Lica osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> do`ivoten zatvor, kaz<strong>na</strong>ta ja izdr`uvaat<br />

vo soglasnost so odredbite za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor i<br />

gi u`ivaat site prava i pogodnosti, osven onie koi se ograni~eni so<br />

ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Eden od op{to prifatenite kriteriumi za odvojuvawe <strong>na</strong> osudenite<br />

lica vo posebni kazneno-popravni ustanovi e i dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>. Spored ovoj kriterium osudenicite se rasporeduvaat<br />

vo posebni kazneni ustanovi kade {to se izvr{uvaat kratkite<br />

kazni li{uvawe od sloboda vo traewe do 2 godini, a vo drugite ustanovi<br />

se izvr{uvaat dolgotrajnite kazni. Ovoj kriterium e od golemo<br />

z<strong>na</strong>~ewe za{to dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta gi determinira mo`nostite i<br />

sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> metodite i oblicite za tretman <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

2. Vo ustanova od zatvoren vid se izvr{uva kaz<strong>na</strong>ta zatvor za primarni<br />

storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela vo traewe podolgo od 2 godini.<br />

Soglasno odredbite od ~l. 35 st.1 KZ, toa z<strong>na</strong>~i kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo<br />

visi<strong>na</strong> od 2 do 15 godini.<br />

Do donesuvaweto <strong>na</strong> uredbata <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija<br />

za vidot, sedi{teto i podra~jeto <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi,<br />

edinstve<strong>na</strong> kazneno poprav<strong>na</strong> ustanova od ovoj vid kaj <strong>na</strong>s e Kaznenopopravniot<br />

dom Idrizovo. Vo nego soglasno privremenoto Re{enie za<br />

rasporeduvawe <strong>na</strong> osudenite i osudenite maloletni lica vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi i vospitno popravnite ustanovi (SV RM 1997/22)<br />

zasega se upatuvaat site primarni storiteli osudeni so pravosil<strong>na</strong><br />

presuda <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor povisoka od 2 godini, odnosno koga ostatokot<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta po presmetaniot pritvor iznesuva pove}e od dve godini od<br />

podra~jeto <strong>na</strong> celata dr`ava.<br />

Vo pogled <strong>na</strong> izdruvaweto <strong>na</strong> dolgotrajnite kazni zatvor bitni<br />

odrednici za postapuvawe sodr`i Rezolucija (76) 2 usvoe<strong>na</strong> od Komitetot<br />

<strong>na</strong> ministrite <strong>na</strong> 17 fevruari 1976 godi<strong>na</strong>. Vo nea se veli: Imaj-<br />

}i go vo vid faktot deka izvr{iteli <strong>na</strong> te{ki krivi~ni dela, ili recidivisti<br />

koi postojano vr{at te{ki krivi~ni dela vo momentot se<br />

osudeni <strong>na</strong> dolgotrajno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>; faktot deka prime<strong>na</strong>ta<br />

92


<strong>na</strong> dolgotraj<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> mo`e da ima sprotivno vlijanie vrz zatvorenikot<br />

i negovoto semejstvo; deka prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> dolgotraj<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i<br />

odredbata za adekvaten proces <strong>na</strong> rehabilitacija e te{ka zada~a kako<br />

za institucijata taka i za nejziniot perso<strong>na</strong>l; kako i faktot deka<br />

zaradi postojeweto <strong>na</strong> brojni drugi zada~i, op{testvoto ne e sekoga{<br />

podgotveno da im posveti potrebno vnimanie i fi<strong>na</strong>nsiski sredstva za<br />

prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> dolgotrajno kaznuvawe; Komitetot <strong>na</strong> ministri im<br />

prepora~uva <strong>na</strong> vladite <strong>na</strong> dr`avite ~lenki:<br />

1. da sproveduvaat kazne<strong>na</strong> politika so koja {to dolgotrajnite<br />

kazni }e se izrekuvaat samo ako se neophodni za za{tita <strong>na</strong> op{testvoto;<br />

2. da prezemaat neophodni zakonski i administrativni merki so<br />

cel da se podobri tretmanot za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> takvite<br />

kazni;<br />

3. da primenuvat zasileni bezbednosni merki samo <strong>na</strong> onie mesta<br />

kade {to se pritvoreni vistinski opasnite zatvorenici;<br />

4. da ovozmo`uvaat uslovi za adekvat<strong>na</strong> rabota vo zatvorot, a vo<br />

isto vreme i da obezbedat adekvaten sistem <strong>na</strong> <strong>na</strong>graduvawe;<br />

5. isto taka da go pottiknuvaat obrazovanieto i stru~noto<br />

osposobuvawe so sozdavawe <strong>na</strong> adekvaten sistem <strong>na</strong> <strong>na</strong>graduvawe;<br />

6. da go pottiknuvaat ~uvstvoto <strong>na</strong> odgovornost kaj zatvorenikot<br />

so postojano voveduvawe <strong>na</strong> sistemi za u~estvo <strong>na</strong> site poliwa;<br />

7. da gi zasilat kontaktite <strong>na</strong> zatvorenicite so <strong>na</strong>dvore{<strong>na</strong>ta<br />

sredi<strong>na</strong>, posebno so obezbeduvawe rabota <strong>na</strong>dvor od institucijata;<br />

8. <strong>na</strong> zatvorenicite da im se dozvoli vreme <strong>na</strong> odsustvo od zatvorot,<br />

no koe ke bide integralen del <strong>na</strong> programite <strong>na</strong> tretman a ne<br />

osloboduvawe od zatvorot;<br />

9. da garantiraat deka slu~aite <strong>na</strong> site zatvorenici }e bidat<br />

razgleduvani kolku {to e mo`no pobrzo za da se vidi dali postojat<br />

mo`nosti za uslovno osloboduvawe;<br />

10. <strong>na</strong> zatvorenikot da mu se garantira uslovno osloboduvawe<br />

soglasno statutarnite barawa vo relacija so vremeto pomi<strong>na</strong>to vo zatvorot,<br />

dokolku se sozdadat povolni prognozi: samata general<strong>na</strong> prevencija<br />

ne treba da go opravda odbivaweto <strong>na</strong> uslovnoto osloboduvawe;<br />

11. principite koi {to se primenuvaat za dolgotrajnite kazni da<br />

se primenuvaat i za do`ivotniot zatvor;<br />

12. <strong>na</strong> zatvorenicite da im se dade mo`nost za revizija <strong>na</strong> do`ivotnite<br />

kazni, kako {to e opredeleno vo to~ka 9, a ako istoto ne e storeno<br />

pred toa, po izmi<strong>na</strong>ti osum ili ~etiri<strong>na</strong>eset godini izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> i toa da se povtoruva vo ed<strong>na</strong>kvi vremenski intervali;<br />

13. da se u<strong>na</strong>predi obukata <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l od site klasi<br />

i da se obrne posebno vnimanie <strong>na</strong> specifi~nite problemi so koi {to<br />

93


se soo~uvaat dolgotrajno osudenite zatvorenici i da obezbedat adekvaten<br />

perso<strong>na</strong>l koj }e pru`i mo`nost za pogolemo razbirawe, li~ni<br />

kontakti i kontinuitet vo tretmanot <strong>na</strong> zatvorenicite;<br />

14. da se potpomog<strong>na</strong>t istra`uva~ki studii od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> multidiscipli<strong>na</strong>rni<br />

timovi vklu~uvaj}i, me|u drugoto psihijatri i psiholozi<br />

za vlijanieto <strong>na</strong> dolgotrajnite kazni vrz li~nosta <strong>na</strong> zatvorenikot<br />

zemaj}i go vid vlijanieto <strong>na</strong> razli~nite zatvorski uslovi;<br />

15. da se prezemaat site neophodni merki so koi }e se obezbedi<br />

podobro razbirawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> po{irokata javnost za specifi~nite<br />

problemi so koi {to se soo~uvaat dolgotrajno osudenite zatvorenici,<br />

<strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in sozdavaj}i klima pogod<strong>na</strong> za niv<strong>na</strong> rehabilitacija.<br />

Komitetot <strong>na</strong> ministrite gi povikuva dr`avite ~lenki, <strong>na</strong> sekoi<br />

izmi<strong>na</strong>ti pet godini da go informiraat generalniot sekretar <strong>na</strong> Sovetot<br />

<strong>na</strong> Evropa za ~ekorite {to gi prezele vo prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovaa rezolucija.<br />

Za problemite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> dolgite kazni li{uvawe od<br />

sloboda v. Penologija 2, str. 79-88.<br />

3. Vo ustanova od zatvoren vid se izvr{uva i kaz<strong>na</strong>ta zatvor za<br />

osudeni lica za izvr{eni krivi~ni dela vo povrat bez ogled <strong>na</strong><br />

visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Soglasno ~l. 35 st.1 KZ, toa z<strong>na</strong>~i kaz<strong>na</strong> zatvor vo<br />

visi<strong>na</strong> od 30 de<strong>na</strong> do 15 godini.<br />

Vo vrska so izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta za osudeni lica vo povrat<br />

<strong>na</strong>jprvin treba da se z<strong>na</strong>e deka soglasno ~l. 39 st. 4 KZ, povratnik e<br />

samo o<strong>na</strong> lice koe povtorno izvr{ilo krivi~no delo po pravosil<strong>na</strong><br />

osuda za bilo koe krivi~no delo, {to z<strong>na</strong>~i po izre~e<strong>na</strong> pravosil<strong>na</strong><br />

presuda za prethodno storeno krivi~no delo, <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> od slednive<br />

krivi~ni sankcii:<br />

- kaz<strong>na</strong> zatvor (~l. 35 KZ),<br />

- pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> (~l. 38 KZ),<br />

- uslov<strong>na</strong> osuda (~l. 49 KZ),<br />

- sudska opome<strong>na</strong> (~l. 59 KZ),<br />

- osloboduvawe od kaz<strong>na</strong> (~l.42 KZ), ili<br />

- kaz<strong>na</strong> maloletni~ki zatvor (~l. 87 KZ).<br />

Spored toa ne mo`e da se smeta za povtornik liceto <strong>na</strong> koe za<br />

prethodnoto delo mu bila izre~e<strong>na</strong> nekoja od merkite <strong>na</strong> bezbednost,<br />

vospitno-poprav<strong>na</strong> merka ili pak bilo koja prekr{o~<strong>na</strong> sankcija.<br />

Soglasno odredbite od ~l. 104 (zakonska rehabilitacija -<br />

avtomatska rehabilitacija za osudenite <strong>na</strong> polesni krivi~ni dela) i<br />

~l. 105 KZ (sudska rehabilitacija - za osudeni lica <strong>na</strong> kazni zatvor<br />

pote{ki od tri godini), nema da se smeta za povtornik nitu lice vo<br />

slu~aj ako sankcijata za prethodnoto delo (za koe bil pravosilno osudeno<br />

i sankcijata ja izdr`alo, mu bila zastare<strong>na</strong> ili proste<strong>na</strong>) e bri-<br />

94


{a<strong>na</strong> od kazne<strong>na</strong>ta evidencija. Imeno spored fikcijata <strong>na</strong> neosuduvanost<br />

prifate<strong>na</strong> vo <strong>na</strong>{eto krivi~no pravo, rehabilitiranoto lice se<br />

smeta za neosuduvano, a podatocite od bri{a<strong>na</strong>ta osuda ne se davaat<br />

nikomu, {to z<strong>na</strong>~i ni <strong>na</strong> sudot {to vo eventual<strong>na</strong> nova postapka bi se<br />

vodela protiv toa lice (~l. 103 st. 3 KZ).<br />

Zakonska rehabilitacija prestavuva pravo <strong>na</strong> porane{en<br />

osudenik so protekot <strong>na</strong> rokovite predvideni vo ~l. 104 KZ osudata za<br />

storenoto delo da se bri{e od kazne<strong>na</strong>ta evidencija. So bri{eweto <strong>na</strong><br />

osudata voedno se ukinuvaat site pravni posledici <strong>na</strong> osudata i izre~enite<br />

merki <strong>na</strong> bezbednost. Rokovite predvideni za ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

ovoj vid rehabilitacija se:<br />

- sudska opome<strong>na</strong> i osloboduvawe od kaz<strong>na</strong> se bri{at od kazne<strong>na</strong>ta<br />

evidencija ako osudenikot vo rok od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> pravosilnosta<br />

<strong>na</strong> sudskata odluka ne stori novo krivi~no delo.<br />

- uslov<strong>na</strong>ta osuda se bri{e od kazne<strong>na</strong>ta evidencija po ed<strong>na</strong><br />

godi<strong>na</strong> otkako }e pomine vremeto za proverka ako za toa vreme osudenikot<br />

ne stori novo krivi~no delo.<br />

- osudata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> se bri{e od kazne<strong>na</strong>ta evidencija<br />

otkako }e pomi<strong>na</strong>t tri godini od denot <strong>na</strong> izzvr{e<strong>na</strong>ta, zastare<strong>na</strong>ta<br />

ili proste<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ako za toa vreme osudenikot ne stori novo krivi~no<br />

delo.<br />

- osudeite <strong>na</strong> zatvor do tri godini i <strong>na</strong> maloletni~}i zatvor se<br />

bri{at od kazne<strong>na</strong>ta evidencija koga }e pomi<strong>na</strong>t pet godini od denot<br />

<strong>na</strong> izdr`a<strong>na</strong>ta, zastare<strong>na</strong>ta ili proste<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ako za tooa vreem<br />

osudenikot ne stori novo krivi~no delo.<br />

- pove}e osudi <strong>na</strong> isto lice mo`at da se bri{at od kazne<strong>na</strong>ta<br />

evidencija samo istovremeno i toa ako postojat uslovi za bri{ewe <strong>na</strong><br />

sekoja od tie osudi.<br />

Sudskata rehabilitacija se odnesuva <strong>na</strong> licata {to nekoga{<br />

bile osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor podolgo od tri godini dokolku toa go<br />

pobaraat od <strong>na</strong>dle`niot sud. Na molba <strong>na</strong> osudeniot sudot mo`e da<br />

opredeli od kazne<strong>na</strong>ta evidencija da se bri{at osudite <strong>na</strong> zatvor:<br />

- <strong>na</strong>d tri godini do pet godini vo rok od pet godini,<br />

- <strong>na</strong>d pet godini do deset godini vo rok od deset godini, i<br />

- <strong>na</strong>d deset godini do 15 godini vo rok od pet<strong>na</strong>eset godini.<br />

Kako osnova za povrat ne mo`e da se zeme nitu situacijata koga<br />

za prethodnoto delo <strong>na</strong> storitelot mu bila izre~e<strong>na</strong> pravosil<strong>na</strong> osuda,<br />

i sankcijata ja izdr`al, mu bila zastare<strong>na</strong> ili proste<strong>na</strong>, ako vo me|uvreme<br />

toa e uki<strong>na</strong>to i pove}e ne prestavuva krivi~no delo.<br />

Od druga stra<strong>na</strong> sekoja osuda registrira<strong>na</strong> vo kazne<strong>na</strong>ta evidencija<br />

koja sî u{te ne e bri{a<strong>na</strong> prestavuva osnova za povrat.<br />

95


Ova potsetuvawe <strong>na</strong> poimot povratnik, koj nu`no proizleguva od<br />

<strong>na</strong>vedenite odredbi od KZ, e od posebno z<strong>na</strong>~ewe za predupreduvawe <strong>na</strong><br />

bilo kakvi (ne<strong>na</strong>merni ili zlo<strong>na</strong>merni) pogre{ki pri upatuvaweto <strong>na</strong><br />

osudenite lica vo kazneno-popravnite ustanovi. Takvi pogre{ki <strong>na</strong><br />

osnovnite sudovi, za `al, mnogu ~esto se slu~uvaat vo praktikata. Za<br />

niv ex oficio vodi gri`a Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Nivnoto<br />

ispravawe go vr{i direktorot <strong>na</strong> Direkcijata so re{enie za<br />

premestuvawe.<br />

Kazne<strong>na</strong>ta evidencija ja vodi prvostepeniot sud <strong>na</strong>dle`en spored<br />

mestoto <strong>na</strong> ra|awe <strong>na</strong> osudeniot. Za licata rodeni vo stranstvo, kako i<br />

za onie ~ie mesto <strong>na</strong> ra|awe e nepoz<strong>na</strong>to, kazne<strong>na</strong>ta evidencija ja vodi<br />

sudot opredelen so zakon. Podatocite od kazne<strong>na</strong>ta evidencija mo`e da<br />

mu se davaat <strong>na</strong> sudot i <strong>na</strong> javnoto obvinitelstvo vo vrska so krivi~<strong>na</strong>ta<br />

postapka {to se vodi protiv porano osudeniot, i <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite<br />

organi {to u~estvuvaat vo postapkata za davawe amnestija i pomiluvawe.<br />

Podatoci od kazne<strong>na</strong>ta evidencija mo`at <strong>na</strong> obrazlo`eno<br />

barawe da im se davaat i <strong>na</strong> dr`avni organi, pravni ili fizi~}i lica<br />

ako u{te traat opredeleni pravni posledici <strong>na</strong> osudata ili merki <strong>na</strong><br />

bezbednost ili ako za toa postoi opravdan interes zasnovan vrz zakon.<br />

Na gra|anite po nivno barawe, mo`e da im se davaat podatoci za niv<strong>na</strong>at<br />

osuduvanost ili neosuduvanost samo ako ovie podatoci im se potrebni<br />

zaradi ostvaruvawe <strong>na</strong> nivnite prava vo stranstvo (~l. 106 KZ).<br />

V. Upatstvo za postapuvawe <strong>na</strong> sudovite za vodewe <strong>na</strong> kazne<strong>na</strong>ta<br />

evidencija (SV RM 1997/8).<br />

4. Vo ustanova od zatvoren vid se izvr{uva i kaz<strong>na</strong>ta do`ivoten<br />

zatvor. Posebni odredbi koi se odnesuvaat <strong>na</strong> <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> se sodr`ani vo ku}niot red <strong>na</strong> KPU Idrizovo. V.<br />

Penoplo{ki kompendium, str. 485-510.<br />

^len 34<br />

Vo ustanova od poluotvoren vid se izvr{uva kaz<strong>na</strong> zatvor vo<br />

traewe do 2 godini koga so ogled <strong>na</strong> krivi~noto delo, pobudite od<br />

koi toa e izvr{eno i li~nosta <strong>na</strong> storitelot, mo`e da se oceni deka<br />

i so izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo ustanova od poluotvoren vid }e se<br />

postigne celta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

________________________<br />

1. Pra{awata svrzani so izvr{uvaweto <strong>na</strong> kratkite kazni li{uvawe<br />

od sloboda se osobeno interesni od penolo{ki aspekt poradi<br />

postojanoto provlekuvawe <strong>na</strong> dilemata dali se vo sostoba da ja ostvaruvaat<br />

resocijalizacijata <strong>na</strong> osudenite lica. Vo teorijata obi~no se<br />

96


istaknuva deka kratkite kazni gi prekinuvaat ~ovekovite vrski so<br />

op{testvoto, negativno ja stigmatiziraat li~nosta i ostavaat negativni<br />

posledici vrz ekonomskiot, semejniot i profesio<strong>na</strong>lniot odnos<br />

za vreme i po izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Pritoa zatvorenicite ovoj vid<br />

kaz<strong>na</strong> ja izdr`uvaat vo "prisilno bezdelni~ewe", so {to e zapostaveno<br />

osnovnoto sredstvo <strong>na</strong> prevospitnite procesi. Pokraj toa vo penolo{kata<br />

literatura se istaknuvaat i mnogubrojni drugi argumenti protiv<br />

ovie kazni koi vo strukturata <strong>na</strong> kaznite zazemaat <strong>na</strong>jgolem<br />

prostor.<br />

I pokraj ovie slabosti <strong>na</strong> kratkite kazni li{uvawe od sloboda<br />

sosema e ispravno {to <strong>na</strong>jgolemiot broj teoreti~ari ne se zalagaat za<br />

nivno celosno ukinuvawe, za{to kaj ovie kazni so nu`ni modifikacii,<br />

ili podobro re~eno, so reforma <strong>na</strong> <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto izvr{uvawe<br />

vo posebni kazneno-popravni ustanovi, mo`at da se ubla`at negativnostite<br />

vo niv<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong>. Od druga stra<strong>na</strong> se istaknuva deka<br />

ovie kazni mo`at da poslu`at kako sredstva za tn. "{ok terapija", a<br />

opravdani se i razmisluvawata <strong>na</strong> onie {to trgnuvaat od "siroma-<br />

{nosta" <strong>na</strong> brojot i vidot <strong>na</strong> kaznite i potrebata od niv<strong>na</strong> individualizacija<br />

vo fazata <strong>na</strong> izrekuvaweto, kako i od postoeweto <strong>na</strong> prestapnici<br />

sprema koi prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kratkite kazni ima svoe opravduvawe<br />

za{to za niv ne e potreben tretman.<br />

Za problemite vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kratkite kazni li{uvawe od<br />

sloboda v. Penologija 2, str. 88-94 i Rezolucija (73) 17 - Penolo{ki<br />

kompendium, str. 395-397.<br />

2. Soglasno odredbite od ~l. 35 KZ i ~l. 34 <strong>ZIS</strong> kratki se site<br />

onie kazni koi se izre~eni vo traewe od 30 de<strong>na</strong> do dve godini.<br />

Trgnuvaj}i od opredeleni negativni aspekti <strong>na</strong> osobeno kratkite<br />

kazni so KZ se podig<strong>na</strong> nivniot op{t zakonski minimum <strong>na</strong> 30 de<strong>na</strong>. Od<br />

druga stra<strong>na</strong>, sostojbite vo oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto dovedoa do soz<strong>na</strong>nie<br />

deka vo <strong>na</strong>{ite kazneno-popravni ustanovi ima potreba da se podigne<br />

i gor<strong>na</strong>ta granica <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo traewe do dve godini. Taa potreba<br />

proizleze ne samo zaradi rastovaruvawe <strong>na</strong> mamutskite ustanovi od<br />

zatvoren vid, i soodvetno <strong>na</strong> toa, maliot broj <strong>na</strong> osudeni lica koi izdr`uvaa<br />

kaz<strong>na</strong> vo ustanovite od poluotvoren vid, tuku vo prv red zaradi<br />

specijalizacija <strong>na</strong> ovie ustanovi i jaknewe i osovremenuvawe <strong>na</strong> tretmanskite<br />

procesi vo niv. Ako se raboti za dobro ekipirani kadrovski<br />

celini vo koi se vodi smetka za li~nosta i potrebite <strong>na</strong> nejziniot<br />

tretman, so tie procesi se otvorat realni mo`nosti za resocijalizacija<br />

duri i sprema onie {to izdra`uvaat <strong>na</strong>jkratki kazni vo takvite<br />

posebni iako pomali ustanovi. Vo taa smisla treba da se tolkuva i<br />

vodeweto gri`a za krivi~noto delo, pobudite od koi e izvr{eno i<br />

li~nosta <strong>na</strong> storitetlot, odnosno deka so izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo<br />

97


ustanova od poluotvoren vid }e se postigne celta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor. A contrario, sosema neispravno bi bilo koga ovaa<br />

odredba eden osnoven sud, vo zavisnost od okolnostite {to se <strong>na</strong>vedeni<br />

vo vrska so deloto i li~nosta <strong>na</strong> storitelot, bi ja protolkuval kako<br />

pravo samiot da odlu~i dali osudenoto lice }e go upati, ili nema da go<br />

upati vo poluotvore<strong>na</strong> ustanova. Osudata <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor do dve<br />

godini, ako se raboti primaren storitel <strong>na</strong> krivi~no delo, sekoga{ se<br />

izvr{uva vo poluotvore<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova. Od ova pravilo<br />

postoi samo edno otstapuvawe predvideno vo privremenoto RR. Imeno,<br />

do donesuvaweto <strong>na</strong> uredbata za vidot, sedi{teto i podra~jeto <strong>na</strong><br />

kazneno-popravnite ustanovi od ~l. 26 <strong>ZIS</strong>, soglasno ova Re{enie<br />

samo vo ustanovite koi funkcioniraat kako otvoreni oddelenija, a<br />

toa se ustanovite vo Veles (od podra~jeto <strong>na</strong> osnovniot sud Veles),<br />

Kriva Palanka (od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Kratovo i Kriva<br />

Palanka), Strumica (od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Strumica i<br />

Radovi{) i Prilep (od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Prilep i<br />

Kru{evo), mo`at da se upatuvaat osudeni ma{ki lica <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor<br />

vo traewe od 30 de<strong>na</strong> do 1 godi<strong>na</strong>, odnosno koga po presmetaniot pritvor<br />

ostatokot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta iznesuva do 1 godi<strong>na</strong>.<br />

^len 35<br />

Vo ustanova od otvoren vid se izvr{uva kaz<strong>na</strong>ta zatvor za<br />

osudeni lica za site krivi~ni dela izvr{eni od nebre`nost i za<br />

drugi krivi~ni dela za osudeni lica <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor do 5 godini<br />

dokolku osnovano mo`e da se o~ekuva deka postapuvaweto vo ovie<br />

ustanovi odgovara <strong>na</strong> karakterot <strong>na</strong> krivi~noto delo i li~nosta i<br />

deka vo ovoj vid ustanova so ~uvstvo <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> odgovornost }e gi<br />

izvr{uvaat svoite obvrski i nema da go zloupotrebat<br />

prestojuvaweto.<br />

________________________<br />

1. Dosega{<strong>na</strong>ta istorija <strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta reakcija <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot<br />

ja karakterizira razvoen pat {to odi od idejata <strong>na</strong> retributiv<strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong> kon idejata <strong>na</strong> op{testveno popravawe i resocijalizacijata<br />

<strong>na</strong> delinkventite. Vo ramkite <strong>na</strong> ovoj pozitiven trend paralelno<br />

so permanentnoto <strong>na</strong>pu{tawe <strong>na</strong> retribucijata se zacvrsti sosema<br />

poi<strong>na</strong>kvo mesto <strong>na</strong> ~ovekot vo sferata <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite<br />

sankcii. Vrzuvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii za delinkventot i potrebata<br />

sprema nego da se prezemat soodvetni merki <strong>na</strong> tretman e produkt<br />

<strong>na</strong> vekovnite <strong>na</strong>stojuvawa kon sestra<strong>na</strong> humanizacija <strong>na</strong> odnosite me|u<br />

lu|eto. Tokmu toa nikoga{ ne treba da se gubi od vid osobeno poradi<br />

98


faktot {to se u{te postojat mislewa {to se obiduvaat da go soprat<br />

ovoj istoriski razvoj zasolnuvaj}i se zad argumentite <strong>na</strong> bo`emniot<br />

preteran humanizam koga se raboti za lu|eto {to gi prekr{ile<br />

op{testvenite normi <strong>na</strong> povedenie.<br />

Opravdanosta <strong>na</strong> humaniot pristap kon delinkvenite, vsu{nost,<br />

i ne treba posebno da se doka`uva. Taka <strong>na</strong> primer, koga se raboti za<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaznite li{uvawe od sloboda taa opravdanost ja<br />

potvrduvaat rezultatite do koi dovede ubla`uvaweto <strong>na</strong> re`imot <strong>na</strong><br />

nejzinoto izvr{uvawe preku unifikacija <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor i ubla`uvaweto<br />

<strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta, sî po{irokoto koristewe <strong>na</strong> institutot<br />

usloven otpust, pro{iruvaweto <strong>na</strong> pravata i pogodnostite <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, podoslednoto ostvaruvawe <strong>na</strong> osudeni~noto samoorganizirawe<br />

i drugite formi <strong>na</strong> osudeni~ka rabota. Seto toa se elementi<br />

{to <strong>na</strong>o|aat {iroka prime<strong>na</strong> vo sovremenite penitencijarni sistemi.<br />

Taa praktika vo koja centralnoto mesto go dobija principite <strong>na</strong> individualizacija<br />

i klasifikacija <strong>na</strong> osudenite lica kako posebno z<strong>na</strong>-<br />

~ajni gi isfrlija <strong>na</strong> povidok i otvorenite kazneno-popravni ustanovi<br />

koi, od svoja stra<strong>na</strong> se poka`aa kako mo{ne z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> klasifikacio<strong>na</strong><br />

forma kade {to <strong>na</strong>joptimalno mo`at da se ostvarat celite i site<br />

drugi proklamirani <strong>na</strong>~ela <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda so sredstva<br />

i metodi {to posebno go obezbeduvaat po~ituvaweto <strong>na</strong> ~ovekovata<br />

li~nost i negovoto dostoinstvo. Otvorenite kazneno-popravni<br />

ustanovi gi karakterizira takov pristap vo realizacijata <strong>na</strong> prevospitnite<br />

programi {to ovozmo`uva vistinska prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> individualizirani<br />

postapki so koi, pred se, se razviva li~<strong>na</strong>ta odgovornost i<br />

samodiscipli<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudenite lica i vo isto vreme vo maksimal<strong>na</strong><br />

mo`<strong>na</strong> mera se otstranuvaat posledicite od zatvorskite frustracii i<br />

deprivacii. Vo ovie ustanovi toa go ovozmo`uva otsustvoto <strong>na</strong> materijalnite<br />

pre~ki za begstvo i <strong>na</strong>stojuvaweto so izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvorenicite da se dobli`at do uslovite {to pove}e <strong>na</strong>likuvaat<br />

<strong>na</strong> onie vo slobodniot `ivot. Toa go ovozmo`uva i individualizacijata<br />

<strong>na</strong> tretmanot vo ovie ustanovi vo koi vode~kata uloga ja<br />

dobivaat onie aktivnosti i kvaliteti {to se <strong>na</strong>so~eni kon razvivawe<br />

<strong>na</strong> svesta, samodiscipli<strong>na</strong>ta, odgovornosta i doverbata <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

kako sprema neformalniot zatvorski sistem taka i sprema op{testvoto<br />

i negovite vrednosti vo celost. Vo seto toa se gledaat golemi<br />

perspektivi koi {to poradi real<strong>na</strong>ta protkaenost so humanisti~kite<br />

barawa ostavaat mal prostor za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> prisilni merki.<br />

Vo soglasnost so <strong>na</strong>vedenoto mo`e slobodno da se ka`e deka<br />

otvorenite kazneno-popravni ustanovi pretstavuvaat eden od <strong>na</strong>jsovremenite<br />

dostreli vo prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> humanizacijata vo izvr-<br />

{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Niv<strong>na</strong>ta dlaboka protka-<br />

99


enost so ova <strong>na</strong>~elo se gleda od streme`ot preku niv {to e mo`no pove}e<br />

da se otstra<strong>na</strong>t retributivnite elementi <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, vo streme`ot<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta da se dobli`i do uslovite {to <strong>na</strong>likuvaat<br />

<strong>na</strong> sloboda i da se <strong>na</strong>malat neprijatnostite <strong>na</strong> zatvorskite deprivacii,<br />

kako i toa da se ubla`at posledicite od efektot <strong>na</strong> stigmatizacijata<br />

koi stanuvaat mnogu pobezbolni koga javnosta z<strong>na</strong>e deka opredele<strong>na</strong><br />

kategorija <strong>na</strong> osudenici kaz<strong>na</strong>ta ja izdr`uvale vo otvoreni ustanovi.<br />

Humanizmot i po~ituvaweto <strong>na</strong> dostoinstvoto <strong>na</strong> ~ovekot so site<br />

atributi <strong>na</strong> negovata ~est se prisutni i vo <strong>na</strong>stojuvaweto da se<br />

iskoristat mo`nostite <strong>na</strong> individualizacijata <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta {to gi sozdavaat<br />

ovie ustanovi i vo nivni ramki sozdadenite uslovi za poefikas<strong>na</strong><br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> oblicite i metodite <strong>na</strong> tretman. Se ~ini deka seto ova<br />

e dovolen indikator za podr`uvawe i <strong>na</strong>tamo{no koristewe <strong>na</strong> ovie<br />

ustanovi so nu`no sledewe i <strong>na</strong>vremeno razre{uvawe <strong>na</strong> problemite<br />

{to kaj niv se pojavuvaat. Vo taa smisla treba da se vnimava <strong>na</strong><br />

niv<strong>na</strong>ta organizacio<strong>na</strong> postavenost, <strong>na</strong> usovr{uvaweto <strong>na</strong> kriteriumite<br />

za izbor <strong>na</strong> osudenicite {to }e prestojuvaat vo niv, kako i <strong>na</strong><br />

izborot i ostru~uvaweto <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot {to }e bide dovolno kvalifikuvan<br />

za sproveduvawe <strong>na</strong> proklamiranite humani <strong>na</strong>~ela {to ovde se<br />

postavuvaat, <strong>na</strong> jakneweto <strong>na</strong> raspolo`enieto <strong>na</strong> javnosta kon prifa-<br />

}awe <strong>na</strong> ovie ustanovi, <strong>na</strong> podobruvawe <strong>na</strong> prostornite uslovi vo niv,<br />

<strong>na</strong> koncipiraweto <strong>na</strong> inter<strong>na</strong>ta klasifikacija vo soobraznost so karakteristikite<br />

<strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenicite {to se upatuvaat vo ovie<br />

ustanovi i sl.<br />

2. Soglasno RR do donesuvawe <strong>na</strong> uredbata od ~l. 26 <strong>ZIS</strong>, vo<br />

edinstve<strong>na</strong>ta ustanova od otvoren vid vo Struga, <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor vo traewe od 2 do 5 godini, ili ako po presmetaniot<br />

pritvor ostatokot od kaz<strong>na</strong>ta iznesuva od 2 do 5 godini od izre~e<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong>, se upatuvaat ma{ki lica, osudeni za krivi~ni dela od nebre`nost<br />

od podra~jeto <strong>na</strong> celata zemja.<br />

3. Za upatuvawe <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

vo otvore<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, odredbata opredeluva<br />

kriteriumi od objektiv<strong>na</strong> i subjektiv<strong>na</strong> priroda. Kriteriumite od<br />

objektiv<strong>na</strong> priroda se:<br />

1. da se izvr{eni krivi~ni dela od nebre`nost,<br />

2. da se raboti za osudeni lica <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor<br />

vo traewe do 5 godini.<br />

Po ispolnuvaweto <strong>na</strong> prviot kriterium, bez ogled <strong>na</strong> visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta, sekoe osudeno lice za delo od nebre`nost, se upatuva vo ustanova<br />

od otvoren vid. Me|utoa, soglasno odredbata od ~l. 33 ne smee da e<br />

povratnik.<br />

100


Sosema poi<strong>na</strong>kakva e situacijata kaj vtoriot kriterium od objektiv<strong>na</strong><br />

priroda. Imeno, negovoto postoewe ne e dovolen uslov za upatuvawe<br />

<strong>na</strong> nekoe lice vo otvore<strong>na</strong> ustanova. Za negovata delotvornost<br />

potrebno e i ostvaruvawe <strong>na</strong> eden od previdenite subjektivni kriterumi:<br />

1. osnovanoto o~ekuvawe deka postapuvaweto vo ovie ustanovi<br />

odgovara <strong>na</strong> <strong>na</strong> karakterot <strong>na</strong> krivi~noto delo i li~nosta, i<br />

2. deka vo ovoj vid osudenoto lice so ~uvstvo <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> odgovornost<br />

}e gi izvr{uva svoite obvrski, i<br />

3. deka nema da da go zloupotrebi prestojuvaweto vo ustanovata.<br />

^len 36<br />

(1) Vo ustanovite od poluotvoren vid se osnovaat posebni<br />

oddelenija za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata pritvor.<br />

(2) Postapkata so pritvoreni lica se ureduva so zakon.<br />

________________________<br />

1. Oddelenijata vo koi se izvr{uva merkata pritvor se posebno<br />

izdvoeni i uredeni celini vo ramkite <strong>na</strong> postoe~kite kazneno-popravni<br />

ustanovi. Vo soglasnost so odredbata takvi oddelenija treba da<br />

postojat vo sekoja ustanova od poluotvoren vid, i da gi zadovoluvaat<br />

site potrebni standardi za nivno funkcionirawe. Vo sega{ni uslovi<br />

toa sî u{te ne e slu~aj, iako vo pogolemiot del od postojnite kaznenopopravni<br />

ustanovi postojat smestuva~ki kapaciteti za takva <strong>na</strong>me<strong>na</strong>.<br />

Nivnoto kone~no oblikuvawe treba da bide dovr{eno so uredbata od<br />

~l. 26 <strong>ZIS</strong>. Dotoga{ vo soglasnost so RR, posebni oddelenija za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata pritvor postojat vo kazneno-popravnite ustanovi<br />

vo Bitola, Gevgelija, Ohrid, Skopje, Tetovo i [tip kako za dr`avjani<br />

<strong>na</strong> Republika Makedonija, taka i za stranski dr`avjani i lica<br />

bez dr`avjanstvo, kako i vo kazneno-popravniot dom Idrizovo,<br />

isklu~ivo za stranski dr`avjani i lica bez dr`avjanstvo.<br />

2. Odreduvaweto <strong>na</strong> pritvorot e regulirano so ~l. 183-192, 257-<br />

258 i 459 ZKP i ~l. 55 ZP. Postapkata so pritvoreni lica, iako ne í e<br />

tamu mestoto tuku vo <strong>ZIS</strong>, e urede<strong>na</strong> so ~l. 193-197 i 460 ZKP . Podrobni<br />

odredbi za postapuvaweto so pritvorenite lica }e bidat sodr`ani<br />

vo poseb<strong>na</strong> glava od ku}nite redovi <strong>na</strong> onie kazneno-popravni<br />

ustanovi vo koi se izdr`uva ovaa merka. So ogled deka vo <strong>ZIS</strong> soglasno<br />

~l. 331 nema osnov za donesuvawe op{t akt za izdr`uvawe <strong>na</strong> pritvorot,<br />

a takov osnov nema nitu vo ZS, Pravilnikot za ku}niot red za<br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> pritvor (SV SRM 1977/32) }e bide vo sila samo do<br />

101


momentot <strong>na</strong> donesuvaweto <strong>na</strong> ku}nite redovi <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi vo koi se izdr`uva pritvorot.<br />

Vo vrska so postapkata so pritvorenicite vo ZKP se vneseni<br />

slednive odredbi:<br />

- 1. Pri izdr`uvaweto <strong>na</strong> pritvorot ne smee da se <strong>na</strong>vreduva<br />

li~nosta i dostoinstvoto <strong>na</strong> obvinetiot. 2. Sprema pritvorenikot<br />

mo`e da se primenuvaat samo ograni~uvawata {to se potrebni da se<br />

spre~i begstvo i dogovor {to bi mo`el da bide {teten za uspe{noto<br />

vodewe <strong>na</strong> postapkata. 3. Vo ista prostorija ne mo`at da bidat zatvoreni<br />

lica koi ne se od isti pol. Po pravilo, vo ista prostorija ne<br />

mo`at da se smestuvaat lica koi u~estvuvale vo izvr{uvawe <strong>na</strong> isto<br />

krivi~no delo nitu lica koi se <strong>na</strong> izdr`uvawe kaz<strong>na</strong> so lica od pritvor.<br />

Ako e toa mo`no lica koi storile krivi~no delo vo povrat nema<br />

da se smestuvaat vo ista prostorija so drugi lica li{eni od sloboda<br />

vrz koi bi mo`ele {tetno da vlijaat. 4. Pritvorenoto lice ima pravo<br />

da bara pritvorot da go izdr`uva vo ista prostorija. (~l. 193 )<br />

- 1. Pritvorenicite imaat pravo <strong>na</strong> osum~asoven nepreki<strong>na</strong>t<br />

odmor vo vreme od 24 ~asa. Pokraj toa nim }e im se obezbedi dvi`ewe<br />

<strong>na</strong> otvoren prostor vo zatvorot <strong>na</strong>jmalku dva ~asa dnevno. 2. Pritvorenicite<br />

imaat pravo da se hra<strong>na</strong>t <strong>na</strong> svoj tro{ok, da nosat svoja<br />

obleka i da se slu`at so svoi postelni raboti, <strong>na</strong> svoj tro{ok da <strong>na</strong>bavuvaat<br />

knigi, vesnici i drugi raboti {to im odgovaraat <strong>na</strong> nivnite<br />

redovni potrebi, dokolku toa ne bi bilo {tetno za uspe{no vodewe <strong>na</strong><br />

postapkata. Za toa odlu~uva organot {to ja sproveduva istragata. 3.<br />

Pritvorenik mo`e da upotrebi raboti nu`ni za odr`uvawe <strong>na</strong><br />

~istotata vo prostorijata vo koja prestojuva. Ako pritvorenikot bara<br />

istra`niot sudija odnosno pretsedatelot <strong>na</strong> sovetot, vo spogodba so<br />

upravata <strong>na</strong> zatvorot, mo`e da dozvoli toj da raboti vo krugot <strong>na</strong><br />

zatvorot <strong>na</strong> raboti {to odgovaraat <strong>na</strong> negovite psihi~ki i fizi~ki<br />

svojstva, pod uslov toa da ne e {tetno za vodewe <strong>na</strong> postapkata. (~l.<br />

194)<br />

- 1. Po odobrenie <strong>na</strong> istra`niot sudija {to ja sproveduva<br />

istragata i po negov <strong>na</strong>dzor ili pod <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> lice koe toj }e go<br />

opredeli, pritvorenikot mo`at, vo granicite <strong>na</strong> ku}niot red, da go<br />

posetuvaat bliski rodnini, a po negovo barawe - lekar i drugi lica.<br />

Oddelni poseti mo`at da se zabra<strong>na</strong>t ako poradi toa bi mo`ela da<br />

<strong>na</strong>stane {teta za vodeweto <strong>na</strong> postapkata. 2. Funkcioneri <strong>na</strong> diplomatsko-konzularnite<br />

prestavni{tva vo Republika Makedonija imaat<br />

pravo po odobrenie <strong>na</strong> istra`niot sudija koj ja sproveduva istragata<br />

da go posetuvaat i bez <strong>na</strong>dzor i da razgovaraat so pritvorenoto lice<br />

dr`avjanin <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta dr`ava. Odobrenie za poseta }e se pobara preku<br />

Ministerstvoto za pravda. 3. Pritvorenikot mo`e da se dopi{uva so<br />

102


lica <strong>na</strong>dvor od zatvorot so z<strong>na</strong>ewe i pod <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> organot {to ja sproveduva<br />

istragata. Ovoj organ mo`e da zabrani ispra}awe i primawe<br />

pisma i drugi pratki {tetni za vodeweto <strong>na</strong> postapkata. Ispra}aweto<br />

<strong>na</strong> molba, poplaka ili `alba ne mo`e da se zabrani nikoga{. 4. Po<br />

podig<strong>na</strong>tiot obvinitelen akt do pravosilnosta <strong>na</strong> presudata, ovlastuvawata<br />

od stavot 1 i 2 <strong>na</strong> ovoj ~len gi vr{i pretsedatelot <strong>na</strong> sovetot.<br />

- 1. Za disciplinski prestapi <strong>na</strong> pritvorenikot istra`niot<br />

sudija odnosno pretsedatelot <strong>na</strong> sovetot mo` e da izre~e disciplinska<br />

kaz<strong>na</strong> ograni~uvawe <strong>na</strong> poseti. Ova ograni~uvawe ne se odnesuva <strong>na</strong><br />

op{teweto <strong>na</strong> pritvorenikot so branitelot. 2. Protiv re{enieto za<br />

kaz<strong>na</strong>ta izre~e<strong>na</strong> spored stavot 1 <strong>na</strong> ovoj ~len e dozvole<strong>na</strong> `alba do<br />

sovetot (~l. 22 st. 6 ZKP) <strong>na</strong> sudot <strong>na</strong>dle`en za vodewe <strong>na</strong> istragata vo<br />

rok od 24 ~asa od ~asot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> re{enieto. @albata ne go zadr-<br />

`uva izvr{uvaweto <strong>na</strong> re{enieto. (~l. 196)<br />

- Nadzor vrz pritvorenicite vr{i pretsedatelot <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot<br />

prvostepen sud. 2. Pretsedatelot <strong>na</strong> sudot od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len ili<br />

sudijata kogo toj }e go opredeli dol`en e <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ nedelno da<br />

gi poseti pritvorenicite i, ako <strong>na</strong>jde za potrebno da se infornmira i<br />

bez prisustvo <strong>na</strong> komandirot i <strong>na</strong>dzornicite kako se hra<strong>na</strong>t pritvorenicite,<br />

kako se s<strong>na</strong>bduvaat so drugi potrebi i kako se postapuva so<br />

niv. Pretsedatelot odnosno sudijata kogo toj }e go opredeli dol`en e<br />

da prezeme potrebni merki da se otstra<strong>na</strong>t nepravilnostite voo~eni<br />

pri posetata <strong>na</strong> zatvorot. Opredeleniot sudija ne mo`e da bide<br />

istra`niot sudija. 3. Pri posetite od stav 2 <strong>na</strong> ovoj ~len mo`e da prisustvuva<br />

i javniot obvinitel. 4. Pretsedatelot <strong>na</strong> sudot i istra`niot<br />

sudija mo`at vo sekoe vreme da gi posetuvaat site pritvorenici, so<br />

niv da razgovaraat i da primaat poplaki od niv. (~l. 197)<br />

Vo pogled <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot {to vo ustanovite kade se smesteni pritvorenite<br />

lica go vr{i Me|u<strong>na</strong>rodniot Komitet <strong>na</strong> Crveniot Krst, v.<br />

Humanitarni aktivnosti <strong>na</strong> MKCK vo korist <strong>na</strong>pritvorenite lica i<br />

Memorandum za humanitarnite aktivnosti <strong>na</strong> MKCK vo ime <strong>na</strong><br />

pritvorenite lica - Penolo{ki kompendium, str. 263-272.<br />

3. Vo vrska so normativata {to vo pogled <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

pritvorot va`i soglasno posebnite konvencii, rezolucii i preporaki<br />

<strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnite tela, <strong>na</strong> ova mesto, nu`no e da se pomestat i dokumentite:<br />

Korpus <strong>na</strong> principi za za{tita <strong>na</strong> site lica od bilo kakva<br />

forma <strong>na</strong> pritvorawe ili li{uvawe od sloboda (KP) <strong>na</strong> ON i Preporaka<br />

br. R (80) 11 - Pritvoreni lica koi o~ekuvaat sudska odluka <strong>na</strong><br />

Sovetot <strong>na</strong> Evropa.<br />

Vo KP, usvoeni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Generalnoto sobranie <strong>na</strong> ON so rezolucija<br />

43/173 od 9 dekemvri 1988 godi<strong>na</strong>, se vneseni slednive <strong>na</strong>~ela:<br />

103


1. Tretmanot <strong>na</strong> site lica koi {to se od bilo kakov vid li{eni<br />

od sloboda treba da bide human i da se po~ituva nivnoto li~no dostoinstvo.<br />

2. Priveduvawe, pritvorawe ili zatvarawe <strong>na</strong> lica treba striktno<br />

da se vr{i samo vo soglasnost so odredbite <strong>na</strong> zakonot i istoto da<br />

go vr{at ovlasteni slu`benici ili lica ovlasteni za taa <strong>na</strong>me<strong>na</strong>.<br />

3. Na licata li{eni od sloboda vo koja i da e forma <strong>na</strong><br />

li{uvawe od sloboda ili pritvor ne smee da im se ograni~uvaat ili<br />

ukinuvaat ~ovekovite prava koi {to postojat ili se prifateni od sekoja<br />

dr`ava vo soglasnost so zakonite, konvenciite, propisite ili<br />

obi~aite, pod izgovor deka ovie principi ne gi priz<strong>na</strong>vaat takvite<br />

prava ili pak deka gi priz<strong>na</strong>vaat vo pomal obem.<br />

4. ^ovekovite prava <strong>na</strong> liceto li{eno od sloboda vo bilo kakva<br />

forma <strong>na</strong> zadr`uvawe ili li{uvawe od sloboda i site prezemeni<br />

merki koi se vo direkt<strong>na</strong> vrska so ~ovekovite prava treba da bidat<br />

predmet <strong>na</strong> delotvor<strong>na</strong> kontrola od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudski ili bilo koj drug<br />

ovlasten organ.<br />

5.1. Ovie principi }e se primenuvaat poded<strong>na</strong>kvo za site lica <strong>na</strong><br />

teritorijata <strong>na</strong> bilo koja dr`ava bez ogled <strong>na</strong> ras<strong>na</strong>ta pripadnost, boja<br />

<strong>na</strong> ko`ata, pol, jazik, verosipoved ili veruvawe, politi~ko ili drug<br />

vid <strong>na</strong> mislewe, <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pripadnost ili op{testveno poteklo,<br />

imot<strong>na</strong> sostojba, ra|awe ili drug status. 2. Merkite koi {to se sozdadeni<br />

ili vo soglasnost so zakonot ili edinstveno se primenuvaat za<br />

za{tita <strong>na</strong> pravata i specijalniot status <strong>na</strong> `eni i doilki, decata i<br />

maloletnicite, vozrasnite, bolnite ili hendikepiranite lica ne<br />

smeeat da se diskriminirat. Potrebata i prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> takvite merki<br />

sekoga{ treba da bide predmet <strong>na</strong> povtor<strong>na</strong> revizija od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

sudski ili drug ovlasten organ.<br />

6. Nitu edno lice li{eno od sloboda vo bilo koja forma <strong>na</strong><br />

pritvor ili li{uvawe od sloboda ne smee da bide predmet <strong>na</strong> nehumano<br />

odnesuvawe ili poni`uva~ko kaznuvawe. Kako i da e, nitu ed<strong>na</strong><br />

okolnost ne mo`e da bide opravduvawe za izma~uvaweto ili drug vid<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>silni~ki, nehuman ili poni`uva~ki tretman ili kaznuvawe.<br />

7.1. Dr`avite treba so zakon da gi zabra<strong>na</strong>t site akti koi {to se<br />

vo sprotivnost so praavata i dol`nostite, a koi {to se sodr`ani vo<br />

principite i vrz osnova <strong>na</strong> `alba da pokre<strong>na</strong>t i izvr{at soodvet<strong>na</strong> i<br />

nepristras<strong>na</strong> istraga i da izre~at soodvetni kazneni merki. 2. Slu`benite<br />

lica koi imaat pri~ini za somnenie deka e izvr{eno prekr{-<br />

uvawe ili deka }e bidat prekr{eni principite imaat pravo da go<br />

prijavat problemot do povisokite organi i ako e potrebno do soodvetnite<br />

organi ovlasteni za revizija ili donesuvawe <strong>na</strong> privremani<br />

merki. 3. Sekoe lice koe se somneva deka se slu~ilo ili deka }e se<br />

104


slu~i prekr{uvawe <strong>na</strong> principite ima pravo da go prijavi problemot<br />

<strong>na</strong> povisokiot organ kako i do soodvetnite odgovorni organi ovlasteni<br />

za revizija i donesuvawe <strong>na</strong> preventivni merki.<br />

8. Pritvorenite lica treba da se tretiraat kako neosuduvani<br />

lica. Spored toa, tie spored mo`nostite treba da se odvoeni od drugite<br />

zatvoreni lica.<br />

9. Ovlastenite lica koi {to go priveduvaat ili go pritvoraat<br />

liceto ili pak vodat istraga za slu~ajot treba striktno da gi koristat<br />

nivnite ovlastuvawa dodeleni vo soglasnost so zakon, a koristeweto<br />

<strong>na</strong> nivnite ovlastuvawa }e bide predmet <strong>na</strong> <strong>na</strong>domest od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

sudskite ili drugi organi.<br />

10. Liceto koe {to se priveduva za vreme <strong>na</strong> priveduvaweto treba<br />

da se informira za pri~inite <strong>na</strong> priveduvaweto i treba ved<strong>na</strong>{ da se<br />

informira za obvinenieto {to e pokre<strong>na</strong>to protiv nego.<br />

11. Ni edno lice ne smee da se dr`i vo pritvor bez da mu se dade<br />

mo`nost da bide soslu{ano od sudski ili drug organ. Pritvorenoto<br />

lice ima pravo da se brani samostojno ili <strong>na</strong> pomo{ od branitel kako<br />

{to e predvideno so zakon.<br />

Pritvorenoto lice i negoviot branitel, ako pritvorenoto lice<br />

ve}e go ima anga`irano istiot, treba itno i celosno da bidat<br />

informirani za bilo kakva izdade<strong>na</strong> <strong>na</strong>redba za pritvorawe zaedno so<br />

pri~inite za nejzinoto izdavawe.<br />

Sudskite ili drugi odgovorni organi se <strong>na</strong>dle`ni za soodvet<strong>na</strong><br />

revizija <strong>na</strong> prodol`uvaweto <strong>na</strong> pritvorot.<br />

12. Treba pravilno da se zapi{at slednive podatoci: (a) pri~i<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> priveduvaweto; (b) vremeto <strong>na</strong> priveduvaweto i stavaweto vo<br />

pritvor kako i vremeto koga privedenoto lice treba da se pojavi pred<br />

sudskiot ili drug ovlasten organ; (c) identitetot <strong>na</strong> ovlastenoto<br />

lice; (d) to~ni podatoci za mestoto <strong>na</strong> pritvorawe. Takvite podatoci<br />

treba da im bidat dostapni <strong>na</strong> pritvorenoto lice i <strong>na</strong> negoviot branitel,<br />

dokolku pritvorenoto lice ima anga`irano branitel vo forma<br />

opredele<strong>na</strong> so zakon.<br />

13. Bilo koe lice vo momentot <strong>na</strong> priveduvaweto, <strong>na</strong> po~etokot<br />

<strong>na</strong> pritvorot ili li{uvaweto od sloboda ili pak ved<strong>na</strong>{ potoa, odgovorniot<br />

organ za negovoto priveduvawe, pritvorawe ili zatvorawe,<br />

treba da go informiraat i da mu gi objas<strong>na</strong>t negovite prava i kako toj<br />

samiot da gi iskoristi tie prava.<br />

14. Lice {to ne go razbira ili zboruva adekvatno jazikot koj {to<br />

go upotrebuva organot odgovoren za negovoto priveduvawe, pritvorawe<br />

ili li{uvawe od sloboda, ima pravo <strong>na</strong> it<strong>na</strong> informacija {to se<br />

odnesuva <strong>na</strong> Principot 10, Principot 11 stav 2, Principot 12 stav 1 i<br />

Principot 13 <strong>na</strong> jazikot koj go razbira i ako e potrebno besplat<strong>na</strong><br />

105


pomo{ od preveduva~ vo vrska so zakonskite postapki koi {to sleduvaat<br />

po negovoto priveduvawe.<br />

15. I pokraj isklu~ocite sodr`ani vo Princip 16 stav 4 i<br />

Princip 18 stav 3, komunikacijata <strong>na</strong> pritvorenoto ili zatvorenoto<br />

lice so <strong>na</strong>dvore{niot svet, posebno so negovoto semejstvo ili branitel,<br />

nema da mu se skratat ne pove}e od nekolku de<strong>na</strong>.<br />

16.1. Nabrzo po priveduvaweto i po bilo kakvo premestuvawe od<br />

edno mesto <strong>na</strong> pritvor ili zatvor, pritvorenoto ili zatvorenoto lice<br />

ima pravo da gi informira ili da bara od odgovornite organi da gi<br />

informiraat ~lenovite <strong>na</strong> negovoto semejstvo ili drugi soodvetni<br />

lica za negovoto priveduvawe, pritvorawe ili zatvorawe ili za premestuvaweto<br />

i mestoto kade {to e staven vo zatvor. 2. Ako pritvorenoto<br />

ili zatvorenoto lice e stranski dr`avjanin, ved<strong>na</strong>{ treba da<br />

bide informirano za negovite prava <strong>na</strong> komunikacija <strong>na</strong> soodveten<br />

<strong>na</strong>~in preku konzularniot pretstavnik ili diplomatskata misija <strong>na</strong><br />

dr`avata od ~ija {to <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pripadnost e liceto ili so organot<br />

koj {to e odgovoren za komunikacija vo soglasnost so me|u<strong>na</strong>rodnoto<br />

pravo, ili pak so pretstavnikot <strong>na</strong> megu<strong>na</strong>rod<strong>na</strong>ta organizacija ako e<br />

begalec, ili pak ako liceto e pod za{tita <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> organizacija.<br />

3. Ako pritvorenoto ili zatvorenoto lice e maloletno ili pak<br />

ne e vo mo`nost da gi razbere svoite prava, odgovorniot organ <strong>na</strong> svoja<br />

inicijativa go prezema informiraweto za koe {to stanuva zbor vo<br />

ovoj princip. Treba da se obrne posebno vnimanie <strong>na</strong> izvestuvaweto <strong>na</strong><br />

roditelite i staratelite. 4. Bilo kakvo izvestuvawe za koe stanuva<br />

zbor vo ovoj princip, treba da se dostavi ili dozvoli bez nikakvo<br />

odlagawe. Kako i da e, odgovorniot organ mo`e za eden razumen vremenski<br />

period da go odlo`i izvestuvaweto ako e od specifi~en interes<br />

za istra`niot proces.<br />

17.1. Pritvorenoto lice ima pravo <strong>na</strong> prav<strong>na</strong> pomo{ od branitel.<br />

Liceto treba ved<strong>na</strong>{ po priveduvaweto da bide informirano od stra<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> odgovorniot organ za negovite prava i treba da mu se ovozmo`at<br />

soodvetni uslovi za koristewe <strong>na</strong> toa pravo. 2. Ako pritvorenoto lice<br />

nema anga`irano branitel po svoj izbor, vo site slu~ai koga interesite<br />

<strong>na</strong> pravdata toa go dozvoluvaat, ima pravo, dokolku nema dovolno<br />

sredstva, da mu bide <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~en besplatno branitel od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudskiot<br />

ili drug odgovoren organ.<br />

18.1. Pritvorenoto ili zatvorenoto lice ima pravo <strong>na</strong> komunikacija<br />

ili sovetuvawe so svojot branitel. 2. Na pritvorenoto ili<br />

zatvorenoto lice treba da mu se dozvoli soodvetno vreme i uslovi za<br />

konsultacija so svojot branitel. 3. Pravoto <strong>na</strong> pritvorenoto ili zatvorenoto<br />

lice <strong>na</strong> poseta, konsultacija i komunikacija so svojot branitel<br />

treba da bide ostvareno bez odlagawe ili kriti~ka osuda i so ce-<br />

106


los<strong>na</strong> doverlivost i ne smee da se odlo`uva ili ograni~uva osven vo<br />

posebni priliki opredeleni so zakon ili pravni odredbi koga toa od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudskiot ili drug ovlasten organ se smeta za neophodnost so<br />

cel da se odr`i bezbednosta i dobriot poredok. 4. Razgovotite <strong>na</strong><br />

pritvorenoto ili zatvorenoto lice so negoviot branitel mo`e da<br />

bidat <strong>na</strong>dgleduvani od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> odgovornite lica, no ne i prislu{-<br />

kuvani. 5. Komunikacijata me|u pritvorenoto ili zatvorenoto lice so<br />

negoviot advokat spom<strong>na</strong>ti vo ovoj princip nema da bidat prifatlivi<br />

kako dokaz protiv pritvorenoto ili zatvorenoto lice, osven ako ne se<br />

povrzani so prodol`eno ili planirano krivi~no delo.<br />

19. Pritvoreno ili zatvoreno lice }e ima pravo <strong>na</strong> poseta<br />

posebno od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> ~lenovi od negovo semejstvo i }e mu se pru`i<br />

adekvat<strong>na</strong> mo`nost za komunikacija so <strong>na</strong>dvore{niot svet vo razumni<br />

uslovi i ograni~uvawa kako {to se definirani so zakon ili zakonski<br />

propis.<br />

20. Ako pritvorenoto ili zatvoenoto lice toa go bara, }e mu<br />

bide ovozmo`eno dokolku e mo`no da se rasporedi vo <strong>na</strong>jbliskoto<br />

mesto do negovoto mesto <strong>na</strong> `iveewe.<br />

21.1. Na pritvorenoto ili zatvorenoto lice }e mu bide zabraneto<br />

da koristi nezakonska prednost <strong>na</strong> situacijata so cel da se obvini<br />

sebesi ili da svedo~i protiv drugi lica. 2. Niedno zadr`ano lice za<br />

vreme <strong>na</strong> istragata nema da bide predmet <strong>na</strong> `estokost, zaka<strong>na</strong> ili<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> metodi <strong>na</strong> ispituvawe {to ne odgovaraat <strong>na</strong> negovata<br />

sposobnost za odlu~uvawe ili sudewe.<br />

22. Ni edno pritvoreno ili zatvoreno lice nema da bide, duri i<br />

so negova soglasnost, predmet <strong>na</strong> medicinski ili <strong>na</strong>u~ni eksperimenti<br />

{to mo`at da bidat {tetni po negovoto zdravje.<br />

23.1. Traeweto <strong>na</strong> ispituvaweto <strong>na</strong> pritvorenoto ili<br />

zatvorenoto lice i intervalite pome|u ispituvaweto kako i identitetot<br />

<strong>na</strong> slu`benite lica {to go vodele ispituvaweto i drugi prisutni<br />

lica }e se vnesat vo zapisnik i toa }e se potvrdi <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in predviden<br />

so zakon. 2. Na pritvorenoto ili zatvorenoto lice, ili negoviot branitel<br />

ako e dozvoleno so zakon, }e mu se dozvoli pristap do informacii<br />

opi{ani vo stav 1 od ovoj princip.<br />

24. Ved<strong>na</strong>{ po pritvoraweto ili zatvaraweto vrz liceto treba<br />

da se izvr{i lekarski pregled i ako e potrebno da mu se pru`i<br />

medicinska nega i da mu se dade soodveten medicinski tretman. Negata<br />

i tretmanot se besplatni.<br />

25. Pritvorenoto i zatvorenoto lice, odnosno negoviot branitel<br />

}e imaat pravo da baraat od sudskite ili drugi vlasti povtoren lekarski<br />

pregled ili mislewe zaradi bezbednosta i dobriot red vo<br />

mestoto kade {to e pritvoreno ili zatvoreno liceto.<br />

107


26. Po izvr{eniot lekarski pregled <strong>na</strong> pritvorenoto ili zatvorenoto<br />

lice treba da se zapi{at imeto <strong>na</strong> lekarot i rezultatite od<br />

izvr{eniot lekarski pregled. Treba da se ovozmo`i pristap do takvite<br />

rezultati. Razni modaliteti }e bidat vo soglasnost so relevantnite<br />

pravila <strong>na</strong> doma{niot zakon.<br />

27. Neusoglasenosta so ovie principi za sobirawe <strong>na</strong> dokazi }e<br />

se zeme predvid pri opredeluvaweto <strong>na</strong> prifatlivosta <strong>na</strong> takvite dokazi<br />

protiv pritvorenoto ili zatvorenoto lice.<br />

28. Pritvorenoto ili zatvorenoto lice ima pravo vo granicite<br />

<strong>na</strong> mo`nostite da se zdobie so adekvatno obrazovanie, kulturni <strong>na</strong>viki<br />

i informacii koi se predmet <strong>na</strong> adekvatni uslovi za obezbeduvawe<br />

red i bezbednost.<br />

29.1. So cel da se <strong>na</strong>dgleduva striktnoto pridr`uvawe kon va`e~kite<br />

zakoni i pravila, mestata za pritvor treba postojano da se posetuvaat<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> kvalifikuvano i iskusno lice imenuvano i odgovorno<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot organ koj {to e nezavisen od organot odgovoren za<br />

upravuvaweto so mestoto za pritvor. 2. Pritvorenoto ili zatvorenoto<br />

lice ima pravo <strong>na</strong> slobod<strong>na</strong> i doverliva komunikacija so licata koi gi<br />

posetuvaat mestata za pritvor ili zatvarawe vo soglasnost so stav 1 od<br />

ovoj princip, a koi se so edinstve<strong>na</strong> cel da se ovozmo`at relevantni<br />

uslovi za ostvaruvawe <strong>na</strong> bezbednost i dobar poredok vo takvite mesta.<br />

30.1. Od <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> odnesuvaweto <strong>na</strong> pritvorenite ili zatvorenite<br />

lica {to }e storat disciplinska povreda za vreme <strong>na</strong> pritvorot<br />

ili zatvorot, opisot <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> disciplinskite kazni {to mo`at<br />

da bidat izre~eni i organite odgovorni za izrekuvaweto <strong>na</strong> takvite<br />

kazni treba da se opredelat so zakon ili zakonski odredbi i propisno<br />

da se objavat. 2. Pritvorenoto ili zatvorenoto lice }e ima pravo da<br />

bide soslu{ano pred da se prezeme nekakva disciplinska merka. Toa }e<br />

ima pravo <strong>na</strong> `alba pred povisokite organi za povtorno razgleduvawe<br />

<strong>na</strong> slu~ajot.<br />

31. Soodvetni organi }e ponudat, spored doma{niot zakon,<br />

pomo{ koga im e potreb<strong>na</strong> <strong>na</strong> zavisni lica, a posebno <strong>na</strong> pomladite<br />

~lenovi <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong> pritvorenoto ili zatvorenoto lice i }e<br />

prezemat prikladni merki za smestuvawe pod staratelstvo <strong>na</strong> decata<br />

ostaveni bez kontrola.<br />

32.1. Pritvoreno lice ili negoviot praven zastapnik }e imaat<br />

pravo vo bilo koe vreme da pokre<strong>na</strong>t postapka spored doma{niot zakon<br />

pred sudski ili drug organ vo vrska so zakonitosta <strong>na</strong> negovoto<br />

pritvorawe so cel da se dobie negovo osloboduvawe bez nikakvo zadocnuvawe,<br />

ako nezakonski e pritvoreno. 2. Postapkata za koja stanuva<br />

zbor vo stav 1 <strong>na</strong> ovoj princip }e bide kratka i ekspeditiv<strong>na</strong> i bez<br />

<strong>na</strong>domest za pritvorenite lica so prikladni pari~ni sredstva. Orga-<br />

108


nite <strong>na</strong> pritvorot }e mu ovozmo`at <strong>na</strong> pritvorenoto lice bez nikakvo<br />

odlagawe razgleduvaweto <strong>na</strong> slu~ajot da dojde do organite za povtorno<br />

razgleduvawe.<br />

33.1. Pritvorenoto ili zatvorenoto lice ima pravo da podnese<br />

barawe ili <strong>na</strong> `alba vo vrska so negoviot tretman, posebno vo slu~aj<br />

<strong>na</strong> ma~ewe ili drugo svirepo, nehumano ili poni`uva~ko postapuvawe,<br />

do organite odgovorni za rakovodewe <strong>na</strong> mestoto za pritvor i do<br />

povisokite organi, i ako e potrebno, do soodvetni organi ovlasteni za<br />

povtorno razgleduvawe ili davawe <strong>na</strong> praven lek. 2. Vo slu~aj koga ni<br />

pritvorenoto nitu zatvorenoto lice ili negoviot praven zastapnik<br />

nemaat mo`nost da go koristat pravoto spored stav 1 od ovoj princip,<br />

toa pravo mo`e da go koristi i ~len <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong> pritvorenoto<br />

ili zatvorenoto lice ili sekoe drugo lice koe go z<strong>na</strong>e slu~ajot. 3. Vo<br />

vrska so barawe ili `alba istoto }e se dr`i vo tajnost ako toa go<br />

bara pritvorenoto ili zatvorenoto lice.<br />

4. Na sekoe barawe ili `alba ved<strong>na</strong>{ }e se dejstvuva i }e mu se<br />

odgovori bez nikakvo zadocnuvawe. Vo slu~aj ako se odbie baraweto<br />

ili `albata }e ima pravo da se podnese do sudski ili drug organ. Nitu<br />

pritvorenoto ni zatvorenoto lice, nitu nekoja `alba spored stav 1 od<br />

ovoj princip nema da pretrpat {teta za podnesuvawe <strong>na</strong> barawe ili<br />

`alba.<br />

34. Vo slu~aj <strong>na</strong> smrt ili is~eznuvawe <strong>na</strong> pritvoreno ili zatvoreno<br />

lice }e se povede istraga za pri~i<strong>na</strong>ta za smrta ili is~eznuvaweto<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudski ili drug organ, bilo <strong>na</strong> negovo barawe ili <strong>na</strong><br />

barawe <strong>na</strong> ~len od semejstvoto <strong>na</strong> takvoto lice ili bilo koe drugo<br />

lice koe {to e zapoz<strong>na</strong>eno so slu~ajot. Ako toa go baraat uslovite,<br />

takva istraga }e se povede po ista postapka {to se vodi za sekoja smrt<br />

ili is~eznuvawe ved<strong>na</strong>{ po prekinuvaweto <strong>na</strong> pritvorot ili zatvorot.<br />

Naodite od istragata ili izve{tajot <strong>na</strong>praven vo vrska so nea }e se<br />

stavat <strong>na</strong> raspolagawe po barawe, osven ako ne ja popre~uva nekoja<br />

krivi~<strong>na</strong> istraga {to e vo tek.<br />

35.1. [teti <strong>na</strong>praveni od deluvawe ili izvr{uvawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

javni slu`benici sprotivno <strong>na</strong> pravata sodr`ani vo ovie principi }e<br />

se <strong>na</strong>domestat spored primenlivite pravila za odgovornost predvideni<br />

vo doma{niot zakon. 2. Spored ovoj princip informacii za koi<br />

{to se bara da se vodi zapisnik }e bidat dostapni <strong>na</strong> barawe za <strong>na</strong>domest<br />

vo soglasnost so postapkata predvide<strong>na</strong> so doma{en zakon za barawe<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>domest.<br />

36.1. Pritvorenoto, osomni~enoto lice ili liceto obvineto za<br />

krivi~no delo }e se smeta za nevino se dodeka ne se proglasi za vinovno<br />

spored zakonot vo jav<strong>na</strong> postapka vo koja toa lice gi imalo site<br />

garancii potrebni za negova odbra<strong>na</strong>. 2. Pritvorawe ili zatvorawe <strong>na</strong><br />

109


lice protiv koe se vodi istraga ili postapka }e se vr{i samo so cel za<br />

zadovoluvawe <strong>na</strong> pravdata vrz osnova, pod uslovi i vo postapka opredele<strong>na</strong><br />

so zakon. Se zabranuva voveduvawe <strong>na</strong> restrikcii za lica koi<br />

{to striktno ne se potrebni za celite <strong>na</strong> zatvoraweto ili za spre~uvawe<br />

<strong>na</strong> postapkata ili za zadovoluvawe <strong>na</strong> pravdata, ili za odr`uvawe<br />

<strong>na</strong> bezbednost i dobar red vo mestoto <strong>na</strong> zadr`uvawe <strong>na</strong> liceto.<br />

37. Lice pritvoreno za krivi~no obvinenie }e se dovede pred sud<br />

ili drug organ ved<strong>na</strong>{ po pritvoraweto. Takviot organ }e re{ava bez<br />

nikakvo zadocnuvawe za zakonitosta i potrebata od negovoto zadr-<br />

`uvawe. Ni edno lice ne smee da se dr`i vo pritvor dodeka e vo tek<br />

istraga ili postapka osven so pismen <strong>na</strong>log izdaden od takov organ.<br />

Pritvorenoto lice, koga e dovedeno pred takov organ }e go ima pravoto<br />

da dade izjava za postapuvaweto dodeka bilo vo pritvor.<br />

38. Lice pritvoreno za krivi~no obvinenie }e bide dovedeno<br />

pred sud vo razumen rok ili }e se oslobodi dodeka ~eka sudewe.<br />

39. Osven vo specifi~ni slu~ai predvideni so zakon, lice obvineto<br />

za krivi~no delo }e ima pravo, osven ako za toa re{ava sudsko<br />

ili drugo telo vo interes <strong>na</strong> pravdata, da bide oslobodeno dodeka ~eka<br />

sudewe {to e predmet <strong>na</strong> uslovite {to mo`e da se <strong>na</strong>lo`at vo soglasnost<br />

so zakonot. Takvoto telo postojano }e go dr`i liceto pod prismotra,<br />

a po potreba i }e go zatvori.<br />

4. Vo Preporaka br. R (80) 11 (Pritvoreni lica koi o~ekuvaat<br />

sudska odluka) usvoe<strong>na</strong> od komitetot <strong>na</strong> ministrite <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong><br />

Evropa od 27 juli 1980 godi<strong>na</strong> vo vrska so pritvorot se <strong>na</strong>vedeni slednive<br />

principi:<br />

OP[TI PRINCIPI<br />

1. Pretpostavka e deka liceto e nevino pred da se doka`e vi<strong>na</strong>ta,<br />

niedno lice obvineto za krivi~no delo nema da se stavi vo pritvor vo<br />

o~ekuvawe <strong>na</strong> sudewe, osven ako toa izri~no ne go baraat okolnostite.<br />

Spored toa <strong>na</strong> merkata pritvor }e se gleda kako <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> isklu~itel<strong>na</strong><br />

merka i taa nikoga{ nema da bide prisil<strong>na</strong> nitu pak }e se koristi od<br />

kazneni pri~ini.<br />

PRINCIPI [TO ]E SE PRIMENUVAAT ZA DONESUVAWE<br />

NA ODLUKA VO SLU^AJ NA PRITVOR VO O^EKUVAWE NA<br />

SUDEWE<br />

2. Lice obvineto za krivi~no delo li{eno od sloboda ved<strong>na</strong>{ }e<br />

se dovede pred sudija ili drugo lice ovlasteno so zakon da vr{i sudska<br />

vlast (vo <strong>na</strong>tamo{niot tekst sudska <strong>na</strong>dle`nost).<br />

110


Koga liceto za koe stanuva zbor e dovedeno pred sudska <strong>na</strong>dle`nost,<br />

vo vrska so pritvorot bez odlagawe }e se donese sudska odluka.<br />

3. Nalog za pritvor mo`e da se izdade samo ako postoi osnovano<br />

somnenie deka liceto za koe stanuva zbor ima izvr{eno potvrdeno<br />

krivi~no delo i deka postojat osnovani pri~ini kako i deka postojat<br />

ed<strong>na</strong> ili pove}e od ovie osnovi: opasnost od is~eznuvawe, opasnost od<br />

spre~uvawe <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong> sudeweto, opasnost od izvr{uvawe <strong>na</strong> u{te<br />

poseriozno delo.<br />

4. Duri i koga ne mo`at da se <strong>na</strong>vedat ovie osnovi, pritvorot<br />

mo`e da se opravda kaj isklu~itelni slu~ai, posebno kaj seriozno<br />

te{ki krivi~ni dela.<br />

5. Pri razgleduvawe dali treba da se izdade <strong>na</strong>log za pritvor,<br />

sudot }e gi zeme predvid okolnostite za sekoj slu~aj poedine~no,<br />

posebno relevantni mo`e da bidat nekoi od slednive faktori: prirodata<br />

i serioznosta <strong>na</strong> potvrdeno krivi~no delo; cvrsti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> dokazite<br />

za liceto koe go izvr{ilo krivi~noto delo; mo`<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> {to bi ja<br />

dobilo vo slu~aj <strong>na</strong> donesuvawe <strong>na</strong> presuda; karakterot, negovoto mi<strong>na</strong>to<br />

i li~niot i op{testveniot status <strong>na</strong> liceto koe e vo pra{awe a<br />

posebno negovite vrski vo op{testvoto; odnesuvaweto <strong>na</strong> liceto za<br />

koe stanuva zbor, posebno kako toa gi ispolnuvalo obvrskite {to mu<br />

bile postavuvani vo tekot <strong>na</strong> porane{ni krivi~ni postapki.<br />

6. Treba da se razmisluva za razvoj <strong>na</strong> slu`bi predvideni za sobirawe<br />

<strong>na</strong> informacii {to }e im koristat <strong>na</strong> sudskite organi vo vrska<br />

so li~niot i op{testveniot status <strong>na</strong> liceto za koe stanuva zbor.<br />

7. Nema da se izdade <strong>na</strong>log za pritvor ako li{uvaweto od sloboda<br />

e vo sprotivnost so prirodata <strong>na</strong> potvrdenoto krivi~no delo i kaz<strong>na</strong>ta<br />

{to ja nosi toa delo.<br />

8. Koga e izdaden <strong>na</strong>log za pritvor, vo odlukata treba precizno da<br />

stoi predmetot <strong>na</strong> obvinenie i pri~inite za donesuvawe <strong>na</strong> takva<br />

odluka. Za toa liceto treba ved<strong>na</strong>{ da bide izvesteno i da mu se dade<br />

kopija od <strong>na</strong>logot.<br />

9. Kako i da e, vo soglasnost so gore spome<strong>na</strong>tite principi, ako e<br />

ve}e izdaden <strong>na</strong>log za pritvor, sudskite organi treba da ja razgleduvaat<br />

mo`nosta kako da se izbegne pritvorot so zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> alter<strong>na</strong>tivni<br />

merki kakvi {to se spom<strong>na</strong>ti vo princip 15.<br />

10. Na liceto za koe stanuva zbor }e mu se ovozmo`i praven zastapnik<br />

pred sudskite organi vo slu~ai koga se predviduva ili ima<br />

izgledi za pritvor<br />

Ako ve}e e izdaden <strong>na</strong>log za pritvor, <strong>na</strong> liceto ved<strong>na</strong>{ }e mu se<br />

dodeli prav<strong>na</strong> pomo{ ako nema dovolno sredstva za taa cel.<br />

11. Na sekoe lice protiv koe e izdaden <strong>na</strong>log za pritvor }e mu se<br />

dade mo`nost za `alba protiv odlukata i da bara osloboduvawe.<br />

111


12. Liceto protiv koe e izdaden <strong>na</strong>log za pritvor }e bide izvesteno<br />

za negovite prava, posebno za pravoto <strong>na</strong> praven zastapnik, pravoto<br />

da bara prav<strong>na</strong> pomo{ i pravoto <strong>na</strong> `alba i da bara osloboduvawe.<br />

13. Pritvorot nema da prodol`i i pokraj toa {to se bara vo<br />

vrska so celite dadeni vo princip 3, nitu pak }e prodol`i ako vremeto<br />

pomi<strong>na</strong>to vo pritvor e podolgo od kaz<strong>na</strong>ta {to treba da ja izdr`i<br />

za toa krivi~no delo vo slu~aj koga liceto e proglaseno za vinovno.<br />

14. Dodeka liceto e vo pritvor treba da se vr{i <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> kratki<br />

vremenski intervali {to gi odreduva zakonot ili sudot. Toga{ treba<br />

da se sledat promenite {to <strong>na</strong>stanuvaat dodeka liceto e vo pritvor.<br />

PRINCIPI ZA PRIMENA NA ALTERNATIVNI MERKI<br />

15. Koga se vr{i ispituvawe dali mo`e da se izbegne merkata<br />

pritvor, sudskite organi treba da gi razgleduvaat site postojni alter<strong>na</strong>tivni<br />

merki, vo koi mo`at da se vklu~at slednive: vetuvawe <strong>na</strong><br />

liceto za koe stanuva zbor deka }e se pojavi pred sudskite organi koga<br />

}e bide povikano i deka nema da pre~i vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravdata;<br />

barawe da prestojuva <strong>na</strong> odrede<strong>na</strong> adresa (<strong>na</strong> primer, ku}en pritvor,<br />

pod kaucija ili vo dom za maloletnici, itn.) pod uslovi {to }e gi<br />

oporedeli sudskiot organ; ograni~uvawe <strong>na</strong> vleguvawe ili <strong>na</strong>pu{tawe<br />

<strong>na</strong> opredeleno mesto ili oblast bez ovlastuvawe; <strong>na</strong>log za povremeno<br />

davawe izve{taj <strong>na</strong> opredeleni organi (<strong>na</strong> primer, <strong>na</strong> sudot, policijata,<br />

itn.); odzemawe <strong>na</strong> paso{ ili drugi dokumenti za identifikacija;<br />

davawe <strong>na</strong> kaucija ili druga forma <strong>na</strong> sigurnost vo vrska so liceto za<br />

koe stanuva zbor, zamaj}i ja vo vid negovata materijal<strong>na</strong>ta sostojba;<br />

davawe <strong>na</strong> garancija za sigurnost; supervizija i pomo{ od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

agencija imenuva<strong>na</strong> od sudski organ.<br />

Takvite merki }e mu bidat dadeni vo pisme<strong>na</strong> forma i }e mu se<br />

objas<strong>na</strong>t <strong>na</strong> liceto za koe stanuva zbor i istoto }e bide predupredeno<br />

deka mo`e da bide pritvoreno ako gi prekr{i ili ne se pridr`uva kon<br />

niv.<br />

Liceto <strong>na</strong> koe mu e izre~e<strong>na</strong> alter<strong>na</strong>tiv<strong>na</strong> merka, vo zavisnost od<br />

merkata, ima pravo da gi koristi privilegiite koi se zacrtani vo<br />

preporakata, koi va`at kako i za licata staveni vo pritvor.<br />

PRINCIPI [TO ]E SE PRIMENUVAAT ZA VREME NA<br />

ISTRAGATA I VO TEKOT NA SUDEWETO<br />

16. Istragata po obvinenieto protiv lice zadr`ano vo pritvor i<br />

postapkata do samoto sudewe }e se vodat {to e mo`no poekspeditivno<br />

112


so cel do minimum da se reducira vremeto <strong>na</strong> pritvorot. Treba da se<br />

vlo`uvaat sekakvi usilbi da postignuvawe <strong>na</strong> taa cel.<br />

Pri vodewe <strong>na</strong> istragata i doveduvawe <strong>na</strong> liceto pred sudot,<br />

organite odgovorni za taa rabota }e im dadat prednost <strong>na</strong> licata {to<br />

se vo pritvor.<br />

17. Vremeto pomi<strong>na</strong>to vo pritvor }e se odzeme od dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

18. Treba da se razmisluva za pravewe <strong>na</strong> plan ili razvoj<strong>na</strong> {ema<br />

za pari~<strong>na</strong> kompenzacija za vremeto {to liceto go pomi<strong>na</strong>lo vo<br />

pritvor, a ne bilo osudeno.<br />

Na ova mesto nu`no e da se podvle~e deka <strong>na</strong> 30 juni 1994 godi<strong>na</strong>,<br />

Parlamentarnoto sobranie <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa ja usvoi Preporakata<br />

1245(1994) za zadr`uvawe <strong>na</strong> licata koi o~ekuvaat sudewe. So nea<br />

Parlamentarnoto sobranie prepora~uva Odborot <strong>na</strong> ministri da ja<br />

dopolni Preporaka br. R (80) 11 so grupa <strong>na</strong> dopolnitelni <strong>na</strong>~ela. Od<br />

dopolnitelnite <strong>na</strong>~ela sodr`ani vo Preporakata 1245 z<strong>na</strong>~ajno e da se<br />

istakne ~l. 6 (g) koj se odnesuva <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> pritvorot i ottamu e<br />

interesen za sporedba so ~l. 12 st. 5 od Ustavot <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija. Vo sopom<strong>na</strong>tiot ~len se veli: Zakonot mora da opredeli<br />

gor<strong>na</strong> granica <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> pritvorot do sudeweto, koe ne smee da<br />

iznesuva pove}e od 6 meseci za positni dela i 18 meseci za seriozni<br />

dela. Ovie periodi ne mo`e da se prodol`at poradi bilo kakva pri~i<strong>na</strong>.<br />

Kako rezultat <strong>na</strong> ovaa merka, <strong>na</strong> slu~aite vo koi edno ili pove}e<br />

obvineti lica se vo istra`en zatvor treba da im se dade prioritet i<br />

brzo da se ispitaat. (v. Mislewe za Preporakata 1245 (1994) <strong>na</strong><br />

Parlamentarnoto sobranie za zadr`uvawe <strong>na</strong> licata koi o~ekuvaat<br />

sudewe).<br />

V. Nacrt dopolnitelen protokol ko koj se garantiraat dopolnitelni<br />

prava <strong>na</strong> licata li{eni od sloboda <strong>na</strong> EK.<br />

5. Od nesomne<strong>na</strong> va`nost za postapuvaweto za vreme <strong>na</strong> pritvorot<br />

se i Pravilata 84-93 SMP:<br />

84. (1) Vo slednive odredbi za "obvineto" se <strong>na</strong>rekuva sekoe uapseno<br />

ili zatvoreno lice za nekoja povreda <strong>na</strong> krivi~niot zakon koe e<br />

zadr`ano vo policiski pritvor, no koe sî u{te ne e osudeno. (2) Obvinetiot<br />

se smeta za nevin i kako so takov so nego treba da se postapuva.<br />

(3) Ne dopiraj}i vo zakonskite odredbi za za{tita <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta sloboda,<br />

nitu vo odredbite koi ja predviduvaat postapkata za gonewe <strong>na</strong> obvinetite<br />

tie }e u`ivaat specijalen re`im vrz koi e pomesten opisot <strong>na</strong><br />

slednive pravila.<br />

85. (1) Obvinetite treba da bidat oddeleni od osudenite zatvorenici.<br />

(2) Mladite zatvorenici treba da bidat oddeleni od vozrasnite.<br />

Po pravilo tie treba da se zatvoreni vo posebni zavodi.<br />

113


86. Obvinetite lica treba da se smestat vo posebni sobi dokolku<br />

ne se vo pra{awe razli~ni lokalni obi~ai so ogled <strong>na</strong> klimata.<br />

87. Vo granicite koi odgovaraat <strong>na</strong> odr`uvaweto <strong>na</strong> primerniot<br />

red vo zavodot obvinetite, ako toa go sakaat, mo`at da se hra<strong>na</strong>t <strong>na</strong><br />

svoj tro{ok <strong>na</strong>bavuvaj}i hra<strong>na</strong> od <strong>na</strong>dvor so pomo{ <strong>na</strong> upravata, preku<br />

svoite semejstva ili prijateli. Vo sprotivno upravata e dol`<strong>na</strong> da<br />

vodi gri`a za niv<strong>na</strong>ta ishra<strong>na</strong>.<br />

88. (1) Na obvinetiot treba da mu se dozvoli da nosi sopstve<strong>na</strong><br />

obleka dokolku taa e ~ista i pristoj<strong>na</strong>. (2) Ako obvinetiot nosi zavodska<br />

uniforma, taa mora da se razlikuva od uniformata <strong>na</strong> osudenite<br />

lica.<br />

89. Na obvinetiot treba sekoga{ da mu se ovozmo`i da raboti, no<br />

toj ne mo`e da bide obvrzan da raboti. Dokolku raboti treba da bide<br />

platen za toa.<br />

90. Na sekoe obvineto lice treba da mu se dozvoli <strong>na</strong> svoj tro{ok<br />

ili <strong>na</strong> smetka <strong>na</strong> drugi da <strong>na</strong>bavuva knigi, vesnici, potreben pribor za<br />

pi{uvawe kako i drugi sredstva za rabota vo onie granici {to go dozvoluva<br />

sudskata istraga, bezbednosta i primerniot red vo ustanovata.<br />

91. Na obvinetoto lice treba da mu se dozvoli da prima poseti i<br />

koristi medicinski uslugi od svojot li~en lekar ili stomatolog<br />

toga{ koga negovoto barawe e razumno i ako e vo sostojba da gi <strong>na</strong>domesti<br />

tro{ocite.<br />

92. Na obvinetiot treba da mu se ovozmo`i ved<strong>na</strong>{ da go izvesti<br />

svoeto semejstvo za li{uvaweto od sloboda i da gi u`iva site razumni<br />

pogodnosti za da mo`e da ostane vo vrska so semejstvoto i prijatelite<br />

i da gi prima nivnite poseti so edinstven uslov {to se odnesuva <strong>na</strong><br />

ograni~uvawata i <strong>na</strong>dzorot {to se potrebni i vo interes <strong>na</strong> sudskata<br />

istraga, bezbednosta i primerniot red vo ustanovata.<br />

93. Na obvinetiot treba da mu se dozvoli da bara postavuvawe<br />

branitel po slu`be<strong>na</strong> dol`nost i da prima poseti od svojot branitel<br />

vo vrska so svojata odbra<strong>na</strong>. Treba da mu se ovozmo`i da gi podgotvi i<br />

da gi predade <strong>na</strong> svojot branitel doverlivite upatstva. Za taa cel<br />

treba da mu se dade pribor za pi{uvawe ako toa go pobara. Sostanocite<br />

me|u obvinetiot i negoviot branitel mo`at da bidat pod prismotra<br />

<strong>na</strong> slu`benik <strong>na</strong> policijata ili zavodot no, ne i da bidat prislu{kuvani.<br />

6. EZP sodr`at donekade sli~ni pravila <strong>na</strong> onie od SMP. Stanuva<br />

zbor za pravilata 91-98:<br />

91. Ne kr{ej}i gi zakonskite odredbi za za{tita <strong>na</strong> individualnite<br />

slobodi kaj opredeluvaweto <strong>na</strong> postapkata <strong>na</strong> koi treba da se<br />

pridr`uva vo tretmanot <strong>na</strong> neosudenite zatvorenici, <strong>na</strong> ovie zatvorenici<br />

koi se smetaat nevini dodeka ne im se doka`e vi<strong>na</strong>ta treba<br />

114


da im se ovozmo`at pogodnosti {to mo`at da proizlezat od Praviloto<br />

90, i ne smee da im se <strong>na</strong>metnuvaat drugi ograni~uvawa osven onie<br />

{to se neizbe`ni so kazne<strong>na</strong>ta postapka i vo interes <strong>na</strong> bezbednosta<br />

<strong>na</strong> ustanovata.<br />

92. (1) Na neosudenite zatvorenici treba da im se dozvoli ved<strong>na</strong>{<br />

da gi izvestat svoite semejstva za zatvoraweto i komunicirawe so<br />

semejstvoto, prijatelite i licata so koi kontaktot e vo nivni interes.<br />

(2) Treba da im se dozvoli i primawe <strong>na</strong> poseti vo ~ove~ki uslovi<br />

ograni~eni edinstveno so takvi merki <strong>na</strong> bezbednost i <strong>na</strong>dzor {to se<br />

nu`ni za interesite <strong>na</strong> pravosud<strong>na</strong>ta administracija i bezbednosta <strong>na</strong><br />

ustanovata. (3) Ako nekoj od neosudenite zatvorenici ne sakaat da<br />

izvestat nikogo od <strong>na</strong>vedenite lica zatvorskata uprava ne bi smeela<br />

toa da go stori samovolno, osven ako postojat opravdani pri~ini, kako<br />

<strong>na</strong> primer, odrede<strong>na</strong> vozrast, sostojba ili nedostatok.<br />

93. Na neosudenite zatvorenici treba ved<strong>na</strong>{ po zatvoraweto da<br />

im se ovozmo`i da izberat zakonski zastapnik ako takov im e<br />

dostapen, da primaat poseti od zakonskiot sovetnik so cel za svoja<br />

odbra<strong>na</strong>, da mu davaat doverlivi podatoci i od nego da primaat soveti<br />

i upatstva. Na nivno barawe treba da im se pru`at site potrebni olesnuvawa<br />

za taa cel. Posebno treba da se dozvoli koristewe <strong>na</strong> pomo{ od<br />

tolkuva~ vo site va`ni kontakti so upravata i pri iznesuvawe <strong>na</strong><br />

odbra<strong>na</strong>. Policijata ili perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong> ustanovata smee da go <strong>na</strong>dzira,<br />

no ne i da gi prislu{kuva posrednite ili neposrednite razgovori<br />

me|u zatvorenikot i negoviot zakonski sovetnik. Smestuvaweto <strong>na</strong> neosudenite<br />

zatvorenici mora da se sprovede vo soglasnost so Praviloto<br />

11 (3).<br />

94. Neosudenite zatvorenici treba da se smestat vo oddelni prostorii,<br />

osven ako poradi opredeleni okolnosti toa bi bilo neprifatlivo.<br />

95. (1) Na neosudenite zatvorenici treba da im se dozvoli koristewe<br />

<strong>na</strong> sopstve<strong>na</strong> obleka, pod uslov da e ~ista i priklad<strong>na</strong>. (2) Na zatvorenicite<br />

koi ne sakaat da ja koristat ovaa mo`nost treba da im se<br />

dade soodvet<strong>na</strong> obleka. (3) Ako neosudenite zatvorenici nemaat priklad<strong>na</strong><br />

sopstve<strong>na</strong> obleka, treba da im se dade civil<strong>na</strong> obleka vo dobra<br />

sostojba so koja }e se pojavat vo sudnica ili }e ja koristat pri<br />

dozvolenite izleguvawa.<br />

96. Na neosudenite zatvorenici sekoga{ koga e mo`no treba da<br />

im se pru`i prilika za rabota, no toa ne smee da se bara od niv. Onie<br />

{to }e se odlu~at za rabota mora da bidat plateni kako i osta<strong>na</strong>tite<br />

zatvorenici. Dokolku postojat organizirani obrazovni kursevi ili<br />

ostru~uvawe za nekoj za<strong>na</strong>et, neosudenite zatvorenici treba da se<br />

pottik<strong>na</strong>t da se vklu~at vo niv.<br />

115


97. Na neosudenite zatvorenici treba da im se dozvoli <strong>na</strong> sopstven<br />

tro{ok ili <strong>na</strong> tro{ok <strong>na</strong> treti lica, da <strong>na</strong>bavat knigi, vesnici,<br />

pi{ani materijali i drugi sredstva koi se del <strong>na</strong> nivnoto zanimawe,<br />

vo soglasnost so interesite <strong>na</strong> pravosud<strong>na</strong>ta administracija i bezbednosta<br />

i redot vo ustanovata.<br />

98. Na neosudenite zatvorenici treba da im se dozvoli primawe<br />

<strong>na</strong> poseti i medicinski uslugi od nivniot li~en lekar ili stomatolog,<br />

ako za toa postojat opravdani pri~ini. Sekoe eventualno uskratuvawe<br />

<strong>na</strong> ovie prava treba da se obrazlo`i. Zatvorskata uprava ne e dol`<strong>na</strong><br />

da gi snosi takvite tro{oci.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ovie pravila Penolo{ki kompendium, str.<br />

336-337.<br />

7. Osnovnite <strong>na</strong>soki vo pogled <strong>na</strong> pritvorot odreden sprema<br />

maloletnici mo`at da se <strong>na</strong>jdat vo Pravilo 13 PP koe <strong>na</strong> ova mesto go<br />

prenesuvame zaedno so negoviot komentar.<br />

(1) Merkata <strong>na</strong> istra`en pritvor treba da se primenuva samo vo<br />

kraj<strong>na</strong> nu`da i vo <strong>na</strong>jkratko traewe.<br />

(2) Sekoga{ koga toa e mo`no istra`niot pritvor treba da se<br />

zameni so alter<strong>na</strong>tivni merki kako {to se zasilen <strong>na</strong>dzor, intenziv<strong>na</strong><br />

gri`a ili smestuvawe vo vospitni ustanovi.<br />

(3) Na maloletnicite vo istra`en pritvor mora da im se priz<strong>na</strong>at<br />

site prava i garancii koi gi pru`aat Standardnite minimalni<br />

pravila za postapuvawe so zatvorenicite koi gi usvoile Obedinetite<br />

<strong>na</strong>cii.<br />

(4) Pritvorenite maloletnici za vreme <strong>na</strong> istragata treba da se<br />

smestat odvoeno od vozrasnite vo posebi ili odvoeni delovi <strong>na</strong><br />

ustanovata vo koja se <strong>na</strong>o|aat i vozrasnite zatvorenici.<br />

(5) Dodeka se <strong>na</strong>o|aat vo zatvorekata ustanova <strong>na</strong> maloletnicite<br />

treba da im se uka`e gri`a, za{tita i seta potreb<strong>na</strong> pomo{,<br />

socijal<strong>na</strong>, obrazov<strong>na</strong>, stru~<strong>na</strong>, psiholo{ka, medicinska i teles<strong>na</strong> koja<br />

bi mo`ela da im zatreba so ogled <strong>na</strong> vozrasta, polot i karakterot.<br />

Ne smee da se potceni opasnosta od "krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong> zaraza" <strong>na</strong> koja<br />

se izlo`eni maloletnicite vo istra`niot zatvor. Ottamu e va`no da<br />

se <strong>na</strong>glasi nu`nosta <strong>na</strong> alter<strong>na</strong>tivnite merki. Pravej}i go tokmu toa,<br />

Praviloto 13. (1) go pottiknuva pro<strong>na</strong>o|aweto <strong>na</strong> novi progresivni<br />

merki so koi vo interes <strong>na</strong> dobroto <strong>na</strong> maloletnikot bi se zamenil<br />

pritvorot.<br />

Na maloletnicite vo istra`niot pritvor mora da im se priz<strong>na</strong>at<br />

site prava koi gi pru`aat Standardnite minimalni pravila za postapuvawe<br />

so zatvorenicite, kako i Me|u<strong>na</strong>rodniot pakt za gra|anski i<br />

politi~ki prava, a posebno ~l. 9 t. 2 (b) i ~l. 10 t. 3.<br />

116


Praviloto 13. (4) ne gi spre~uva dr`avite ~lenki da prezemaat i<br />

drugi merki protiv negativnite vlijania protiv vozrasnite prestapnici,<br />

barem tolku efikasni kako i merkite spom<strong>na</strong>ti vo Praviloto.<br />

Najbrojni se raznite oblici <strong>na</strong> pomo{ koi bi mo`ele da zatrebaat<br />

kako bi se iska`alo vnimanie posveteno <strong>na</strong> {irokiot opseg <strong>na</strong><br />

posebnite potrebi <strong>na</strong> maloletnite zatvorenici (<strong>na</strong> primer, ma`i i<br />

`eni, zavisnici od drogi, alkoholi~ari, du{evno zaboleni maloletnici,<br />

mladi lica koi stradat od du{evni traumi, itn.).<br />

Razli~nite telseni i psihi~ki karaktersistiki <strong>na</strong> mladite zatvorenici<br />

mo`at da go opravdaat sproveduvaweto <strong>na</strong> klasifikacija vrz<br />

osnova <strong>na</strong> koja nekoi od niv se smestuvaat oddelno za vreme <strong>na</strong> istragata,<br />

so {to se spre~uva viktimizacijata i im se pru`a priklad<strong>na</strong><br />

pomo{.<br />

[estiot kongres <strong>na</strong> Obedinetite <strong>na</strong>cii vrz osnova <strong>na</strong> prevencijata<br />

<strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot i tretmanot <strong>na</strong> prestapnicite vo rezolucijata<br />

4 za standardite <strong>na</strong> maloletni~koto pravosudstvo <strong>na</strong>veduva deka<br />

Pravilata, me|u drugoto, bi trebalo da go odr`uvaat osnovnoto <strong>na</strong>-<br />

~elo koe veli deka merkite <strong>na</strong> pritvor pred istragata bi trebalo da se<br />

primenuvaat samo vo kraj<strong>na</strong> nu`da, potoa deka maloletnicite ne bi<br />

smeele da se dr`at vo okolnosti vo koi se izlo`eni <strong>na</strong> negativni vlijania<br />

<strong>na</strong> vozrasnite zatvorenici, i deka sekoga{ treba da se vodi gri`a<br />

za potrebite vo soglasnost so nivniot stepen <strong>na</strong> razvoj.<br />

^len 37<br />

Odredbite od ~len 33, 34 i 35 od ovoj zakon soodvetno se odnesuvaat<br />

i <strong>na</strong> rasporeduvaweto i tretmanot <strong>na</strong> osudenite lica vo zatvoreno,<br />

poluotvoreno i otvoreno oddelenie <strong>na</strong> ustanovite.<br />

________________________<br />

Seto o<strong>na</strong> {to be{e ka`ano vo vrska so funkcioniraweto <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi kako posebni ustanovi vo ramkite <strong>na</strong> penitencijarniot<br />

sistem <strong>na</strong> Republika Makedonija, vo celost va`i i za<br />

funkcioniraweto <strong>na</strong> posebnite oddelenija, toga{ koga kako takvi se<br />

formirani vo ramkite <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> od ovie poseni ustanovi.<br />

3. Organizacija i delokrug <strong>na</strong> ustanovite<br />

^len 38<br />

(1) So rabotata <strong>na</strong> ustanovata rakovodi direktor.<br />

(2) Direktorot ja pretstavuva ustanovata.<br />

117


(3) Direktorot e li~no odgovoren za zakonito, pravilno i<br />

<strong>na</strong>vremeno izvr{uvawe <strong>na</strong> funkcijata <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Na vrvot <strong>na</strong> struktuiranite polo`bi <strong>na</strong> kazneno popravnite<br />

ustanovi se <strong>na</strong>o|a direktor. Ulogata <strong>na</strong> direktorot se sostoi vo toa da<br />

rakovodi so rabotata <strong>na</strong> ustanovata, da ja pretstavuva ustanovata, da ja<br />

osiguri prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> zakonot i drugite pravni propisi vo vrska so<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, da donesuva akti za koi e ovlasten, da prezema<br />

ogranizacioni i drugi aktivnosti za pravilno sproveduvawe <strong>na</strong><br />

procesot <strong>na</strong> prevospituvaweto i ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata i dol`nostite<br />

kako <strong>na</strong> osudenite lica taka i <strong>na</strong> vrabotenite slu`benici vo ustanovata.<br />

Negovata odgovor<strong>na</strong> funkcija ne se iscrpuva so toa. Zada~ite<br />

<strong>na</strong> direktorot, ne se sveduvaat samo <strong>na</strong> obi~no upravuvawe tuku i <strong>na</strong><br />

negova dol`nost vo celost da se anga`ira ne samo vrz sproveduvaweto<br />

vo `ivot <strong>na</strong> sovremeniot penitencijaren sistem tuku i vrz negovoto<br />

u<strong>na</strong>preduvawe i modificirawe.<br />

2. Pravilo 50 SMP glasi: (1) Direktorot <strong>na</strong> zavodot treba da<br />

bide soodvetno klvalifikuvan za svojata dol`nost spored svojot<br />

karakter, svojata administrativ<strong>na</strong> stru~nost, soodvetnoto obrazovanie<br />

i iskustvo vo ovaa oblast.<br />

(2) Toj mora svoeto vreme celosno da go posveti <strong>na</strong> slu`benite<br />

dol`nosti.Ovaa dol`nost ne mo`e da mu bide spored<strong>na</strong>.<br />

(3) Toj mora da `ivee vo prostoriite <strong>na</strong> zavodot ili negova<br />

neposred<strong>na</strong> blizi<strong>na</strong>.<br />

(4) Ako dva ili pove}e zavodi se <strong>na</strong>o|at pod uprava <strong>na</strong> eden ist<br />

direktor toj mora sekoj od tie zavodi da go posetuva vo kratki<br />

vremenski intervali. Na ~elo od ovie zavodi mora da ima odgovoren<br />

slu`benik koj postojano }e prestojuva vo zavodot.<br />

Vo odnos <strong>na</strong> polo`bata i ulogata <strong>na</strong> direktorot vo kazneno popravnite<br />

ustanovi EZP gi sodr`at pravilata 58 i 59. Pravilo 58<br />

EZP: (1) Zatvorskata uprava mora obezbedi sekoja ustanova vo sekoj<br />

moment da bide pod <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> direktorot, negoviot zamenik ili drugo<br />

ovlasteno telo.<br />

(2) Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mora da ima soodvet<strong>na</strong> kvalifikacija<br />

za taa polo`ba, vklu~uvajki go i pozitivniot karakter,<br />

rakovodni sposobnosti, soodvetno pofesio<strong>na</strong>lno obrazovanie i<br />

iskustvo.<br />

(3) Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mora da bide <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~en so polno<br />

rabotno vreme i da bide <strong>na</strong> raspolagawe vo soglasnost so odlu}ite <strong>na</strong><br />

zatvorskata uprava.<br />

118


(4) Koga dve ili pove}e ustanovi se vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> eden direktor,<br />

toj mora da gi posetuva dovolno ~esto. So sekoja od tie<br />

ustanovi mora da upravuva odgovorno lice.<br />

Spored Pravilo 59 - Upravata mora da gi definira oblicite <strong>na</strong><br />

organizacija i upravuvawe {to }e gi olesni komunikaciite pome|u<br />

razli~nite kategorii <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot vo ramkite <strong>na</strong> ustanovata, so cel<br />

da se obezbedi sorabotka me|u razli~nite slu`bi, osobeno vo pogled<br />

<strong>na</strong> postapuvaweto i rehabilitacijata <strong>na</strong> zatvorenicite.<br />

3. Direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e odgovoren za<br />

vodeweto <strong>na</strong> zatvorskata uprava. Dali nekoje lice e kompetentno da<br />

bide direktor <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova vo golem stepen e opredeleno<br />

od aspektite kako {to se stru~<strong>na</strong>ta osposobenost, stavot i posvetenosta<br />

<strong>na</strong> rabotata.<br />

Direktorot treba da gi ima slednive su{tinski sposobnosti: a)<br />

da e sposoben da raboti vo hierarhiski postave<strong>na</strong> i prili~no formalno<br />

regulira<strong>na</strong> institucija, imeno da ima smisla za demokratsko i<br />

humano vodstvo i da b) da bide lice koe motivira, inspirira i slu`i<br />

za dobar primer. Delumno ova se osobini <strong>na</strong> li~nosta, a delumno toa<br />

treba i mo`e kaj nego da se razviva preku visoko kvalifikuva<strong>na</strong><br />

obuka. Direktorot treba da z<strong>na</strong>e kako da ja vodi organizacijata, da e<br />

dovolno zapoz<strong>na</strong>en so zakonskiot sistem, da razbira kako funkcionira<br />

op{testvoto i da e svesen za mestoto <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

vo op{testvoto. Direktorot isto taka treba da e svesen za svojata<br />

pozicija kako uloga koja slu`i za primer. Pra{awata za koi direktorot<br />

smeta deka se va`ni i perso<strong>na</strong>lot }e gi smeta za va`ni i<br />

obratno. Direktorot od ed<strong>na</strong> stra<strong>na</strong> treba da go sledi perso<strong>na</strong>lot,<br />

dodeka od druga stra<strong>na</strong>, toj treba da pottiknuva otvoreno odnesuvawe<br />

koe }e dozvoli zatvorskiot perso<strong>na</strong>l da realizira kreativnost vo<br />

izvedbata <strong>na</strong> site dol`nosti. Direktorot treba da e <strong>na</strong> raspolagawe vo<br />

zatvorot i da odr`uva formalni i neformalni kontakti so perso<strong>na</strong>lot.<br />

Toj treba da umee da gi razbira problemite i da gi re{ava <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>jdobar mo`en <strong>na</strong>~in, a vo isto vreme da z<strong>na</strong>e da iska`e stav i da<br />

ovezbedi perso<strong>na</strong>lot pravilno da si ja vr{i rabotata. Toj, isto taka,<br />

treba permanentno da ja sledi rabotata <strong>na</strong> slu`benicite i da suzbie<br />

sekakov obid <strong>na</strong> zlostavuvawe <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Od direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova <strong>na</strong>tamu se bara da<br />

poka`uva dobra volja da zboruva so osudenite lica i so niv vo prv red<br />

da postapuva kako so ~ove~ki su{testva i so do`<strong>na</strong> po~it kon niv<strong>na</strong>ta<br />

li~nost. Ako obemot <strong>na</strong> rabotata go spre~uva li~no da kontaktira so<br />

osudenite lica, taa zada~a treba da mu ja prepu{ti <strong>na</strong> zamenikot koj }e<br />

mu podnese izve{taj za `albite i potrebite <strong>na</strong> zatvorenicite. Direktorot<br />

treba da gi {titi interesite <strong>na</strong> osudenite lica i da se zazama za<br />

119


niv so toa {to za nivno re{avawe }e gi vklu~i i perso<strong>na</strong>lot i javnosta<br />

<strong>na</strong>dvor od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova. Direktorot treba da se orientira<br />

spored <strong>na</strong>jdobrite interesi <strong>na</strong> osudenicite i op{testvoto i da se<br />

stremi do minimum da gi <strong>na</strong>mali razlikite me|u `ivotot vo ustanovata<br />

i `ivotot vo op{testvoto.<br />

Direktorot istovremeno e svesen deka treba da podnese izve{taj<br />

za vodeweto <strong>na</strong> zatvorwskata politika. Ova z<strong>na</strong>~i deka treba da i<br />

ovozmo`i <strong>na</strong> central<strong>na</strong>ta vlast da vr{i inspekcii, da i podnesuva redovni<br />

izve{tai za zatvorskata politika i otvoreno da komunicira so<br />

soodvetnite tela <strong>na</strong>dvor od ustanovata. Dobra kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova<br />

odr`uva otvore<strong>na</strong> komunikacija so parlamentot i javnite mediumi<br />

koi gi posetuvaat osudenite lica i koi mo`at da gi prenesat problemite,<br />

potrebite, <strong>na</strong>de`ite i stravuvawata <strong>na</strong> zatvorenicite. Za<br />

ed<strong>na</strong> dobro vode<strong>na</strong> organizacija so perso<strong>na</strong>l {to e doverliv i e posveten<br />

<strong>na</strong> rabotata ne postoi nikakva potreba da se isklu~uva ustanovata<br />

od realnosta <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{niot svet. (MSV str. 237-239).<br />

^len 39<br />

Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da ima zamenik koj go zamenuva<br />

vo slu~aj <strong>na</strong> negova spre~enost ili otsutnost i go zastapuva vo rabotite<br />

{to toj }e gi opredeli.<br />

________________________<br />

Seto o<strong>na</strong> {to be{e ka`ano za direktorot <strong>na</strong> ustanovata vo vrska<br />

so ~l. 38 <strong>ZIS</strong>, vo celost va`i i za negoviot zamenik. O<strong>na</strong> {to me|utoa<br />

ovde treba da se dopolni se sostoi vo toa deka, zamenikot <strong>na</strong><br />

direktorot, po pravilo, treba da se specijalizira da rakovodi i so<br />

vr{eweto barem <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> od posebnite slu`bi vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. So koja od <strong>na</strong>vedenite slu`bi toj }e rakovodi, treba da bide<br />

odluka po sloboden izbor <strong>na</strong> zamenikot.<br />

^len 40<br />

Direktor <strong>na</strong> ustanova i negov zamenik imenuva i razre{uva<br />

Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija, po predlog <strong>na</strong> ministerot za<br />

pravda.<br />

________________________<br />

Vo ovoj pogled se ~ini e mnogu poprifatlivo re{enieto, koe<br />

vpro~em go potvrduva i praktikata, spored koe direktorot i negoviot<br />

zamenik treba da bidat imenuvani od Vladata po predlog <strong>na</strong> direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata koj ima poneposreden uvid kako vo niv<strong>na</strong>ta rabo-<br />

120


tata i nivnite kvaliteti, taka i vo rabotata <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi vo celost.<br />

^len 41<br />

Za direktor <strong>na</strong> ustanova i negov zamenik mo`e da bide imenuvano<br />

lice koe ima zavr{eno visoko obrazovanie - VII-1 stepen i<br />

rabotno iskustvo od <strong>na</strong>jmalku 5 godini vo oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> sankciite ili <strong>na</strong> srodni raboti.<br />

________________________<br />

1. Spored ~l. 38 st. 3 direktorot <strong>na</strong> ustanovata e li~no odgovoren<br />

za zakonito, pravilno i <strong>na</strong>vremeno izvr{uvawe <strong>na</strong> funkcijata <strong>na</strong><br />

ustanovata. Ottamu od nego se bara da ima visoka {kolska podgotovka<br />

i da poseduva rabotno iskustvo od <strong>na</strong>jmalku 5 godini vo oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> sankciite ili <strong>na</strong> srodni raboti. Pokraj potreb<strong>na</strong>ta<br />

stru~nost i rabotno iskustvo od nego se bara da poseduva i visoki moralni<br />

kvaliteti, odnosno da se raboti za li~nost {to se karakterizira<br />

so humanost i pravi~nost vo odnesuvaweto.<br />

2. Spored Pravilo 51/1 SMP: Direktorot, negoviot pomo{nik i<br />

pove}eto drugi ~lenovi <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong> zavodot treba da zboruvaat<br />

<strong>na</strong> jazikot <strong>na</strong> koj govorat pogolemiot broj zatvorenici, ili <strong>na</strong> jazikot<br />

{to go razbiraat {to pogolem broj zatvorenici.<br />

Vo toj pogled i vo Praviloto 60/1 EZP izri~no se veli: Direktorot,<br />

negoviot zamenik, kako i pogolemiot del <strong>na</strong> osta<strong>na</strong>tiot<br />

perso<strong>na</strong>l, mora da za<strong>na</strong>at da zboruvaat <strong>na</strong> jazikot <strong>na</strong> mnozinstvoto <strong>na</strong><br />

zatvorskata populazija ili <strong>na</strong> jazikot {to barem mnozinstvoto go<br />

razbira.<br />

^len 42<br />

(1) Vo ustanovite, so ogled <strong>na</strong> slo`enosta i obemot <strong>na</strong> rabotite<br />

vo funkcija <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite se organiziraat slu`bi:<br />

za prevospituvawe, obezbeduvawe, stopansko-instruktorska,<br />

zdravstve<strong>na</strong> i izvr{no-uprav<strong>na</strong> i fi<strong>na</strong>nsiska slu`ba.<br />

(2) Dokolku ne e neophodno organizirawe <strong>na</strong> slu`bite od stav 1<br />

<strong>na</strong> ovoj ~len, rabotite <strong>na</strong> oddelni ili <strong>na</strong> pove}e slu`bi mo`e da gi<br />

vr{i edno ili pove}e lica.<br />

________________________<br />

Za uspe{no funkcionirawe <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova i<br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta neophodno e formirawe <strong>na</strong> oddelni<br />

slu`bi. Brojot <strong>na</strong> tie slu`bi i nivniot sostav zavisat od vidot,<br />

121


kapacitetot i potrebite <strong>na</strong> ustanovata i strukurata <strong>na</strong> osudeni~kata<br />

populacija. Ottamu e nelogi~no vo pomalite zatvori da bidat organizirani<br />

site slu`bi ~ii optimalen sostav spored teorijata se sveduva<br />

<strong>na</strong>: slu`ba za opservacija, klasifikacija i opredeluvawe <strong>na</strong> tretmanot,<br />

slu`ba za prevospituvawe, slu`ba za obezbeduvawe, stopanskoinstruktorska<br />

slu`ba, zdravstve<strong>na</strong> slu`ba i izvr{no-uprav<strong>na</strong> i fi<strong>na</strong>nsiska<br />

slu`ba. Vo ustanovite od otvoren vid nema da postoi slu`ba<br />

za obezbeduvawe, a vo pomalite ustanovi izvr{no-upravnite i fi<strong>na</strong>nsiskite<br />

raboti mo`at da se grupiraat i da gi vr{at pomal broj <strong>na</strong> vraboteni<br />

lica. Site slu`bi me|usebno sorabotuvaat i ja usoglasuvaat<br />

rabotata.<br />

So aktot za organizacija i rabota i za sistematizacija <strong>na</strong> zada-<br />

~ite i rabotite <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi poblisku se opredeluva<br />

organizacijata i raboteweto <strong>na</strong> slu`bite.<br />

V. Penologija 2, str. 254-256.<br />

a) Slu`ba za prevospituvawe<br />

^len 43<br />

(1) Slu`bata za prevospituvawe se organizira zaradi<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> vospiten proces i koordinirawe <strong>na</strong> rabotite <strong>na</strong><br />

vospituvaweto, obrazovanieto i osposobuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(2) Rabotite <strong>na</strong> vospituvaweto i obrazovanieto gi vr{at<br />

vospituva~i i <strong>na</strong>stavnici.<br />

________________________<br />

Slu`bata za prevospituvawe e neophod<strong>na</strong> vo sekoja kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova. Taa se formira zaradi organizirawe <strong>na</strong> prevospitniot<br />

proces i koordinirawe <strong>na</strong> rabotite <strong>na</strong> prevospituvaweto. Vo nejziniot<br />

sostav formalno se pomesteni samo vospituva~ite koi mo`at<br />

da se javat i kako <strong>na</strong>stavnici, referenti za kultura i sport, bibliotekar<br />

i sl. Me|utoa spored svojot neposreden pridones vo prevospitniot<br />

proces ovde mo`at da se pomestat i site drugi penitencijarni<br />

stru~waci koi u~estvuvaat vo sproveduvaweto <strong>na</strong> oddelni merki <strong>na</strong><br />

individualen i grupen tretman. Ottamu ovaa slu`ba ne smee da se<br />

posmatra kako kruta i zatvore<strong>na</strong> kategorija {to celosno se iscrpuva<br />

preku ulogata <strong>na</strong> vospituva~ite. Va`no e me|utoa ovde da se <strong>na</strong>glasi<br />

deka so ogled <strong>na</strong> zacrtanite zada~i ovaa slu`ba ima poseb<strong>na</strong> pozicija<br />

vo sekoja ustanova i zatoa so pravo ñ se posvetuva posebno vnimanie.<br />

Va`no e da se <strong>na</strong>glasi i toa deka vo onie ustanovi kade ne postojat<br />

slu`bi za opservacija, klasifikacija i opredeluvawe <strong>na</strong> tretmanot<br />

122


niv<strong>na</strong>ta funkcija e apsorbira<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> slu`bata za prevospituvawe.<br />

Slu`bata za prevospituvawe gi vr{i osobeno sledniva rabotni<br />

zada~i:<br />

- organizira individualni i grupni oblici <strong>na</strong> tretman,<br />

- se gri`i za formirawe <strong>na</strong> pravilen odnos kaj osudenicite kon<br />

trudot i sredstvata <strong>na</strong> trudot,<br />

- gi pottiknuva raznovidnite oblici <strong>na</strong> rabota <strong>na</strong> osudenite lica<br />

i nivno u~estvo vo zaedni~kiot `ivot,<br />

- ja organizira i ostvaruva dejnosta vo <strong>na</strong>stavata i obrazovanieto,<br />

- podgotvuva mislewa za pomiluvawe i usloven otpust,<br />

- predlaga klasifikacija i reklasifikacija vo oddelenija i<br />

grupi,<br />

- organizira i potiknuva razli~ni oblici <strong>na</strong> kulturno-prosvetni,<br />

sportski i zabavni aktivnosti, i sl.<br />

Nakratko so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> sovremeni oblici, sredstva i metodi <strong>na</strong><br />

rabota so osudenite lica vliae vrz nivnoto vospituvawe i prevospituvawe,<br />

odnosno kon otstranuvawe <strong>na</strong> kriminogenite okolnosti od li~<strong>na</strong><br />

priroda vo funkcija <strong>na</strong> formirawe <strong>na</strong> nivniot pravilen odnos kon<br />

rabotata i sredi<strong>na</strong>ta kako i razvivawe <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> odgovornost za<br />

nivnite postapki, odnosite vo semejstvoto i izvr{uvaweto <strong>na</strong> op{testvenite<br />

obvrski.<br />

Z<strong>na</strong>~ajno e i toa deka slu`bata za prevospituvawe go ispituva i<br />

a<strong>na</strong>lizira vlijanieto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vrz osudenite lica i sorabotuva so<br />

soodvetni organi i organizacii za organizirano prifa}awe i davawe<br />

pomo{ <strong>na</strong> osudenite lica za vreme i po izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Za ulogata <strong>na</strong> poedini penitencijarni stru~waci vo obrazovniot<br />

i vospitniot proces v. Penologija 2, str. 191-198.<br />

b) Slu`ba za obezbeduvawe<br />

^len 44<br />

(1) Rabotite <strong>na</strong> obezbeduvaweto vo ustanovata gi vr{i<br />

slu`bata za obezbeduvawe.<br />

(2) Slu`bata za obezbeduvawe se organizira zaradi obezbeduvawe<br />

<strong>na</strong> ustanovata, spre~uvawe <strong>na</strong> begstva, odr`uvawe <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{niot<br />

red i discipli<strong>na</strong> i sproveduvawe <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(3) Rabotite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe gi vr{at <strong>na</strong>dzornici,<br />

komandiri i zapovednici.<br />

123


(4) Sekoj pripadnik <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe koga vr{i<br />

slu`beno dejstvie ima ovlastuvawe <strong>na</strong> policaec.<br />

________________________<br />

1. Slu`bata za obezbeduvawe se organizira zaradi postignuvawe<br />

<strong>na</strong> sigurnost <strong>na</strong> ustanovata, odr`uvaweto <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{niot red i discipli<strong>na</strong><br />

i sproveduvaweto <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite lica. Rabotite<br />

<strong>na</strong> obezbeduvaweto gi vr{at <strong>na</strong>dzornici koi neposredno mu se podredeni<br />

<strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata. Za ostvaruvaweto <strong>na</strong> zada~ite <strong>na</strong> ovaa<br />

slu`ba postojat posebni pravila <strong>na</strong> slu`bata, poseb<strong>na</strong> obuka i posebni<br />

zvawa: <strong>na</strong>dzornici, komandiri i zapovednici. Vo sovremeni uslovi<br />

niv<strong>na</strong>ta uloga dobiva <strong>na</strong> z<strong>na</strong>~ewe so ogled <strong>na</strong> toa {to i <strong>na</strong> pripadnicite<br />

<strong>na</strong> slu`bata <strong>na</strong> obezbeduvawe se pove}e im se doveruvaat prevospitnite<br />

zada~i.<br />

Nadvore{<strong>na</strong>ta bezbednost (od begstva) i v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong>ta bezbednost<br />

(od neredi) <strong>na</strong>jdobro se osigurani so gradewe pozitiven odnos me|u<br />

osudenite lica i zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. Ova e su{ti<strong>na</strong> <strong>na</strong> di<strong>na</strong>mi~kata<br />

bezbednost: bezbednosta se zasnova <strong>na</strong> dobrite odnosi vo zatvorite i <strong>na</strong><br />

pozitivnoto postapuvawe so osudenite lica (MSV str.168).<br />

Slu`bata za obezbeduvawe se organizira <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in so koj se obezbeduva<br />

efikasno izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotite vo ustanovata. Vo zavisnost<br />

od golemi<strong>na</strong>ta i vidot <strong>na</strong> ustanovata, slu`bata vr{i: <strong>na</strong>dvore{no obezbeduvawe,<br />

v<strong>na</strong>tre{no obezbeduvawe (obezbeduvawe <strong>na</strong> prostoriite i<br />

rabotilnicite vo koi osudenite lica `iveat i rabotat, spre~uvawe<br />

nekontrolirano vleguvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{ni lica i vnesuvawe nedozvoleni<br />

predmeti vo ustanovata, spre~uvawe nekontrolirano dvi`ewe<br />

i komunicirawe <strong>na</strong> osudenicite), de`urstva, kako i sprovodi i pretres<br />

<strong>na</strong> lica i prostorii. Taa prezema i drugi propi{ani merki potrebni<br />

za odr`uvawe bezbednosta za dobro funkcionirawe <strong>na</strong> zaedni~kiot<br />

`ivot, a osobeno: a) obezbeduva prisustvo <strong>na</strong> osudenite i<br />

pritvorenite lica i go spre~uva nivnoto begstvo; b) obezbeduva po~ituvawe<br />

<strong>na</strong> pravilata <strong>na</strong> ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata i odr`uvawe<br />

discipli<strong>na</strong> me|u osudenite i pritvorenite lica; v) otkriva i prijavuva<br />

povredi <strong>na</strong> pravilata <strong>na</strong> ku}niot red i rabot<strong>na</strong>ta discipli<strong>na</strong> i<br />

spre~uva vr{ewe <strong>na</strong> krivi~ni dela i go prijavuva izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

ovie dela; g) gi obezbeduva osudenite i pritvorenite lica dodeka se<br />

<strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong>dvor od ustanovata; d) go spre~uva nivnoto samopovreduvawe<br />

i im dava pomo{ <strong>na</strong> povredenite; |) vr{i obezbeduvawe vo vonredni<br />

situacii (masovni povredi <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta i pravilata <strong>na</strong> ku}niot<br />

red, vo slu~aj <strong>na</strong> neredi, bunt, po`ar, poplavi i drugi elementarni nepogodi.<br />

Slu`bata za obezbeduvawe raboti sekojdnevno i nepreki<strong>na</strong>to.<br />

Rabotnite smeni se opredeluvaa so op{t akt <strong>na</strong> ustanovata, sprema<br />

124


potrebite i uslovite za izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotite. Broj<strong>na</strong>ta sostojba i<br />

v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong>ta organizacija <strong>na</strong> slu`bata kako i rasporedot <strong>na</strong> rabotnite<br />

mesta po zvawe, se utvrduvaat so aktot za sistematizacija <strong>na</strong> rabotnite<br />

mesta vo ustanovata.<br />

Stare{i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe vo vr{eweto <strong>na</strong> slu-<br />

`benite zada~i osobeno e dol`en: a) neposredno da ja organizira slu-<br />

`bata za obezbeduvawe i da se gri`i za nejzino uspe{no i zakonito<br />

rabotewe, kako i za u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> obezbeduvaweto vo ustanovata; b)<br />

da vr{i raspored <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata <strong>na</strong> dol`nost i da im<br />

obezbeduva propi{an odmor; v) da odr`uva propi{an red, discipli<strong>na</strong>,<br />

boeva gotovnost i fizi~ka kondicija <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata; g)<br />

da se gri`i za odr`uvawe <strong>na</strong> ispravnosta <strong>na</strong> oru`jeto i opremata <strong>na</strong><br />

slu`bata i za nivno redovno s<strong>na</strong>bduvawe; d) da ja usoglasuva rabotata<br />

<strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe so osta<strong>na</strong>tite slu`bi vo ustanovata; |) da<br />

dava pomo{ <strong>na</strong> ovlasteni organi vo postapka sprema osudenite i<br />

pritvorenite lica; e) da u~estvuva vo organiziraweto <strong>na</strong> op{to i<br />

stru~no obrazovanie <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata; `) da go izvestuva<br />

redovno direktorot <strong>na</strong> ustanovata za sostojbata <strong>na</strong> obezbeduvaweto; z)<br />

da kontaktira so <strong>na</strong>dvore{ni stranki od delokrugot <strong>na</strong> svojata rabota,<br />

i y) vr{i i drugi zadol`enija opredeleni so propisite <strong>na</strong> ustanovata<br />

za organizacija i rabota <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe.<br />

Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata nosi ogneno oru`je ako toa go baraat<br />

rabotite {to mu se dovereni. Vo zatvoreniot del <strong>na</strong> ustanovata pripadnicite<br />

<strong>na</strong> slu`bata ne nosat ogneno oru`je, osven ako postojat posebni<br />

okolnosti, za {to odlu~uva direktorot <strong>na</strong> ustanovata vo soglasnost<br />

so direktorot <strong>na</strong> Direkcijata. Vo vonredni situacii pripadnikot <strong>na</strong><br />

slu`bata i koga ne e <strong>na</strong> dol`nost, obvrzan e da se javi <strong>na</strong> rabota po<br />

poka<strong>na</strong> od stare{i<strong>na</strong>ta. Toj e e dol`en da go izvesti stare{i<strong>na</strong>ta za<br />

sekoe <strong>na</strong>pu{tawe <strong>na</strong> mestoto <strong>na</strong> `iveewe vo slobodnoto vreme.<br />

Pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata se dol`ni da go so~uvaat objektot i<br />

licata koi im se dovereni <strong>na</strong> ~uvawe, i za taa cel, osobeno se dol`ni;<br />

a) da gi poz<strong>na</strong>vaat rabotite za ~ie izvr{uvawe se rasporedeni, kako i<br />

da gi poz<strong>na</strong>vaat pravilata <strong>na</strong> slu`bata, zakonskite i drugi propisi vrz<br />

osnova <strong>na</strong> koi ja vr{at dol`nosta; b) da ja primaat <strong>na</strong>vreme rabot<strong>na</strong>ta<br />

dol`nost i rabotite da gi vr{at bez prekin do doa|aweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>red<strong>na</strong>ta<br />

sme<strong>na</strong>; v) da ja vr{at rabot<strong>na</strong>ta dol`nost spored opredelenite<br />

upatstva za izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotite i pri nivnoto izvr{uvawe da<br />

primenuvaat sredstva, merki i metodi <strong>na</strong> rabota vo soglasnost so<br />

propi{anite ovlastuvawa; g) da odr`uvaat <strong>na</strong> opredelen <strong>na</strong>~in vrski<br />

so stare{i<strong>na</strong>ta i me|usebno da se pomagaat i da si davaat pomo{ vo<br />

slu~ai koga takva pomo{ e potreb<strong>na</strong>; d) da go spre~uvaat <strong>na</strong>ru{uvaweto<br />

<strong>na</strong> propi{aniot ku}en red i discipli<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenite i<br />

125


pritvorenite lica i da gi otkrivaat site prestapi i drugi protivpravni<br />

dela storeni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovie lica; |) da go onevozmo`uvaat<br />

samopovreduvaweto <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite lica i da im davaat<br />

pomo{ <strong>na</strong> povredenite; e) blagovremeno da go izvestuvaat <strong>na</strong>dle`niot<br />

stare{i<strong>na</strong> za o<strong>na</strong> {to }e go voo~at pri rabotata; `) da alarmiraat i<br />

ved<strong>na</strong>{ da interveniraat vo slu~aj <strong>na</strong> vonredni situacii; i) vo me|usebnite<br />

slu`beni odnosi da se oslovuvaat spored zvawata i polo`ba, a<br />

pri <strong>na</strong>iduvawe <strong>na</strong> stare{i<strong>na</strong>ta da raportiraat; j) da nosat ured<strong>na</strong> i<br />

~ista uniforma za vreme <strong>na</strong> rabota spored propisite i da se izbri~eni<br />

i pristojno potstri`eni; k) da go ~uvaat svojot ugled i ugledot <strong>na</strong><br />

ustanovata so svoeto odnesuvawe vo slu`bata i <strong>na</strong>dvor od nea; l) da ne<br />

se oddale~uvaat od rabotnoto mesto i opredeleniot prostor za dvi`ewe<br />

nitu da go <strong>na</strong>pu{taat osudenoto ili pritvorenoto lice koe im e<br />

dovereno <strong>na</strong> ~uvawe ili sproveduvawe, i q) da sorabotuvaat so drugite<br />

slu`bi vo ustanovata. Tie se dol`ni da gi poz<strong>na</strong>vaat i pravilata za<br />

rakuvawe i upotreba <strong>na</strong> oru`jeto i drugata oprema koja im e dade<strong>na</strong> za<br />

slu`be<strong>na</strong> upotreba, kako i da gi posetuvaat ~asovite za zadol`itel<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>stava organizira<strong>na</strong> zaradi nivno stru~no obrazovanie i usovr{uvawe<br />

i prakti~nite ve`bi koi se organiziraat zaradi odr`uvawe <strong>na</strong><br />

fizi~kata kondicija i podgotvenost za vr{ewe <strong>na</strong> slu`benite zada~i.<br />

Programata za stru~noto obrazovanie i usovr{uvawe <strong>na</strong> pripadnicite<br />

<strong>na</strong> slu`bata ja propi{uva direktorot <strong>na</strong> ustanovata, a se izveduva<br />

ed<strong>na</strong>{ nedelno i ne mo`e da trae pove}e od 4 ~asa.<br />

2. Vo ustanovata postoi de`ur<strong>na</strong> slu`ba koja rabotite gi<br />

izvr{uva bez prekin. Za taa cel postoi odgovoren de`uren rabotnik<br />

koj se gri`i rabotite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe da se izvr{uvaat<br />

soglasno so zakonot i drugite op{ti akti. Vo zavisnost od obemot <strong>na</strong><br />

rabotite mo`e da se opredeli i pomo{nik <strong>na</strong> odgovorniot de`uren<br />

rabotnik. Odgovorniot de`uren rabotnik <strong>na</strong> levata raka nosi vidliv<br />

z<strong>na</strong>k za de`urstvoto. Z<strong>na</strong>kot e od platno vo zele<strong>na</strong> boja, {irok 10 sm.<br />

vo sredi<strong>na</strong>ta so bela bukva "D",<br />

Odgovorniot <strong>na</strong> de`ur<strong>na</strong>ta slu`ba osobeno e dol`en: a) da se<br />

gri`i za <strong>na</strong>vreme<strong>na</strong> zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata i da se zapoz<strong>na</strong>e<br />

pred priemot <strong>na</strong> de`urstvoto so site <strong>na</strong>stani od prethod<strong>na</strong>ta<br />

sme<strong>na</strong> <strong>na</strong> de`urstvo; b) da ja koordinira rabotata vo izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

site raboti za vreme <strong>na</strong> otsustvo <strong>na</strong> neposredniot stare{i<strong>na</strong> i<br />

direktorot; v) da vr{i postoja<strong>na</strong> kontrola <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> de`ur<strong>na</strong>ta<br />

sme<strong>na</strong> so koja rakovodi; g) da ja vodi redovno knigata za vreme <strong>na</strong><br />

svoeto de`urstvo; d) da gi izvr{uva site zada~i postaveni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

pretpostaveniot stare{i<strong>na</strong>; |) da vr{i <strong>na</strong>dzor pri vleguvaweto i<br />

izleguvaweto <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite lica od ustanovata; e) da<br />

obezbeduva pravilno sproveduvawe <strong>na</strong> kontaktite me|u osudenite i<br />

126


pritvorenite lica i ~lenovite <strong>na</strong> nivnite semejstva; `) da vr{i proverka<br />

<strong>na</strong> osudeni~kite pratki; z) da mu raportira zaedno so neposredniot<br />

stare{i<strong>na</strong> sekojdnevno za sostojbata i pova`ni <strong>na</strong>stani <strong>na</strong><br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

3. Nadvore{noto obezbeduvawe se vr{i <strong>na</strong> ogradniot yid, <strong>na</strong><br />

vlezovite, so patroli i <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in opredelen od rakovoditelot <strong>na</strong><br />

slu`bata za obezbeduvawe ili odgovorniot de`uren rabotnik. Nadvore{noto<br />

obezbeduvawe zavisi od vidot <strong>na</strong> ustanovata i brojot i<br />

golemi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> objektite. Toa mo`e da se vr{i so stoewe <strong>na</strong> odredeno<br />

mesto i vo dvi`ewe. Toga{ koga se vr{i vo dvi`ewe, <strong>na</strong> pripadnikot<br />

<strong>na</strong> slu`bata mu se opredeluva prostor <strong>na</strong> koj mo`e da se dvi`i.<br />

Nadvore{noto obezbeduvawe go vr{at samo <strong>na</strong>dzornici od<br />

ma{ki pol. Samo v<strong>na</strong>tre{noto obezbeduvawe <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi kade izdr`uvaat kaz<strong>na</strong> lica od `enski pol go vr{at slu`beni<br />

lica od `enski pol.<br />

Pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za <strong>na</strong>dvore{no obezbeduvawe osobeno<br />

se dol`ni: a) da ja prezemat <strong>na</strong>vremeno dol`nosta i da ja proverat<br />

ispravnosta <strong>na</strong> oru`jeto i <strong>na</strong> drugite sredstva opredeleni za toa<br />

mesto; b) da ne dozvolat do mestoto <strong>na</strong> obezbeduvawe i objektot {to go<br />

~uvaat pristap <strong>na</strong> nepoz<strong>na</strong>ti i nepovikani lica; v) da ne go <strong>na</strong>pu{taat<br />

mestoto <strong>na</strong> obezbeduvawe se dodeka ne bidat zameneti ili povle~eni<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> odgovorniot de`uren rabotnik; g) da go izvestat ved<strong>na</strong>{<br />

odgovorniot <strong>na</strong> de`ur<strong>na</strong>ta slu`ba za se {to }e zabele`at vo blizi<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> mestoto <strong>na</strong> obezbeduvawe ili objektot {to go ~uvaat, a {to mo`e da<br />

ja zagrozi bezbednosta.<br />

Pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata odredeni vo patrola so posebno<br />

vnimanie go sledat dvi`eweto <strong>na</strong> nepovikani i somnitelni lica vo<br />

neposred<strong>na</strong> blizi<strong>na</strong> <strong>na</strong> ustanovata. Takvite lica se povikuvaat zaradi<br />

utvrduvawe identitetot, pri~inite poradi koi se dvi`at vo toa<br />

podra~je i ved<strong>na</strong>{ se izvestuva odgovorniot de`uren rabotnik koj }e<br />

odlu~i za po<strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong>ta postapka so niv.<br />

Na mestoto <strong>na</strong> obezbeduvawe <strong>na</strong> rabotnicite im e zabraneto da<br />

jadat, ~itaat, pu{at, da razgovaraat so minuva~i ili da primaat bilo<br />

kakvi predmeti. Vo slu~aj <strong>na</strong> it<strong>na</strong> potreba ili zaboluvawe, pripadnikot<br />

<strong>na</strong> slu`bata e dol`en ved<strong>na</strong>{ da go izvesti odgovorniot<br />

de`uren rabotnik, bez da go <strong>na</strong>pu{ta mestoto <strong>na</strong> obezbeduvawe.<br />

4. V<strong>na</strong>tre{noto obezbeduvawe se vr{i vo stanbenite blokovi<br />

(paviqoni), rabotilnicite <strong>na</strong> stopanskite organizacii i edinici i vo<br />

drugi objekti i prostorii vo koi prestojuvaat osudenite i pritvorenite<br />

lica.<br />

Pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe <strong>na</strong> ovie objekti osobeno<br />

se dol`ni: a) da go odr`uvaat v<strong>na</strong>tre{niot red i discipli<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

127


osudenite i pritvorenite lica; b) da se gri`at za sproveduvawe <strong>na</strong><br />

ku}niot red; v) da sorabotuvaat so drugite slu`bi vo ustanovata; g) da<br />

z<strong>na</strong>at vo sekoj moment kade se dvi`at i prestojuvaat osudenite i<br />

pritvorenite lica koi im se dovereni <strong>na</strong> ~uvawe; d) da vodat<br />

zabele{ki za sî {to e voo~eno vo vrska so odnesuvaweto, dvi`eweto,<br />

prestojot i rabotata <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite lica; |) da vr{at<br />

<strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d osudenite i pritvorenite lica za vreme <strong>na</strong> {etawe, odmor i<br />

spiewe; d) da vr{at fizi~ka proverka <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite<br />

lica <strong>na</strong>jmalku tri pati <strong>na</strong> den i toa <strong>na</strong>utro, <strong>na</strong>pladne i <strong>na</strong>ve~er; `) da<br />

onevozmo`at vo rabotilnicite izrabotka <strong>na</strong> predmeti podobni za<br />

<strong>na</strong>pad i drugi predmeti za koi ne e dozvoleno da gi poseduvaat<br />

osudenite lica; z) da odr`uvaat red i discipli<strong>na</strong> vo rabotilnicite i<br />

onevozmo`uvaat <strong>na</strong>merno o{tetuvawe <strong>na</strong> alati i ma{ini.<br />

Za site vooo~eni <strong>na</strong>stani i zabele{ki ved<strong>na</strong>{ da go izvestuvaat<br />

neposredniot stare{i<strong>na</strong>, a vo negovo otsustvo odgovorniot de`uren<br />

rabotnik.<br />

5. Sproveduvawe. Sproveduvaweto <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite<br />

lica se vr{i so prevozni sredstva ili <strong>na</strong> drug pogoden <strong>na</strong>~in. Sproveduvaweto<br />

treba da se predvidi taka {to nema da se prekinuva patot<br />

od mestoto <strong>na</strong> priemot do mestoto <strong>na</strong> predavaweto <strong>na</strong> liceto koe se<br />

sproveduva. Ako sproveduvaweto od bilo koi pri~ini mora da se<br />

prekine, prekinot treba da se vr{i vo mesta vo koi postoi zatvor ili<br />

policiska stanica.<br />

Pri sproveduvaweto <strong>na</strong> umno bolni osudeni ili pritvoreni lica,<br />

zadol`itelno treba da prisustva i zdravstven rabotnik. Sproveduvawe<br />

<strong>na</strong> bolni i nemo}ni lica ili bremeni `eni, se vr{i po prethodno<br />

pribaveno mislewe od lekar za sposobnosta <strong>na</strong> takvite lica za<br />

sproveduvawe. Sproveduvawe <strong>na</strong> bolni i nemo}ni lica ili bremeni<br />

`eni, mo`e da se vr{i i bez prethodno pribaveno mislewe od lekar,<br />

ako e neophodno ovie lica itno da bidat upateni vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova<br />

zaradi lekarska intervencija i lekuvawe.<br />

Stare{i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> slu`bata opredeluva potreben broj sprovodnici.<br />

Brojot se opredeluva sprema <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> sproveduvaweto, brojot<br />

i li~nite svojstva <strong>na</strong> licata koi se sproveduvaat, polot <strong>na</strong> licata, vremetraeweto<br />

<strong>na</strong> sprovodot, vremeto <strong>na</strong> denot, prirodata <strong>na</strong> terenot i sl.<br />

Na sprovodnikot mu se predava liceto koe treba da se sprovede<br />

so upatniot akt <strong>na</strong> sproveduvawe, odzemenite predmeti po spisok, a<br />

ako e potrebno i hra<strong>na</strong> za liceto koe se sproveduva. Liceto {to se<br />

sproveduvaat, pred sproveduvaweto se pretresuva. Na sprovodnikot<br />

voedno mu se davaat potrebni izvestuvawa za li~nite svojstva <strong>na</strong> licata<br />

koi treba da se sprovedat, a osobeno za niv<strong>na</strong>ta sklonost za predizvikuvawe<br />

<strong>na</strong> neredi i begstva.<br />

128


Sprovodnikot e dol`en da gi predupredi licata koi gi sproveduva<br />

deka se dol`ni da gi slu{aat negovite <strong>na</strong>redbi i deka sekoj obid <strong>na</strong><br />

otpor ili begstvo }e bidat sovladani so sila, a licata vrz koi soglasno<br />

propisite mo`e da se upotrebi ogneno oru`je gi predupreduva <strong>na</strong><br />

taa okolnost.<br />

Za vreme <strong>na</strong> sproveduvaweto <strong>na</strong> liceto koe se sproveduva ne mu se<br />

dozvoluva dopir so gra|ani, razgovor so niv ili primawe od niv bilo<br />

kakvi predmeti. Po potreba, sprovodnikot mo`e da zabrani i me|useben<br />

razgovor <strong>na</strong> licata koi se sproveduvaat.<br />

Sprovodnikot e odgovoren za li~<strong>na</strong>ta bezbednosta <strong>na</strong> licata koi<br />

gi sproveduva. Toj e dol`en da odbie sekoj <strong>na</strong>pad ili obid <strong>na</strong> <strong>na</strong>pad vrz<br />

niv, kako i da spre~i obid <strong>na</strong> nivno osloboduvawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> treti<br />

lica ili nivno samopovreduvawe.<br />

Vo slu~aj <strong>na</strong> obid <strong>na</strong> begstvo <strong>na</strong> licata koi se sproveduvaat, sprovodnikot<br />

e dol`en neposredno da prezeme merki zaradi spre~uvawe <strong>na</strong><br />

begstvo i nivno fa}awe. Ako liceto uspee da pobegne, sprovodnikot e<br />

dol`en za toa <strong>na</strong>jbrzo da go izvesti <strong>na</strong>jbliskiot orgn za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti i da mu dade potrebni podatoci za izbeganoto lice.<br />

Pri predavaweto <strong>na</strong> liceto, sprovodnikot go izvestuva slu`benoto<br />

lice so kogo e izvr{eno primopredvaweto za site pova`ni <strong>na</strong>stani<br />

i zabele`uvawa vo tekot <strong>na</strong> sproveduvaweto.<br />

6. Pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata moraat da ja poz<strong>na</strong>vaat vospitnoprevospit<strong>na</strong>ta<br />

programa <strong>na</strong> ustanovata i pri vr{eweto <strong>na</strong> svoite<br />

dol`nosti moraat da se pridr`uvaat kon taa programa. Pripadnicite<br />

<strong>na</strong> slu`bata, koi vr{at dol`nost vo oddelenijata <strong>na</strong> posebnite organizacii<br />

i edinici so stopanskata dejnost <strong>na</strong> ustanovata moraat da bidat<br />

stru~no osposobeni za rabota so osudenite. Pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata<br />

moraat da gi poz<strong>na</strong>vaat i programite za prevospituvawe <strong>na</strong> osudenite<br />

lica {to gi <strong>na</strong>graduvaat i da postapuvaat sprema instituciite <strong>na</strong><br />

vospituva~ot.<br />

Pri vr{eweto <strong>na</strong> svoite dol`nosti, pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata<br />

u~estvuvaat vo procesot <strong>na</strong> prevospituvaweto i sorabotuvaat so site<br />

stru~ni lica vo ustanovata. Taa sorabotka se odviva so redovno<br />

me|usebno izvestuvawe za povedenieto i rabotata <strong>na</strong> osudenite lica<br />

kako i so drugi oblici <strong>na</strong> prevospituvaweto. Slu`bata za obezbeduvawe<br />

u~estvuva i pri sostavuvaweto <strong>na</strong> vospitno-popravnite programi<br />

za rabota so osudenite lica, <strong>na</strong> rabotnite sostanoci <strong>na</strong> vospituva~ite<br />

i <strong>na</strong> sostanocite <strong>na</strong> koi prisustvuvaat osudenite lica.<br />

Pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata im davaat izve{taj vo vrska so povedenieto<br />

<strong>na</strong> osudenite lica, <strong>na</strong> vospituva~ite odnosno <strong>na</strong> drugite<br />

ovlasteni rabotnici koga tie se baraat od <strong>na</strong>dle`nite organi vo vrska<br />

so pomiluvaweto, uslovniot otpust, premestuvaweto vo druga ustanova<br />

129


ili oddelenie i vo drugi slu~ai. Tie isto taka, sorabotuvaat pri<br />

izbrabotka <strong>na</strong> predlozi za davawe <strong>na</strong> pogodnosti, se gri`at osudenite<br />

lica vnimatelno i korisno da go upotrebuvaat svoeto slobodno vreme;<br />

i osudenite lica preku sredstvata za javno informirawe, da bidat<br />

redovno zapoz<strong>na</strong>vani so op{testveno-politi~kite, ekonomskite, socijalnite,<br />

kulturnite i drugi <strong>na</strong>stani.<br />

Za Ulogata <strong>na</strong> slu`bata za bezbednost vo vospitniot i prevospitniot<br />

proces v. Penologija 2, str. 198-201.<br />

7. Nadzornicite, komandirite i zapovednicite se vooru`eni i<br />

ednoobrazno uniformirani. Krojot i bojata <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta uniforma e<br />

opredele<strong>na</strong> so poseben propis. So poseben propis e opredelen i vidot<br />

<strong>na</strong> oru`jeto, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> negovoto nosewe i upotreba. (V. Pravilnik za<br />

uniformata, simbolot i oz<strong>na</strong>kite <strong>na</strong> zvawata <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> stra-<br />

`ata vo kazneno-popravnite ustanovi i vospitno-popravnite domovi<br />

(SV RM 1994/16), Pravilnik za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> vr{eweto <strong>na</strong> stra`arskata<br />

slu`ba, vooru`uvaweto i opremata <strong>na</strong> stra`ata vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi i vospitno-popravnite domovi (SV SRM 1981/3).<br />

Koga vr{at slu`beno dejstvie pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />

gi imaat ovlastuvawata <strong>na</strong> policaec.<br />

v) Stopansko-instruktorska slu`ba<br />

^len 45<br />

(1) Stopansko-instruktorskata slu`ba ja organizira rabotata i<br />

ostru~uvaweto <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(2) Rabotnoto anga`irawe <strong>na</strong> osudenite lica se ostvaruva vo<br />

stopanski edinici {to gi osnovaat ustanovite.<br />

(3) Rabotite <strong>na</strong> stopansko-instruktorskata slu`ba gi vr{at<br />

instruktori i drugi ostru~eni lica.<br />

________________________<br />

Stopansko instruktorskata slu`ba se gri`i za organizacijata i<br />

raboteweto <strong>na</strong> posebnite organizacii i edinici so stopanskata dejnost,<br />

za organizacijata i rabotata <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong>dvor od posebnite<br />

organizacii i edinici, za organizacijata i sproveduvaweto <strong>na</strong><br />

stru~noto osposobuvawe <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong> rabotnoto mesto vo posebnite<br />

organizacii i edinici i <strong>na</strong>dvor od niv, kako i za vr{ewe drugi<br />

raboti odredeni so propisi doneseni vrz osnova <strong>na</strong> zakon.<br />

Vo stopanskite edinici se vrabotuvaat instruktori i drugi<br />

stru~ni lica od soodvet<strong>na</strong> struka koi gi ostru~uvaat osudenite lica<br />

vo procesot <strong>na</strong> rabotata za vr{ewe raboti od soodvet<strong>na</strong> dejnost.<br />

130


Za ulogata <strong>na</strong> stru~nite instruktori vo ostvaruvaweto <strong>na</strong><br />

"rabot<strong>na</strong>ta terapija" i stru~noto osposobuvawe <strong>na</strong> osudenite lica v.<br />

Penologija 2, str. 185-187.<br />

g) Zdravstve<strong>na</strong> slu`ba<br />

^len 46<br />

(1) Zdravstve<strong>na</strong>ta slu`ba se organizira zaradi vr{ewe <strong>na</strong><br />

raboti <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> za{tita, sproveduvawe <strong>na</strong> higienski merki i<br />

kontrola <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>ta i vodata za piewe <strong>na</strong> osudenite lica vo<br />

soglasnost so op{tite propisi.<br />

(2) Rabotite <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta slu`ba gi vr{at lekari i drugi<br />

zdravstveni rabotnici, so zavr{en soodveten stepen <strong>na</strong> obrazovanie<br />

spored op{tite propisi.<br />

________________________<br />

Zdravstve<strong>na</strong>ta slu`ba se organizira zaradi vr{ewe <strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong> za{tita, sproveduvawe <strong>na</strong> higienski merki i kontrola <strong>na</strong><br />

ishra<strong>na</strong>ta i vodata za piewe vo soglasnost so propisite. Zada~ite <strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong>ta slu`ba gi vr{at lekari i drugi zdravstveni rabotnici<br />

so zavr{eno visoko odnosno vi{e obrazovanie. Za izvr{uvawe <strong>na</strong> ovie<br />

zada~i postojat objekti ili prostorii za bolni~ko i ambulantsko<br />

lekuvawe vo kazneno-popravnite ustanovi vo zavisnost od niv<strong>na</strong>ta golemi<strong>na</strong><br />

i konkretnite potrebi.<br />

V. ~l. 39 Ustav, objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 20 i 121-132 i Penolo{ki<br />

kompendium, str. 314-315.<br />

Za ulogata <strong>na</strong> zdravstvenite rabotnici vo resocijalizacijata <strong>na</strong><br />

osudenite lica v. Penologija 2, str. 208-210.<br />

d) Izvr{no-uprav<strong>na</strong> i fi<strong>na</strong>nsiska slu`ba<br />

^len 47<br />

(1) Izvr{no-uprav<strong>na</strong>ta i fi<strong>na</strong>nsiska slu`ba se organiziraat<br />

zaradi vr{ewe <strong>na</strong> izvr{nite, upravnite, pravnite i fi<strong>na</strong>nsiskite<br />

raboti <strong>na</strong> ustanovata, kako i za davawe <strong>na</strong> prav<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> osudenite<br />

lica.<br />

(2) Rabotite <strong>na</strong> izvr{no-uprav<strong>na</strong>ta i fi<strong>na</strong>nsiska slu`ba gi<br />

vr{at lica so zavr{en soodveten stepen <strong>na</strong> obrazovanie od soodvet<strong>na</strong><br />

struka spored op{tite propisi.<br />

________________________<br />

131


Izvr{no-uprav<strong>na</strong>ta i fi<strong>na</strong>nsiskata slu`ba se organizira za<br />

sproveduvawe <strong>na</strong> izvr{nite, upravnite, pravnite i fi<strong>na</strong>nsiskite<br />

raboti i za davawe prav<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> osudenite lica. Rabotite od delokrugot<br />

<strong>na</strong> ovie slu`bi gi vr{at pravnici, ekonomisti, knigovoditeli,<br />

smetkovoditeli i blagajnici, statisti~ari i sl.<br />

^len 48<br />

So op{tiot akt <strong>na</strong> ustanovata se opredeluva so oddelni odnosno<br />

pove}e slu`bi <strong>na</strong> ustanovata da rakovodi zamenikot <strong>na</strong> direktorot<br />

ili rakovoditel <strong>na</strong> slu`bata.<br />

________________________<br />

Vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova mo`e da ima eden ili pove}e<br />

rakovoditeli koi se specijaliziraat za vr{ewe <strong>na</strong> raboti osobeno od<br />

oblasta <strong>na</strong> bezbednosta, prevospituvaweto i vodeweto <strong>na</strong> stopanskata<br />

dejnost. Kako {to spom<strong>na</strong>vme porano, eden od rakovoditelite <strong>na</strong> nekoi<br />

od tie slu`bi po`elno e, vo prv red, da bide zamenikot <strong>na</strong> direktorot.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 38 i 39.<br />

4. Ku}en red <strong>na</strong> ustanovata<br />

^len 49<br />

(1) Vo ustanovata se donesuva op{t akt so koj se ureduva<br />

ku}niot red i poblisku se opredeluva organizacijata <strong>na</strong> rabotata i<br />

se propi{uva <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> `iveeweto <strong>na</strong> osudenite lica vo<br />

ustanovata.<br />

(2) Op{tiot akt od stavot 1 <strong>na</strong> ovoj ~len go donesuva<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata vo soglasnost so direktorot <strong>na</strong><br />

Direkcijata.<br />

________________________<br />

Direktorot <strong>na</strong> ustanovata donesuva ku}en red so koj vo ramkite<br />

<strong>na</strong> zakonskite i drugite propisi poblisku se opredeluva organizacijata<br />

<strong>na</strong> rabotata i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> `ivewe vo opredele<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova. Vo nego vo osnova mora da se sodr`ani odredbi so koi<br />

poblisku se konkretiziraat odredbite <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> i drugite sprovedbeni<br />

propisi za:<br />

- <strong>na</strong>~inot i postapkata za priem, smestuvawe, ishra<strong>na</strong> i oblekuvawe<br />

<strong>na</strong> osudenite lica i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto otpu{tawe,<br />

- rabotnoto vreme, <strong>na</strong>graduvaweto za rabotata, slobodnoto vreme<br />

i vremeto za odmor <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

132


- odr`uvaweto <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta,<br />

- odr `uvaweto <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta i zaedni~kata higie<strong>na</strong>,<br />

- <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> vodeweto <strong>na</strong> kaznti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova,<br />

- vremeto i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> osudenite<br />

lica <strong>na</strong> prestoj <strong>na</strong> sve` vozduh,<br />

- dopi{uvaweto i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ispra}aweto i priemot <strong>na</strong><br />

po{tenskite pratki,<br />

- odmori i otsustva <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> raspredelba i tro{ewe <strong>na</strong> gotovinskiot iznos so<br />

koi mo`at da raspolagaat osudenite,<br />

- predmetite za li~<strong>na</strong> upotreba {to osudenikot smee da gi<br />

zadr`i,<br />

- organiziraweto <strong>na</strong> `ivotot vo priemnoto oddelenie i <strong>na</strong>~inot<br />

<strong>na</strong> ispituvaweto <strong>na</strong> negovata li~nost i formiraweto <strong>na</strong> planot za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

- organizacijata <strong>na</strong> individual<strong>na</strong>ta i grup<strong>na</strong>ta prevospit<strong>na</strong><br />

rabota<br />

- organizacijata <strong>na</strong> kulturno prosvet<strong>na</strong>ta rabota, sportskite i<br />

slobodnite aktivnosti,<br />

- u~estvoto <strong>na</strong> osudenite lica vo samoorganiziraweto <strong>na</strong> `ivotot<br />

i rabotata vo ustanovata,<br />

- uslovite {to osudenoto lice treba da gi ispolnuva za<br />

steknuvawe, uskratuvawe i zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> pogodnosti,<br />

- vremeto <strong>na</strong> poseti, za~estenosta i traeweto <strong>na</strong> posetata,<br />

- <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- odnesuvaweto vo prostoriite za smestuvawe, zatopluvaweto,<br />

ishra<strong>na</strong> i dneven prestoj<br />

- povredite {to se kvalifikuvaat kako disciplinski prekr-<br />

{oci, postapkata za utvrduvawe <strong>na</strong> odgovornosta i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izrekuvawe<br />

<strong>na</strong> disciplinskite kazni,<br />

- rasporedot <strong>na</strong> vremeto,<br />

- postapkata za vlo`uvawe <strong>na</strong> pretstavki, poplaki i `albi so<br />

obrazlo`enie do kogo se podnesuvaat istite,<br />

- postapkata za podnesuvawe <strong>na</strong> molbi za usloven otpust, pomiluvawe<br />

i vonredno ubla`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

Primerok od ku}niot red mora da bide istak<strong>na</strong>t <strong>na</strong> vidno mesto<br />

vo sekoj del koj pretstavuva poseb<strong>na</strong> celi<strong>na</strong> od prostorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 96.<br />

133


Glava V<br />

RABOTNI ODNOSI<br />

1. Zasnovawe i prestanok <strong>na</strong> raboten odnos vo ustanovite<br />

^len 50<br />

Za zasnovawe i prestanok <strong>na</strong> raboten odnos i <strong>na</strong> rabotnite<br />

odnosi vo ustanova se primenuvaat op{tite propisi za rabotnite<br />

odnosi, dokolku so ovoj zakon ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno.<br />

________________________<br />

1. Odredbata upatuva <strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> op{tite propisi za<br />

zasnovawe i prestanok <strong>na</strong> rabotniot odnos vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi.<br />

Oblasta <strong>na</strong> rabotnite odnosi normativno e urede<strong>na</strong> so Zakonot za<br />

rabotni odnosi - ZRO (SV RM 1993/80), Op{tiot kolektiven dogovor<br />

za javnite slu`bi, javnite preprijatija, dr`avnite organi, organite <strong>na</strong><br />

lokal<strong>na</strong>ta samouprava i drugi pravni lica koi vr{at nestopanska<br />

dejnost - OKD (SV RM 1994/39), Kolektivniot dogovor za dr`avnite,<br />

pravosudnite i organite <strong>na</strong> lokal<strong>na</strong>ta samouprava <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija - KD (SV RM 1995/53) i Zakonot za organite <strong>na</strong> upravata -<br />

ZOU (SV RM 1990/40 i 1994/63).<br />

Spored ovie propisi raboten odnos vo kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova se zasnovuva so polnoletno lice, koe e dr`avjanin <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija, koe e zdravstveno sposobno za vr{ewe <strong>na</strong> opredeleni<br />

raboti i zada~i i koe gi ispolnuva posebnitye uslovi utvrdeni vo<br />

odredbite od ~l. 52, 53 i 54 od <strong>ZIS</strong> .<br />

2. Pravilo 46 SMP: (1) Administracijata <strong>na</strong> kaznenite zavodi<br />

mora vnimatelno da go izbira perso<strong>na</strong>lot od site stepeni, za{to<br />

dobroto upravuvawe so kaznenite zavodi zavisi od ~esnosta <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot,<br />

negovata sovesnost, li~nite osobini i stru~nite sposobnosti.<br />

(2) Administracijata <strong>na</strong> kaznenite zavodi mora postojano da<br />

vlo`uva usilbi vo svesta <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot i javnoto mislewe da se budi i<br />

odr`uva uveruvawe deka ovaa rabota pretstavuva mo{ne va`<strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong><br />

slu`ba. Taa treba da gi koristi site prikladni sredstva za toa<br />

da i se objasni <strong>na</strong> javnosta.<br />

(3) Za postignuvawe <strong>na</strong> spome<strong>na</strong>tite celi ~lenovite <strong>na</strong><br />

perso<strong>na</strong>lot treba da bidat vraboteni kako postojani stru~ni slu-<br />

`benici <strong>na</strong> kazneniot zavod, da imaat status <strong>na</strong> dr`avni slu`benici i<br />

spored toa da im bide zagarantira<strong>na</strong> postojanost vo slu`bata koja }e<br />

zavisi samo od nivnoto rabotewe i nivnite fizi~ki sposobnosti.<br />

Platata treba da bide dovol<strong>na</strong> da gi privle~e i zadr`i vo slu`bata<br />

134


sposobnite ma`i i `eni. Prednostite vo odnos <strong>na</strong> karierata i<br />

uslovite <strong>na</strong> slu`bata treba da bidat opredeleni so ogled <strong>na</strong> te{kata<br />

priroda <strong>na</strong> rabotata.<br />

Pravilo 49 SMP: (1) Perso<strong>na</strong>lot vo <strong>na</strong>jgolema mo`<strong>na</strong> mera treba<br />

da bide zajak<strong>na</strong>t so dovolen broj specijalisti kako {to se psihijatri,<br />

psiholozi, socijalni rabotnici, <strong>na</strong>stavnici i tehni~ki instruktori.<br />

(2) Potrebno e da se obezbedat postojani uslugi od specijalni<br />

rabotnici, <strong>na</strong>stavnici i tehni~ki instruktori, ne isklu~uvaj}i gi<br />

pritoa i uslugite <strong>na</strong> honorarnite rabotnici i dobrovolno anga-<br />

`iraniot perso<strong>na</strong>l.<br />

Pravilo 54 EZP: Zatvorskata uprava mora da sprovede<br />

vnimatel<strong>na</strong> selekcija pri vrabotuvaweto <strong>na</strong> noviot perso<strong>na</strong>l ili<br />

podocne`noto postavuvawe <strong>na</strong> opredeleni funkcii. Posebno vnimanie<br />

treba da se posveti <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta ~esnost, humanost, profesio<strong>na</strong>lnite<br />

sposobnosti i li~<strong>na</strong>ta prilagodlivost kon ovoj vid rabota.<br />

(2) Perso<strong>na</strong>lot, po pravilo, mora da bide vraboten so polno<br />

rabotno vreme kako profesio<strong>na</strong>len zatvorski perso<strong>na</strong>l i da ima status<br />

<strong>na</strong> civil<strong>na</strong> slu`ba so opredeleni merki <strong>na</strong> bezbednost ~ija {to <strong>na</strong>me<strong>na</strong><br />

e samo ~uvawe <strong>na</strong> dobroto povedenie, efikasnosta, dobroto fizi~ko i<br />

du{evno zdravje i soodvetnoto nivo <strong>na</strong> obrazovanie. Platata <strong>na</strong><br />

vrabotenite mora da bide takva da gi privle~e i zadr`i soodvetnite<br />

stru~waci. Prednostite <strong>na</strong> vrabotuvaweto i uslovite <strong>na</strong> rabota mora<br />

da bidat povolni so ogled <strong>na</strong> baraniot karakter <strong>na</strong> rabotata.<br />

(3) Koga e potrebno vrabotuvawe <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>l so opredeleno<br />

vreme ovie kriteriumi mora da va`at i za niv, vo soglasnost so<br />

pravilnikot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Pravilo 57 EZP: (1) Vo granicite <strong>na</strong> mo`nostite me|u<br />

perso<strong>na</strong>lot mora da ima i dovolen broj specijalisti kako {to se<br />

psihijatri, psiholozi, socialni rabotnici, <strong>na</strong>stavnici i instruktori<br />

za komunikacii, fizi~ko vospituvawe i sport.<br />

(2) Ovie i drugi specijalisti, po pravilo, mora da bidat<br />

vraboteni so polno rabotno vreme.Toa me|utoa ne smee da gi isklu~i<br />

povremenite i dobrovolni sorabotnici vo situaciite koga niv<strong>na</strong>ta<br />

sorabotka e primer<strong>na</strong> i koris<strong>na</strong>.<br />

^len 51<br />

Zvawata <strong>na</strong> rabotnicite vo ustanovata i rabotite {to tie gi<br />

izvr{uvaat se ureduvaat so ovoj zakon i so pravilnik za organizacija<br />

i rabota i pravilnik za sistematizacija <strong>na</strong> rabotnite mesta {to gi<br />

135


donesuva direktorot <strong>na</strong> ustanovata vo soglasnost so direktorot <strong>na</strong><br />

Direkcijata.<br />

________________________<br />

Zvawata <strong>na</strong> vrabotenite vo kazneno-popravnite ustanovi i rabotite<br />

i zada~ite koi tie gi izvr{uvaat se opredeleni so ovoj zakon i<br />

op{tite akti <strong>na</strong> sekoja ustanova za organizacija <strong>na</strong> rabotata i za sistematizacija<br />

<strong>na</strong> rabotnite mesta. Ovie op{ti akti gi donesuva direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata po prethodno dobie<strong>na</strong> soglasnost od direktorot <strong>na</strong><br />

Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Stanuva zbor za osnovni<br />

pravni akti za v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong>ta organizacio<strong>na</strong> postavenost <strong>na</strong> ustanovata<br />

so koi se reguliraat rabotite i zada~ite, organizacijata <strong>na</strong> slu`bite;<br />

se utvrduvaat rabotnite mesta; se opredeluvaat pravata, obvrskite i<br />

odgovornostite <strong>na</strong> vrabotenite; se propi{uvaat uslovite, stru~<strong>na</strong>ta<br />

podgotovka i zvawata <strong>na</strong> opredeleni rabotni mesta i sl. Imeno so<br />

ogled <strong>na</strong> vidot, karakterot i golemi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova, se sistematiziraat potrebnite rabotni mesta i se opredeluva<br />

organizacijata <strong>na</strong> rabotata so izgotvuvawe <strong>na</strong> pravilnici za<br />

sistematizacija i za organizacija koi potoa se dostavuvaat <strong>na</strong> soglasnost<br />

do direktorot <strong>na</strong> Direkciajta za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Po<br />

dobie<strong>na</strong>ta soglasnost aktite dobivaat prav<strong>na</strong> sila i <strong>na</strong>o|aat svoja<br />

prime<strong>na</strong> vo funkcioniraweto <strong>na</strong> ustanovata.<br />

V. Pravilnik za uniformata, simbolot i oz<strong>na</strong>kite <strong>na</strong> zvawata <strong>na</strong><br />

pripadnicite <strong>na</strong> stra`ata vo kaznerno-popravnite ustanovi i kaznenopopravni<br />

domovi (SV RM 1994/16).<br />

^len 52<br />

(1) Vo ustanova za vr{ewe <strong>na</strong> rabotite mo`e da se zasnova raboten<br />

odnos so lice koe gi ispolnuva op{tite uslovi utvrdeni so<br />

zakon i posebnite uslovi opredeleni so ovoj zakon i op{tiot akt <strong>na</strong><br />

ustanovata.<br />

(2) Raboten odnos vo ustanova mo`e da se zasnova so lice koe ne<br />

e osuduvano za krivi~ni dela protiv dr`avata, protiv vooru`enite<br />

sili <strong>na</strong> Republika Makedonija, protiv `ivotot i teloto, protiv<br />

slobodite i pravata <strong>na</strong> ~ovekot i gra|aninot, protiv javnite<br />

fi<strong>na</strong>nsii, platniot promet i stopanstvoto, protiv imotot ili<br />

krivi~no delo izvr{eno od koristoqubie i ne~esni pobudi i protiv<br />

slu`be<strong>na</strong>ta dol`nost; protiv koe ne se vodi krivi~<strong>na</strong> postapka; <strong>na</strong><br />

koe ne mu e izre~e<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednot zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong><br />

profesija, dejnost ili dol`nost dodeka trae merkata i koe e<br />

zdravstveno i psihofizi~ki sposobno za rabota vo ustanova.<br />

136


________________________<br />

1. Vo kazneno-popravnite ustanovi raboten odnos mo`e da<br />

zasnova lice koe gi ispolnuva op{tite uslovi za zasnovawe <strong>na</strong> raboten<br />

odnos utvrdeni so zakon, posebnite uslovi opredeleni so <strong>ZIS</strong>, kako i<br />

spored uslovite utvrdeni so op{tiot akt za sistematizacija <strong>na</strong><br />

rabotnite mesta <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi.<br />

Spored ~l. 178 ZOU raboten odnos mo`e da se zasniva so polnoletno<br />

lice, dr`avjanin <strong>na</strong> Republika Makedonija koe e zdravstveno<br />

sposobno i ima stru~<strong>na</strong> podgotovka za vr{ewe <strong>na</strong> opredele<strong>na</strong> rabota i<br />

zada~i. Ovie uslovi <strong>na</strong>o|aat celos<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi so dopolnuvawe <strong>na</strong> potrebnite posebni uslovi koi se neophodni<br />

za zasnovawe <strong>na</strong> raboten odnos vo vakov vid ustanovi. Posebnite<br />

uslovi za zasnovawe <strong>na</strong> raboten odnos vo kazneno-popravnite ustanovi<br />

se predvideni so <strong>ZIS</strong> i aktot za sistematizacija <strong>na</strong> rabotnite mesta,<br />

kako uslovi <strong>na</strong> koi upatuvaat specifi~nite raboti i zada~i koi se<br />

izvr{uvaat vo kazneno-popravnite ustanovi.<br />

2. Rabotniot odnos vo kazneno-popravnite ustanovi mo`e da se<br />

zasnova so lice koe pokraj op{tite uslovi treba da:<br />

1. ne e osuduvano za opredeleni krivi~ni dela,<br />

2. ne mu e izre~e<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong><br />

profesija, dejnost ili dol`nost dodeka trae merkata i<br />

3. da e zdravstveno i psihi~}i e sposobno za rabota vo ustanovata.<br />

Vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova ne smee da se vraboti lice koe e<br />

osuduvano za krivi~ni dela protiv: dr`avata; protiv vooru`enite<br />

sili <strong>na</strong> Republika Makedonija; protiv `ivotot i teloto; protiv javnite<br />

fi<strong>na</strong>nsii, platniot promet i stopanstvoto; protiv imotot ili<br />

ako krivi~noto delo e storeno od koristoqubie i ne~esni pobudi;<br />

kako i protiv slu`be<strong>na</strong>ta dol`nost.<br />

3. Postapkata za priem vo raboten odnos e vo soglasnost so ZOU.<br />

Rabotniot odnos vo ustanovata se zasnovuva vrz osnova <strong>na</strong> prethodno<br />

objaven javen konkurs vo dnevniot pe~at. Konkursot se objavuva za<br />

vr{ewe <strong>na</strong> rabotite i zada~ite od osnov<strong>na</strong>ta dejnost <strong>na</strong> ustanovata,<br />

kako i za vr{ewe drugi raboti i zada~i za koi toa }e se opredeli so<br />

aktot za sistematizacija <strong>na</strong> rabotite i zada~ite. Javniot konkurs go<br />

sproveduva konkurs<strong>na</strong> komisija. Taa e dol`<strong>na</strong> da gi razgleda podnesenite<br />

prijavi i da go utvrdi redosledot vo listata <strong>na</strong> kandidatite<br />

spored uslovite {to oddelnite kandidati gi ispolnuvaat vo rok od 15<br />

de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> zaklu~uvaweto <strong>na</strong> konkursot. Za svojta rabota konkurs<strong>na</strong>ta<br />

komisija vodi zapisnik. Nejzi<strong>na</strong>ta rabota e jav<strong>na</strong>. (v. ~l. 181-<br />

186 ZOU). Vo tekot <strong>na</strong> postapkata ustanovata treba da izvr{i<br />

konsultacii so Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

137


Za izvr{eniot izbor pismeno se izvestuvaat site kandidati koi<br />

u~estvuvale <strong>na</strong> konkursot vo rok od 8 de<strong>na</strong> od denot koga e izvr{en<br />

izborot. Kandidatot koj smeta deka postapkata vo vrska so konkursot<br />

ne e sprovede<strong>na</strong> vo soglasnost so zakon ili deka e izbran kandidat koj<br />

ne gi ispolnuva uslovite, mo `e vo rok od 15 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> dostavuvaweto<br />

<strong>na</strong> izvestuvaweto za izvr{eniot izbor da izjavi `alba do<br />

<strong>na</strong>dle`niot organ koj re{ava vo vtor stepen vo predmet od oblasta <strong>na</strong><br />

upravata.<br />

^len 53<br />

(1) Za rabotno mesto vospituva~ ili <strong>na</strong>stavnik raboten odnos<br />

mo`e da se zasnova so lice koe ima zavr{eno visoko obrazovanie VII-<br />

1 stepen od soodvet<strong>na</strong> struka.<br />

(2) Za rabotno mesto istruktor ili drugo stru~no lice raboten<br />

odnos mo`e da se zasnova so lice koe ima zavr{eno <strong>na</strong>jmalku vi{e<br />

obrazovanie VI-1 stepen ili VKV rabotnik, od soodvet<strong>na</strong> struka.<br />

________________________<br />

1. Vospituvaweto i prevospituvaweto se z<strong>na</strong>~aen segment <strong>na</strong> procesot<br />

<strong>na</strong> resocijalizacijata <strong>na</strong> osudenite lica. Vrabotenite vklu~eni<br />

vo vospitno-prevospitniot proces potrebno e da gi ispolnuvaat<br />

svoite rabotni zada~i so cel da se otstra<strong>na</strong>t kriminogenite vlijanija<br />

i pravilno formirawe <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice so prifatliv<br />

odnos kon rabotata, semejstvoto i neposred<strong>na</strong>ta `ivot<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong>. Vo<br />

funkcija <strong>na</strong> stru~no i profesio<strong>na</strong>lno izvr{uvawe <strong>na</strong> ovie zada~i vo<br />

kazneno popravnite ustanovi se vrabotuvaat lica so zavr{eno visoko<br />

obrazovanie od oblasta <strong>na</strong> pedagogijata, psihologijata i sociologijata.<br />

So ogled <strong>na</strong> toa odredbata opredeluva deka za rabotnoto mesto<br />

vospituva~ ili <strong>na</strong>stavnik vo kazneno-popravnite ustanovi, raboten<br />

odnos mo`e da se zasnova samo dokolku se raboti za lica so visoka<br />

stru~<strong>na</strong> podgotovka od <strong>na</strong>vedenite <strong>na</strong>u~ni oblasti.<br />

2. Stavot 2 gi utvrduva posebnite uslovi za zasnovawe <strong>na</strong> raboten<br />

odnos vo stopansko-instruktorskata slu`ba. Ovaa slu`ba go organizira<br />

procesot <strong>na</strong> rabotnoto anga`irawe <strong>na</strong> osudenite lica za vreme <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Vo toj kontekst se predviduva za rabotnoto<br />

mesto instruktor ili drugo stru~no lice rabotniot odnos da se zasnova<br />

samo so lice koe ima zavr{eno <strong>na</strong>jmalku vi{e obrazovanie ili<br />

stru~<strong>na</strong> podgotovka <strong>na</strong> VKV rabotnik od soodvet<strong>na</strong> oblast.<br />

138


^len 54<br />

(1) Za pripravnik za rabotno mesto <strong>na</strong>dzornik vo slu`bata za<br />

obezbeduvawe, raboten odnos mo`e da se zasnova so lice koe ima<br />

zavr{eno <strong>na</strong>jmalku sredno obrazovanie (IV-1 stepen), koe ne e<br />

postaro od 25 godini, koe e fizi~ki i psihi~ki sposobno za vr{ewe<br />

<strong>na</strong> raboti <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzornik vo ustanova i koe go ima otslu`eno voeniot<br />

rok.<br />

(2) Za rabotni mesta komandir i zapovednik vo slu`bata za<br />

obezbeduvawe, raboten odnos mo`e da se zasnova so lice koe ima<br />

visoko obrazovanie VII-1 stepen, koe e fizi~ki i psihi~ki sposobno<br />

za vr{ewe <strong>na</strong> ovie raboti vo slu`bata za obezbeduvawe i koe go ima<br />

otslu`eno voeniot rok.<br />

________________________<br />

Odredbata gi opfa}a posebnite uslovi za zasnovawe raboten<br />

odnos vo slu`bata za obezbeduvawe <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi.<br />

Specifi~nosta <strong>na</strong> rabotite {to gi vr{i ovaa slu`ba gi opredeluva i<br />

uslovite za zasnovawe <strong>na</strong> raboten odnos. Imeno, so st. 1 e opredeleno<br />

deka za pripravnik-<strong>na</strong>dzornik pokraj op{tite i posebnite uslovi<br />

utvrdeni vo ~l. 52 raboten odnos mo`e da se zasnova so lice koe ima<br />

zavr{eno <strong>na</strong>jmalku sredno obrazovanie, koe ne e postaro od 25 godini,<br />

koe poseduva fizi~ki i psihi~ki predispozicii za vr{ewe <strong>na</strong><br />

rabotite <strong>na</strong>dzornik i koe go ima otslu`eno voeniot rok. Propi{anite<br />

uslovi se identi~ni <strong>na</strong> onie za zasnovawe <strong>na</strong> raboten odnos vo policijata<br />

(v. ~l. 50 ZVR) i za zasnovawe <strong>na</strong> raboten odnos vo sudskata<br />

policija (v. ~l. 104 ZS).<br />

Stavot 2 gi opredeluva uslovite za zasnovawe <strong>na</strong> raboten odnos<br />

za rabotnite mesta komandir i zapovednik vo slu`bata za obezbeduvawe,<br />

taka {to pokraj op{tite i posebnite uslovi za zasnovawe <strong>na</strong><br />

raboten odnos vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, kandidatot za priem vo<br />

slu`bata za obezbeduvawe <strong>na</strong> rabotnite mesta komandir ili zapovednik<br />

potrebno e da ima zavr{eno visoko obrazovanie, da e fizi~ki i<br />

psihi~ki sposoben za vr{ewe <strong>na</strong> rabotite i da go ima otslu`eno voeniot<br />

rok.<br />

Iako ova obredba poblisku ne go opredeluva stru~noto osposobuvawe<br />

i usovr{uvawe <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe,<br />

kako i proverka <strong>na</strong> <strong>na</strong> sposobnostite <strong>na</strong> liceto, od specifi~nosta <strong>na</strong><br />

funkcijata i prirodata <strong>na</strong> rabotnite zada~i, proizleguva deka stru-<br />

~noto osposobuvawe i proverkata <strong>na</strong> sposobnostite <strong>na</strong> vrabotenite vo<br />

ovaa slu`ba e postoja<strong>na</strong> gri`a <strong>na</strong> upravata <strong>na</strong> ustanovata i <strong>na</strong> Direkcijata<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

139


^len 55<br />

(1) Psihofizi~kite sposobnosti <strong>na</strong> liceto koe se prima za<br />

vr{ewe raboti vo slu`bata za obezbeduvawe gi utvrduva stru~<strong>na</strong><br />

komisija, vrz osnova <strong>na</strong> prethoden telesen pregled i sproveden test<br />

spored poseb<strong>na</strong> programa.<br />

(2) Komisijata za utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite sposobnosti<br />

od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len ja imenuva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

(3) Programata za utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite sposobnosti<br />

<strong>na</strong> liceto koe se prima za vr{ewe raboti vo slu`bata za<br />

obezbeduvawe ja donesuva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

________________________<br />

Psihofizi~kite sposobnosti <strong>na</strong> liceto koe se prima za vr{ewe<br />

<strong>na</strong> rabotite vo slu`bata za obezbeduvawe se bit<strong>na</strong> pretpostavka za<br />

zasnovawe <strong>na</strong> raboten odnos, <strong>na</strong> {to upatuva odredbata <strong>na</strong> ~l. 54. Poradi<br />

toa stru~<strong>na</strong>ta komisija, vrz osnova <strong>na</strong> pretrhoden telesen pregled<br />

i soodvetno sproveden psiholo{ki test vr{i izbor <strong>na</strong> kandidatite za<br />

priem.<br />

Tro{ocite za rabotata <strong>na</strong> Komisijata pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova {to go upatila kandidatot <strong>na</strong> pregled.<br />

Komisijata za utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite sposobnosti ja<br />

imenuva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Ovaa<br />

komisija treba da bide sostave<strong>na</strong> od <strong>na</strong>jmalku 3 ~le<strong>na</strong> od koi eden e<br />

lekar, eden rabotnik vo Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite i<br />

eden rabotnik vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se prima rabotnikot.<br />

Za <strong>na</strong>jobjektivno utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite sposobnosti,<br />

direktorot <strong>na</strong> Direkcijata donesuva poseb<strong>na</strong> programa. Navede<strong>na</strong>ta<br />

programa ne se odnesuva samo za licata koi prv pat se primaat vo<br />

slu`bata za obezbeduvawe, tuku i za ve}e vraboteni lica vo slu`bata,<br />

so ogled deka psihofizi~kite sposobnosti kako poseben uslov za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotnite zada~i mora postojano da se sledi i<br />

kontrolira od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> stru~ni lica.<br />

^len 56<br />

(1) Pripravni~kiot sta` <strong>na</strong> rabotnoto mesto <strong>na</strong>dzornik trae<br />

ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>.<br />

(2) Po istekot <strong>na</strong> pripravni~kiot sta` pripravnikot polaga<br />

stru~en ispit za vr{ewe <strong>na</strong> rabotite <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzornik pred komisija<br />

{to ja imenuva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

140


(3) Na~inot <strong>na</strong> stru~noto osposobuvawe i proverkata <strong>na</strong> stru-<br />

~<strong>na</strong>ta podgotvenost se utvrduvaat so programa {to ja donesuva direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata<br />

________________________<br />

Pripravni~kiot sta` za rabotnoto mesto <strong>na</strong>dzornik trae ed<strong>na</strong><br />

godi<strong>na</strong>.<br />

Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e dol`<strong>na</strong> da donese programa za<br />

stru~no osposobuvawe <strong>na</strong> pripravnicite. Vo nea e pomeste<strong>na</strong> obvrska<br />

sekoj pripravnik da pomine opredeleno vreme <strong>na</strong> site raboti od<br />

delokrugot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe, so cel preku prakti~<strong>na</strong><br />

rabota stru~no da se osposobi za vr{ewe <strong>na</strong> rabotite <strong>na</strong> bezbednosta.<br />

So ogled deka vo programata za stru~no osposobuvawe e opfate<strong>na</strong> i<br />

teoretska podgotovka <strong>na</strong> pripravnikot, vo samata ustanova se<br />

organiziraat semi<strong>na</strong>ri, kursevi i sovetuvawa <strong>na</strong> temi povrzani so<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotnite zada~i <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata <strong>na</strong><br />

obezbeduvawe.<br />

Po istekot <strong>na</strong> pripravni~kiot sta` pripravnikot mora da<br />

polaga stru~en ispit pred komisija koja ja imenuva direktorot <strong>na</strong><br />

Direkcijata. Sostavot <strong>na</strong> ovaa komisija se opredeluva od lica so<br />

bogato teoretsko i prakti~no iskustvo, posebno vo raboteweto <strong>na</strong><br />

slu`bata <strong>na</strong> obezbeduvawe i voop{to, vo oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

krivi~nite sankcii.<br />

Na~inot <strong>na</strong> polagaweto, stru~noto osposobuvawe i proverkata<br />

<strong>na</strong> stru~<strong>na</strong>ta podgotvenost se utvrduva spored programa {to ja<br />

donesuva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Vo<br />

nea e sodr`a<strong>na</strong> materija {to se odnesuva <strong>na</strong> osnovnite poz<strong>na</strong>vawa <strong>na</strong><br />

postapkata za priem i otpu{tawe <strong>na</strong> osudenite, prekr{o~no kaznetite<br />

i pritvorenite lica, v<strong>na</strong>tre{noto i <strong>na</strong>dvore{noto obezbeduvawe <strong>na</strong><br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, sproveduvaweto <strong>na</strong> licata li{eni od<br />

sloboda, odr`uvaweto <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{niot red i discipli<strong>na</strong>ta, kontrola<br />

<strong>na</strong> osudenite lica za vreme <strong>na</strong> rabotnoto anga`irawe vo, i <strong>na</strong>dvor od<br />

ustanovata, rakuvaweto so oru`je, upotrebata <strong>na</strong> sredstva za prisilba<br />

i vospit<strong>na</strong>ta i preventiv<strong>na</strong>ta rabota <strong>na</strong> osudenite lica zaradi niv<strong>na</strong><br />

resocijalizacija. Vo programata e potrebno da se sodr`ani predmetite<br />

{to se polagaat, postapkata za prijavuvawe <strong>na</strong> ispitot, <strong>na</strong>~inot<br />

<strong>na</strong> polagaweto i sl.<br />

V. Pravilnik za programata za izveduvawe <strong>na</strong> pripravni~kiot<br />

sta` i stru~nite ispiti <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> stra`ata vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi i vospitno-popravnite domovi (SV SRM 1981/3).<br />

141


^len 57<br />

(1) So liceto koe so uspeh }e go polo`i stru~niot ispit se zasnova<br />

raboten odnos <strong>na</strong> neopredeleno vreme za rabotno mesto <strong>na</strong>dzornik.<br />

(2) Na liceto koe nema da go polo`i stru~niot ispit mu prestanuva<br />

rabotniot odnos.<br />

________________________<br />

Ovaa odredba ja opredeluva polo`bata <strong>na</strong> liceto koe }e go polo`i<br />

odnosno nema da go polo`i stru~niot ispit za rabotnoto mesto<br />

<strong>na</strong>dzornik. Po polagaweto <strong>na</strong> stru~niot ispit so liceto koe }e go<br />

polo`i istiot se zasniva raboten odnos <strong>na</strong> neopredeleno vreme za<br />

rabotnoto mesto <strong>na</strong>dzornik i <strong>na</strong> liceto mu se vra~uva re{enie koe go<br />

donesuva direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Na pripravnikot koj nema da go polo`i stru~niot ispit mu<br />

prestanuva rabotniot odnos po sila <strong>na</strong> zakonot, a vo re{enito {to mu<br />

se izdava potrebno e da se <strong>na</strong>vede odlukata <strong>na</strong> komisijata od ~l. 56 st.2<br />

spored koja pripravnikot ne go polo`il ispitot. Protiv odlukata <strong>na</strong><br />

komisijata liceto ima pravo <strong>na</strong> prigovor do direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

2. Rabotni mesta kaj koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so<br />

zgolemeno traewe<br />

^len 58<br />

(1) Za rabotnite mesta vo Ministerstvoto za pravda,<br />

Direkcijata, ustanovata i sudot ~ija te`i<strong>na</strong> i priroda <strong>na</strong> rabotite i<br />

posebnite uslovi pod koi tie se vr{at bitno vlijaat vrz<br />

<strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta sposobnost se primenuvaat soodvetnite<br />

odredbi od Zakonot za penziskoto i invalidskoto osiguruvawe.<br />

(2) Kako rabotni mesta vo smisla <strong>na</strong> stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se smetaat<br />

rabotnite mesta koi se vr{at neposredno vo rabotata so<br />

osudeni lica.<br />

________________________<br />

Namaluvaweto <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta sposobnost e predopredele<strong>na</strong> od<br />

te`i<strong>na</strong>ta i uslovite <strong>na</strong> rabotata. Ottamu vo ZPIO se utvrdeni posebni<br />

odredbi spored koi, za kategorijata rabotnici ~ii sta` <strong>na</strong> osiguruvawe<br />

se smeta so zgolemeno traewe, se predvideni posebni uslovi<br />

za steknuvawe i ostvaruvawe <strong>na</strong> pravoto od penzija (v. ~l. 102-107<br />

ZPIO). So ovaa odredba i poseb<strong>na</strong> odluka <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika<br />

142


Makedonija, soglasno ZPIO se konkretiziraat rabotnite mesta kaj<br />

koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so zgolemeno traewe i vo Ministerstvoto<br />

za pravda i vo Direkcijata i toa isklu~ivo za onie vraboteni<br />

koi vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> svoite rabotni obvrski se vo postojan i<br />

neposreden kontakt so osudenite, prekr{o~no kaznetite i<br />

pritvorenite lica.<br />

Vo ovoj pogled, vo momentov sî u{te vo sila e Odlukata za<br />

opredeluvawe <strong>na</strong> rabotni mesta {to imaat karakter <strong>na</strong> opredeleni<br />

dol`nosti vo kazneno-popravnite i vospitno-popravnite ustanovi i<br />

vo Ministerstvoto za pravosudstvo i uprava i za obezbeduvawe pogolem<br />

li~en dohod <strong>na</strong> rabotnicite <strong>na</strong> opredeleni dol`nosti (SV RM<br />

1993/35). Spored ~l. 2 <strong>na</strong> Odlukata, za rabotni mesta {to imaat<br />

karakter <strong>na</strong> opredeleni dol`nosti vo ovie ustanovi, pokraj rabotnite<br />

mesta od ~l. 68 st. 1 od <strong>ZIS</strong> SRM od 1979 godi<strong>na</strong> (1. pripadnici <strong>na</strong><br />

slu`ba za obezbeduvawe, 2. vospituva~i, 3. zdravstveni rabotnici, i 4.<br />

instruktori vo posebni stopanski organizacii i posebni stopanski<br />

edinici) se smetaat i: 5. minister za pravda, 6. potsekretar vo Ministerstvoto<br />

za pravda, 7. direktor <strong>na</strong> Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

pri Ministerstvoto za pravda, 8. direkrot i zamenik upravitel<br />

<strong>na</strong> ustanova, 9. psiholog i socijalen rabotnik, 10. magacioner i<br />

gotva~i vo ustanova od zatvoren vid.<br />

3. Plata <strong>na</strong> rabotnicite vo ustanovite<br />

^len 59<br />

(1) Na rabotnicite vo ustanovata im se obezbeduvaat plati od<br />

sredstvata <strong>na</strong>meneti za fi<strong>na</strong>nsirawe <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(2) Visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> platata se opredeluva spored platni grupi<br />

utvrdeni vrz osnova <strong>na</strong> vidot, te`i<strong>na</strong>ta i slo`enosta <strong>na</strong> rabotite i<br />

uslovite pod koi tie se vr{at i dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> rabotniot sta`.<br />

(3) Platnite grupi se opredeluvaat so zakon.<br />

________________________<br />

1. Odredbata go opredeluva <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> obezbeduvaweto <strong>na</strong><br />

fi<strong>na</strong>nsiski sredstva za plati <strong>na</strong> vrabotenite vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi. Sredstvata za plati <strong>na</strong> vrabotenite vo ovie ustanovi se<br />

obezbeduvaat vo Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

2. Visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> platite, vrz osnova <strong>na</strong> vidot, te`i<strong>na</strong>ta i<br />

slo`enosta <strong>na</strong> rabotite i uslovite pod koi tie se vr{at i dol`i<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> rabotniot sta` <strong>na</strong> vrabotenite vo kazneno-popravnite ustanovi se<br />

opredeluva spored platnite grupi.<br />

143


3. Oblasta <strong>na</strong> utvrduvawe <strong>na</strong> platite <strong>na</strong> vrabotenite vo organite<br />

<strong>na</strong> dr`av<strong>na</strong>ta uprava i vo drugite javni slu`bi normativno se ureduva<br />

so zakon, pri {to se utvrduvaat kriteriumi za vidot, te`i<strong>na</strong>ta i<br />

slo`enosta <strong>na</strong> rabotite i uslovite pod koi istite se izvr{uvaat.<br />

^len 60<br />

Na rabotnicite <strong>na</strong> rabotni mesta kaj koi sta`ot <strong>na</strong><br />

osiguruvawe se smeta so zgolemeno traewe platata im se zgolemuva<br />

do 30% od utvrde<strong>na</strong>ta plat<strong>na</strong> grupa.<br />

________________________<br />

Odredbata go opredeluva procentot so koj se zgolemuva iznosot<br />

<strong>na</strong> platite <strong>na</strong> sekoj vraboten vo kazneno-popravnite ustanovi. Imeno<br />

platite <strong>na</strong> ovie rabotnici se pogolemi za 30% od platite <strong>na</strong> rabotnicite<br />

so soodvetni kvalifikacii, odnosno stru~<strong>na</strong> podgotovka vo kazneno-popravnite<br />

i vospitno-popravnite ustanovi i vo Ministerstvoto<br />

za pravda, utvrdeni so pravilnicite za sistematizacija <strong>na</strong><br />

rabotite i rabotnite zada~ite za raspredelba <strong>na</strong> platite.<br />

4. Penzisko i invalidsko osiguruvawe<br />

^len 61<br />

Op{tite propisi za penzisko i invalidsko osiguruvawe se<br />

odnesuvaat i <strong>na</strong> rabotnicite vo ustanovite, dokolku so ovoj zakon ne<br />

e poi<strong>na</strong>ku opredeleno.<br />

________________________<br />

Odredbata upatuva <strong>na</strong> prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> op{tite propisi od oblasta<br />

<strong>na</strong> penziskoto i invalidskoto osiguruvawe. Imeno, vo posebniot del<br />

<strong>na</strong> glava IV (~l. 102-109) ZPIO se predvideni posebni uslovi za steknuvawe<br />

i ostvaruvawe <strong>na</strong> pravata od penzisko i invalidsko osiguruvawe<br />

za vrabotenite vo oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite.<br />

^l. 102. ZPIO. Na ovlastenite rabotnici, vo smisla <strong>na</strong> propisite<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe im se smeta<br />

so zgolemeno traewe i toa sekoi 12 meseci efektivno pomi<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> tie<br />

dol`nosti vo kazneno-popravnite i vospitno popravnite ustanovi im<br />

se smetaat kako 16 meseci sta` <strong>na</strong> osiguruvawe.<br />

Pravo <strong>na</strong> sta` <strong>na</strong> osiguruvawe so zgolemeno traewe vo smisla <strong>na</strong><br />

stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len imaat i rabotnicite vo Ministerstvoto za pravda,<br />

kazneno-popravnite i vospitno-popravnite ustanovi koi rabotat <strong>na</strong><br />

144


abotni mesta ~ija te`i<strong>na</strong> i posebni uslovi pod koi tie se vr{at<br />

vlijaat vrz <strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta sposobnost.<br />

Rabotnite mesta od stav 2 <strong>na</strong> ovoj ~len gi utvrduva Vladata <strong>na</strong><br />

Republika Makedonija po predlog <strong>na</strong> ministerot za pravda.<br />

Odredbite od stavovite 1 i 2 <strong>na</strong> ovoj ~len ne se odnesuvaat <strong>na</strong><br />

vremeto dodeka rabotnikot se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> stru~no obrazovanie ili<br />

usovr{uvawe <strong>na</strong> koe e upaten od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta, odnosno vospitno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova.<br />

Na ovlastenite rabotnici ~ii status proizleguva od karakterot<br />

<strong>na</strong> dol`nostite {to gi vr{ele, sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe im se smeta so<br />

zgolemeno treewe.<br />

Kako i rabotnicite od MVR, i rabotnicite od ministerstvoto za<br />

pravda, kazneno-popravnite i vospitno-popravnite ustanovi koi rabotat<br />

<strong>na</strong> mesta ~ija te`i<strong>na</strong> i posebni uslovi vlijaat vrz <strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong><br />

rabot<strong>na</strong>ta sposobnost, ostvaruvaat sta` so zgolemeno teraewe.<br />

Sta`ot so zgolemeno traewe kako pravo mu pripa|a <strong>na</strong> rabotnikot<br />

samo dodeka se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> dol`nostite, a ne i<br />

koga se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> stru~no obrazovanie ili usovr{uvawe <strong>na</strong> koe e upaten<br />

od <strong>na</strong>dle`nite organi kade {to e vraboten, odnosno od kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ili vospitno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

^l. 103. ZPIO. Rabotnik vo Ministerstvoto za pravda, kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

i vospitno-poprav<strong>na</strong> ustanova, koj ima <strong>na</strong>jmalku 25 godini<br />

penziski sta` od koi <strong>na</strong>jmalku 15 godini efektivno pomi<strong>na</strong>ti <strong>na</strong><br />

rabotni mesta za koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so zgolemeno<br />

traewe vo smisla <strong>na</strong> ~l. 102 stavovi 1 i 2 <strong>na</strong> ovoj zakon i 55 godini<br />

(ma`), odnosno 50 godini `ivot (`e<strong>na</strong>), mo`e da ostvari pravo <strong>na</strong><br />

staros<strong>na</strong> penzija, ako rabotniot odnos mu prestane po potreba <strong>na</strong><br />

slu`bata.<br />

Za rabotnicite so posebni ovlastuvawa vo Ministerstvoto za<br />

pravda, kazneno-popravnite i vospitno-popravnite ustanovi, ovoj ~len<br />

predviduva popovolni uslovi vo odnos <strong>na</strong> op{tite osigurenici vo<br />

slu~ai koga rabotniot odnos prestanuva po potreba <strong>na</strong> slu`bata. Tie<br />

ostvaruvaat pravo <strong>na</strong> staros<strong>na</strong> penzija so vozrast od 55 godini (ma`),<br />

odnosno 50 godini (`e<strong>na</strong>) i imaat <strong>na</strong>jmalku 25 godini penziski sta` od<br />

koi <strong>na</strong>jmalku 15 efektivno pomi<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> rabotni mesta za koi sta`ot<br />

<strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so zgolemeno trewe vo smisla <strong>na</strong> ~l. 102 st. 1 i<br />

2. ZPIO.<br />

^l. 104 ZPIO. Penzija pod posebni uslovi mo`e da ostvari rabotnik<br />

<strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti kako i rabotnik <strong>na</strong><br />

Ministerstvoto za pravda, kazneno-poprav<strong>na</strong> i vospitno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova, koj iako vo momentot <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravoto ne e <strong>na</strong><br />

rabotni mesta <strong>na</strong> koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so zgolemeno<br />

145


traewe ima <strong>na</strong>jmalku 25 godini penziski sta` od koi <strong>na</strong>jmalku 15<br />

godini efektivno pomi<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> rabotni mesta <strong>na</strong> koi sta`ot <strong>na</strong><br />

osiguruvawe im se smeta so zgolemeno traewe i 55 godini (ma`) i 50<br />

godini `ivot (`e<strong>na</strong>), ako rabotniot odnos im prestane po potreba <strong>na</strong><br />

slu`bata.<br />

Odredbata gi za{tituva ovlastenite rabotnici koi vo momentot<br />

<strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> penzija se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong> rabota <strong>na</strong><br />

rabotni mesta <strong>na</strong> koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so zgolemeno<br />

traewe, odnosno nemaat status <strong>na</strong> ovlasteni lica da mo`at pod isti<br />

uslovi da ostvarat pravo <strong>na</strong> penzija kako i rabotnicite koi vo momentot<br />

<strong>na</strong> penzioniraweto go imaat toj status.<br />

Ovie osigurenici, iako vo momentot <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong><br />

pravoto <strong>na</strong> staros<strong>na</strong> penzija nemaat status <strong>na</strong> ovlasteni lica, mo`e da<br />

ostvarat pravo <strong>na</strong> staros<strong>na</strong> penzija ako imaat <strong>na</strong>jmalku 25 godini penziski<br />

sta`, od koi <strong>na</strong>jmalku 15 efektivno pomi<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> rabotni mesta <strong>na</strong><br />

koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe im se smeta so zgolemeno traewe i 55<br />

godini (ma`) i 50 godini (`e<strong>na</strong>). No za ostvaruvawe <strong>na</strong> pravo <strong>na</strong><br />

penzija pod ovie uslovi i tuka se bara rabotniot odnos da prestanuva<br />

po potreba <strong>na</strong> slu`bata.<br />

^l. 105 ZPIO. Na rabotnicite od ~lenovite 100, 102 i 104 <strong>na</strong><br />

ovoj zakon im se opredeluva staros<strong>na</strong> penzija koja za 25 godini<br />

penziski sta` iznesuva 62,0% od penziskata osnova za ma`, odnosno<br />

65,6% od penziskata osnova za `e<strong>na</strong> i se zgolemuva za po 1,2% od<br />

penziskata osnova za sekoja <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong> <strong>na</strong>vr{e<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> do 40 godini<br />

penziski sta` (ma`), odnosno za po 1,44% od penziskata osnova za<br />

sekoja <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong> <strong>na</strong>vr{e<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> do 35 godini penziski sta` (`e<strong>na</strong>),<br />

taka {to staros<strong>na</strong>ta penzija ne mo`e da iznesuva pove}e od 80% od<br />

penziskata osnova.<br />

penziski sta` ma` % `e<strong>na</strong> %<br />

25 62 65,60<br />

26 63,2 64,04<br />

27 64,4 68,48<br />

28 65,6 69,92<br />

29 66,8 71,36<br />

30 68,0 72,80<br />

31 69,2 74,24<br />

32 70,4 75,68<br />

33 71,6 77,12<br />

34 72,8 78,56<br />

35 74,0 80,0<br />

146


36 75,2<br />

37 76,4<br />

38 77,6<br />

39 78,8<br />

40 80,0<br />

^l. 106 ZPIO. Na rabotnicite od ~lenovite 100, 102 i 104 <strong>na</strong><br />

ovoj zakon za opredeluvawe <strong>na</strong> invalidska penzija spored dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

penziski sta` se primenuvaat procentite od ~len 105 <strong>na</strong> ovoj zakon so<br />

toa {to kako <strong>na</strong>jnizok procent do <strong>na</strong>vr{enite 25 godini penziski sta`<br />

se opredeluva 62,0% od penziskata osnova za ma`, odnosno 65 od<br />

penziskata osnova za `e<strong>na</strong>.<br />

Za osigurenicite koi ostvaruvaat pravo <strong>na</strong> invalidska penzija se<br />

primenuvaat istite procenti kako za staros<strong>na</strong> penzija od ~l. 105<br />

ZPIO so taa razlika {to za invalidska penzija <strong>na</strong>jniskiot procent<br />

od 62,0% za ma`, odnosno 65,6% od penziskata osnova za `e<strong>na</strong> se<br />

primenuva do <strong>na</strong>vr{eni 25 godini penziski sta`. Kaj staros<strong>na</strong>ta<br />

penzija ovie procenti se primenuvaat za <strong>na</strong>vr{eni 25 godini penziski<br />

sta`. Me|utoa, vaka opredele<strong>na</strong> invalidska penzija kako i staros<strong>na</strong>ta<br />

penzija ne mo`e da iznesuva pove}e od 80% od penziskata osnova.<br />

^l. 107 ZPIO. Na rabotnicite od ~lenovite 100, 102 i 104 <strong>na</strong><br />

ovoj zakon koi }e ostvarat pravo <strong>na</strong> staros<strong>na</strong> penzija spored op{tite<br />

uslovi, staros<strong>na</strong>ta granica za ostvaruvawe pravo <strong>na</strong> staros<strong>na</strong> penzija<br />

im se <strong>na</strong>maluva za po ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> za sekoi <strong>na</strong>vr{eni ~etiri godini<br />

efektivno pomi<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> rabotni mesta <strong>na</strong> koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe<br />

se smeta so zgolemeno traewe.<br />

Namaluvaweto <strong>na</strong> staros<strong>na</strong>ta granica se odnesuva i <strong>na</strong> osigurenicite<br />

<strong>na</strong> koi svojstvoto <strong>na</strong> rabotnik od ~lenovite 100 i 104 <strong>na</strong> ovoj<br />

zakon im presta<strong>na</strong>lo bez da ostvarat pravo <strong>na</strong> staros<strong>na</strong> penzija spored<br />

posebnite uslovi <strong>na</strong> ovoj zakon.<br />

Ovoj ~len obezbeduva poseb<strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> rabotnicite od ~l. 100,<br />

102 i 104 ZPIO preku pravoto <strong>na</strong> <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> staros<strong>na</strong>ta granica<br />

pri ostvaruvawe pravo <strong>na</strong> staros<strong>na</strong> penzija. Vakvata beneficija im<br />

ovozmo`uva <strong>na</strong> ovie osigurenici pod popovolni uslovi vo pogled <strong>na</strong><br />

godinite <strong>na</strong> `ivot da ostvarat staros<strong>na</strong> penzija. Na ovie osigurenici<br />

zaradi karakterot i te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> dol`nostite, odnosno rabotite koi<br />

gi vr{ele, zaradi {to im e zasmetan benificiran sta`, pravoto <strong>na</strong><br />

staros<strong>na</strong> penzija spored uslovite predvideni vo ~l. 17 <strong>na</strong> ZPIO go<br />

ostvaruvaat so <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> staros<strong>na</strong>ta granica za po ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> za<br />

sekoi <strong>na</strong>vr{eni ~etiri godini efektivno pomi<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> rabotni mesta<br />

<strong>na</strong> koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so zgolemeno traewe.<br />

147


Stavot 2 <strong>na</strong> ovoj ~len povolnosta od stav 1 im ja pru`a i <strong>na</strong> osigurenicite<br />

<strong>na</strong> koi svojstvoto <strong>na</strong> ovlasten rabotnik od ~l.100 i 104<br />

ZPIO im presta<strong>na</strong>lo, a koi ostvaruvaat pravo <strong>na</strong> staros<strong>na</strong> penzija pod<br />

op{tite uslovi predvideni so ~l. 17 bez da ostavrat pravo <strong>na</strong> staros<strong>na</strong><br />

penzija spored posebnite uslovi <strong>na</strong> ZPIO.<br />

^l. 108 ZPIO. Rabotnite mesta od ~lenovite 100, 101 i 104 <strong>na</strong><br />

ovoj zakon <strong>na</strong> koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so zgolemeno traewe,<br />

kako i obemot <strong>na</strong> soodvetnoto <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> staros<strong>na</strong>ta granica<br />

podle`at <strong>na</strong> revizija, <strong>na</strong> <strong>na</strong>~inot i po postapkata spored koi se vr{i<br />

utvrduvawe <strong>na</strong> tie rabotni mesta. Revizijata se vr{i <strong>na</strong>jdoc<strong>na</strong> od pet<br />

godini od denot <strong>na</strong> utvrduvaweto <strong>na</strong> tie rabotni mesta.<br />

Zasmetuvaweto <strong>na</strong> efektivniot pomi<strong>na</strong>t sta` <strong>na</strong> osiguruvawe so<br />

zgolemeno trewe i za ovlasteni slu`beni lica od ~lenovite 100, 101 i<br />

104 <strong>na</strong> ovoj zakon ne e od traen karakter, za{to ovoj ~len predviduva<br />

revizija <strong>na</strong> istiot kako i <strong>na</strong> obemot <strong>na</strong> soodvetnoto <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong><br />

staros<strong>na</strong>ta granica. Revizijata se sproveduva <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in i vo postapka<br />

spored koi se vr{i utvrduvaweto <strong>na</strong> rabotnite mesta <strong>na</strong> koi sta`ot <strong>na</strong><br />

osiguruvawe se smeta so zgolemeno traewe.<br />

^l. 109 ZPIO. Razlikata me|u penzijata utvrde<strong>na</strong> bez prime<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

~lenovite od 100 do 107 <strong>na</strong> ovoj zakon i penzijata utvrde<strong>na</strong> so prime<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> tie ~lenovi, kako i celiot iznos <strong>na</strong> penzijata opredele<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

osigurenik koj ne gi ispolnuval op{tite uslovi za ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

pravoto <strong>na</strong> penzija bez prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> tie ~lenovi, se obezbeduva od<br />

Buxetot <strong>na</strong> Republikata.<br />

V. i ~l. 14 st. 1 t. 2; 122 st. 1 t. 2, 3 i 5 i 182 st. 1 t. 9 ZPIO<br />

^len 62<br />

(1) Na rabotnicite <strong>na</strong> rabotni mesta kaj koi sta`ot <strong>na</strong><br />

osiguruvawe se smeta so zgolemeno traewe, kaj koi }e <strong>na</strong>stapi nesposobnost<br />

ili bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> sposobnost za vr{ewe <strong>na</strong> rabotite <strong>na</strong> koi<br />

se rasporedeni, dokolku ne postoi mo`nost za rasporeduvawe <strong>na</strong><br />

drugi raboti, im prestanuva rabotniot odnos.<br />

(2) Nastapuvaweto <strong>na</strong> nesposobnosta ili bitnoto <strong>na</strong>maluvawe<br />

<strong>na</strong> sposobnosta go utvrduva stru~<strong>na</strong>ta komisija od ~len 55 stav 1 od<br />

ovoj zakon.<br />

(3) Rabotnicite <strong>na</strong> koi po osnovot od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len, so<br />

ogled <strong>na</strong> promenite vo psihofizi~kite svojstva ili <strong>na</strong> op{tata<br />

zdravstve<strong>na</strong> sposobnost, im prestanuva rabotniot odnos imaat pravo<br />

<strong>na</strong> invalidska penzija.<br />

________________________<br />

148


1. Odredbata go opredeluva prestanokot <strong>na</strong> rabotniot odnos po<br />

potreba <strong>na</strong> slu`bata za rabotnicite <strong>na</strong> rabotni mesta kaj koi sta`ot<br />

<strong>na</strong> osiguruvuvawe se smeta so zgolemeno traewe poradi <strong>na</strong>stanuvawe <strong>na</strong><br />

nesposobnost ili bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> sposobnost za vr{ewe <strong>na</strong> rabotite<br />

<strong>na</strong> koi se rasporedeni, a ne postoi mo`nost za rasporeduvawe <strong>na</strong> drugi<br />

rabotni mesta. Pri utvrduvaweto <strong>na</strong> penziskiot sta` treba da se<br />

prime<strong>na</strong>t propisite od oblasta <strong>na</strong> penziskoto i invalidskoto<br />

osiguruvuvawe (v. ~l. 102-109 ZPIO) i kako sta` <strong>na</strong> osiguruvawe da se<br />

zeme vremeto {to rabotnikot go pomi<strong>na</strong>l <strong>na</strong> rabota so polno rabotno<br />

vreme, kako i rabotata so skrateno rabotno vreme, dokolku postoela.<br />

Isto taka vo penziskiot sta` potrebno e da se presmeta i vremeto<br />

pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> boleduvawe, profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> rehabilitacija i sl.<br />

2. Nastanuvaweto <strong>na</strong> nesposobnosta ili bitnoto <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong><br />

sposobnosta go utvrduva stru~<strong>na</strong> komisija od ~l. 55 <strong>na</strong> zakonot odnosno<br />

istata komisija koja e zadol`e<strong>na</strong> za utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite<br />

sposobnosti potrebni pri priemot <strong>na</strong> rabota vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. Odlukata za penzionirawe po ovoj osnov treba da bide<br />

podrobno obrazlo`e<strong>na</strong> vo poseben izve{taj <strong>na</strong> komisijata.<br />

3. So ovoj stav se utvrduva pravoto <strong>na</strong> invalidska penzija dokolku<br />

kaj rabotnikot dojde do prome<strong>na</strong> <strong>na</strong> psihofizi~kite svojstva ili<br />

<strong>na</strong>stapi prome<strong>na</strong> <strong>na</strong> op{tata zdravstve<strong>na</strong> sostojba. Na ovie lica im<br />

prestanuva rabotniot odnos soglasno ZPIO i op{tite propisi od<br />

oblasta <strong>na</strong> penziskoto i invalidskoto osiguruvawe.<br />

^len 63<br />

Rabotnicite <strong>na</strong> rabotni mesta kaj koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se<br />

smeta so zgolemeno traewe koi }e ostvarat pravo <strong>na</strong> penzija imaat<br />

pravo <strong>na</strong> otpremni<strong>na</strong> soglasno op{tite propisi.<br />

________________________<br />

Rabotnicite <strong>na</strong> rabotni mesta kaj koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se<br />

smeta so zgolemeno traewe, a }e go ostvarat pravoto <strong>na</strong> penzija imaat<br />

pravo <strong>na</strong> otpremni<strong>na</strong> soglasno so op{tite propisi. Vo takov slu~aj<br />

zadol`itel<strong>na</strong> e prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kolektivnite dogovori ( v. ~l. 74 KD ).<br />

Pri prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovaa odredba ne se pravi razlika dali rabotnikot<br />

go ostvaruva pravoto <strong>na</strong> penzija po potreba <strong>na</strong> slu`bata ili poradi<br />

ispolnuvaweto <strong>na</strong> op{tiot zakonski uslov za pravoto <strong>na</strong> penzija.<br />

149


Glava VI<br />

FINANSIRAWE NA USTANOVITE<br />

1. Obezbeduvawe <strong>na</strong> sredstva za rabota<br />

^len 64<br />

(1) Sredstva za rabota <strong>na</strong> ustanovite se obezbeduvaat vo<br />

Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

(2) Sredstvata za rabota <strong>na</strong> ustanovite se sostojat od sredstva<br />

za plati <strong>na</strong> rakovodnite lica i rabotnicite, sredstva za materijalni<br />

tro{oci, sredstva za posebni <strong>na</strong>meni, sredstva za izgradba,<br />

rekonstrukcija, odr`uvawe <strong>na</strong> objektite i opremuvawe <strong>na</strong><br />

ustanovite, i opremuvawe <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe.<br />

(3) Sredstvata za posebni <strong>na</strong>meni se obezbeduvaat za ishra<strong>na</strong>,<br />

obleka i drugite `ivotni potrebi <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite lica,<br />

za vospituvawe i obrazovanie, tro{oci za prevoz za upatuvawe <strong>na</strong><br />

osudeni lica vo ustanova i pri otpu{tawe od ustanova, za sproveduvawe<br />

<strong>na</strong> osudeni lica do <strong>na</strong>dle`en organ, za <strong>na</strong>domestok za rabota<br />

<strong>na</strong>dvor od stopanskite edinici, za zdravstve<strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> osudenite<br />

lica i za drugi <strong>na</strong>menski potrebi <strong>na</strong> osudenite lica, spored<br />

godi{nite tro{oci za eden osudeni~ki ili pritvoreni~ki den.<br />

(4) Sredstvata za posebni <strong>na</strong>meni od stav 2 <strong>na</strong> ovoj ~len se<br />

obezbeduvaat i za isplata <strong>na</strong> otpremni<strong>na</strong> <strong>na</strong> rabotnicite pri<br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> penzija, kako i za otpremni<strong>na</strong> pri<br />

nesre}a <strong>na</strong> rabota i pomo{ <strong>na</strong> semejstvoto, ako rabotnikot go izgubi<br />

`ivotot vo vr{eweto <strong>na</strong> slu`bata, za <strong>na</strong>bavka <strong>na</strong> uniformi,<br />

vooru`uvawe i za drugo opremuvawe <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe,<br />

kako i za stru~no usovr{uvawe <strong>na</strong> rabotnicite vo ustanovata.<br />

________________________<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite e dejnost od op{t interes <strong>na</strong> dr`avata.<br />

Sredstvata za rabota <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi se obezbeduvaat<br />

so Buxetot <strong>na</strong> Republikata iako i ustanovite u~estvuvaat so<br />

sopstveni sredstva ostvareni od raboteweto <strong>na</strong> stopanskite edinici.<br />

Vo su{tinsko funkcio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> smisla odredbata <strong>na</strong> stav 1 ja obvrzuva<br />

dr`avata da obezbeduva potrebni sredstva za rabota <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi, so ogled <strong>na</strong> toa {to maksimalno e izrazen faktot za<br />

uspe{no dejstvuvawe kako <strong>na</strong> generalnopreventiven taka i <strong>na</strong><br />

specijalnopreventiven plan vo oblasta <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

So ZOU (v. ~l. 166 st. 2) sredstvata za rabota <strong>na</strong> organot |i so~inuvaat<br />

sredstvata za plati i zaedni~ka potro{uva~ka <strong>na</strong> vrabotenite,<br />

sredstva za materijalni tro{oci, sredstva za posebni <strong>na</strong>meni i<br />

150


sredstva za oprema. Vo funkcija <strong>na</strong> operacio<strong>na</strong>lizacija <strong>na</strong> ovoj ~len<br />

formulira<strong>na</strong> e i odredbata <strong>na</strong> st. 2. Imeno, sredstvata za rabota <strong>na</strong><br />

kazneno-popravnite ustanovi se sostojat od sredstva za plati <strong>na</strong><br />

rakovodnite lica i rabotnicite, sredstva za materijalni tro{oci i<br />

za poseb<strong>na</strong> <strong>na</strong>me<strong>na</strong> i sredstva za izgradba, rekonstrukcija, odr`uvawe<br />

<strong>na</strong> objektite i opremuvawe <strong>na</strong> slu`bite i ustanovite vo celi<strong>na</strong>. Visi<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> sredstvata za rabota <strong>na</strong> ustanovata se utvrduva vrz osnova <strong>na</strong><br />

programa za rabota koja sodr`i pegled i zada~i, kako plan za potrebnite<br />

sredstva za nejzino izvr{uvawe. Ova programa pred krajot <strong>na</strong><br />

tekov<strong>na</strong>ta godi<strong>na</strong> se dostavuva do Ministerstvoto za fi<strong>na</strong>nsii kako<br />

organ <strong>na</strong>dle`en za sproveduvawe i realizacija <strong>na</strong> Buxetot.<br />

Stavot 3 gi opredeluva sredstvaat za posebni <strong>na</strong>meni i ja propi{uva<br />

niv<strong>na</strong>ta upotreba. Imeno, ovaa stavka - sredstva za posebni <strong>na</strong>meni<br />

obezbeduva sredstva za ishra<strong>na</strong>, obleka i drugi `ivotni potrebi <strong>na</strong><br />

osudenite i pritvorenite lica, za vospituvawe i obrazovanie, tro{oci<br />

za prevoz za upatuvawe <strong>na</strong> osudeni lica i za nivno otpu{tawe od<br />

ustanovata, tro{oci za sprovod i premestuvawe <strong>na</strong> osudenite, za <strong>na</strong>domestok<br />

za rabota, za zdravstver<strong>na</strong> za{tita i dr. Pri programiraweto<br />

<strong>na</strong> sredstvata za posebni <strong>na</strong>meni kazneno-popravnite ustanovi zadol-<br />

`itelno se rakovodat od faktot kolku ~ini eden osudeni~ki den <strong>na</strong><br />

prestoj vo ovie ustanovi. Sredstvata za posebni <strong>na</strong>meni isto taka se<br />

obezbeduvaat i za isplata <strong>na</strong> otpremni<strong>na</strong> pri nesre}a <strong>na</strong> rabota, pomo{<br />

<strong>na</strong> semejstvata dokolku vraboteniot go zagubi `ivotot pri vr{eweto<br />

<strong>na</strong> slu`bata, za <strong>na</strong>bavka <strong>na</strong> uniformi, vooru`uvawe i drugo opremenuvawe<br />

<strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe, kako i za stru~no usovr{uvawe<br />

<strong>na</strong> rabotnicite vo ustanovata.<br />

^len 65<br />

So programa {to ja donesuva Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija<br />

se opredeluva visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sredstvata za izgradba, rekonstrukcija,<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> objektite i opremuvawe <strong>na</strong> ustanovite, i se utvrduva i<br />

niv<strong>na</strong>ta pobliska <strong>na</strong>me<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

Odredbata upatuva <strong>na</strong> obvrskata za donesuvawe programa za<br />

izgradba, dogradba, rekonstrukcija, odr`uvawe <strong>na</strong> objektite i opremuvawe<br />

<strong>na</strong> ustanovite, pri {to se utvrduva visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sredstvata,<br />

rabotite koi }e se izvr{at, rokovite za izvr{uvawe i drugi elementi<br />

soglasno Zakonot za buxetite. Ovaa programa ja donesuva Vladata <strong>na</strong><br />

Republika Makedonija.<br />

151


V. Programa za fi<strong>na</strong>nsirawe <strong>na</strong> izgradba, dogradba, adaptacija i<br />

pogolemi popravki <strong>na</strong> zgradi <strong>na</strong> pravosudnite organi, kaznenopopravnite<br />

ustanovi i vospitno-popravnite ustanovi i za opremuvawe<br />

<strong>na</strong> ovie organi i ustanovi vo periodot od 1997 do 2000 godi<strong>na</strong> (SV RM<br />

1996/59).<br />

^len 66<br />

Direkcijata se gri`i za fi<strong>na</strong>nsirawe <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong><br />

ustanovite, za obezbeduvawe <strong>na</strong> uslovi za rabota, i za ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

programata od ~len 65 <strong>na</strong> ovoj zakon.<br />

________________________<br />

1. Vrz osnova <strong>na</strong> ~l. 23 <strong>ZIS</strong> spored koj e opredeleno so rabotite<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite da rakovodi direktorot <strong>na</strong> Direkcijata<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, so ovaa odredba e utvrdeno deka<br />

Direkcijata se gri`i i za fi<strong>na</strong>nsirawe <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> kaznenopopravnite<br />

ustanovi, za obezbeduvaweto uslovi za nepre~e<strong>na</strong> rabota i<br />

za ostvaruvawe <strong>na</strong> programata od ~l. 65. Imeno Direkcijata za izvr-<br />

{uvawe <strong>na</strong> sankciite preku redovno sledewe <strong>na</strong> sostojbite <strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nsiraweto<br />

<strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi, potrebno e da vr{i soodvetni<br />

a<strong>na</strong>lizi <strong>na</strong> materijalnite pretpostavki za ostvaruvawe <strong>na</strong> funkcijata<br />

<strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi, platite <strong>na</strong> vrabotenite, postoja<strong>na</strong>ta<br />

obuka <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l i sl., i <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija da í predlaga prezemawe <strong>na</strong> soodvetni aktivnosti<br />

za <strong>na</strong>dminuvawe <strong>na</strong> eventualnite fi<strong>na</strong>nsiski pote{kotii. Vo toj kontekst<br />

e pomeste<strong>na</strong> i nejzi<strong>na</strong>ta gri`a za gradba, odr`uvawe i obnovuvawe<br />

<strong>na</strong> ustanovite.<br />

2. Na ova mesto me|utoa mora da se spomne deka pokraj izri~no<br />

opredelenite dol`nosti i ovlastuvawa od organizacio<strong>na</strong>, operativ<strong>na</strong><br />

i materijal<strong>na</strong> priroda, opredeleni so ~l. 66, Direkcijata vo oblasta<br />

<strong>na</strong> izv{uvaweto <strong>na</strong> sankciite ima i drugi mo{ne {iroki ingerencii.<br />

Vo toj krug vo prv red spa|aat nejzinite ovlastuvawa od a<strong>na</strong>liti~ka<br />

priroda. Ovoj vid ovlastuvawa Direkcijata gi ostvaruva preku sledewe<br />

i prou~uvawe <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi vo vrska<br />

so u<strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta organizacija i rabota i obezbeduvaweto<br />

<strong>na</strong> neophodnite pretpostavki za ostvaruvawe <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta funkcija.<br />

Za uspe{no ostvaruvawe <strong>na</strong> ovie zada~i kako neophod<strong>na</strong> pretpostavka<br />

se javuva prelimi<strong>na</strong>rnoto ostvaruvaweto <strong>na</strong> obvrskite <strong>na</strong> samite<br />

upravi <strong>na</strong> zatvorskite ustanovi. Sekoja od niv poedine~no treba da<br />

doa|a do informacii za sopstvenite i vkupnite sostojbi vo pogled <strong>na</strong><br />

sistemot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Za ostvaruvawe <strong>na</strong> ovaa cel<br />

152


zatvorskite upravi redovno ja <strong>na</strong>dgleduvaat situacijata i problemite<br />

vo sopstve<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong> i samite gi razre{uvaat ili davaat predlozi<br />

za nivno <strong>na</strong>dminuvawe. Toga{ koga opredeleni okolnosti ili neprijatni<br />

situacii ne mo`at da se <strong>na</strong>dmi<strong>na</strong>t so sopstveni sili i sopstveno<br />

dejstvuvawe, dol`nost <strong>na</strong> direktorite <strong>na</strong> ustanovata e nu`no da se<br />

obratat do Direkcijata.<br />

Direkcijata sobira soodvetni informacii ne samo od izve{taite<br />

<strong>na</strong> ustanovite i nivnite programi za razvoj, tuku i preku neposredniot<br />

<strong>na</strong>dzor {to go ostvaruva vo niv, kako i od drugi stru~ni i<br />

<strong>na</strong>u~ni a<strong>na</strong>lizi {to samata gi vr{i ili do niv doa|a preku soodvetni<br />

<strong>na</strong>u~noistra`uva~}i instituti. Vrz osnova <strong>na</strong> tie materijali<br />

Direkcijata formira stavovi i donesuva ocen}i za sostojbite vo<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite i prezema soodvetni merki kako za <strong>na</strong>dminuvawe<br />

<strong>na</strong> slabostite, propustite i nepovolnite sostojbi vo pogled <strong>na</strong><br />

organizacijata i rabotata <strong>na</strong> poedine~nite ustanovi, taka i za<br />

osovremenuvawe <strong>na</strong> sistemot <strong>na</strong> izvr{uvaweto vo celost i negovoto<br />

usoglasuvawe so <strong>na</strong>jvisokite dostigawa vo penolo{kata oblast. Ili,<br />

<strong>na</strong>kratko, Direkcijata ja sledi i prou~uva prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sistemot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite, sobira i obrabotuva statisti~}i podatoci<br />

za izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaznite, merkite <strong>na</strong> bezbednost, vospitnopopravnite<br />

merki i prekr{o~nite kazni i go u<strong>na</strong>preduva ili dava<br />

predlozi za u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> toj sistem.<br />

Zaradi u<strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> merkite <strong>na</strong> izvr{uvaweto Direkcijata<br />

sorabotuva so me|u<strong>na</strong>rodni organi, so pravosudnite organi, so<br />

<strong>na</strong>u~ni organizacii, centrite za socijal<strong>na</strong> rabota i drugi zainteresirani<br />

organi i organizacii.<br />

Vo ramkite <strong>na</strong> normativno-upravnite raboti Direkcijata e ovlaste<strong>na</strong><br />

da donesuva op{ti akti i da dava soglasnost <strong>na</strong> aktite {to gi<br />

donesuvaat kazneno-popravnite ustanovi vo vrska so <strong>ZIS</strong>, kako i da<br />

donesuva prvostepeni re{enija vo vrska so ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Direkcijata e odgovor<strong>na</strong> za pravilno izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

Ili poi<strong>na</strong>ku ka`ano, za soz<strong>na</strong>nijata vo pogled <strong>na</strong> funkcioniraweto i<br />

postig<strong>na</strong>tite rezultati vo sistemot <strong>na</strong> izvr{uvaweto, Direkcijata e<br />

dol`<strong>na</strong> da gi izvestuva Vladata i Sobranieto <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 23.<br />

153


Glava VII<br />

ORGANIZACIJA I RABOTA NA STOPANSKITE EDINICI<br />

1. Osnovawe <strong>na</strong> stopanskite edinici<br />

^len 67<br />

(1) Vo ustanovite se osnovaat ed<strong>na</strong> ili pove}e stopanski<br />

edinici zaradi rabota <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(2) Vo koi ustanovi ne postojat uslovi za osnovawe <strong>na</strong> stopanska<br />

edinica odlu~uva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

________________________<br />

1. Vo kazneno-popravnite i vospitno-popravnite ustanovi se<br />

osnovaat stopanski edinici za raboten tretman <strong>na</strong> osudenite polnoletni<br />

i maloletni lica. Stopanskite edinici se v<strong>na</strong>tre{en organizacionen<br />

oblik <strong>na</strong> ustanovite koi vo svojot sostav mo`at da imaat industriski<br />

pogoni, rabotilnici, ekonomii, servisi, prodavnici za svoi<br />

proizvodi, ugostitelski objekti i drugi edinici. Tie se organiziraat<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to postignuvaweto <strong>na</strong> ekonomskata korist od rabotata <strong>na</strong><br />

osudenite polnoletni i maloletni lica nema da se odrazi {tetno vrz<br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Celta <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> osudenite lica i maloletnite storiteli <strong>na</strong><br />

krivi~ni dela vo stopasnkite edinici e da se zdobijat so rabotni<br />

<strong>na</strong>vi}i, da gi odr`at svoite rabotni sposobnosti i da go zgolemat<br />

stru~noto z<strong>na</strong>ewe, zaradi polesno vklu~uvawe vo `ivotot <strong>na</strong> sloboda<br />

po otpu{taweto od ustanovata. Vo niv pokraj osudenite polnoletni i<br />

maloletni lica, rabotat i instruktorite koi vrz osnova <strong>na</strong> prethodno<br />

utvrde<strong>na</strong> programa za rabota go organiziraat procesot <strong>na</strong> rabotata i<br />

nivnoto obu~uvuvawe i stru~no usovr{uvawe.<br />

2. Vo koi kazneno-popravni ustanovi ne postojat uslovi za<br />

osnovawe <strong>na</strong> stopanska edinica odlu~uva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

Ovaa odredba ima za cel vrz osnova <strong>na</strong> seopfatno sogleduvawe i a<strong>na</strong>liza<br />

da obezbedi utvrduvawe <strong>na</strong> kriteriumi vo koi ustanovi }e se osnovaat<br />

stopanski edinici. Pritoa treba zadol`itelno da se ima predvid<br />

vidot <strong>na</strong> ustanovata, brojot <strong>na</strong> osudeni~kata populacija, uslovite za<br />

organizirawe i funkcionirawe <strong>na</strong> stopanskata edinica i sl.<br />

^len 68<br />

(1) Stopanska edinica se osnova so odluka <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija.<br />

154


(2) Po~etnite sredstva neophodni za osnovawe <strong>na</strong> stopanskata<br />

edinica se obezbeduvaat vo Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

________________________<br />

Stopanskata edinica se osnova so odluka <strong>na</strong> Vladata<strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija. Osnova~ot treba da ja sogleda potrebata od osnovawe<br />

<strong>na</strong> stopanska edinica vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, a pred sî, da<br />

utvrdi dali ustanovata raspolaga so potrebnite prostorii, materijalni<br />

i fi<strong>na</strong>nsiski uslovi, kako i dali vo ustanovata ima soodveten<br />

kadrovski potencijal za vr{ewe <strong>na</strong> stopanskata dejnost.<br />

^len 69<br />

(1) Aktot za osnovawe <strong>na</strong> stopanskata edinica gi sodr`i<br />

podatocite predvideni so op{tite propisi za osnovawe <strong>na</strong> trgovski<br />

dru{tva.<br />

(2) Stopanskata edinica se zapi{uva vo trgovskiot registar.<br />

________________________<br />

Aktot za osnovawe <strong>na</strong> stopanska edinica treba da go sodr`i<br />

<strong>na</strong>zivot <strong>na</strong> osnova~ot, firmata pod koja }e raboti stopanskata edinica,<br />

sedi{teto, dejnosta so koja }e se zanimava edinicata, iznosot <strong>na</strong><br />

sredstvata za osnovawe i po~etokot <strong>na</strong> rabota i drugi podatoci.<br />

Stopanskata edinica se zapi{uva vo trgovskiot registar, a zapi-<br />

{uvaweto vo trgovaskiot registar se objavuva vo Slu`ben vesnik <strong>na</strong><br />

RM.<br />

V. ZTD.<br />

^len 70<br />

So rabotata <strong>na</strong> stopanskata edinica rakovodi direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata ili lice ovlasteno od nego.<br />

________________________<br />

Odredbata ja opredeluva <strong>na</strong>dle`nosta vo vrska so rakovodeweto<br />

so stopanskata edinica. Direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e<br />

li~no odgovoren za svojata rabota i za funkcioniraweto <strong>na</strong> ustanovata,<br />

i ottamu e odgovoren i za funkcioniraweto <strong>na</strong> stopanskata<br />

edinica. Odredbata dava mo`nost direktorot da opredeli i drugo lice<br />

koe e vraboteno vo ustanovata da rakovodi so stopanskata edinica.<br />

Pri opredeluvaweto <strong>na</strong> drugo lice koe }e rakovodi so stopanskata<br />

edinica potrebno e da se ima predvid negovata stru~<strong>na</strong> sprema.<br />

155


^len 71<br />

(1) Stopanskata edinica ima svojstvo <strong>na</strong> pravno lice i vo<br />

prometot <strong>na</strong>stapuva vo svoe ime i za svoja smetka.<br />

(2) Fi<strong>na</strong>nsiskoto rabotewe <strong>na</strong> stopanskata edinica se vr{i<br />

preku poseb<strong>na</strong> smetka.<br />

________________________<br />

Odredbata e vo soglasnost so ~l. 6 od ZJP. Svojstvo <strong>na</strong> pravno<br />

lice se steknuva so upisot vo trgovskiot registar. Vo prometot stopanskata<br />

edinica, kako pravno lice <strong>na</strong>stapuva vo svoe ime i za svoja<br />

smetka.<br />

So ogled <strong>na</strong> svojstvoto <strong>na</strong> pravno lice fi<strong>na</strong>nsiskoto rabotewe<br />

stopanskata edinica go vr{i preku poseb<strong>na</strong> smetka. Soglasno ~l. 7<br />

ZJP, svoeto materijalno-fi<strong>na</strong>nsisko rabotewe stopanskata edinica go<br />

vodi vrz osnova <strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nsiskite i smetkovodstvenite pravila i<br />

standardi za trgovskite dru{tva.<br />

^len 72<br />

Stopanskata edinica <strong>na</strong> ostvareniot prihod i dobivka ne pla}a<br />

danok i drugi obvrski, osven danokot <strong>na</strong> promet.<br />

________________________<br />

1. Vo sostavot <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi vo Republika<br />

Makedonija funkcioniraat posebni stopanski organizacii i edinici,<br />

osnovani so akt <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija, soglasno ~l. 6 od<br />

ZPOE. Ovoj zakon e uki<strong>na</strong>t so noviot <strong>ZIS</strong>, me|utoa istiot praven<br />

re`im vo odnos <strong>na</strong> stopanskoto rabotewe ostanuva vo funkcija kako<br />

edinstven mo`en <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> regulirawe vo oblasta.<br />

Posebnite organizacii i edinici se v<strong>na</strong>tre{en oblik <strong>na</strong><br />

struktuirawe <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi preku koj se ostvaruva<br />

su{testveniot element <strong>na</strong> aktivnosta za vospituvawe i stru~no<br />

osposobuvawe <strong>na</strong> osudenite lica vo tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Imeno rabotnoto anga`irawe <strong>na</strong> osudenite lica vo ovie stopanski<br />

organizacii i edinici nema, nitu mo`e da ima za cel sozdavawe <strong>na</strong><br />

profit i voop{to stopanisuvawe vrz pazarni uslovi tuku prestavuvaat<br />

organizira<strong>na</strong> trudova aktivnost <strong>na</strong> osudenite lica {to e vo funkcija<br />

<strong>na</strong> nivnoto osposobuvawe, zdobivawe <strong>na</strong> rabotni <strong>na</strong>viki, odr`uvawe<br />

<strong>na</strong> nivnite rabotni sposobnosti i zgolemuvawe <strong>na</strong> stru~noto<br />

z<strong>na</strong>ewe zaradi polesno vklu~uvawe vo `ivotot <strong>na</strong> sloboda po otpu{taweto<br />

od izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

156


Postavenosta <strong>na</strong> stopanskite organizacii i edinici <strong>na</strong> ovoj<br />

<strong>na</strong>~in, od penolo{ki aspekt upatuva deka produktivnosta vo ovie organizacii<br />

i edinici e pove}ekratno pomala od o<strong>na</strong>a vo preprijatijata<br />

poradi {to, so ZPOE (~l. 19) bea oslobodeni od pla}awe <strong>na</strong> danoci,<br />

kamata <strong>na</strong> deloven fond, pridonesi od zaedni~ki rezervi, pridonesi i<br />

drugi dava~ki, osven {to bea dol`ni da pla}aat danok <strong>na</strong> promet.<br />

Istiot praven re`im e vospostaven i so ovaa odredba od <strong>ZIS</strong>. Imeno,<br />

dokolku proizvodite od ovie organizacii i edinici bidat optovareni<br />

so opredeleni dava~ki, ce<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> proizvodite bi bila povisoka od<br />

o<strong>na</strong>a po koja {to <strong>na</strong> pazarot se prodavaat proizvodi od ist vid i ne bi<br />

mo`elo za istite da se obezbedi plasman, a od druga stra<strong>na</strong> rabotnoto<br />

anga`irawe <strong>na</strong> osudenite lica bi bilo neproduktivno i besmisleno<br />

{to e sprotivno <strong>na</strong> osnovnite celi <strong>na</strong> procesot <strong>na</strong> resocijalizacijata.<br />

So ogled <strong>na</strong> iznesenite odredbi sodr`ani vo <strong>ZIS</strong>, edinstve<strong>na</strong> e<br />

konstatacijata deka ovoj zakon e lex specijalis vo odnos <strong>na</strong> ZDD. Spored<br />

toa kazneno-popravnite ustanovi ne se obvrzani da pla}aat danok od<br />

dobivka za rabotata <strong>na</strong> stopanskite organizacii i edinici.<br />

Imajki go vo vid iznesenoto stopanskata edinica <strong>na</strong> ostvareniot<br />

prihod i dobivka ne pla}a danok i drugi obvrski, osven danokot <strong>na</strong><br />

promet. Ovaa odredba pretstavuva isklu~ok od op{tite propisi za<br />

danocite so ogled <strong>na</strong> toa {to vo stopanskite edinici rabotat osudeni<br />

lica koi se nestru~ni i nekvalifikuvani za soodvet<strong>na</strong>ta rabota.<br />

2. Osloboduvaweto spored ~l. 72 <strong>ZIS</strong> isklu~ivo se odnesuva <strong>na</strong><br />

danokot i pridonesite od dobivka, a ne i <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lniot danok od<br />

dohod. So drugi zborivi kazneno-popravnite ustanovi se obvrznici za<br />

presmetuvawe i pla}awe <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lniot danok od dohod.<br />

Vrz osnova<strong>na</strong> ~l. 75, 76 i 95 od ZPDD, <strong>na</strong> isplateniot mese~en<br />

<strong>na</strong>domestok za rabota <strong>na</strong> osudenite lica ustanovata e dol`<strong>na</strong> da presmeta<br />

i pla}a perso<strong>na</strong>len danok od dohod i pridones za penzisko i<br />

invalidsko osiguruvawe za profesio<strong>na</strong>lno zaboluvawe. Ovoj zakon e<br />

sistemski zakon so koj se voveduva perso<strong>na</strong>len danok od dohod i se<br />

utvrduva <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> odano~uvawe <strong>na</strong> dohod <strong>na</strong> gra|anite. Spored ~l. 7<br />

od zakonot, obvrznik <strong>na</strong> danokot od dohod e sekoe fizi~ko lice rezident<br />

<strong>na</strong> Republika Makedonija za dohod {to go ostvaruva vo zemjata i<br />

vo stranstvo, a so ~l. 6 se propi{ani primawata <strong>na</strong> koi ne se pla}a<br />

danok od dohod. So ogled <strong>na</strong> toa {to so ZPDD e evidentno deka ne e<br />

predvideno dano~no osloboduvawe za posebnite stopanski edinici <strong>na</strong><br />

kazneno-popravnite ustanovi, tie se dol`ni da go primenuvaat ovoj<br />

sistemski zakon.<br />

157


^len 73<br />

(1) Po isplatata <strong>na</strong> bruto platite i drugite <strong>na</strong>domestoci za<br />

rabota <strong>na</strong> rabotnicite <strong>na</strong> stopanskata edinica i <strong>na</strong>domestokot i<br />

<strong>na</strong>gradata za rabota <strong>na</strong> osudenite lica, dobivkata se rasporeduva 70%<br />

za akumulacija, a 30% za izgradba i opremuvawe <strong>na</strong> ustanovite i <strong>na</strong><br />

slu`bata za obezbeduvawe.<br />

(2) Za realizacijata <strong>na</strong> sredstvata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se<br />

gri`i Direkcijata.<br />

________________________<br />

1. Odredbata go opredeluva rasporeduvaweto <strong>na</strong> prihodot <strong>na</strong><br />

sredstvata ostvareni od raboteweto <strong>na</strong> ustanovata. Od ostvareniot<br />

prihod vo prv red se <strong>na</strong>miruvaat obvrskite sprema rabotnicite vo<br />

stopanskata edinica preku isplata <strong>na</strong> platite i drugite <strong>na</strong>domestoci<br />

po osnov <strong>na</strong> rabotniot odnos. Ostatokot <strong>na</strong> sredstvara se raspredeluva<br />

taka {to 70% se odvojuva za akumulacija i 30% vo fondot <strong>na</strong>menet za<br />

opremuvawe <strong>na</strong> ustanovite i <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe.<br />

2. Za realizacija <strong>na</strong> sredstvata koi se <strong>na</strong>meneti za izgradba i<br />

opremuvawe, kako i za obezbeduvawe <strong>na</strong> oprema i drugi sredstva za<br />

rabota <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe vodi gri`a Direkcijata za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

Glava VII<br />

NADZOR VO RABOTATA NA USTANOVITE<br />

1. Stru~no-instruktorski <strong>na</strong>dzor vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite<br />

^len 74<br />

(1) Direkcijata vr{i stru~no instruktorski <strong>na</strong>dzor vrz<br />

rabotata <strong>na</strong> ustanovite.<br />

(2) Stru~no-instruktorskiot <strong>na</strong>dzor se sostoi vo obezbeduvawe<br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor da se izvr{uva soodvetno so osnovnite <strong>na</strong>~ela<br />

utvrdeni so ovoj zakon, so <strong>na</strong>stojuvawe pri toa da dojdat do izraz<br />

sovremenite penolo{ki principi za u<strong>na</strong>preduvawe i razvoj <strong>na</strong><br />

sistemot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite, kako i pozitivnite<br />

iskustva od funkcioniraweto <strong>na</strong> sovremenite sistemi za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, kako i vo anketirawe, sogleduvawe i<br />

a<strong>na</strong>liza <strong>na</strong> sostojbite i otstranuvawe <strong>na</strong> problemite i slabostite vo<br />

rabotata <strong>na</strong> ustanovite.<br />

(3) Stru~no-instruktorskiot <strong>na</strong>dzor od stav 2 <strong>na</strong> ovoj ~len<br />

neposredno go ostvaruva inspektor za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

158


(4) Vo vr{eweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot inspektorot mo`e da anga`ira<br />

u~estvo <strong>na</strong> <strong>na</strong>u~ni i stru~ni ustanovi ili oddelni <strong>na</strong>u~ni i stru~ni<br />

rabotnici od soodvet<strong>na</strong>ta oblast.<br />

________________________<br />

1. Direkcijata e dol`<strong>na</strong> da vodi gri`a za osnovnite postavki <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto vo kazneno-popravnite ustanovi i da go organizira taka<br />

{to tie ustanovi }e bidat iskoristeni <strong>na</strong> <strong>na</strong>jdobar mo`e <strong>na</strong>~in.<br />

Ottamu, zaradi pravilno i efikasno izvr{uvawe <strong>na</strong> zada~ite i u<strong>na</strong>preduvawe<br />

<strong>na</strong> raboteweto vo penitencijarnite ustanovi, Direkcijata se<br />

gri`i za:<br />

- obezbeduvawe kaz<strong>na</strong>ta zatvor da se izvr{uva soodvetno so<br />

osnovnite <strong>na</strong>~ela utvrdeni vo <strong>ZIS</strong>, so <strong>na</strong>stojuvawe da dojdat do izraz<br />

sovremenite penolo{ki principi za u<strong>na</strong>preduvawe i razvoj <strong>na</strong><br />

sistemot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite, kako i pozitivnite iskustva<br />

od funkcioniraweto <strong>na</strong> sovremenite sistemi <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

- an}etirawe, sogleduvawe i a<strong>na</strong>liza <strong>na</strong> sostojbite i otstranuvawe<br />

<strong>na</strong> problemite i slabostite vo rabotata <strong>na</strong> ustanovite ili <strong>na</strong><br />

poedini slu`bi i davawe stru~<strong>na</strong> pomo{,<br />

- obezbeduvawe <strong>na</strong> edinstvo vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor,<br />

- prenesuvawe <strong>na</strong> pozitivnite iskustva od rabotata,<br />

Ovie zada~i se ostvaruvaat so posredstvo <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzor (kontrola)<br />

koj, kako {to mo`e da se zabele`i, se odnesuva <strong>na</strong> okolnostite od z<strong>na</strong>-<br />

~ewe za izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi.<br />

V. Upatstvo za vidot <strong>na</strong> evidencijata, sodr`i<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

vodeweto <strong>na</strong> mati~nite knigi i li~niot list za osudenite i pritvorenite<br />

lica i za maloletnicite <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> zavodska<br />

merka, SV SRM 1982/48).<br />

2. Stru~no instruktorskiot <strong>na</strong>dzor vo izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

sankciite e vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

pri Ministerstvoto za pravda. Ovoj <strong>na</strong>dzor neposredno go ostvaruva<br />

inspektor za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite koj pritoa mo`e da anga-<br />

`ira u~estvo <strong>na</strong> <strong>na</strong>u~ni i stru~ni ustanovi ili oddelni <strong>na</strong>u~ni i stru-<br />

~ni rabotnici od soodvet<strong>na</strong>ta oblast.<br />

Navedenite oblici <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzor se ostvaruvaat preku neposreden<br />

uvid vo uslovite <strong>na</strong> `ivotot i rabota <strong>na</strong> ustanovite, uvid vo nivnite<br />

normativni akti i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta realizacija, preku sledewe <strong>na</strong><br />

prigovorite i poplakite <strong>na</strong> osudenite lica, preku neposredni razgovori<br />

so zatvorskata administracija i osudenite lica i niz drugi<br />

formi <strong>na</strong> neposred<strong>na</strong> kontrola. Predmet <strong>na</strong> uvid i ocenka se brojni<br />

aspekti od `ivotot i rabotata vo ustanovata, a osobeno: organiz-<br />

159


acijata <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, postavenosta i organizacijata<br />

<strong>na</strong> slu`bite vo ustanovata, osposobenosta <strong>na</strong> kadrite i nivnoto<br />

anga`irawe vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> funkcijata <strong>na</strong> ustanovata, organizacijata<br />

i funkcioniraweto <strong>na</strong> priemnoto i otpusnoto oddelenie, prime<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> sovremeni penolo{ki, pedago{ki i andrago{ki oblici,<br />

metodi i sredstva vo vospituvaweto i prevospituvaweto <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, obrazovanieto i stru~noto ostru~uvawe <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

postavenosta i organizacijata <strong>na</strong> `ivotot vo ustanovata od aspekt <strong>na</strong><br />

neophodnite uslovi za odr`uvawe <strong>na</strong> nivnoto psihofizi~ko zdravje,<br />

organizacijata <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> osudenite lica, higiensko-tehni~kata<br />

za{tita pri rabotata i presmetuvawe i isplata <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestokot za<br />

rabota, ishra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudenite lica, uka`uvaweto <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

za{tita i dr.<br />

Za taa cel direktorot <strong>na</strong> ustanovata e dol`en <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorniot<br />

organ da mu ja obezbedi i dade <strong>na</strong> uvid potreb<strong>na</strong>ta dokumentacija, da mu<br />

sozdade uslovi za razgovori so osudenite lica, so ili bez prisustvo <strong>na</strong><br />

slu`benici <strong>na</strong> ustanovata i drugi uslovi za ostvaruvawe <strong>na</strong> nepre~e<strong>na</strong><br />

rabota.<br />

Za izvr{eniot <strong>na</strong>dzor i utvrdenite sostojbi <strong>na</strong>dzorniot organ,<br />

vo ovoj slu~aj inspektorot ili kaj sudskiot <strong>na</strong>dzor - sudijata za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, sostavuvaat poseben zapisnik, a dokolku se<br />

utvrdeni opredeleni nepravilnosti vo raboteweto <strong>na</strong> ustanovata i<br />

povredi <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite i re{enie za nivno otstranuvawe<br />

odnosno vospostavuvawe. Vo funkcija <strong>na</strong> obezbeduvawe <strong>na</strong> edinstveno<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto i koordinirano deluvawe, <strong>na</strong>dzornite<br />

organi (inspektotot i sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite) se<br />

dol`ni me|usebno da sorabotuvaat i da se izvestuvaat za utvrdenite<br />

nepravilnosti.<br />

3. Osnovniot <strong>na</strong>dzor vo kazneno-popravnite ustanovi treba da se<br />

vr{i od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Nadzorot<br />

mo`e da bide od<strong>na</strong>pred <strong>na</strong>javen, no za da se izbeg<strong>na</strong>t privremeni<br />

podobruvawa <strong>na</strong> sostojbite podobro e ako ima po~esti ne<strong>na</strong>javeni inspekciski<br />

<strong>na</strong>dzori. Nadzorot treba vo sebe da vklu~uva <strong>na</strong>jrazli~ni<br />

proverki kako {to se: postapkite za priem <strong>na</strong> osudeni lica; koristeweto<br />

<strong>na</strong> disciplinskite kazni; funkcioniraweto <strong>na</strong> bezbednosnite<br />

merki; odr`uvaweto <strong>na</strong> ~istotata; prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> odredbite vo vrska so<br />

prevospit<strong>na</strong>ta rabota i sl. Nadzorot vo sebe treba da vklu~uva i razgovori<br />

so osudenite lica za nivnite pozitivni i negativni iskustva<br />

vo ustanovata.<br />

Zabele{kite i kraj<strong>na</strong>ta ocenka od izvr{eniot <strong>na</strong>dzor se vnesuvaat<br />

vo pismen izve{taj koj ne samo {to }e mu bide <strong>na</strong> raspolagawe <strong>na</strong><br />

direktorot <strong>na</strong> Direkcijata, tuku i <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>-<br />

160


ta ustanova i zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. Polezno e ako izve{tajot mo`e da<br />

se prodiskutira so direktorot <strong>na</strong> ustanovata i zatvorskiot perso<strong>na</strong>l,<br />

posebno vo pogled <strong>na</strong> planovite kako da se otstra<strong>na</strong>t zabele`anite<br />

slabosti. Op{t princip e deka inspekciskite izve{tai se javni iako<br />

ne mo`at da se objavat vo podrobnosti od pri~ini <strong>na</strong> zatvorskata<br />

bezbednost. Objektivnite inspekciski izve{tai gi kritikuvaat negativnostite,<br />

no istovremeno ja priz<strong>na</strong>vaat i dobrata rabota <strong>na</strong> direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata i zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. (MSV str.243)<br />

Inspekciskite izve{tai <strong>na</strong> razni inspekciski tela, treba da im<br />

se <strong>na</strong> raspolagawe <strong>na</strong> sekoe drugo inspekcisko telo. Na toj <strong>na</strong>~in<br />

sekoja inspekcija }e se vr{i vrz osnova <strong>na</strong> informaciite od prethodno<br />

izvr{e<strong>na</strong>ta inspekcija i }e se <strong>na</strong>dgraduva vrz nea.<br />

Klu~en aspekt <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot e da bide nezavisen i objekiven.<br />

4. Prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnite i <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite pravila za postapuvawe<br />

so osudenite lica mo`e da se {iri i podobruva, me|u drugoto i<br />

so vr{ewe <strong>na</strong> regularen, kompetenten i intenziven <strong>na</strong>dzor, no so pretpostavka<br />

deka <strong>na</strong>dzorot nosi posledici. Tie posledici mo`e da se<br />

merki koi gi prezemaat soodvetnite organi. Posledicite mo`e da se<br />

isto taka javni i politi~ki reakcii <strong>na</strong> publikuvanite izve{taii od<br />

<strong>na</strong>dzorot. Reakciite ~esto se mnogu efikasni vo obezbeduvaweto <strong>na</strong><br />

podobruvawe <strong>na</strong> sostojbite. Me|utoa kolku i da e va`en <strong>na</strong>dzorot, toj<br />

ne e edinstvenoto sredstvo da se obezbedi prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnite<br />

pravila i doma{nite propisi.<br />

Nadzorot koj go vr{at lu|e so li~en integritet i stru~ni<br />

ovlastuvawa e vlijatelen instrument koj uka`uva deka se <strong>na</strong>praveni<br />

seriozni usilbi da se prime<strong>na</strong>t pravilata i propisite i kolku {to e<br />

mo`no podobro da se dostig<strong>na</strong>t celite <strong>na</strong> zatvaraweto i <strong>na</strong> postapuvaweto.<br />

Vo taa smisla e opredeleno <strong>na</strong> primer Praviloto 55 SMP koe<br />

glasi: Kvalifikuvanite i iskusni inspektori od <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong>ta vlast se<br />

dol`ni da vr{at redov<strong>na</strong> inspekcija <strong>na</strong> kaznenite zavodi i nivnite<br />

slu`bi. Tie posebno }e vnimavaat so kaznenite zavodi da se upravuva<br />

spored pozitivnite zakoni i pravilnici so cel da se ostvarat<br />

zada~ite <strong>na</strong> slu`bite <strong>na</strong> kaznenite zavodi i slu`bite za popravawe.<br />

Vo ova smisla se izjasnuva i Pravilo 4 EZP spored koe: Redoviot<br />

<strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d kaznenite ustanovi i slu`bi treba da go sproveduvaat<br />

kvalifikuvani i iskusni inspektori {to ke |i opredeli <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong>ta<br />

vlast. Niv<strong>na</strong>ta zada~a e posebno vnimanie da mu posvetat <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot,<br />

dali i vo koja mera ovie institucii rabotat vo soglasnost so<br />

postojnite zakoni i propisi, so zada~ite <strong>na</strong> zarvorskite slu`bi i so<br />

barawata <strong>na</strong> ovie pravila.<br />

Poimot <strong>na</strong>dzor z<strong>na</strong>~i da se ima blizok pristap do zatvorskiot<br />

re`im ili slu`beno da se ispita zaradi obezbeduvawe politika i pra-<br />

161


ktika koi }e bidat vo soglasnost so zakonot i propisite kako<br />

za{tit<strong>na</strong> merka za osudenite lica i perso<strong>na</strong>lot. Osudenite lica imaat<br />

pravo da ja izdr`uvaat kaz<strong>na</strong>ta spored uslovite koi se opredeleni so<br />

zakon i podzakonski propisi, a zatvorskiot perso<strong>na</strong>l e dol`en da da ja<br />

vr{i svojat rabota soglasno tie normativni akti. Pravilno izvr{-<br />

eniot <strong>na</strong>dzor ~esto garantira takvo postapuvawe. U{te pova`no e toa<br />

{to <strong>na</strong>dzorot ima preventiv<strong>na</strong> vrednost. So <strong>na</strong>vremeno otkrivawe <strong>na</strong><br />

neprifatlivite uslovi i nesoodvet<strong>na</strong> praktika, mo`at da se izbeg<strong>na</strong>t<br />

javuvawata <strong>na</strong> poseriozni odstapuvawa. Sli~no <strong>na</strong> ova priz<strong>na</strong>vaweto <strong>na</strong><br />

dobra politika i praktika vo prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> propisite vo mnogu pomaga<br />

tie da se sproveduvaat i da se obezbedi niv<strong>na</strong> postojanost so {to se<br />

izvlekuva korist za postignuvawe <strong>na</strong> represivnite i prevospitnite<br />

celi. (MSV str. 240-241).<br />

Nadzorot treba redovno, odnosno za~esteno da se vr{i. So nego<br />

treba da se pokrivaat sevkupnite uslovi, slu`bi i aktivnosti vo<br />

ustanovite kako i kvalitetot <strong>na</strong> odnosot <strong>na</strong> me|u zatvorskiot perso<strong>na</strong>l<br />

i osudenite lica. (MSV str.242).<br />

Nadzorot treba sekoga{ da se sproveduva koga se javuvaat<br />

ekstremni pojavi kako {to se bunt, prestrelki, grupno <strong>na</strong>silstvo,<br />

{trajk, slu~aj <strong>na</strong> smrt pod somnitelni uslovi i sli~ni slu~ai.<br />

5. Nadzorot <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi se pove}e go privlekuva<br />

vnimanieto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{ni op{testveni organizacii i tela.<br />

Takviot <strong>na</strong>dzor se odnesuva <strong>na</strong> inspekcija <strong>na</strong> sanitarnite jazli, higie<strong>na</strong>ta,<br />

podgotovkata <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> i drugi uslugi i uslovi za odr`uvawe <strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong>ta i industriskata bezbednost. Vo vakvi i sli~ni slu~ai<br />

inspekcijata treba da ja izvr{uvaat inspektori koi se specijalisti po<br />

opredeleni pra{awa od <strong>na</strong>dvor. Tie mo`e, i po`elno e da se del od<br />

nekoj profesio<strong>na</strong>len inspektorat povrzan so <strong>na</strong>dle`nite ministerstva.<br />

Zatvorskata uprava mo`e samo da dobie od ed<strong>na</strong> vakva nezavis<strong>na</strong> i<br />

stru~<strong>na</strong> inspekcija bidejki fi<strong>na</strong>nsiskite barawa od buxetskite sredstva<br />

imaat pogolema te`i<strong>na</strong> koga se podr`ani od nezavisni preporaki<br />

i stru~ni mislewa {to poteknuvaat od drugi ministerstva.<br />

2. Sudski <strong>na</strong>dzor vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite<br />

^len 75<br />

Sudski <strong>na</strong>dzor vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite vo odnos <strong>na</strong> postapuvaweto<br />

so osudenite lica i vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> nivnite prava i<br />

obvrski vr{i sudija opredelen za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite vo<br />

osnovniot sud vo sedi{teto <strong>na</strong> ustanovata.<br />

162


________________________<br />

1. Nadzorot <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta se<br />

odnesuva <strong>na</strong> kontrola <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> legalitet vo<br />

odnos <strong>na</strong> postapuvaweto so osudenite lica i ostvaruvaweto <strong>na</strong> nivnite<br />

prava i obvrski. Vr{eweto <strong>na</strong> ovoj <strong>na</strong>dzor mu e dovereno <strong>na</strong> sudijata<br />

opredelen za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite vo osnovniot sud vo sedi{teto<br />

<strong>na</strong> ustanovata.<br />

Sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite pretstavuva novi<strong>na</strong> vo<br />

<strong>na</strong>{iot penitencijaren sistem. Stanuva zbor za institut {to ve}e postoi<br />

vo francuskiot, italijanskiot, germanskiot, portugalskiot, brazilskiot<br />

i drugi penitencijarni sistemi vo svetot. Negovoto voveduvawe<br />

be{e forsirano od Obedinetite <strong>na</strong>cii i nivnite specijalizirani<br />

tela i vrvni penolo{ki stru~waci koi vo pogolemite ovlastuvawa<br />

<strong>na</strong> sudot gledaa pove}ekratni prednosti. Vo ovaa smisla dominira<br />

stavot deka so prenesuvaweto <strong>na</strong> pogolem broj <strong>na</strong>dle`nosti i obvrski<br />

vrz sudijata za izvr{uvawe (prime<strong>na</strong>) <strong>na</strong> sankciite se ovozmo`uva<br />

uspe{no povrzuvawe <strong>na</strong> dejstvijata za resocijalizacija <strong>na</strong><br />

osudenite lica prezemeni vo fazata <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta postapka so onie<br />

od fazata <strong>na</strong> izvr{uvaweto. Vo prilog <strong>na</strong> ovoj institut se i razmisluvawata<br />

deka so negova pomo{ mo`e da se vpregne mo}ta <strong>na</strong> penitencijar<strong>na</strong>ta<br />

administracija koja ne sekoga{ e <strong>na</strong>kloneta kon prifa}awe i<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>prednite i humani re{enija vo penitencijar<strong>na</strong>ta<br />

praktika. Od tie pri~ini vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> sudijata e pomeste<strong>na</strong> kontrolata<br />

<strong>na</strong> zakonito izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, zapoz<strong>na</strong>vawe i sledewe<br />

<strong>na</strong> tretmanot, sledewe <strong>na</strong> sekoj osudenik i odlu~uvawe za potrebata od<br />

prome<strong>na</strong> <strong>na</strong> negovata klasifikacio<strong>na</strong> grupa ili ustanovata i drugi<br />

ovlastuvawa i obvrski vo vrska so reguliraweto <strong>na</strong> negovata polo`ba<br />

i ostvaruvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Vo nekoi zemji, ovie sudii<br />

sosema opravdano odlu~uvaat i za uslovniot otpust <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Sudot treba da <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~i doverlivo lice koe ne samo {to }e e<br />

vklu~eno vo <strong>na</strong>dzorot vo vrska so ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, tuku }e go <strong>na</strong>dgleduva i izvr{uvaweto <strong>na</strong> pravosudnite<br />

odluki i za toa }e podnesuva izve{taj pred sudot.<br />

Predmetot <strong>na</strong> uvid i ocenka <strong>na</strong> sudijata za izvr{uvawe<strong>na</strong><br />

sankciite pri vr{eweto <strong>na</strong> sudskiot <strong>na</strong>dzor glavno e pomesten vrz<br />

elementite {to ja opredeluvaat polo`bata <strong>na</strong> osudenite lica. Stanuva<br />

zbor za klasifikacijata, smetuvaweto, oblekata, postelni<strong>na</strong>ta i ishra<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> osudenicite, ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata od rabota <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, koristeweto <strong>na</strong> dnevniot i nedelniot odmor, u`ivaweto <strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong>ta za{tita, obrazovanieto i vospit<strong>na</strong>ta rabota, zadovoluvaweto<br />

<strong>na</strong> verskite potrebi, ostvaruvawe <strong>na</strong> pravata i pogodnostite za<br />

kontaktirawe <strong>na</strong> osudenite lica so <strong>na</strong>dvore{niot svet, dostavuvaweto<br />

163


<strong>na</strong> pretstavki, poplaki i `albi do organite i odnosot kon niv,<br />

uka`uvaweto <strong>na</strong> prav<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> osudenite zaradi ostvaruvawe i<br />

za{tita <strong>na</strong> nivnite prava, prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> disciplinski merki i sredstvata<br />

za prisilba, vodeweto <strong>na</strong> propi{a<strong>na</strong>ta evidencija za osudenite<br />

lica, ostvaruvaweto <strong>na</strong> zakonitosta vo odnos <strong>na</strong> po~etokot i zavr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i sl.<br />

Sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite treba vnimatelno da se<br />

odbere. Toj treba da ima penolo{ko poz<strong>na</strong>vawe i afinitet kon rabotite<br />

od oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto, pri {to treba postojano da gi sledi<br />

i prou~uva kako doma{nite propisi taka i me|u<strong>na</strong>rodnite dokumenti<br />

{to ja reguliraat ovaa materija. Izvestuvawe za toa koj sudija e<br />

opredelen da go vr{i sudskiot <strong>na</strong>dzor, neophodno se dostavuva do<br />

Direkcijata, zaradi polesno ostvaruvawe <strong>na</strong> kontaktite i usoglaseno<br />

deluvawe. Vo princip, sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite treba da<br />

bide i ~len <strong>na</strong> sovetot koj re{ava za uslovno osloboduvawe <strong>na</strong> osudenite<br />

lica.<br />

2. Odredbata ima osnova vo pove}e z<strong>na</strong>~ajni me|u<strong>na</strong>rodni dokumenti.<br />

Vo taa smisla vo prv red treba da se istakne z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong><br />

Princip 4 KP kade se veli: ^ovekovite prava <strong>na</strong> liceto li{eno od<br />

sloboda vo bilo kakva forma <strong>na</strong> zadr`uvawe ili li{uvawe od sloboda<br />

i site prezemeni merki koi se vo direkt<strong>na</strong> vrska so ~ovekovite prava<br />

treba da bidat predmet <strong>na</strong> delotvor<strong>na</strong> kontrola od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudski<br />

ili bilo koj drug ovlasten organ.<br />

Vo Pravilo 5 EZP stoi: Za{titata <strong>na</strong> li~nite prava <strong>na</strong> zatvorenicite,<br />

osobeno so ogled <strong>na</strong> zakonitosta <strong>na</strong> postapkata pri nivnoto<br />

priveduvawe, treba da se obezbedi so sproveduvawe <strong>na</strong>dzor vo<br />

soglasnost so <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite propisi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudskite vlasti i<br />

drugite pravni organi <strong>na</strong>dle`ni za poseta <strong>na</strong> zatvorenicite, a koi ne<br />

se vo sostav <strong>na</strong> zatvorskata administracija.<br />

^len 76<br />

Direktorot <strong>na</strong> ustanovata e dol`en <strong>na</strong> inspektorot za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> sankciite i <strong>na</strong> sudijata opredelen za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

da im ja obezbedi <strong>na</strong> uvid potreb<strong>na</strong>ta dokumentacija, da im ovozmo`i<br />

nepre~e<strong>na</strong> rabota vo vr{ewe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot i nepre~en razgovor<br />

so osudenite lica, i zavisno od potrebite, so i bez prisustvo <strong>na</strong><br />

rabotnici <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

Inspektorot i sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite se dol`ni<br />

<strong>na</strong>jmalu dva pati godi{no da vr{at <strong>na</strong>dzor vo kazneno-popravnite<br />

164


ustanovi. Vo zavisnost od situaciite {to se <strong>na</strong>lo`uvaat ili po<br />

barawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> samite zatvorenici, tie se dol`ni da vr{at i<br />

povremeni celosni ili parcijalni kontroli. Pri sekoja od niv<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata e obvrzan da ja obezbedi i stavi <strong>na</strong> uvid<br />

celokup<strong>na</strong>ta dokumentacija {to e neophod<strong>na</strong> za izvr{uvawe <strong>na</strong> potrebnite<br />

proverki i da sozdade uslovi kontrolata i razgovorite so<br />

zatvorenicite da se odvivaat nepre~eno. I pokraj toa {to zakonot ne<br />

predvidel sankcii za situaciite koga direktorot nema da se pridr`uva<br />

kon <strong>na</strong>vedenite obvrski, odredbata e od golemo z<strong>na</strong>~ewe za uspe{no<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> zada~ite <strong>na</strong> inspektorot i sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite. Vpro~em, vo praktikata nikoga{ ne se slu~ilo <strong>na</strong>dzorot da<br />

bide odbien ili popre~uvan od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> direktorot, so ogled <strong>na</strong><br />

hierarhiskata postavenost <strong>na</strong> rabotite vo oblasta vo izvr{uvaweto.<br />

^len 77<br />

(1) Za izvr{eniot <strong>na</strong>dzor i utvrdenite sostojbi, inspektorot za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite i sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

sostavuvaat, sekoj vo ramkite <strong>na</strong> svoite ovlastuvawa zapisnik.<br />

(2) Koga pri izvr{e<strong>na</strong>ta inspekcija od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len inspektorot<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite i sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite utvrdat nepravilnosti donesuvaat re{enija za<br />

otstranuvawe <strong>na</strong> utvrdenite nepravilnosti vo opredelen rok i za<br />

vospostavuvawe <strong>na</strong> povredenite prava <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

________________________<br />

Po sekoj izvr{en <strong>na</strong>dzor, inspektorot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

i sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, sostavuvaat zaseben zapisnik,<br />

i toa sekoj vo ramkite <strong>na</strong> svoite ovlastuvawa. Zapisnikot vo<br />

osnova mora da sodr`i podatoci za ustanovata vo koja e izvr{en <strong>na</strong>dzorot,<br />

datumot <strong>na</strong> negovoto izvr{uvawe, podatoci za licata so koi e<br />

razgovarano, prostorot i aktite koi bile predmet <strong>na</strong> razgleduvawe i<br />

kontrola, opis <strong>na</strong> utvrdenite sostojbi, potpis <strong>na</strong> ovlastenoto lice<br />

{to go izvr{ilo <strong>na</strong>dzorot i pe~at <strong>na</strong> sudot, odnosno Direkcijata.<br />

Ako od sprovedeniot <strong>na</strong>dzor (kontrola, inspekcija, supervizija)<br />

se utvrdeni opredeleni nepravilnosti vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> funkcijata<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto ili store<strong>na</strong> povreda <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

inspektorot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite i sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite donesuvaat zasebno re{enie za otstranuvawe <strong>na</strong> nepravilnostite,<br />

odnosno za vospostavuvawe <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite lica. Vo<br />

re{enieto mora jasno da se poso~eni predlog merkite za <strong>na</strong>dminuvawe<br />

<strong>na</strong> negativnite sostojbi i nepravilnosti, odnosno {to treba da se<br />

165


<strong>na</strong>pravi ili promeni i rokot vo koj toa treba da se stori. Takvoto re-<br />

{enie itno mu se dostavuva <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za negovo<br />

zapoz<strong>na</strong>vawe, a <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova za<br />

izvr{uvawe.<br />

Po dobivaweto <strong>na</strong> re{enieto direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova treba da gi prezeme site ~ekori za postapuvawe spored <strong>na</strong>vodite,<br />

zaklu~ocite i barawata sodr`ani vo nego. Duri otkako }e go<br />

stori toa, dol`en e vo rokot opredelen vo re{enieto, da podnese<br />

izve{taj vo koj }e gi <strong>na</strong>vede dejstvijata {to gi prezel i sostojbata {to<br />

vo soglasnost so barawata proizlegla od toa.<br />

^len 78<br />

Inspektorot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite i sudijata za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> sankciite me|usebno se izvestuvaat za utvrdenite sostojbi<br />

vo ustanovata i za utvrdenite nezakonitosti pri vr{eweto <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>dzorot.<br />

________________________<br />

Zaemnoto izvestuvawe <strong>na</strong> inspektorot i sudijata za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> sankciite e niv<strong>na</strong> zadol`itel<strong>na</strong> obvrska koja pridonesuva za koordinirano<br />

deluvawe vo ovaa oblast.<br />

3. Nadzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Dr`av<strong>na</strong>ta komisija vo izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

sankciite<br />

^len 79<br />

(1) Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija osnova Dr`av<strong>na</strong> komisija<br />

za vr{ewe <strong>na</strong>dzor vo kazneno-popravnite ustanovi, sostave<strong>na</strong> od pet<br />

~le<strong>na</strong> od redot <strong>na</strong> sudii, penolo{ki, socijalni i prosvetni<br />

rabotnici, Ministerstvoto za pravda, Ministerstvoto za zdravstvo,<br />

Ministerstvoto za trud i socijal<strong>na</strong> politika, Ministerstvoto za<br />

stopanstvo i od <strong>na</strong>u~ni i stru~ni rabotnici od drugi institucii za<br />

vreme od pet godini.<br />

(2) Dr`av<strong>na</strong>ta komisija od svoite ~lenovi izbira pretsedatel i<br />

negov zamenik.<br />

(3) Dr`av<strong>na</strong>ta komisija ima zada~a so povremeni poseti <strong>na</strong><br />

ustanovite da gi sogleduva sostojbite vo odnos <strong>na</strong> prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> zakonot<br />

i drugite propisi i pravila za izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite, tretmanot<br />

<strong>na</strong> osudenite lica, uslovite vo koi tie `iveat i rabotat i da<br />

sproveduva anketa za polo`bata i pravata <strong>na</strong> osudenite lica. Dir-<br />

166


ektorot <strong>na</strong> ustanovata e dol`en da í ovozmo`i uvid vo sostojbite i<br />

vo dokumentacijata <strong>na</strong> ustanovata i da ñ ovozmo`i razgovor so<br />

osudenite lica bez prisustvo <strong>na</strong> slu`beni lica <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(4) Za utvrdenite sostojbi Dr`av<strong>na</strong>ta komisija sostavuva zapisnik<br />

so soodvetni predlozi i merki i opredeluva rok za<br />

otstranuvawe <strong>na</strong> nepravilnostite.<br />

(5) Zapisnikot od stav 4 <strong>na</strong> ovoj ~len so predlozite i merkite,<br />

Dr`av<strong>na</strong>ta komisija go dostavuva do Vladata <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija, Direkcijata i sudot <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite.<br />

(6) Ustanovite i Direkcijata se dol`ni da postapat po zabele-<br />

{kite <strong>na</strong> Dr`av<strong>na</strong>ta komisija i vo opredeleniot rok da gi otstra<strong>na</strong>t<br />

nepravilnostite.<br />

________________________<br />

1. Pokraj stru~no-instruktorskiot <strong>na</strong>dzor i <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> zakonitosta<br />

kako dva oblici <strong>na</strong> tn. <strong>na</strong>dzor od javno praven karakter vo <strong>na</strong>-<br />

{ata Republika postoi u{te eden vid <strong>na</strong>dzor {to ima po{iroko<br />

op{testveno z<strong>na</strong>~ewe. Toa e <strong>na</strong>dzorot {to go vr{i specijal<strong>na</strong> Dr`av<strong>na</strong><br />

Komisija za kazneno-popravni ustanovi {to ja osniva Vladata <strong>na</strong><br />

RM. Ovaa komisija e sostave<strong>na</strong> od 5 ~le<strong>na</strong> {to se izbiraat od redovite<br />

<strong>na</strong> sudiite, penolo{kite, socijalnite i prosvetnite rabotnici od<br />

Ministerstvoto za pravda, Ministerstvoto za zdravstvo, Ministerstvoto<br />

za trud i socijal<strong>na</strong> politika, Ministerstvoto za stopanstvo i od<br />

<strong>na</strong>u~ni i stru~ni rabotnici od drugi institucii. ^lenovite <strong>na</strong><br />

komisijata se izbiraat za vreme od 5 godini, a od svoite redovi izbiraat<br />

pretsedatel i negov zamenik.<br />

Zada~ata <strong>na</strong> ovaa komisija e da vr{i povremeni poseti <strong>na</strong><br />

ustanovite so cel da se sogledaat sostojbite vo odnos <strong>na</strong> prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

zakonot i drugite propisi i pravila vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, sostojbite<br />

vo odnos <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> tretmanot <strong>na</strong> osudenite, uslovite<br />

vo koi tie `iveat i rabotat i aspektite <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta polo`ba i<br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> ustanovata. Ovie poseti Komisijata e<br />

dol`<strong>na</strong> ne<strong>na</strong>javeno da gi ostvaruva, a za utvrdenite sostojbi da sostavuva<br />

zapisnik vo koj }e bidat izneseni soodvetni predlozi i merki<br />

za otstranuvawe <strong>na</strong> eventualnite nepravilnosti i rok vo koj toa mora<br />

da se stori. Ovoj zapisnik se dostavuva do Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija,<br />

Direkcijata i sudot <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

Ustanovata i Direkcijata se dol`ni da postapat po zabele{kite<br />

<strong>na</strong> Dr`av<strong>na</strong>ta komisija i vo opredeleniot rok da gi otstra<strong>na</strong>t<br />

nepravilnostite.<br />

2. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 29 SMP so koja se obezbeduva<br />

doverbata <strong>na</strong> osudenite lica i jav<strong>na</strong>ta doverba vo peniten-<br />

167


cijarniot sistem da bide pouspe{<strong>na</strong> dokolku se formiraat tela sostaveni<br />

od uva`eni lica so {irok spektar <strong>na</strong> interesi za negovoto<br />

dobro funkcionirawe. Stanuva zbor za telo koe ima ovlastuvawe da<br />

revidira opredeleni nepravilnosti storeni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l.<br />

Nadzorot <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi mo`e da e v<strong>na</strong>tre{en i<br />

<strong>na</strong>dvore{en, oficielen ili neoficielen, <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>len, regio<strong>na</strong>len ili<br />

univerzalen. Kakvi i da se preporakite koi rezultiraat od inspekciskiot<br />

<strong>na</strong>dzor tie sekoga{ treba da se prosledeni od soodvetni<br />

dejstvija. Ako e potrebno takvite dejstvija }e vklu~uvaat promeni vo<br />

zakonodavstvoto, promeni vo praktikata <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l ili<br />

vo niv<strong>na</strong>ta obuka ili nivnite postapki. Vo seriozni slu~ai <strong>na</strong> lo{a<br />

praktika }e se prezemat obvinenija ili discipliski istragi za<br />

odgovornite lica.<br />

3. Vo fukcija <strong>na</strong> vr{ewe opredelen <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> kazaneno popravnite<br />

ustanovi mo`e da se javi i Postoja<strong>na</strong>ta anket<strong>na</strong> komisja za<br />

za{tita <strong>na</strong> slobodite i pravata <strong>na</strong> gra|aninot. Ovaa komisija e formira<strong>na</strong><br />

so Odluka <strong>na</strong> Sobranieto <strong>na</strong> Republika Makedonija br. 08-<br />

1568/1 <strong>na</strong> 10 april 1992 godi<strong>na</strong> (SV RM 1992/25). Komisijata gi prou-<br />

~uva, razgleduva i pretresuva pra{awata {to se odnesuvaat <strong>na</strong> za{-<br />

titata <strong>na</strong> pravata i slobodite <strong>na</strong> ~ovekot i gra|aninot utvrdeni so<br />

Ustavot i zakon. Komisijata ja so~inuvaat pretsedatel i {est ~lenovi.<br />

Sobranieto <strong>na</strong> Republika Makedonija gi izbira pretsedatelot <strong>na</strong><br />

i ~lenovite <strong>na</strong> Komisijata od redot <strong>na</strong> pratenicite. Mandatot <strong>na</strong> pretsedatelot<br />

i ~lenovite po pravilo trae ~etiri godini, odnosno dodeka<br />

trae mandatot <strong>na</strong> pratenicite.<br />

Komisijata po pra{awata od svojata <strong>na</strong>dle`nost mu podnesuva<br />

mislewe i predlozi <strong>na</strong> Sobranieto <strong>na</strong> Republika Makedonija. Nejzinite<br />

<strong>na</strong>vodi se osnova za poveduvawe postapka za utvrduvawe <strong>na</strong> odgovornosta<br />

<strong>na</strong> nositelite <strong>na</strong> javnite funkcii.<br />

4. Na ova mesto va`no e da se istakne deka vo dene{ni uslovi<br />

postoi mo`nost vo <strong>na</strong>{ite kazneno-popravni ustanovi da se vr{i <strong>na</strong>dzor<br />

i od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodni tela. Stanuva zbor za tn. me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong><br />

inspekcija od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Me|u<strong>na</strong>rodniot komitet <strong>na</strong> crveniot krst<br />

(ICRC) i Specijalniot reporter (Special repporteur) <strong>na</strong> Obedinetite<br />

Nacii.<br />

a) Me|u<strong>na</strong>rodniot komitet <strong>na</strong> crveniot krst (ICRC) pretstavuva<br />

<strong>na</strong>jstara poz<strong>na</strong>ta forma <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> ovlaste<strong>na</strong> organizacija.<br />

Spored ~l. 126 od Tretata @enevska konvencija od 1949 godi<strong>na</strong> i ~l.<br />

143 od ^etvrtata @enevska konvencija od 1949 godi<strong>na</strong> ICRC e ovlasten<br />

da posetuva mesta kade se ~uvaat voeni i civili zatvorenici koi se<br />

za{titeni so ^etvrtata @enevska konvencija. Ovie odredbi mu davaat<br />

168


pravo <strong>na</strong> ICRC da gi posetuva site mesta kade se izde`uva kaz<strong>na</strong>ta<br />

li{uvawe od sloboda i merkata pritvor i da vr{i razgovori so<br />

osudenite i pritvorenite lica. Spored ~l. 3 od @enevskata konvencija,<br />

ICRC gi nudi svoite uslugi <strong>na</strong> stranite vo neme|u<strong>na</strong>rodni<br />

vooru`eni konflikti i gi posetuva licata li{eni od sloboda od<br />

pri~ini povrzani so toj konflikt. Vo drugi situacii <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{no<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lno <strong>na</strong>silstvo i razdor, koi ne gi pokriva @enevskata konvencija<br />

spored ~l. 5 od statutot <strong>na</strong> ICRC i Dvi`eweto <strong>na</strong> crveniot mese-<br />

~ev srp koi se otvoreni za prifa}awe od golem broj dr`avi, ICRC gi<br />

nudi svoite uslugi <strong>na</strong> lica li{eni od sloboda kako rezultat <strong>na</strong> vakvi<br />

situacii. (MSV str. 247).<br />

V. Penolo{ki kompendium, str. 263-272.<br />

b) Specijalniot reporter <strong>na</strong> ON e <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~en da gi ispituva<br />

kazneno-popravnite ustanovi i pra{awata <strong>na</strong> torturata. Od nego se<br />

bara da sobira doverlivi informacii i bez odlagawe da dejstvuva.<br />

Dejstvuvaweto se sostoi od prenesuvawe <strong>na</strong> stek<strong>na</strong>tite informacii <strong>na</strong><br />

zaseg<strong>na</strong>tata vlada za da se obezbedi za{tita <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> poedinecot<br />

<strong>na</strong> telesen i du{even integritet. Vo princip toj mo`e da ispituva<br />

sostojbi koi se javuvat vo bilo koja dr`ava ~lenka <strong>na</strong> ON, bez razlika<br />

dali taa ja ratifikuvala Konvencijata protiv tortura <strong>na</strong> ON usvoe<strong>na</strong><br />

vo 1984 godi<strong>na</strong> i koja stapila <strong>na</strong> sila vo 1987 godi<strong>na</strong>. ON isto taka<br />

vostanovi Komitet protiv tortura koj gi prou~uva izve{taite od<br />

dr`avite ~lenki <strong>na</strong> Konvencijat protiv tortura ili uslovite <strong>na</strong> zatvarawe<br />

koi doveduvat do tortura. Komitetot isto taka mo`e da izvr{i<br />

ispituvawe ako dobie informacija za neprifatliva praktika so<br />

dr`avata ~lenka <strong>na</strong> Konvencijata.<br />

Edno od ograni~uvawata vo rabotata <strong>na</strong> Specijalniot reporter i<br />

<strong>na</strong> Komitetot e deka tie se ovlasteni da ispituvaat i da se obiduvaat<br />

da gi popravat sostojbite <strong>na</strong> tortura otkako tie ke se pojavat. So ova e<br />

propu{te<strong>na</strong> va`<strong>na</strong> cel <strong>na</strong> inspekcijata - celta da se spre~i pojavata <strong>na</strong><br />

seriozno opasni situacii. (MSV str.247-248).<br />

v) Evropskiot Komitet za spre~uvawe <strong>na</strong> tortura i drugo<br />

svirepo, ne~ove~no ili degradira~ko postapuvawe ili kaznuvawe e<br />

osnovan od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> EK. Dr`avite koi ja ratifikuvale Konvencijata<br />

se obvrzuvaat da dozvolat nepre~eni poseti od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Komitetot <strong>na</strong><br />

bilo koja kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova. Niv<strong>na</strong> cel e {to pocelosno da se<br />

stekne slika za zatvorskite uslovi, odo{to da se slu{<strong>na</strong>t `albite <strong>na</strong><br />

poedincite, kako i da se otkrijat ne~ove~kite ili nepravedni<br />

zatvorski uslovi.<br />

Komitetot se sostoi od postojani ~lenovi izbrani od lica so<br />

visok moralen karakter, poz<strong>na</strong>ti spored svojata <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> poleto<br />

<strong>na</strong> ~ovekovite prava ili lica koi imaat profesio<strong>na</strong>lno iskustvo <strong>na</strong><br />

169


podra~jata {to gi pokriva Konvencijata (~l. 4 od Konvencijata). Pri<br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> posetite Komitetot vklu~uva i stru~waci od<br />

oblasta <strong>na</strong> penologijata. Izve{tajot <strong>na</strong> Komitetot se prezentira pred<br />

odgovor<strong>na</strong>ta vlada. Zaseg<strong>na</strong>tata vlada <strong>na</strong>jprvin mo`e da iznese<br />

komentar <strong>na</strong> izve{tajot, a podoc<strong>na</strong> rezime <strong>na</strong> prezemenite ~ekori za da<br />

se eliminiraat zabele`anite negativni strani. Izve{tajot ostanuva<br />

doverliv, osven ako vladata ne se soglasi da go objavi. Dosega bukvalno<br />

sekoja vlada <strong>na</strong> posete<strong>na</strong> zemja ima dadeno ovlastuvawe za objavuvawe<br />

<strong>na</strong> izve{tajot od Komitetot.<br />

Konvencijata ne go prisiluva Komitetot <strong>na</strong> nikakvi popravni<br />

dejstvija, no sekako pri ratifikacijata <strong>na</strong> Konvencijata vladite<br />

uka`uvaat <strong>na</strong> svojata dobra volja da primat sovet od Komitetot. Me|utoa<br />

ako zemjata vo ekstremen slu~aj ne gi sledi prepora}ite <strong>na</strong> Komitetot,<br />

toj e ovlasten da go objavi izve{tajot i da dade jav<strong>na</strong> izjava.<br />

Utvrdeno e deka ova se ima slu~eno samo ed<strong>na</strong>{.<br />

Prioritet prevencija<br />

Vo poslednive godini vo ramkite <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa za garantirawe<br />

<strong>na</strong> po~ituvaweto <strong>na</strong> ~ovekovite prava, posebno vnimanie mu<br />

be{e posveteno <strong>na</strong> prevencijata <strong>na</strong> povredite <strong>na</strong> ~ovekovite prava.<br />

^len 3 <strong>na</strong> Evropskata konvencija za za{tita <strong>na</strong> ~ovekovite prava i<br />

osnovnite slobodi predviduva deka: Nikoj ne smee da bide podlo`en <strong>na</strong><br />

tortura ili <strong>na</strong> ne~ove~ko ili poni`uva~ko postapuvaawe ili<br />

kaznuvawe. Osnov<strong>na</strong>ta ideja pri podgotovkata <strong>na</strong> Evropskata konvencija<br />

za prevencija <strong>na</strong> tortura i ne~ove~ko ili poni`uva~ko postapuvawe<br />

ili kaznuvawe, be{e da se spre~i vakviot tretman <strong>na</strong> licata<br />

li{eni od sloboda.<br />

Konvencijata predviduva vonsudski preventivni mehanizmi za<br />

za{tita <strong>na</strong> licata li{eni od sloboda zasnivani <strong>na</strong> sistem <strong>na</strong> poseti od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> ~lenovite <strong>na</strong> Evropskiot komitet za prevencija <strong>na</strong> tortura i<br />

ne~ove~ko ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe. Sekretarijatot<br />

<strong>na</strong> Komitetot e sostaven del <strong>na</strong> Direktoratot za ~ovekovi prava <strong>na</strong><br />

Sovetot <strong>na</strong> Evropa.<br />

Nezavisni eksperti<br />

^lenovite <strong>na</strong> Komitetot se nezavisni eksperti od razli~ni<br />

profesii, vklu~itelno od oblasta <strong>na</strong> pravoto, medici<strong>na</strong>ta, raboti<br />

povrzani so zatvorite, politikata i sl. koi gi izbira Komitetot <strong>na</strong><br />

Ministrite <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa za period od ~etiri godini. Sekoja<br />

dr`ava stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Konvencijata e zastape<strong>na</strong> so eden ~len vo Komitetot.<br />

170


Sistem <strong>na</strong> poseti<br />

Komitetot gi posetuva mestata vo koi se <strong>na</strong>o|aat licata li{eni<br />

od sloboda - primer, zatvori i mesta vo koi se pritvoreni maloletnici,<br />

policiski stanici, psihijatriski ustanovi, voeni kasarni i sl. -<br />

so cel da se zapoz<strong>na</strong>e so tretmanot <strong>na</strong> licata li{eni od sloboda i, dokolku<br />

e potrebno, da prepora~a podobruvawe <strong>na</strong> sostojbite. Sepak Komitetot<br />

ne e ovlasten da postapuva po individualnite `albi, bidejki<br />

po niv odlu~uvaat sudskite organi vospostaveni vrz osnova <strong>na</strong> Evropskata<br />

konvencija za ~ovekovite prava (Evropskata Komisija i Evropskiot<br />

sud za ~ovekovi prava).<br />

Delegaciite <strong>na</strong>j~esto sostaveni od dvajca ili pove}e ~lenovi <strong>na</strong><br />

Komitetot, vo pridru`ba <strong>na</strong> drugi eksperti, ~lenovi <strong>na</strong> Sekretarijatot<br />

<strong>na</strong> Komitetot i preveduva~i gi ostvaruvaat posetite vo traewe<br />

od ed<strong>na</strong> ili dve nedeli. ^lenot <strong>na</strong> Komitetot izbran od zemjata koja<br />

{to se posetuva, ne í se pridru`uva <strong>na</strong> delegacijata pri posetata.<br />

Proverki <strong>na</strong> lice mesto<br />

Delegaciite <strong>na</strong> Komitetot gi posetuvaat dr`avite dogovorni<br />

strani periodi~no no, dokolku e potrebno, mo`e da se organiziraat<br />

dopolnitelni ad hok poseti. Dosega, Komitetot ima ostvareno 46<br />

periodi~ni i 20 ad hok poseti. Komitetot mora da ja izvesti dr`avata,<br />

no pritoa ne mora da go opredeli periodot me|u izvestuvaweto i<br />

samata poseta koja, vo isklu~itelni slu~ai, mo`e da se sprovede<br />

ved<strong>na</strong>{ po izvestuvaweto. Prigovorite <strong>na</strong> vladata za vremeto ili<br />

mestoto <strong>na</strong> posetata mo`at da bidat opravdani samo od pri~ini <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>cvio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta odbra<strong>na</strong>, javniot red, seriozni neredi, zdravstve<strong>na</strong><br />

sostojba <strong>na</strong> liceto ili ako e vo tek itno soslu{uvawe (sudski proces)<br />

za seriozno krivi~o delo. Vo takov slu~aj, dr`avata mora ved<strong>na</strong>{ da<br />

prezeme ~ekori i da mu ovozmo`i <strong>na</strong> Komitetot posetata da ja ostvari<br />

{to e mo`no pobrgu.<br />

Neograni~en pristap<br />

Spored Konvencijata, delgaciite <strong>na</strong> Komitetot imaat neograni-<br />

~en pristap do mestata vo koi se <strong>na</strong>o|aat lica li{eni od sloboda <strong>na</strong><br />

dvi`ewe vo ramkite <strong>na</strong> tie ustanovi. Tie razgovaraat so licata<br />

li{eni od sloboda bez svedoci i imaat sloboden pristap do sekogo koj<br />

mo`e da dade informacii. Preporakite <strong>na</strong> Komitetot, dokolku gi<br />

ima, se sodr`ani vo izve{tajot koj prestavuva osnova za dijalog so<br />

dr`avata za koja stanuva zbor.<br />

171


Komitetot, pred sî ja istara`uva fakti~kata sostojba vo zemjata<br />

koja ja posetuva. Toj osobeno gi istra`uva:<br />

1. Op{tite uslovi vo ustanovite {to gi posetuva (<strong>na</strong> primer,<br />

fizi~kite uslovi <strong>na</strong> li{uvaweto od sloboda: golemi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> keliite<br />

vo koi se smesteni licata li{eni od sloboda vo odnos <strong>na</strong> licata koi se<br />

smesteni vo niv; osvetluvaweto i ventilacijata; sanitarnite jazli;<br />

ishra<strong>na</strong>ta i spieweto; medicinskata za{tita <strong>na</strong> osudenite lica, pri<br />

{to ima celosen uvid vo medicinskite dosiea <strong>na</strong> osudenite lica;<br />

socijalnite uslovi kako <strong>na</strong> primer, odnosot so drugite lica li{eni od<br />

sloboda i so zatvorskiot perso<strong>na</strong>l; vrskite so semejstvata, socijalnite<br />

rabotnici i voo{to so <strong>na</strong>dvore{niot svet, slobodnite aktivnosti <strong>na</strong><br />

osudenite lica (sportski aktivnosti, pristap do knigi i spisanija, i<br />

sl.)<br />

2. Go <strong>na</strong>bquduva odnosot <strong>na</strong> slu`benite lica i drugiot perso<strong>na</strong>l<br />

kon licata li{eni od sloboda (pri toa Komitetot gi <strong>na</strong>bquduva<br />

uslovite pod koi se izvr{uvaat disciplinskite merki <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, osobeno uslovite pod koi se izvr{uva merkata upatuvawe vo<br />

samica; prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> fizi~ka sila i drugi sredstva <strong>na</strong> prisilba,<br />

ostvaruva uvid vo registrite za izre~enite disciplinski merki i sl.)<br />

3. Razgovara so licata li{eni od sloboda so cel da dobie<br />

prestava za nivnoto mislewe po odnos <strong>na</strong> prethodnoto (to~ka 1 i 2)<br />

kako i da gi slu{ne nivnite poplaki, dokolku gi ima.<br />

Komitetot posebno posvetuva vnimanie <strong>na</strong> opredeleni osnovni<br />

garancii protiv fizi~koto tormozewe <strong>na</strong> licata li{eni od sloboda<br />

kako <strong>na</strong> primer, izvestuvawe za pritvoraweto <strong>na</strong> osudenoto lice; pristap<br />

do branitel; pristap do lekar; mo`nostite za podnesuvawe poplaki<br />

vo vrska so tretmanot ili uslovite <strong>na</strong> pritvorot.<br />

Treba da se spomne deka pri posetite, Komitetot posvetuva posebno<br />

vnimanie <strong>na</strong> polo`bata <strong>na</strong> stranskite dr`avjani koi se vo pritvor<br />

ili <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, osobeno od gled<strong>na</strong> to~ka <strong>na</strong><br />

kontaktite so zatvorskiot perso<strong>na</strong>l, <strong>na</strong> mo`nosta da bidat informirani<br />

<strong>na</strong> jazikot {to go razbiraat, mo`nosta da dobivaat literatura<br />

<strong>na</strong> nivniot jazik, kako i <strong>na</strong> kontaktite so nivnite semejstva.<br />

Sorabotka i tajnost<br />

Rabotata <strong>na</strong> Komitetot se temeli vrz dva vode~ki principi:<br />

sorabotka i tajnost. Sorabotkata so <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite vlasti proizleguva<br />

od sr`tta <strong>na</strong> Konvencijata - celta e da se za{titaat licata li{eni od<br />

sloboda, a ne da se osudi dr`avata za zloupotrebite. Od tie pri~ini<br />

Komitetot zasedava vo tajnost i negovite izve{tai se strogo doverlivi.<br />

No i pokraj toa dokolku dr`avata odbie da sorabotuva ili ne<br />

172


postapi spored preporakite <strong>na</strong> Komitetot za podobruvawe <strong>na</strong> sostojbite,<br />

Komitetot mo`e da odlu~i da dade jav<strong>na</strong> izjava. Se razbira,<br />

samata dr`ava mo`e da bara da se objavi izve{tajot <strong>na</strong> Komitetot,<br />

zaedno so negovite komentari. Dosega <strong>na</strong> ovoj <strong>na</strong>~in bea objaveni 44<br />

izve{tai. Isto taka, godi{niot izve{taj <strong>na</strong> Komitetot koj se podnesuva<br />

do Komitetot <strong>na</strong> ministrite e javen dokument.<br />

So cel za {to pouspe{<strong>na</strong> sorabotka <strong>na</strong> Komitetot so <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite<br />

vlasti, Komitetot vo pove}e <strong>na</strong>vrati uka`uval <strong>na</strong> potrebata od<br />

{to pocelosno informirawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni vlasti (direktorite<br />

i perso<strong>na</strong>lot vo kazneno-popravnite ustanovi, policiskite<br />

stanici, sudiite i javnite obviniteli) <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nostite <strong>na</strong> Komitetot<br />

i za Evropskata konvencija za za{tita od ma~ewe i ne~ove~ko<br />

ili poni`uva~ko postapuvawe i kaznuvawe.<br />

Novi odredbi<br />

Evropskta konvencija za prevencija <strong>na</strong> tortura i ne~ove~ko ili<br />

poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe ima dva protokoli. Prviot<br />

protokol ja otvora Konvencijata i <strong>na</strong> dr`avite koi ne se ~lenki <strong>na</strong><br />

Sovetot <strong>na</strong> Evropa, a koi Komitetot <strong>na</strong> ministrite }e gi povika da í<br />

pristapat <strong>na</strong> Konvencijata. Vtoriot protokol voveduva tehni~ki<br />

promeni, vklu~uvajki odredbi za obnovuvawe <strong>na</strong> polovi<strong>na</strong> ~lenovi od<br />

Komitetot <strong>na</strong> sekoi dve godini. Toj isto taka dopu{ta ~lenovite da<br />

bidat reizbrani dva pati, <strong>na</strong>mesto ed<strong>na</strong>{, kako {to e sega. Ovie protokoli<br />

}e stapat <strong>na</strong> sila koga }e bidat prifateni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> site<br />

dr`avi dogovorni starni <strong>na</strong> Konvencijata.<br />

Ratifikacija<br />

Konvencijata dosega ja imaat ratifikuvano 37 dr`avi ~lenki <strong>na</strong><br />

Sovetot <strong>na</strong> Evropa.<br />

OSNOVNI PRA[AWA [TO GI SOGLEDUVA KOMITETOT PRI<br />

POSETITE NA KAZNENO-POPRAVNITE USTANOVI<br />

1. Pri posetata <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova Komitetot<br />

mora da ispita mnogu pra{awa. Posebno vnimanie toj mu posvetuva <strong>na</strong><br />

site <strong>na</strong>vodi i tvrdewa za tormozewe <strong>na</strong> osudenite lica od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

perso<strong>na</strong>lot. Me|utoa, site aspekti <strong>na</strong> uslovite vo ustanovata se<br />

relevantni za mandatot <strong>na</strong> Komitetot. Lo{oto postapuvawe (tormozewe<br />

mo`e da se javi vo razli~ni formi od koi golem de ne se <strong>na</strong>merni<br />

tuku pove}e se rezultat <strong>na</strong> propustite vo organizacijata ili neadek-<br />

173


vatnite sredstva. Spored toa, kvalitetot <strong>na</strong> `iveeweto vo ustanovata<br />

vo celi<strong>na</strong> e od z<strong>na</strong>~itelen interes za Komitetot. Kvalitetot <strong>na</strong> `iveeweto<br />

}e zavisi vo golema mera od aktivnostite {to im se nudat <strong>na</strong><br />

zatvorenicite i op{tata sostojba <strong>na</strong> odnosite me|u zatvorenicite i<br />

perso<strong>na</strong>lot.<br />

2. Komitetot vnimatelno ja <strong>na</strong>bquduva vladea~kata klima vo<br />

ustanovata. U<strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> konstruktivnite <strong>na</strong>mesto sprotivstavenite<br />

odnosi me|u zatvorenicite i perso<strong>na</strong>lot pridonesuva za <strong>na</strong>maluvawe<br />

<strong>na</strong> tenzijata prisut<strong>na</strong> vo sekoja zatvorska sredi<strong>na</strong> i za<br />

reducirawe <strong>na</strong> verojatnosta od pojava <strong>na</strong> <strong>na</strong>silni incidenti i maltretirawa.<br />

Nakratko, Komitetot saka da sogleda duh <strong>na</strong> komunikacija i<br />

gri`a kako pridru`en instrument <strong>na</strong> merkite za kontrola i zatvorawe.<br />

Vakviot pristap nema da ja <strong>na</strong>ru{i bezbednosta vo ustanovata,<br />

tuku <strong>na</strong>protiv mo`e da ja zajakne.<br />

3. Pre<strong>na</strong>trupanosta e pra{awe koe direktno e povrzano so<br />

mandatot <strong>na</strong> Komitetot. Site slu`bi i aktivnosti vo ramkite <strong>na</strong> zatvorot<br />

}e bidat negativno zaseg<strong>na</strong>ti dokolku vo zatvorot treba da bidat<br />

smesteni pove}e zatvorenici odo{to e negoviot kapacitet (vkupniot<br />

kvalitet <strong>na</strong> `ivotot vo ustanovata mo`ebi z<strong>na</strong>~itelno }e se <strong>na</strong>mali).<br />

U{te pove}e, pre<strong>na</strong>trupanosta <strong>na</strong> zatvorot, ili <strong>na</strong> oddelen negov del<br />

mo`e da bide od takov stepen {to od fizi~ka gled<strong>na</strong> to~ka, sam po<br />

sebe prestavuva ne~ove~ki ili poni`uva~ki tretman.<br />

4. Zadol`itel<strong>na</strong> programa <strong>na</strong> aktivnosti (rabota, obrazovanie,<br />

sport i sl.) e od golemo z<strong>na</strong>~ewe za dobroto <strong>na</strong> osudenite lica. Ova se<br />

odnesuva <strong>na</strong> site ustanovi bez ogled dali vo niv se smestaeni osudeni<br />

lica ili lica vo pritvor. Komitetot zabele`uva deka vo mnogu<br />

ustanovi vo koi se smestuvaat lica vo pritvor aktivnostite se prili~no<br />

ograni~eni. Organizacijata <strong>na</strong> aktivnostite vo vakvite ustanovi<br />

vo koi licata se menuvaat mo{ne ~esto ne e les<strong>na</strong> rabota. Sekako ne<br />

mo`e da stane zbor za individualni programi za tretman kakvi {to se<br />

primenuvaat vo ustanovite vo koi se smesteni osudenite lica. No<br />

sepak zatvorenicite ne smeeat da bidat ostaveni zatvoreni vo kelii<br />

bez kakov i da e anga`man so nedeli ili meseci, bez ogled kolku i da se<br />

dobri materijalnite uslovi vo niv. Komitetot smeta deka treba da se<br />

<strong>na</strong>stojuva i licata vo pritvor da mo`at da pominuvaat razumen del od<br />

denot (osum ili pove}e ~asa) <strong>na</strong>dvor od keliite anga`irani vo raznovidni<br />

aktivnosti koi }e imaat opredele<strong>na</strong> cel. Se razbira, re`imot<br />

vo ustanovata za osudenite lica treba da bide u{te popovolen.<br />

5. Posebno treba da se spom<strong>na</strong>t ve`bite <strong>na</strong> otvoreno. Baraweto<br />

zatvorenicite da imaat <strong>na</strong>jmalku eden ~as dnevno ve`bi <strong>na</strong> otvoren<br />

prostor e {iroko prifateno kako osnov<strong>na</strong> garancija (po`elno e toa<br />

da bide del od po{iroka programa <strong>na</strong> aktivnosti). Komitetot <strong>na</strong>pom-<br />

174


enuva deka <strong>na</strong> site zatvorenici bez isklu~ok (vklu~uvaj}i gi i onie<br />

upateni vo samica kako disciplinska kaz<strong>na</strong>) treba da im se ovozmo`i<br />

ve`bawe <strong>na</strong> otvoren prostor vo tekot <strong>na</strong> denot. Prostoriite za<br />

ve`bawe treba da bidat dovolno prostrani i dokolku e mo`no da nudat<br />

za{tita od lo{i vremenski uslovi.<br />

6. Brz pristap do sanitarnite jazli i odr`uvawe <strong>na</strong> dobri<br />

higienski standardi se osnovni komponenti <strong>na</strong> huma<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong>.<br />

Vo taa smisla, Komitetot ne ja opravduva praktikata koja se<br />

sre}ava vo mnogu zemji kade {to zatvorenicite svoite fiziolo{ki<br />

potrebi gi vr{at vo kofi v<strong>na</strong>tre vo keliite (koi podoc<strong>na</strong> se isturaat<br />

vo opredeleno vreme). Za taa <strong>na</strong>me<strong>na</strong> treba da se obezbedi sanitaren<br />

jazol vo samata prostorija (po`elno e vo vid <strong>na</strong> sanitaren aneks) ili<br />

pak da im se ovozmo`i <strong>na</strong> zatvorenicite vo sekoe vreme (vklu~uvaj}i ja<br />

i no}ta) koga imaat fiziolo{ka potreba da mo`at bez odlagawe da<br />

izlezat od svoite kelii.<br />

Zatvorenicite isto taka treba da imaat pristap i do soodvetni<br />

prostorii za kapewe i tu{irawe. Po`elno e isto taka, vo keliite da<br />

ima slavini za proto~<strong>na</strong> voda.<br />

7. Komitetot dopolnuva deka osobeno e zagri`en koga vo ed<strong>na</strong><br />

ista ustanova }e <strong>na</strong>jde pre<strong>na</strong>trupanost, siroma{ni aktivnosti i neadekvaten<br />

pristap do sanitarnite jazli. Kumulativniot efekt <strong>na</strong> vakvite<br />

uslovi mo`e da bide mo{ne lo{ za zatvorenicite.<br />

8. Isto taka, mo{ne e va`no zatvorenicite da imaat dobri kontakti<br />

so <strong>na</strong>dvore{niot svet. Na zatvorenikot, pred sî, mora da mu se<br />

ovozmo`i za~uvuvawe <strong>na</strong> negovite vrski so semejstvoto i bliskite<br />

prijateli. Vode~ki princip treba da bide podobruvaweto <strong>na</strong> kontaktite<br />

so <strong>na</strong>dvore{niot svet. Sekoe ograni~uvawe <strong>na</strong> vakvite kontakti<br />

treba za se zasniva isklu~ivo <strong>na</strong> bezbednosni pri~ini od predvidliva<br />

priroda ili pri~ini povrzani so sredsvata.<br />

Vo toj kontekst Komitetot saka da ja <strong>na</strong>glasi potrebata za fleksibilnost<br />

vo pogled <strong>na</strong> prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pravilata za poseti i<br />

telefonski kontakti vis-a-vis zatvorenicite ~ii {to semejstva `iveat<br />

daleku (so {to redovnite poseti se neprakti~ni). Na vakvite zatvorenici<br />

treba da im se ovozmo`i akumulirawe <strong>na</strong> vremeto za poseti<br />

i/ili da im se ovozmo`at podobri mo`nosti za telefonski kontakti<br />

so nivnite semejstva.<br />

9. Prirodno, Komitetot vnimava i <strong>na</strong> posebnite problemi <strong>na</strong> koi<br />

{to <strong>na</strong>iduvaat opredeleni kategorii <strong>na</strong> zatvorenici, <strong>na</strong> primer, `eni,<br />

maloletnici i stranci.<br />

10. Povremeno, od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l, se javuva<br />

potreba od prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> sila za kontrola <strong>na</strong> <strong>na</strong>silnite zatvorenici , a<br />

ponekoga{ se javuva potreba i od prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> instrumenti <strong>na</strong> fizi~ka<br />

175


prisilba. Se raboti za situacii so visok rizik poradi mo`noto tormozewe<br />

<strong>na</strong> zatvorenicite, poradi {to se potrebni i posebni garancii<br />

za vakvite situacii.<br />

Zatvorenikot sprema kogo se upotrebeni sredstva za prisilba<br />

treba da ima pravo ved<strong>na</strong>{ da bide pregledan od lekar, i dokolku e<br />

potrebno, da bide tretiran od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> lekar. Pregledot treba da se<br />

izvr{i bez prisustvo <strong>na</strong> ne medicinski perso<strong>na</strong>l, a rezultatite od<br />

pregledot (vklu~uvaj}i gi i relevantnite izjavi <strong>na</strong> zatvorenikot i<br />

zaklu~ocite <strong>na</strong> lekarot) treba da bidat evidentirani i staveni <strong>na</strong><br />

raspolagawe <strong>na</strong> zatvorenikot. Vo onie retki slu~ai koga e potrebno da<br />

se prime<strong>na</strong>t sredstva za fizi~ka prisilba, zatvorenikot treba da bide<br />

pod postojan i adekvaten <strong>na</strong>dzor. Po<strong>na</strong>tamu, sredstvata za prisilba<br />

treba da bidat otstraneti {to e mo`no pobrgu. Tie nikoga{ ne treba<br />

da se primenuvaat ili niv<strong>na</strong>ta upotreba da se prolongira kako kaz<strong>na</strong>.<br />

I <strong>na</strong>jposle, sekoj slu~aj <strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> sila protiv osudenoto lice<br />

treba da se zabele`i (registrira).<br />

11. Efikas<strong>na</strong> postapka za poplaki i <strong>na</strong>dzor pretstavuva z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong><br />

garancija protiv tormozeweto <strong>na</strong> zatvorenicite. Ztvorenicite treba<br />

da imaat <strong>na</strong> raspolagawe sistemi za poplaki vo ramkite ili <strong>na</strong>dvor od<br />

kontekstot <strong>na</strong> zatvorskiot sistem, vklu~uvaj}i ja i mo`nosta da imaat<br />

pristap do soodvetnite organi pri {to }e bide garantira<strong>na</strong> diskrecijata.<br />

Komitetot posebno vnimanie mu posvetuva <strong>na</strong> redovnite poseti<br />

<strong>na</strong> zatvorskite ustanovi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> nezavisno telo (primer, Odbor<br />

<strong>na</strong> posetiteli ili sudija ovlasten da vr{i <strong>na</strong>dzor) koe e ovlasteno da<br />

gi sogleda i dokolku e potrebno, da pokrene akcija po odnos <strong>na</strong> poplakite<br />

<strong>na</strong> zatvorenicite, i koe vr{i <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> prostoriite vo ustanovata.<br />

Vakvite organi, me|u drugoto mo`at da odigraat z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> uloga vo<br />

<strong>na</strong>dminuvaweto <strong>na</strong> razlikite me|u zatvorskata uprava i zatvorenikot<br />

ili zatvorenicite voop{to.<br />

12. Vo interes <strong>na</strong> zatvorenicite i <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l e i<br />

postoeweto <strong>na</strong> jasni disciplinski postapki {to se utvrdeni i jasno<br />

primenuvani vo praktikata. Postoeweto <strong>na</strong> bilo kakvi sivi zoni vo<br />

ovaa oblast sozdavaat rizik od pojava <strong>na</strong> neformalni (i nekontrolirani)<br />

sistemi. Disciplinskite postapki <strong>na</strong> zatvorenicite treba da im<br />

ovozmo`at pravo da bidat soslu{ani vo vrska so storenoto delo za koe<br />

se tovarat i pravo <strong>na</strong> `alba do povisok organ po povod <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta<br />

sankcija.<br />

^estopati, pokraj formal<strong>na</strong>ta disciplinska, postojat i drugi<br />

postapki vrz onova <strong>na</strong> koi zatvorenikot mo`e protiv sopstve<strong>na</strong>ta<br />

volja da bide oddelen od osta<strong>na</strong>tite zatvorenici poradi disciplinski/<br />

bezbednosni pri~ini (<strong>na</strong> primer, od interes za "dobriot red" vo<br />

ustanovata). Ovie postapki treba da bidat prosledeni so efikasni<br />

176


garancii. Zatvorenikot treba da bide informiran za pri~inite poradi<br />

koi sprema nego e primeneta opredele<strong>na</strong> merka, osven ako bezbednosnite<br />

pri~ini diktiraat ne{to drugo, treba da mu bide dade<strong>na</strong> mo`nost<br />

da gi iznese svoite stavovi za rabotata, i da mo`e da ja ospori<br />

merkata pred soodveten organ.<br />

13. Komitetot mu posvetuva posebno vnimanie <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

koi od bilo koi pri~ini (disciplinski povredi, poradi niv<strong>na</strong>ta "opasnost"<br />

ili "problemati~no" odnesuvawe; zaradi interesite <strong>na</strong> istragata;<br />

<strong>na</strong> nivno barawe) se <strong>na</strong>o|aat vo samica.<br />

Principot <strong>na</strong> proporcio<strong>na</strong>lnost <strong>na</strong>oga postoewe balans me|u<br />

baraweto <strong>na</strong> sekoj poedine~en slu~aj i prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> re`im <strong>na</strong> samica<br />

koj {to mo`e da ima mnogu {tetni posledici sprema liceto za koe<br />

{to stanuva zbor. Vo opredeleni okolnosti upatuvaweto vo samica<br />

mo`e da prestavuva ne~ove~ko ili poni`uva~ko postapuvawe. Vo sekoj<br />

slu~aj, site formi <strong>na</strong> upatuvawe vo samica treba da bidat {to e mo`no<br />

pokratki.<br />

Vo slu~aj koga vakviot re`im e <strong>na</strong>met<strong>na</strong>t ili primenet po<br />

barawe <strong>na</strong> liceto, osnov<strong>na</strong> garancija e da mu se ovozmo`i <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice sekoga{ koga toa }e pobara lekar, ili koga toa }e go pobara<br />

zatvorskiot slu`benik vo ime <strong>na</strong> osudenoto lice, da bide povikan<br />

lekar bez odlagawe so cel da izvr{i medicinski pregled <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice. Rezultatite od pregledot, vklu~uvaj}i go i misleweto za<br />

fizi~kata i mental<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenoto lice kako i predvidlivite<br />

posledici od kontinuira<strong>na</strong>ta izolacija, treba da bidat dadeni<br />

vo forma <strong>na</strong> pisme<strong>na</strong> izjava koja {to }e bide dostave<strong>na</strong> do <strong>na</strong>dle`nite<br />

vlasti.<br />

14. Transferot <strong>na</strong> problemati~nite osudeni lica e isto taka<br />

praktika {to e od interes <strong>na</strong> Komitetot. Opredeleni zatvorenici se<br />

ekstremno te{ki za spravuvawe so niv, taka {to transferot <strong>na</strong><br />

takvite zatvorenici vo druga ustanova ponekoga{ se javuva kako neophodnost.<br />

Me|utoa postojanoto premestuvawe <strong>na</strong> osudenoto lice od<br />

ed<strong>na</strong> vo druga ustanova mo`e da ima mo{ne {tetni posledici <strong>na</strong> negovata<br />

psihofizi~ka sostojba. U{te pove}e, vo takvi uslovi zatvorenikot<br />

}e ima pote{kotii vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> kontakti so negovoto<br />

semejstvo i so branitelot. Celosnite efekti <strong>na</strong> uspe{nite premestuvawa<br />

<strong>na</strong> osudenite lica pod opredeleni uslovi mo`at da pretstavuvaat<br />

ne~ove~ko ili poni`uva~ko postapuvawe.<br />

15. Zdravstve<strong>na</strong>ta za{tita vo ustanovite (vklu~uvaj}i go i<br />

pra{aweto <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>ta), se razbira pretstavuva dopolnitelno<br />

pra{awe so koe {to se zanimava Komitetot. Vo ovoj izve{taj Komitetot<br />

istaknuva deka e mo{ne po`elno medicinskite slu`bi da bidat<br />

177


tesno povrzani so pru`aweto zdravstve<strong>na</strong> za{tita i vo zaednicata vo<br />

celost.<br />

16. Komitetot uka`uva i <strong>na</strong> golemoto vnimanie {to í go pridava<br />

<strong>na</strong> obukata <strong>na</strong> licata zadol`eni za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> pravoto (obuka koja {to<br />

treba da opfati i obrazovanie od oblasta <strong>na</strong> ~ovekovite prava - vidi<br />

isto i ~len 10 od Konvencijata <strong>na</strong> ON protiv torturata i drugite<br />

surovi, ne~ove~ki i poni`uva~ki postapuvawa ili kaznuvawa).<br />

Nesomneno nema podobra garancija protiv tormozeweto <strong>na</strong> liceto<br />

li{eno od sloboda so soodvetno obu~eniot policiski ili zatvorski<br />

perso<strong>na</strong>l. Ostru~enite slu`benici }e bidat vo mo`nost uspe{no da gi<br />

izvr{uvaat nivnite obvrski bez da pribegnuvaat kon tormozewe i da<br />

gi po~ituvaat garanciite <strong>na</strong> licata vo pritvor i <strong>na</strong> zatvorenicite.<br />

17. Vo vrska so ova Komitetot veruva deka <strong>na</strong>klonetosta kon<br />

interperso<strong>na</strong>lni komunikacii treba da bide glaven faktor vo<br />

procesot <strong>na</strong> regrutiraweto <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot zadol`en za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

pravoto, i za vreme <strong>na</strong> obukata z<strong>na</strong>~itelno vnimanie treba da se posveti<br />

<strong>na</strong> razvojot <strong>na</strong> sposobnosti za me|u~ove~ka komunikacija zasnova<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> po~ituvawe <strong>na</strong> ~ovekovoto dostoinstvo. Poseduvaweto <strong>na</strong> vakvi sposobnosti<br />

<strong>na</strong> policiskite ili zatvorskite slu`benici }e im ovozmo`i<br />

da gi <strong>na</strong>dmi<strong>na</strong>t situaciite koi i<strong>na</strong>ku bi mo`ele da preras<strong>na</strong>t vo<br />

<strong>na</strong>silstvo i generalno }e pridonesat za <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> tenziite i<br />

podobruvaweto <strong>na</strong> kvalitetot <strong>na</strong> `iveeweto vo zatvorskite ustanovi<br />

vo polza <strong>na</strong> site zaseg<strong>na</strong>ti lica. (Izvadoci od Vtoriot generalen<br />

izve{taj za aktivnostite <strong>na</strong> Komitetot za prevencija <strong>na</strong> tortura,<br />

ne~ove~ko ili poni`uva~ko postapuvawe ili kaznuvawe za periodot<br />

od 1 januari do 31 dekemvri 1991 godi<strong>na</strong>).<br />

Op{to zemeno formuliraweto <strong>na</strong> EK i postavuvaweto <strong>na</strong><br />

rabotata <strong>na</strong> Komitetot pretstavuvaat krajno va`<strong>na</strong> forma <strong>na</strong> regio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

inspekcija. (MSV str. 248-249).<br />

Glava IH<br />

POSTAPUVAWE PRI IZVR[UVAWE NA KAZNATA ZATVOR<br />

1. Upatuvawe <strong>na</strong> osudeni lica<br />

^len 80<br />

(1) Nadle`en organ za prezemawe <strong>na</strong> potrebnite dejstvija<br />

zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor e osnovniot sud spored mestoto<br />

<strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

(2) Ako `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice e nepoz<strong>na</strong>to, <strong>na</strong>dle`en za upatuvawe <strong>na</strong> osudenoto lice <strong>na</strong><br />

178


izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor e sudot {to ja donel prvostepe<strong>na</strong>ta<br />

odluka.<br />

(3) Sudot {to ja donel prvostepe<strong>na</strong>ta odluka, ako ne se z<strong>na</strong>e<br />

`iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice ili ako<br />

osudenoto lice e nedostapno, }e pobara od Ministerstvoto za<br />

v<strong>na</strong>tre{ni raboti da go pro<strong>na</strong>jde i ved<strong>na</strong>{ da go izvesti sudot za<br />

negovata adresa.<br />

(4) Postapkata za upatuvawe <strong>na</strong> osudenite lica e it<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

1. Vo <strong>na</strong>{iot penitencijaren sistem osnovniot sud e <strong>na</strong>dle`en<br />

organ {to gi prezema potrebnite dejstvija okolu upatuvaweto <strong>na</strong><br />

osudenite lica zaradi izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda.<br />

Negovata <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong>~elno e opredele<strong>na</strong> spored mestoto <strong>na</strong><br />

`iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice. Vrz toa<br />

<strong>na</strong>~elo e vostanove<strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong> osnovnite sudovi za prezemawe<br />

<strong>na</strong> potrebnite dejstvija za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi vo koi se izvr{uva kaz<strong>na</strong>ta za primarni<br />

storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor do dve godini.<br />

Isklu~ok od ova pravilo postoi vo pogled <strong>na</strong> opredeluvaweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nosta<br />

<strong>na</strong> sudot vo vrska so upatuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong><br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo kazneno-popravnite ustanovi od<br />

poseben vid. Toga{ <strong>na</strong>dle`nostta se menuva, za{to soglasno zakonskite<br />

kriteriumi vo niv kaz<strong>na</strong>ta ja izdr`uvaat osudeni lica od podra~jeto<br />

<strong>na</strong> celata Republika. Vo soglasnost so toa <strong>na</strong>dle`en sud {to |i<br />

upatuva osudenite lica vo ovie ustanovi nu`no e sudot {to ja donel<br />

prvostepe<strong>na</strong>ta odluka.<br />

Pritoa mora osobeno da se ima predvid deka sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovaa<br />

odredba e vo neraskinliva povrzanost so odredbata od ~l. 26 <strong>ZIS</strong>.<br />

Imeno, toga{ koga soglasno uredbata <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija<br />

}e bidat opredeleni vidot, sedi{teto i podra~jeto <strong>na</strong> kaznenopopravnite<br />

ustanovi, mo`e da se zboruva za celos<strong>na</strong> primelivost <strong>na</strong><br />

utvrde<strong>na</strong>ta sudska <strong>na</strong>dle`nost od ~l. 80 <strong>ZIS</strong>. Do toga{, soglasno RR se<br />

opredeluvaat kazneno-poprvnite i vospitno-popravnite ustanovi vo<br />

koi osnovnite sudovi spored stvar<strong>na</strong>ta i mes<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>dle`nost<br />

upatuvaat osudeni, prekr{o~no kaznetii pritvoreni lica, kako i<br />

osudeni maloletni lica. Soglasno odredbite <strong>na</strong> ova Re{enie, koe ima<br />

privremen karakter, <strong>na</strong>dle`en organ za prezemawe <strong>na</strong> potrebnite<br />

dejstvija zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor e osnovniot sud {to ja<br />

donel prvostepe<strong>na</strong>ta odluka. Taka, <strong>na</strong> primer, za upatuvawe <strong>na</strong> ma{ki<br />

lica - primarni storiteli, osudeni so pravosil<strong>na</strong> presuda <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong><br />

zatvor do dve godini, odnosno koga po presmetaniot pritvor, ostatokot<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta iznesuva do dve godini, <strong>na</strong>dle`en e osnovniot sud {to ja<br />

179


donel prvostepe<strong>na</strong>ta odluka od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi Debar,<br />

Ohrid i Struga. Do donesuvaweto Re{enie za rasporeduvawe <strong>na</strong><br />

osudenite i osudenite maloletni lica vo kazneno-popravnite ustanovi<br />

i vospitno-popravnite ustanovi {to }e bide vo soglasnost so ~l. 26 i<br />

~l. 80 <strong>ZIS</strong>, eventualnite eklatantni nelogi~nosti <strong>na</strong> upatuvaweto<br />

koi se storeni so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> privremenoto Re{enie od 1997 godi<strong>na</strong>, gi<br />

isprava Direkcijata so pomo{ <strong>na</strong> institutot premestuvawe <strong>na</strong><br />

osudenite lica.<br />

2. Odredbata dozvoluva delumen isklu~ok od praviloto za<br />

<strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong> osnovniot sud spored `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto<br />

<strong>na</strong> osudenite lica. Toa e slu~aj toga{ koga `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice ne e poz<strong>na</strong>to. Toga{<br />

<strong>na</strong>dle`en organ za prezemawe samo <strong>na</strong> opredeleni dejstvija za upatuvawe<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta e sudot {to ja<br />

donel prvostepe<strong>na</strong>ta odluka.<br />

3. Zaradi ostvaruvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nosta od st. 2, sudot {to ja donel<br />

prvostepe<strong>na</strong>t odluka e dol`en od ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti<br />

ved<strong>na</strong>{ da pobara da se pro<strong>na</strong>jde osudenoto lice so nepoz<strong>na</strong>to `iveali{te<br />

odnosno prestojuvali{te i da go izvesti za negovata adresa.<br />

4. Ovde e preto~eno teoretskoto i empiriski potvrdeno soz<strong>na</strong>nie<br />

deka vistinski efekt <strong>na</strong> generalnopreventiven i specijalnopreventiven<br />

plan mo`e da se ostvari samo toga{ ako od storuvaweto <strong>na</strong><br />

krivi~noto delo, goneweto, presuduvaweto i po~etokot <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> bilo koja sankcija e pomi<strong>na</strong>to {to pokratko vreme. Sekoe<br />

zadocnuvawe vrz toj plan vlijae i vrz <strong>na</strong>ru{uvaweto <strong>na</strong> pretstavata za<br />

smislata <strong>na</strong> vozvratenoto zlo kako i vrz gubeweto <strong>na</strong> individualnoto i<br />

kolektivnoto ~uvstvo <strong>na</strong> pravi~nost.<br />

Odredbata go obezbeduva ostvaruvaweto <strong>na</strong> ovoj krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ki<br />

postulat od momentot <strong>na</strong> presuduvaweto do javuvaweto <strong>na</strong> osudenikot<br />

vo kazneno poprav<strong>na</strong>ta ustanova. Vo nea se istaknuva obvrskata<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite organi <strong>na</strong> itno, {to istovremeno mora da bide i zakonito<br />

postapuvawe.<br />

^len 81<br />

Sudot {to ja donel prvostepe<strong>na</strong>ta odluka }e mu gi dostavi <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>dle`niot sud, zaedno so odlukata za izvr{uvawe, site podatoci za<br />

li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice pribaveni vo tekot <strong>na</strong> postapkata od<br />

z<strong>na</strong>~ewe za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

________________________<br />

180


Sudot {to ja donel prvostepe<strong>na</strong>ta odluka dobienite soz<strong>na</strong>nija<br />

preku ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti za mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice i site podatoci<br />

za li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice pribaveni vo tekot <strong>na</strong> postapkata<br />

koi se od z<strong>na</strong>~ewe za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda,<br />

zaedno so odlukata za izvr{uvawe, e dol`en da im gi dostavi <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle-<br />

`niot osnoven sud. So toa se iscrpeni obvrskite <strong>na</strong> sudot {to ja donel<br />

prvostepe<strong>na</strong>ta odluka vo vrska so upatuvaweto <strong>na</strong> osudenoto lice <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

^len 82<br />

Nadle`niot sud e dol`en da gi prezeme potrebnite dejstvija<br />

zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor ved<strong>na</strong>{ po priemot <strong>na</strong><br />

izvr{<strong>na</strong>ta odluka, a <strong>na</strong>jdoc<strong>na</strong> vo rok od osum de<strong>na</strong> po nejzinot priem.<br />

________________________<br />

So odredbata <strong>na</strong>dle`niot osnoven sud spored `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice e obvrzan <strong>na</strong> brzo<br />

postapuvawe pri upatuvaweto <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od<br />

sloboda. Vo smisla <strong>na</strong> ~l. 80 st. 4 ovde e precizirano deka sudot e<br />

dol`en da gi prezeme site potrebni dejstvija zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta ved<strong>na</strong>{ po priemot <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta odluka, a dokolku toa od<br />

opredeleni pri~ini ne e mo`no, <strong>na</strong>jdoc<strong>na</strong> vo rok koj ne mo`e da bide<br />

podolg od osum de<strong>na</strong> po nejziniot priem.<br />

^len 83<br />

(1) Povikuvaweto za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor <strong>na</strong><br />

osudenoto lice se vr{i <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to li~no mu se dostavuva upaten<br />

akt vo koj e oz<strong>na</strong>~en denot koga treba da se javi vo opredele<strong>na</strong><br />

ustanova.<br />

(2) So upatniot akt osudenoto lice se predupreduva deka<br />

dokolku ne se javi vo opredeleniot den vo ustanovata }e bide<br />

prisilno sprovedeno i }e gi snosi tro{ocite <strong>na</strong> sproveduvaweto.<br />

(3) Denot <strong>na</strong> javuvaweto vo ustanovata se odreduva taka {to <strong>na</strong><br />

osudenoto lice da mu osta<strong>na</strong>t <strong>na</strong>jmalku osum, a <strong>na</strong>jmnogu trieset de<strong>na</strong><br />

od denot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> upatniot akt.<br />

________________________<br />

1. Upatniot akt so koj osudenikot se povikuva <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda sodr`i broj i datum <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta<br />

odluka, dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

181


vo koja treba da se javi so <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~uvawe ne samo <strong>na</strong> denot, tuku i ~asot<br />

<strong>na</strong> javuvaweto zaradi izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

2. Upatnot akt mora da sodr`i i predupreduvawe za osudenoto<br />

lice deka dokolku ne se javi vo opredeleniot den vo ustanovata, }e<br />

bide prisilno sprovedeno i deka }e gi podnese tro{ocite <strong>na</strong><br />

sproveduvaweto.<br />

3. Pri opredeluvaweto <strong>na</strong> denot vo koj osudenikot treba da se<br />

javi vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, sudot }e vodi smetka da mu se<br />

ostavi dovolno vreme da gi sredi svoite li~ni i semejni priliki i da<br />

gi zavr{i neodlo`nite raboti. Toj rok ne mo`e da bide pokus od 8<br />

de<strong>na</strong> nitu podolg od 30 de<strong>na</strong>.<br />

Ako osudenoto lice koe se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> sloboda ne se otpovika <strong>na</strong><br />

upatniot akt treba pismeno da se izvesti vo rok od 30 de<strong>na</strong> da se javi <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>. Toa izvestuvawe slu`i kako<br />

predupreduvawe deka dokolku osudenikot povtorno ne se javi <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, }e bide prisilno privedeno. Ako osudenikot<br />

povtorno ne postapi soglasno so pisme<strong>na</strong>ta poka<strong>na</strong> se postapuva kon<br />

postapkata za priveduvawe.<br />

^len 84<br />

(1) Nadle`niot sud so dostavuvaweto <strong>na</strong> upatniot akt <strong>na</strong><br />

osudenoto lice ednovremeno ja izvestuva i ustanovata za denot vo koj<br />

osudenoto lice treba da se javi i dostavuva prepis od pravosil<strong>na</strong>ta i<br />

izvr{<strong>na</strong> presuda so koja e izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, izvod od kazne<strong>na</strong>ta<br />

evidencija, kako i drugi podatoci za li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice so<br />

koi raspolaga.<br />

(2) Ako osudenoto lice ne se javi vo opredeleniot den <strong>na</strong><br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, ustanovata za toa bez odlagawe }e go<br />

izvesti <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

(3) Nadle`niot sud vo slu~ajot od stavot 2 <strong>na</strong> ovoj ~len ved<strong>na</strong>{<br />

}e izdade <strong>na</strong>redba do Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti za<br />

priveduvawe <strong>na</strong> osudenoto lice so koja isto taka }e pobara, dokolku<br />

osudenoto lice se krie ili se <strong>na</strong>o|a vo begstvo, organot da izdade i<br />

poternica za pro<strong>na</strong>o|awe i sproveduvawe <strong>na</strong> osudenoto lice vo<br />

ustanovata za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

________________________<br />

1. Zakonskata obvrska osnovniot sud spored `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice ednovremeno da ja<br />

izvesti i ustanovata za denot vo koj toa treba da se javi i da dostavi<br />

prepis od pravosil<strong>na</strong>ta i izvr{<strong>na</strong> presuda so koja e izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

182


izvod od kazne<strong>na</strong>ta evidencija kako i drugi podatoci za li~nosta <strong>na</strong><br />

osudenoto lice so koi raspolaga, e conditio sine qua non za koordinirano<br />

deluvawe vo ovaa oblast. Vo otsastvo <strong>na</strong> blagovremeno izvestuvawe za<br />

gore<strong>na</strong>vedenite okolnosti vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ne mo`e da<br />

se z<strong>na</strong>e koga osudenikot nema da se javi vo nea nitu pak onoj osudenik<br />

{to uredno se javil ustanovata mo`e pravilno da go prifati, da go<br />

rasporedi i da mu opredeli soodveten tretman.<br />

2. Povrat<strong>na</strong>ta informacija od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova do<br />

sudot e uslove<strong>na</strong> samo so nejavuvaweto <strong>na</strong> osudenoto lice vo nea <strong>na</strong><br />

opredelen datum.<br />

3. Koga sudot ke bide izvesten od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

deka osudenikot ne se javil vo opredeleniot den za izdr`uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta ved<strong>na</strong>{ }e izdade <strong>na</strong>redba za sproveduvawe do Ministerstvoto<br />

za v<strong>na</strong>tre{ni raboti. Dokolku osudenoto lice se krie ili se <strong>na</strong>o|a vo<br />

begstvo sudot vo istata <strong>na</strong>redba }e pobara od Ministerstvoto za<br />

v<strong>na</strong>tre{ni raboti da izdade i poternica za pro<strong>na</strong>o|awe i<br />

sproveduvawe <strong>na</strong> osudenoto lice vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

V. ~l. 535-539 ZKP.<br />

4. Po~etokot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta se smeta od denot koga<br />

osudenoto lice samo }e e javi zaradi izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ({to<br />

z<strong>na</strong>~i ne od denot <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~en vo upatniot akt). Vakvoto tolkuvawe e<br />

sosema logi~no i prifatlivo so ogled <strong>na</strong> toa {to vo praktikata se<br />

mo`ni slu~ai osudenoto lice da se javi <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

porano od denot <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~en vo upatniot akt. Dokolkui za toa postojat<br />

opravdani pri~ini kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova mo`e da go primi<br />

osudenoto lice <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, no ne e zakonski obvrzano<br />

<strong>na</strong> toa.<br />

Vidi ja odredbata od ~l. 88 <strong>ZIS</strong> SRM so koja ne slu~ajno se<br />

regulira{e ova pra{awe.<br />

5. Iako Zakonot toa ne go ka`uva, po~etokot <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudenoto lice vo slu~aj <strong>na</strong> negovo prisilno sproveduvawe<br />

se smeta od denot koga e li{eno od sloboda, a ne od denot koga e<br />

dovedeno vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

^len 85<br />

(1) Nadle`niot sud donesuva re{enie za <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> tro{ocite<br />

od osudenoto lice <strong>na</strong>praveni za negovoto pro<strong>na</strong>o|awe i sproveduvawe<br />

vo ustanovata.<br />

183


(2) Protiv re{enieto od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len osudenoto lice ima<br />

pravo <strong>na</strong> `alba do povisokiot sud vo rok od 8 de<strong>na</strong> od priemot <strong>na</strong><br />

re{enieto.<br />

________________________<br />

1. Vo vrska so ovaa odredba potrebno e potsetuvawe <strong>na</strong> Pravilo<br />

45 SMP i Pravilo 50 EZP.<br />

Pravilo 45 SMP: (1) Koga zatvorenicite se doveduvaat ili<br />

izveduvaat od zavodot mora {to e mo`no pomalku da bidat izlo`eni<br />

<strong>na</strong> javnosata i treba da prezemet merki da se za{titat od <strong>na</strong>vredite,<br />

qubopitnosta <strong>na</strong> <strong>na</strong>rodot i sekoj drug vid <strong>na</strong> izlo`uvawe pred<br />

javnosta.<br />

(2) Treba da se zabrani prevoz <strong>na</strong> zatvorenici vo vozila bez<br />

ventilacija ili osvetluvawe ili vo sekoe drugo sredstvo {to zatvorenicite<br />

gi izlo`uva <strong>na</strong> fizi~ki stradawa.<br />

(3) Prevozot <strong>na</strong> zatvorenicite treba da se vr{i <strong>na</strong> tro{ok <strong>na</strong><br />

administracijata i pod ed<strong>na</strong>kvi uslovi za site.<br />

Pravilo 50 EZP: (1) Pri premestuvaweto od ed<strong>na</strong> vo druga<br />

ustanova zatvorenicite mora {to pomalku da bidat izlo`eni <strong>na</strong><br />

javnosta i za{titetni so soodvetni merki od <strong>na</strong>vredi, qubopitnosta i<br />

publicitetot vo bilo koja forma.<br />

(2) Mora da se zabrani prevpzpt <strong>na</strong> zatvorenicite so vozila {to<br />

nemaat priklad<strong>na</strong> ventilacija ili osvetluvawe ili <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to }e gi<br />

izlo`i <strong>na</strong> nepotrebno telesno izma~uvawe ili poni`uvawe.<br />

(3) Prevozot <strong>na</strong> zatvorenikot mora da se izvr{i <strong>na</strong> tro{ok <strong>na</strong><br />

upravata i vo soglasnost so va`e~e~kite propisi.<br />

2. Vidi objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 9.<br />

2. Odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

^len 86<br />

(1) Na osudenoto lice {to se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> sloboda mo`e po negova<br />

molba da mu se odlo`i po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor:<br />

1) ako se razbolelo od pote{ka akut<strong>na</strong> bolest;<br />

2) ako se slu~ila smrt ili te{ka bolest vo potesnoto semejstvo<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice;<br />

3) ako odlagaweto e potrebno zaradi izvr{uvawe ili dovr{uvawe<br />

<strong>na</strong> neodlo`ni polski ili sezonski raboti, ili raboti<br />

predizvikani od elementar<strong>na</strong> nepogoda, ili so druga nesre}a, a vo<br />

semejstvoto <strong>na</strong> osudenoto lice nema dovolno druga rabot<strong>na</strong> sila;<br />

184


4) ako osudenoto lice e obvrzano da izvr{i odrede<strong>na</strong> rabota<br />

{to ve}e ja zapo~<strong>na</strong>lo, a poradi neizvr{uvaweto <strong>na</strong> taa rabota bi<br />

<strong>na</strong>stapila poz<strong>na</strong>~itel<strong>na</strong> {teta;<br />

5) ako odlagaweto <strong>na</strong> osudenoto lice mu e potrebno zaradi zavr-<br />

{uvawe <strong>na</strong> u~ili{<strong>na</strong>ta godi<strong>na</strong> ili za polagawe <strong>na</strong> ispit za koj se<br />

podgotvuvalo;<br />

6) ako zaedno so osudenoto lice se osudeni negoviot bra~en<br />

drugar ili drugi ~lenovi <strong>na</strong> zaedni~koto doma}instvo, ili ako nekoi<br />

od niv se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, a so upatuvaweto <strong>na</strong> site<br />

ovie lica <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> bi bila zagroze<strong>na</strong> izdr{kata <strong>na</strong><br />

starite, bolni ili maloletnite ~lenovi <strong>na</strong> semejstvoto, ili bi se<br />

dovelo vo pra{awe normalnoto stopanisuvawe <strong>na</strong> doma}instvoto;<br />

7) ako e osude<strong>na</strong> `e<strong>na</strong> ~ie dete e pomalo od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> ili koja<br />

e breme<strong>na</strong>, a do poroduvaweto ne preostanuvaat pove}e od tri meseci;<br />

i<br />

8) ako e potrebno osudenoto lice odredeno vreme da se gri`i za<br />

vospituvawe i ~uvawe <strong>na</strong> decata ili zgri`uvawe <strong>na</strong> nemo}ni lica za<br />

koi e dol`no da se gri`i, spored misleweto <strong>na</strong> organite za socijal<strong>na</strong><br />

za{tita <strong>na</strong> op{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ~ie podra~je decata ili tie lica imaat<br />

`iveali{te ili prestojuvali{te.<br />

(2) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo slu~aite od to~ka 1 stav 1 <strong>na</strong><br />

ovoj ~len mo`e da se odlo`i dodeka trae bolesta, vo slu~aite od<br />

to~ka 2) do to~kata 4) i to~ka 8) <strong>na</strong>jdolgo za tri meseci, vo slu~aite<br />

od to~kata 5) do zavr{uvawe <strong>na</strong> u~ili{<strong>na</strong>ta godi<strong>na</strong> i {est meseci za<br />

ispit, vo slu~aite od to~kata 6) <strong>na</strong>jdolgo za {est meseci, a vo<br />

slu~aite od to~kata 7) do <strong>na</strong>polnuvaweto <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> od `ivotot<br />

<strong>na</strong> deteto.<br />

________________________<br />

Ako vrz opredeleno osudeno lice ne e mo`no da se izvr{i<br />

soodvet<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor zaradi nekoja bolest, povreda, invalidnost ili<br />

drugi fizi~}i ili du{evni nepovolni sostojbi, treba da se odlo`i<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta se dodeka ne prestane takvata sostojba. Ako<br />

osudenoto lice e breme<strong>na</strong> `e<strong>na</strong> ili `e<strong>na</strong> koja se porodila vo tekot <strong>na</strong><br />

godi<strong>na</strong>ta, izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta treba da se pomesti do istekot<strong>na</strong><br />

{est nedeli po poroduvaweto ili za tolku dolgo vreme dodeka deteto<br />

se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> nega kaj osude<strong>na</strong>ta, no <strong>na</strong>jpove}e do ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> po<br />

poroduvaweto.<br />

Odlagaweto <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe<br />

od sloboda iako e vo sprotivnost so <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> brzo i efikasno<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta po storuvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo, e mo{ne<br />

z<strong>na</strong>~aen penolo{ki institut. Negovata neophodnost e <strong>na</strong>lo`e<strong>na</strong> od<br />

opredeleni zdravstveni socijalni i semejni pri~ini kako i od<br />

185


potrebata da se izvr{at neodlo`ni raboti {to se od osobeno z<strong>na</strong>~ewe<br />

za nego i za negovoto semejstvo. Ovoj institut, vsu{nost, se sostoi vo<br />

mo`nosta po barawe <strong>na</strong> osudenikot koj se povikuva <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta da mu se odlo`i po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto ako se stek<strong>na</strong>ti<br />

nekoi so zakon opredeleni uslovi koi poradi opasnosta od<br />

zloupotreba vo sekoj konkreten slu~aj treba vnimatelno da se oce<strong>na</strong>t i<br />

proverat.<br />

- Te{kata akut<strong>na</strong> bolest }e postoi ako osudenikot se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong><br />

bolni~ko lekuvawe ili zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba mu e takva {to mora da<br />

bide pod neposred<strong>na</strong> lekarska kontrola.<br />

Odlagaweto vo ovoj slu~aj }e postoi dodeka trae bolesta.<br />

- Pod poimot potesno semejstvo treba da se podrazbere bra~niot<br />

drugar, decata i roditelite, bra}ata i sestrite, posvoitelot i<br />

posvoenikot.<br />

Odlagaweto po ovoj osnov mo`e da se odobri <strong>na</strong>jdolgo do 3<br />

meseci.<br />

- Za postoewe <strong>na</strong> uslovite od to~ka 3 bitno e da se oceni real<strong>na</strong>ta<br />

potreba od trudot <strong>na</strong> osudenikot za dovr{uvawe <strong>na</strong> polskite i<br />

sezonskite raboti ili za otsranuvawe <strong>na</strong> posledicite predizvikani od<br />

elementarni nepogodi.<br />

Odlagaweto po ovoj osnov mo`e da se odobri <strong>na</strong>jdolgo do 3<br />

meseci.<br />

- Za postoeweto <strong>na</strong> uslovot od to~ka 4 potrebno e da se oceni<br />

vremeto koga osudenoto lice zapo~<strong>na</strong>lo da izvr{uva opredele<strong>na</strong> rabota,<br />

dali <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> toa e obvrzano da ja izvr{i i dali poradi neizvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> istata mo`e da se o~ekuva <strong>na</strong>stanuvawe <strong>na</strong> z<strong>na</strong>~itel<strong>na</strong><br />

{teta.<br />

Odlagaweto mo`e da se odobri <strong>na</strong>jdolgo za 3 meseci.<br />

- So osnovot od to~ka 5 <strong>na</strong> osudenoto lice mu se ovozmo`uva da ja<br />

zavr{i zapo~<strong>na</strong>tata {kolska godi<strong>na</strong> ili da go polaga samo onoj ispit<br />

za koj se podgotvuval.<br />

Odlagaweto po ovoj osnov mo`e da se odobri do zavr{uvaweto <strong>na</strong><br />

u~ili{<strong>na</strong>ta godi<strong>na</strong> {to e vo tek ili 6 meseci za polagawe <strong>na</strong> ispit.<br />

- Uslovot od to~ka 6 ima za cel da go spre~i zagrozuvaweto <strong>na</strong><br />

izdr{kata <strong>na</strong> stari, bolni i maloletni ~lenovi <strong>na</strong> semejstvoto ili<br />

normalnoto stopanisuvawe vo domakinstvoto toga{ koga zaedno so<br />

osudenoto lice se osudeni negoviot bra~en drugar ili drugi ~lenovi<br />

<strong>na</strong> zaedni~koto domakinstvo, ili ako nekoi od niv ve}e se <strong>na</strong>|aat <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>. Za postoewe <strong>na</strong> uslovot mora da se raboti za<br />

lica koi `iveat vo zaedni~ko doma}instvo bez ogled <strong>na</strong> blizi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

nivnite rodbinski vrski.<br />

186


Odlagaweto po ovoj osnov mo`e da mu se odobri samo <strong>na</strong> eden od<br />

~lenovite <strong>na</strong> zaedni~koto domakinstvo i toa <strong>na</strong>jdolgo do 6 meseci.<br />

- Za postoewe <strong>na</strong> uslovot od to~ka 6 potrebno e da se raboti za<br />

osude<strong>na</strong> `e<strong>na</strong> ~ie dete ne <strong>na</strong>vr{ilo vozrast od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> ili za<br />

breme<strong>na</strong> `e<strong>na</strong> <strong>na</strong> koja do poroduvaweto ne i preostanuvaat pove}e od 3<br />

meseci. Ovoj uslov se doka`uva so izvod od mati~<strong>na</strong>ta kniga <strong>na</strong><br />

rodenite, odnosno so lekarsko uverenie za bremenosta koga osudeni~kata<br />

treba da se porodi.<br />

Odlagaweto mo`e da se odobri do <strong>na</strong>polnuvawe <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> od<br />

`ivotot <strong>na</strong> deteto.<br />

- Potrebata osudenoto lice opredeleno vreme da se gri`i za<br />

vospituvawe i ~uvawe <strong>na</strong> decata ili okolu zgri`uvawe <strong>na</strong> nemo}no<br />

lice za koe ima takva obvrska ja ocenuva centarot za socijalni raboti<br />

so davawe <strong>na</strong> soodvetno mislewe.<br />

Odlagaweto mo`e da se odobri <strong>na</strong>jdolgo za 3 meseci.<br />

^len 87<br />

(1) Molbata za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor se podnesuva vo rok od tri de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> priemot<br />

<strong>na</strong> upatniot akt. Ako pri~i<strong>na</strong>ta za odlagawe od ~len 86 stav 1 to~ka 1<br />

i 2 <strong>na</strong> ovoj zakon <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>la po toj rok, molbata mo`e da se podnese do<br />

denot koga osudenoto lice treba da se javi zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

(2) Kon molbata se prilagaat dokazi za pri~inite koi go<br />

opravduvaat odlagaweto.<br />

(3) Po molbata za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor re{ava pretsedatelot <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud ili od nego<br />

ovlasten sudija, koj e dol`en da donese re{enie vo rok od tri de<strong>na</strong> po<br />

priemot <strong>na</strong> molbata. Pred donesuvaweto <strong>na</strong> re{enieto <strong>na</strong>dle`niot<br />

sud mo`e da gi izvidi okolnostite <strong>na</strong>vedeni vo molbata. Do<br />

donesuvaweto <strong>na</strong> re{enieto po molbata se odlaga po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

________________________<br />

1. Molbata za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta mo`e da podnese samoto osudeno lice, ~len <strong>na</strong> negovoto potesno<br />

semejstvo ili ~len <strong>na</strong> negovoto doma}instvo vo rok od tri de<strong>na</strong> od<br />

priemot <strong>na</strong> upatniot akt. Ako pri~i<strong>na</strong>ta za odlagaweto e pote{ka<br />

akut<strong>na</strong> bolest <strong>na</strong> osudenikot ili smrt ili pote{ka bolest vo potesnoto<br />

semejstvo <strong>na</strong> osudenikot koja <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>la po toj rok, molbata mo`e<br />

187


da se podnese do denot koga osudenoto lice treba da se javi zaradi<br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

Sekoja molba koja e podnese<strong>na</strong> pred priemot <strong>na</strong> upatniot akt<br />

treba da se otfrli kako predvreme<strong>na</strong>.<br />

2. Molbata za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta treba da sodr`i ime prezime i adresa <strong>na</strong> podnositelot <strong>na</strong><br />

molbata, ime prezime i adresa <strong>na</strong> osudenoto lice, broj i datum <strong>na</strong><br />

pravosil<strong>na</strong>ta presuda i visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, broj i datum <strong>na</strong> upatniot<br />

akt, datum <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> upatniot akt i datum koga osudenikot treba<br />

da se javi <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i vo koja ustanova, osnovot spored<br />

koj se bara odlagaweto, datum koga se podnesuva molbata i potpis <strong>na</strong><br />

podnositelot. Pritoa e posebno z<strong>na</strong>~ajno kon molbata da se prilo`at<br />

site dokazi za pri~inite koi go opravduvaat osnovot <strong>na</strong> odlagaweto.<br />

3. Po molbata odlu~uva pretsedatelot <strong>na</strong> osnovniot sud ili od<br />

nego ovlasten sudija so re{enie koe mora da go donese vo rok od tri<br />

de<strong>na</strong> po priemot <strong>na</strong> molbata. Pred donesuvaweto <strong>na</strong> re{enieto (so koe<br />

mo`e da se otfrli molbata kako nebagovreme<strong>na</strong> i nedozvole<strong>na</strong>, da go<br />

odbie baraweto kako neosnovano ili da go uva`i baraweto i<br />

po~etokot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta da go odlo`i so opredeluvawe<br />

<strong>na</strong> rokot ili momentot vrzan za opredelen uslov) sudot mo`e da gi<br />

izvidi okolnostite <strong>na</strong>vedeni vo molbata.<br />

Do donesuvaweto <strong>na</strong> re{enieto se odlaga po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Za re{enieto so koe se odlaga po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta osnovniot sud e dol`en da ja izvesti kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova.<br />

^len 88<br />

Protiv re{enieto so koe se odbiva molbata za odlagawe <strong>na</strong><br />

po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, osudenoto lice ima<br />

pravo <strong>na</strong> `alba do pretsedatelot <strong>na</strong> povisokiot sud vo rok od tri<br />

de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> prvostepenoto re{enie. @albata go<br />

odlaga izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Pretsedatelot <strong>na</strong> povisokiot sud e<br />

dol`en da donese re{enie po `albata vo rok od tri de<strong>na</strong> po priemot<br />

<strong>na</strong> `albata.<br />

________________________<br />

Re{enieto <strong>na</strong> osnovniot sud so koe se odbiva molbata za odlagawe<br />

<strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor mora da sodr`i<br />

prav<strong>na</strong> pouka deka podnositelot <strong>na</strong> molbata ima pravo <strong>na</strong> `alba do<br />

pretsedatelot <strong>na</strong> apelacioniot sud vo rok od tri de<strong>na</strong> od priemot <strong>na</strong><br />

188


e{enieto. Dokolku podnositelot vo <strong>na</strong>vedeniot rok podnese `alba,<br />

`albata go odlaga izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Od tie pri~ini<br />

pretsedatelot <strong>na</strong> apelacioniot sud e dol`en da donese re{enie po<br />

`albata vo rok od tri de<strong>na</strong> po priemot <strong>na</strong> `albata.<br />

^len 89<br />

(1) Ako osudenoto lice <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor e povikano <strong>na</strong> otslu`uvawe<br />

<strong>na</strong> voeniot rok ili voe<strong>na</strong> ve`ba, se upatuva <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta pred otslu`uvaweto <strong>na</strong> voeniot rok odnosno voe<strong>na</strong>ta ve`ba.<br />

(2) Ako liceto koe vo tekot <strong>na</strong> otslu`uvaweto <strong>na</strong> voeniot rok<br />

ili za vreme <strong>na</strong> voe<strong>na</strong> ve`ba e osudeno <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor do {est<br />

meseci za krivi~no delo storeno pred da otpo~ne so otslu`uvawe <strong>na</strong><br />

voeniot rok ili <strong>na</strong> voe<strong>na</strong>ta ve`ba, }e mu se odlo`i po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta do zavr{uvaweto <strong>na</strong> voeniot rok odnosno<br />

voe<strong>na</strong>ta ve`ba.<br />

(3) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta se odlaga i <strong>na</strong> osudeno lice <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong> zatvor ili maloletni~ki zatvor do dve godini, ako e izre~e<strong>na</strong><br />

za krivi~no delo storeno pred da otpo~ne so otslu`uvaweto <strong>na</strong><br />

voeniot rok, a do zavr{uvaweto <strong>na</strong> voeniot rok ne mu preostanuvaat<br />

pove}e od {est meseci.<br />

________________________<br />

Zakonot predviduva ~etiri posebni slu~ai <strong>na</strong> odlagawe <strong>na</strong> po~etokot<br />

<strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta: po eden, vo ~l. 89 i 90, i dva slu~ai vo<br />

~l 92.<br />

Prviot slu~aj e predviden vo ovaa odredba. Pravilo e osudenite<br />

lica koe istovremeno e povikano <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> i <strong>na</strong> otslu-<br />

`uvawe <strong>na</strong> voeniot rok ili voe<strong>na</strong> ve`ba <strong>na</strong>jprvin da ja izdr`i kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Isklu~ocite od ova pravilo koi doveduvaat do posebno re{avawe <strong>na</strong><br />

odlagaweto <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta se javuvaat koga liceto e<br />

osudeno za vreme <strong>na</strong> otslu`uvaweto <strong>na</strong> voeniot rok, odnosno voe<strong>na</strong><br />

ve`ba za krivi~ni dela storeni pred toa. Vo takov slu~aj po~etokot<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta }e se odlo`i ako: 1. liceto e osudeno <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe od<br />

sloboda do 6 meseci, ili 2. ako liceto e osudeno <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor ili<br />

maloletni~ki zatvor do 2 godini, a do zavr{uvaweto <strong>na</strong> voeniot rok<br />

preostanuvaat <strong>na</strong>jmalku 6 meseci. Vo dvata slu~ai po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta }e se odlo`i do zavr{uvaweto <strong>na</strong> voeniot<br />

rok, odnosno voe<strong>na</strong>ta ve`ba so ogled <strong>na</strong> toa deka ne e celishodno da se<br />

prekinuva nivniot kontinuitet za da se izvr{i relativno kratka<br />

kaz<strong>na</strong> toga{ koga osta<strong>na</strong>lo u{te ne{to pomalku od polovi<strong>na</strong> od<br />

vremeto za da se doslu`i voeniot rok.<br />

189


^len 90<br />

(1) Koga <strong>na</strong>dle`niot javen obvinitel, vrz osnova <strong>na</strong> zakonskoto<br />

ovlastuvawe }e pobara odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor, <strong>na</strong>dle`niot sud nema da go povika osudenoto lice, a<br />

ako ve}e go povikal, no u{te ne pomi<strong>na</strong>l rokot za javuvawe vo ustanovata<br />

}e donese re{enie za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

(2) Odlagaweto <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo<br />

slu~aite od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len trae dodeka javniot obvinitel ne go<br />

izvesti <strong>na</strong>dle`niot sud deka mo`e da se otpo~ne so izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor, odnosno do donesuvaweto <strong>na</strong> odluka po pravnoto<br />

sredstvo <strong>na</strong> javniot obvinitel.<br />

(3) Odlukata za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta donese<strong>na</strong> po barawe <strong>na</strong> javniot obvinitel prestanuva da va`i<br />

ako javniot obvinitel vo rok od 30 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong><br />

odlukata ne upotrebi pravno sredstvo.<br />

________________________<br />

Odredbata go regulira vtoriot poseben slu~aj <strong>na</strong> odlagawe <strong>na</strong><br />

po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Stanuva<br />

zbor za odlagawe {to vrz osnova <strong>na</strong> zakonski ovlastuvawa mo`e da go<br />

pobara i izdejstvuva <strong>na</strong>dle`niot javniot obvinitel. Toa e slu~aj<br />

zaradi prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> pravno sredstvo od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> javniot obvinitel.<br />

Po barawe <strong>na</strong> javniot obvinitel re{enieto za odlagawe go donesuva<br />

<strong>na</strong>dle`niot osnoven sud. Odlagaweto po ovoj osnov trae dodeka javniot<br />

obvinitel go izvesti <strong>na</strong>dle`niot osnoven sud deka mo`e da se zapo~ne<br />

so izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, odnosno do donesuvawe <strong>na</strong> odluka po<br />

pravnoto sredstvo <strong>na</strong> javniot obvinitel.<br />

^len 18 ZJO: Koga javniot obvinitel <strong>na</strong> Republika Makedonija<br />

}e <strong>na</strong>jde deka poradi povreda <strong>na</strong> zakonot ili <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>roden dogovor<br />

postoi osnov da upotrebi pravno sredstvo protiv izvr{<strong>na</strong> sudska<br />

odluka ili odluka donese<strong>na</strong> vo uprav<strong>na</strong> ili druga postapka, za {to e<br />

ovlasten so zakon, mo`e da bara da se odlo`i odnosno prekine<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> taa odluka, ako so nejzinoto izvr{uvawe bi mo`elo<br />

da <strong>na</strong>stapat neotstranlivi {tetni posledici.<br />

Baraweto za odlagawe odnosno prekinuvawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto od<br />

stavot 1 <strong>na</strong> ovoj ~len go podnesuva javniot obvinitel <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija, ovlasten da go upotrebi pravnoto sredstvo protiv takvata<br />

odluka. Baraweto za odlagawe, odnosno prekinuvawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

se podnesuva do sudot, odnosno organot <strong>na</strong>dle`en za dozvoluvawe <strong>na</strong><br />

190


izvr{uvaweto, a ako izvr{uvaweto e vo tek, do sudot, odnosno<br />

<strong>na</strong>dle`niot organ koj go sproveduva izvr{uvaweto.<br />

Po barawe <strong>na</strong> javniot obvinitel <strong>na</strong> Republika Makedonija, sudot<br />

odnosno <strong>na</strong>dle`niot organ }e go odlo`i odnosno pre}ine izvr{uvaweto<br />

ako oceni deka baraweto e osnovano.<br />

Odlagaweto, odnosno prekinuvaweto <strong>na</strong> izvr{uvaweto trae do<br />

donesuvaweto <strong>na</strong> odlukata po pravnoto sredstvo <strong>na</strong> javniot obvinitel.<br />

Odlukata za odlagawe, odnosno za prekinuvawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

prestanuva da va`i ako javniot obvinitel <strong>na</strong> Republika Makedonija vo<br />

rok od 30 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> odlukata ne upotrebi pravno<br />

sredstvo.<br />

^len 91<br />

Sudot mo`e, po sprovede<strong>na</strong>ta postapka, da go otpovika odlo`eniot<br />

po~etok <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor ako presta<strong>na</strong>t pri~inite<br />

poradi koi toa e dozvoleno, kako i koga osudenoto lice ne go<br />

koristelo odobrenoto odlagawe za celite za koi toe e dadeno.<br />

________________________<br />

Odredbata go vostanovuva institutot otpovikuvawe <strong>na</strong> odlagaweto<br />

<strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda.<br />

Negova ideja e da se otstra<strong>na</strong>t zloupotrebite <strong>na</strong> odlagaweto, odnosno<br />

negovo koristewe za ostvaruvawe <strong>na</strong> celi {to ne pretstavuvat osnov za<br />

negovoto odobruvawe ili pak, preku odlagaweto ednostavno se <strong>na</strong>stojuvalo<br />

da se dobie <strong>na</strong> vreme vo <strong>na</strong>mera da se izigra izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Otpovikuvaweto e vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> osnovniot sud i toa samo po<br />

sprovede<strong>na</strong> postapka vo koja }e se utvrdi deka presta<strong>na</strong>la pri~i<strong>na</strong>ta<br />

poradi koja odlagaweto bilo dozvoleno ili koga osudenoto lice ne go<br />

koristelo odobrenoto odlagawe za celite za koi toa e dodeleno.<br />

Postapkata za otpovikuvaweto ja poveduva sudot po slu`be<strong>na</strong><br />

dol`nost.<br />

^len 92<br />

Odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

mo`e da odredi i <strong>na</strong>dle`niot sud za re{avawe po barawe za<br />

povtoruvawe <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta postapka podneseno vo korist <strong>na</strong><br />

osudenoto lice i po barawe za vonredno preispituvawe <strong>na</strong><br />

pravosil<strong>na</strong> presuda, pod uslovite predvideni so zakon.<br />

________________________<br />

191


1. Tretiot poseben slu~aj <strong>na</strong> odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda isto kako i vtoriot e<br />

opredelen od procesno pravni pri~ini. Ovde odlagaweto mo`e da go<br />

odredi <strong>na</strong>dle`niot sud za re{avawe po barawe za povtoruvawe <strong>na</strong><br />

krivi~<strong>na</strong>ta postapka podneseno vo korist <strong>na</strong> osudenoto lice, pod<br />

uslovi predvideni vo zakon. Vo ovaa smisla spored ~l. 396 st. 4 ZKP:<br />

Ako sudot smeta, so ogled <strong>na</strong> podnesenite dokazi, deka osudenikot vo<br />

povtore<strong>na</strong>ta postapka mo`e da bide osuden <strong>na</strong> takva kaz<strong>na</strong> {to so<br />

zasmetuvawe <strong>na</strong> ve}e izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> bi trebalo da se pu{ti <strong>na</strong><br />

sloboda, ili deka mo`e da bide osloboden od obvinenieto, }e opredeli<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> presudata da se odlo`i odnosno pre}ine.<br />

2. ^etvrtiot poseben slu~aj <strong>na</strong> odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda isto taka e vo racete <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>dle`niot sud toga{ koga odlu~uva po barawe za vonredno preispituvawe<br />

<strong>na</strong> pravosil<strong>na</strong>ta presuda, pod uslovi opredeleni so zakon. Ovoj<br />

procesen osnov spored ~l. 414 ZKP glasi: Barawe za vonredno<br />

preispituvawe <strong>na</strong> pravosil<strong>na</strong>ta presuda mo`e da podnesat osudeniot i<br />

branitelot (st. 1). Prvostepeniot sud ili sudot <strong>na</strong>dle`en za<br />

odlu~uvawe za baraweto, mo`e, so ogled <strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> baraweto da<br />

opredeli da se odlo`i odnosno da se pre}ine izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

pravosil<strong>na</strong>ta presuda (st. 5).<br />

^len 93<br />

(1) Nadle`niot sud }e ja otfrli kako nedopu{te<strong>na</strong> povtorno<br />

podnese<strong>na</strong>ta molba za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

(2) Povtorno podnese<strong>na</strong>ta molba ne go odlaga po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

________________________<br />

Odredbata pretstavuva novi<strong>na</strong> vo <strong>ZIS</strong>. Taa proizleze ottamu<br />

{to vo mi<strong>na</strong>toto osudenoto lice ima{e pravo da podnesuva bezgrani-<br />

~en broj molbi za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Na toj <strong>na</strong>~in mo`e{e vo nedogled da se izbegnuva po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta so {to mu se protivre~e{e <strong>na</strong> <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong><br />

brzo i efikasno postapuvawe vo izvr{uvaweto i <strong>na</strong> <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong><br />

pravdata.<br />

192


3. Priem <strong>na</strong> osudeni lica<br />

^len 94<br />

(1) Pri priemot <strong>na</strong> osudenoto lice vo ustanovata se utvrduva<br />

negoviot identitet vrz osnova <strong>na</strong> podatocite vo li~<strong>na</strong>ta karta ili<br />

druga isprava podob<strong>na</strong> za utvrduvawe <strong>na</strong> identitetot.<br />

(2) Podatocite vo presudata za osudenoto lice treba da se<br />

identi~ni so podatocite sodr`ani vo li~nite ispravi vrz osnova <strong>na</strong><br />

koi se utvrduva identitetot <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

(3) Osudenoto lice pri priemot vo ustanovata se fotografira<br />

i daktiloskopira.<br />

________________________<br />

1. So doa|aweto <strong>na</strong> osudenoto lice vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova zapo~nuva procedurata <strong>na</strong> negoviot priem <strong>na</strong> takov <strong>na</strong>~in {to<br />

zadol`eniot rabotnik <strong>na</strong>jprvin go bara negoviot upaten akt. Vrz<br />

osnova <strong>na</strong> upatniot akt koj slu`i kako osnoven dokument <strong>na</strong> priemot se<br />

vr{i sogleduvawe <strong>na</strong> istovetnosta <strong>na</strong> podatocite sodr`ani vo presudata<br />

{to sudot prethodno i ja dostavil <strong>na</strong> ustanovata. Sledniot ~ekor<br />

e utvrduvawe <strong>na</strong> identitetot <strong>na</strong> osudenikot soglasno generaliite {to<br />

za nego se <strong>na</strong>vedeni vo upatniot akt i presudata koj se doka`uva so<br />

prilo`uvawe <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> karta ili druga isprava (paso{, slu`be<strong>na</strong> legitimacija<br />

i sl.) podob<strong>na</strong> za utvrduvawe <strong>na</strong> identitetot.<br />

Ako so ogled <strong>na</strong> prethodnoto ne mo`e da se utvrdi identitetot <strong>na</strong><br />

osudenoto lice, ili pak nesporno se utvrdi deka toa la`no se pretstavilo,<br />

liceto se zadr`uva vo ustanovata i za toa ved<strong>na</strong>{ se izvestuva<br />

Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti zaradi utvrduvawe <strong>na</strong> negoviot<br />

vistinski identitet ili zaradi negovo gonewe.<br />

Priemot se vr{i vo poseb<strong>na</strong> prostorija. Vo nea osudenite lica<br />

se presoblekuvaat i se pretresuvaat. Po pretresot osudenite lica se<br />

kapat i dokolku ne raspolagaat so sopstven ve{, obleka i sredstva za<br />

higie<strong>na</strong> i nega <strong>na</strong> teloto, gi dobivaat od ustanovata. Pokraj utvrduvaweto<br />

<strong>na</strong> identitetot <strong>na</strong> osudenoto lice, priemot se sostoi i vo merewe<br />

<strong>na</strong> te`i<strong>na</strong>ta i visi<strong>na</strong>ta, daktiloskopirawe, fotografirawe, lekarski<br />

pregled i odzemawe <strong>na</strong> predmetite {to ne smeeat da se dr`at vo<br />

ustanovata. Mereweto, zemaweto <strong>na</strong> otpe~atoci od prstite, fotografiraweto<br />

i lekarskiot pregled se prezemaat i protiv voljata <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice.<br />

2. Na~inot <strong>na</strong> predavawe i ~uvawe <strong>na</strong> predmetite {to mu pripa|aat<br />

<strong>na</strong> osudenicite lica e ureden so Pravilo 43 SMP i Pravilo 48<br />

EZP.<br />

193


Pravilo 43 SMP: (1) Parite, predmetite od vrednost, oblekata<br />

i drugite predmeti {to mu pripa|aat, a koi spored pravilnikot<br />

zatvorenikot pri priemot vo zavodot ne smee da gi zadr`i, treba da se<br />

ostavat <strong>na</strong> sigurno mesto. Prita mora da se sostavi spisok <strong>na</strong> tie<br />

predmeti {to treba da bide potpi{an od zatvorenikot. Treba da se<br />

prezemat i merki tie predmeti da se so~uvaat vo dobra sostojba.<br />

(2) Pri pu{taweto <strong>na</strong> zatvorenikot <strong>na</strong> sloboda tie predmeti i<br />

pari mora da mu se vratat, osven parite {to mo`el da gi potro{i,<br />

predmetite koi moral da gi isprati <strong>na</strong>dvor od zavodot i oblekata koja<br />

trebalo od higienski pri~ini da se uni{ti. Zatvorenikot mora da<br />

potpi{e potvrda za predmetite i parite {to mu se vrateni.<br />

(3) Sprema vrednostite i predmetite {to zatvorenikot gi<br />

primil od <strong>na</strong>dvor se primenuvaat isti pravila.<br />

(4) Ako za vreme <strong>na</strong> priemot zatvorenikot pri sebe imal lekovi<br />

ili opojni sredstva za <strong>na</strong>~inot kako }e se postapi so niv odlu~uva<br />

lekar.<br />

Pravilo 48 EZP: (1) Site pari, vrednosti i osta<strong>na</strong>tiot imot<br />

{to mu pripa|a <strong>na</strong> zatvorenicite, a tie spored propisite <strong>na</strong><br />

ustanovata ne smeedat da gi zadr`at pri vleguvaweto vo ustanovata,<br />

mora da se deponiraat <strong>na</strong> sigurno mesto. Popi{anite predmeti mora da<br />

gi potpi{e zatvorenikot. Mora da se prezemat potrebnite merki za<br />

so~uvuvawe <strong>na</strong> tie predmeti vo dobra sostojba. Ako se poka`e<br />

neophodno uni{tuvaweto <strong>na</strong> bilo koj od tie predmeti, toa mora da se<br />

zabele`i i da se izvesti zatvorenikot.<br />

(2) Pri otpu{taweto <strong>na</strong> zatvorenikot od ustanovata takvite<br />

predmeti i pari mora da se vratat, osven ako se slu~ilo ovlasteno<br />

podigawe <strong>na</strong> pari ili ispra}awe <strong>na</strong> bilo koj del od toj imot <strong>na</strong>dvor od<br />

ustanovata, ili ako od zdravstveni pri~ini bilo nu`no da se uni{ti<br />

del od toj imot. Zatvorenikot mora da go potpi{e primaweto <strong>na</strong><br />

predmetite ili vra}aweto <strong>na</strong> parite.<br />

(3) Site pari ili imot {to zatvorenikot }e gi primi od <strong>na</strong>dvor<br />

treba da se tretiraat <strong>na</strong> ist <strong>na</strong>~in, osven ako se <strong>na</strong>meneti ili<br />

dozvoleni za koristewe vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

(4) Ako zatvorenikot vnese nekoi lekovi, zatvorskiot lekar<br />

mora da odlu~i za niv<strong>na</strong>ta upotreba.<br />

Predmetite koi slu`at za ednostav<strong>na</strong> nega <strong>na</strong> teloto i ne se<br />

opasni, fotografii <strong>na</strong> negovite bliski (sopruga, deca i roditeli),<br />

ven~alen prsten (burma), zapalka i cigari, biblija i drugi pobo`ni<br />

knigi i predmeti od negovata veroispoved, osudenoto lice mo`e da gi<br />

zadr`i.<br />

Protezi, ortopedski i drugi pomagala koi zatvorenikot gi<br />

koristi mu se ostavaat <strong>na</strong> zatvorenikot. Vo slu~aj <strong>na</strong> somenenie deka<br />

194


tie predmeti so ogled <strong>na</strong> negovata sostojba ne mu se potrebni se bara<br />

mislewe od lekarot <strong>na</strong> ustanovata. Pri priemot vo ustanovata<br />

donesenite lekarstva od osudenikot mu se ostavaat dokolku za toa, po<br />

izjasnuvawe <strong>na</strong> lekarot <strong>na</strong> ustanovata, od aspekt <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>at nega<br />

ne postojat somnenija.<br />

Predmetite koi <strong>na</strong> osudenite lica pri li{uvaweto od sloboda<br />

im se odzemaat ili podoc<strong>na</strong> se ostavaat <strong>na</strong> ~uvawe, uredno se popi{uvaat.<br />

3. Ako za vreme <strong>na</strong> priemot se poka`e deka voveduvaweto vo<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta upatuva kon toa deka liceto {to treba da se<br />

primi e breme<strong>na</strong> `e<strong>na</strong>, seriozno bolno lice ili deka ima serioz<strong>na</strong><br />

povreda, ili deka e vo druga lo{a teles<strong>na</strong> ili du{ev<strong>na</strong> sostojba, ustanovata<br />

ved<strong>na</strong>{ go izvestuva osnovniot sud {to go upatil osudenoto<br />

lice <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta so barawe itno da se prekine izvr{uvaweto.<br />

Osudenoto lice se prima vo ustanovata, i, do donesuvaweto <strong>na</strong><br />

re{enieto za prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, se ~uva <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to treba da gi<br />

isklu~i site {teni vlijanija vrz negovoto zdravje i zdravjeto <strong>na</strong> drugite<br />

osudenici. Za vakviot priem ved<strong>na</strong>{ se izvestuva i Direkcijata.<br />

^len 95<br />

(1) Podatocite za denot i ~asot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> osudenoto lice<br />

vo ustanovata, negoviot identitet, brojot <strong>na</strong> upatniot akt i brojot i<br />

datumot <strong>na</strong> presudata, podatocite od ispituvaweto <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong><br />

osudenoto lice i izve{tajot za negovata zdravstve<strong>na</strong> sostojba se<br />

zapi{uvaat, kompletiraat i ~uvaat kako slu`beni dokumenti od<br />

doverliva priroda koi im se dostapni samo <strong>na</strong> ovlastenite slu`beni<br />

lica.<br />

(2) Po priemot, osudenoto lice se upatuva vo oddelenieto za<br />

ispituvawe <strong>na</strong> li~nosta i za utvrduvawe <strong>na</strong> tretmanot i<br />

postapuvaweto so nego (priemno oddelenie). Vo ova oddelenie<br />

osudenoto lice ostanuva <strong>na</strong>jmnogu 30 de<strong>na</strong>.<br />

(3) Vo ustanovite vo koi se izvr{uva kaz<strong>na</strong>ta zatvor do dve<br />

godini vo priemnoto oddelenie osudenoto lice se zadr`uva do 15<br />

de<strong>na</strong>.<br />

_______________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so ~l. 18 od Ustavot, kade se veli:<br />

Se garantiraat tajnosta <strong>na</strong> li~nite podatoci. Na gra|anite im se<br />

garantira za{tita od povreda <strong>na</strong> li~niot integritet {to proizleguva<br />

od registriraweto <strong>na</strong> informacii za niv preku obrabotka <strong>na</strong><br />

podatoci.<br />

195


Odredbata e vo soglasnost i so Pravilo 7 SMP. (1) Vo sekoe<br />

mesto kade {to ima zatvorenici treba uredno da se vodi povrzan i<br />

paginiran regiastar vo koj za sekoj zatvorenik }e bide <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~en: a)<br />

negoviot identitet, b) pri~inite za negovoto zatvarawe i <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong>ta<br />

vlast koja ja donela odlukata za zatvaraweto, c) denot i ~asot <strong>na</strong><br />

priemot i otpu{taweto.<br />

(2) Nikoj ne mo`e da bide primen vo zavod bez poplnova`<strong>na</strong><br />

isprava so koja se <strong>na</strong>reduva zatvaraweto, ~ii poedinosti prethodno }e<br />

bidat vpi{ani vo registarot.<br />

Soodvetnoto <strong>na</strong> prethodnoto se odnesuvat i Pravilo 7 i 10 EZP.<br />

Pravilo 7: (1) Nitu edno lice ne smee da se primi vo ustanovata<br />

bez pravosilen <strong>na</strong>log za priveduvawe.<br />

(2) Va`nite podrobnosti okolu priemot i zatvaraweto treba<br />

ved<strong>na</strong>{ da se zabele`at.<br />

Pravilo 8: Sekade kade ima zatvorenici treba da postoi<br />

kompleten i dobro ~uvan dokument so slednive podatoci za sekoj<br />

primen zatvorenik: a) identitetot <strong>na</strong> zatvorenikot, b) pri~inite <strong>na</strong><br />

zatvaraweto i koj go izdal <strong>na</strong>logot za zatvarawe, c) denot i ~asot <strong>na</strong><br />

zatvaraweto i otpu{taweto<br />

Pravilo 9: Postapkite za priem treba da bidat prilagodeni <strong>na</strong><br />

osnovnite <strong>na</strong>~ela <strong>na</strong> Pravilata i potrebata da im se pomogne <strong>na</strong><br />

zatvorenicite da gi re{at svoite itni i li~ni problemi.<br />

Pravilo 10: (1) Po priemot treba ved<strong>na</strong>{ da se sostavi celosen<br />

izve{taj so va`nite informacii za momental<strong>na</strong>ta situacija so<br />

perso<strong>na</strong>lot i programata za rabota so sekoj zatvorenik vo soglasnost<br />

so <strong>na</strong>jdolgoto predvideno traewe <strong>na</strong> zatvorskata kaz<strong>na</strong>, i da mu se<br />

dostavi <strong>na</strong> direktorot kako informacija ili za potvrduvawe <strong>na</strong><br />

negovata va`nost.<br />

(2) Vo takvite izve{tai sekoga{ mora da bide sodr`an i<br />

izve{taj <strong>na</strong> lekarot kako i izve{taite <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot za zatvorenicite<br />

za koi e zadol`en.<br />

(3) Izve{taite i informaciite za zatvorenikot mora da osta<strong>na</strong>t<br />

doverlivi, da gi sodr`at <strong>na</strong>jnovite podatoci i da im bidat dostapni <strong>na</strong><br />

javno ovlasteni lica.<br />

V. Upatstvo za vidot <strong>na</strong> evidencijata, sodr`i<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

vodeweto <strong>na</strong> mati~nite knigi i li~niot list za osudenite i pritvorenite<br />

lica i za maloletnicite <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> zavodska merka,<br />

SV SRM 1982/48).<br />

2. Podatocite za osudenoto lice koe e primeno vo kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova se zapi{uvaat vo mati~<strong>na</strong>ta kniga <strong>na</strong> osudenite i<br />

vo li~niot list vo koi se vnesuvaat i site promeni {to }e <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>t vo<br />

tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. (V. Upatstvo za vidot <strong>na</strong> evidenc-<br />

196


ijata, sodr`i<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> vodeweto <strong>na</strong> mati~nite knigi i li~niot<br />

list za osudenite i pritvorenite lica i za maloletnicite <strong>na</strong> koi<br />

im e izre~e<strong>na</strong> zavodska merka (SV SRM 1982/48). Site podatoci za<br />

osudenikot utvrdeni vo postapkata za negoviot priem se zapi{uvaat<br />

kompletiraat i ~uvaat kako slu`beni dokumenti od doverliva priroda<br />

i soz<strong>na</strong>nijata za niv se tretiraat kako slu`be<strong>na</strong> taj<strong>na</strong>. Do niv mo`at da<br />

imaat pristap samo ovlastenite slu`beni lica koi rabotat vo oblasta<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite.<br />

Navedenite i drugi podatoci od dosieto <strong>na</strong> osudenoto lice mo`e<br />

da gi koristi i sudot vo postapkata za davawe usloven otpust,<br />

~lenovite <strong>na</strong> Komisijata za pomiluvawe <strong>na</strong> Pretsedatelot <strong>na</strong> Republikata<br />

vo postapkata za pomiluvawe i Anket<strong>na</strong>ta komisija <strong>na</strong> Sobranieto<br />

<strong>na</strong> Republika Makedonija pri izgotvuvaweto <strong>na</strong> nivnite izve-<br />

{tai.<br />

Ovie podatoci mo`at da go koristat i <strong>na</strong>u~ni i stru~ni<br />

rabotnici isklu~ivo vo <strong>na</strong>u~no istra`uva~ki celi no samo po prethodno<br />

dobieno odobrenie (re{enie) <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

Kon baraweto za dobivawe takvo odobrenie treba da se prilo`at: 1.<br />

podatoci za istra`uva~ot, 2. <strong>na</strong>u~no istra`uva~ka skica (ili proekt)<br />

usvoe<strong>na</strong> od Nau~no-<strong>na</strong>staven sovet <strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong> ustanova (fakultet,<br />

institut) vo koja mora da bidat <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~eni celite <strong>na</strong> istra`uvaweto,<br />

istra`uva~kiot primerok i di<strong>na</strong>mikata <strong>na</strong> istra`uvaweto, i 3.<br />

dokolku se raboti za izrabotka <strong>na</strong> semi<strong>na</strong>rska rabota, magisterski<br />

trud ili doktorska disertacija - soodvet<strong>na</strong> potvrda za mentorot, odnosno<br />

komisijata opredele<strong>na</strong> za odbra<strong>na</strong> <strong>na</strong> trudot.<br />

Obemot, <strong>na</strong>~inot i vremeto <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> podatocite se<br />

<strong>na</strong>z<strong>na</strong>~uva vo odobrenieto, a korisnikot <strong>na</strong> podatocite po zavr{e<strong>na</strong>ta<br />

rabota e dol`en do Direkcijata da dostavi eden oprimerok od kone~no<br />

izgotveniot trud.<br />

Vo site slu~ai <strong>na</strong> koristewe <strong>na</strong> podatocite od dosieto <strong>na</strong><br />

osudenikot treba da se vodi osobe<strong>na</strong> smetka deka soglasno ~l. 103 st. 3<br />

KZ, podatocite za bri{a<strong>na</strong>ta osuda ne smeat da mu se davat nikomu. Od<br />

nego mo`at da se izvlekuvaat i davaat <strong>na</strong> uvid samo onie podatoci {to<br />

ne se bri{ani od kazne<strong>na</strong>ta evidencija (za davawe podatoci od<br />

kazne<strong>na</strong>ta evidencija za osuda {to ne e bri{a<strong>na</strong> v. ~l. 106 KZ). Ova e<br />

posebno z<strong>na</strong>~ajno, za{to soglasno ~l. 7 UKE bri{eweto <strong>na</strong> osudata se<br />

vr{i so poni{tuvawe <strong>na</strong> celokup<strong>na</strong>ta dokumentacija vo odnos <strong>na</strong><br />

osudite. Toa me|utoa ne e, i ne smee da bide slu~aj, so podatocite<br />

sodr`ani vo osudeni~koto dosie koi mora trajno da se ~uvaat. Ottamu<br />

vo osudeni~koto dosie ~esto ima podatoci za opredeleni osudi koi<br />

soglasno ~l. 103 st. 3 se bri{ani i ne smeat da mu se dadat nitu <strong>na</strong><br />

organite ili poedincite predvideni vo ~l. 106 st. 3, 4 i 6 KZ. Iako<br />

197


zakonodavecot propu{til da predvidi odredba za bri{ewe <strong>na</strong><br />

izre~enite vospitni merki, treba da se zeme deka e identi~<strong>na</strong><br />

sostojbata i so podatocite za izre~enite vospitni merki, koi soglasno<br />

~l. 95 st. 3 KZ smeat da im se dadat <strong>na</strong> tamu <strong>na</strong>vedenite organi. Tokmu<br />

zatoa odobrenieto za bilo kakvo koristewe <strong>na</strong> podatoci od kaznenopopravnite<br />

ustanovi ili od vospitno-poprvaniet domovi podle`i <strong>na</strong><br />

posebno odobrenie od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

Na identi~en <strong>na</strong>~in treba da se tolkuvaat i odredbite od ~l. 19<br />

st. 1 ZS i ~l. 131 ZKP.<br />

3. So odredbite od ~l. 95 st. 2 i 3 i ~l. 96 e regulira<strong>na</strong> materijata<br />

za postavenosta i funkcioniraweto <strong>na</strong> priemnite oddelenija <strong>na</strong><br />

kazneno-popravnite ustanovi.<br />

Vo sekoja kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova zadol`itelno se osniva<br />

priemno oddelenie vo koe osudenikot mora da se smesti ved<strong>na</strong>{ po<br />

zavr{uvaweto <strong>na</strong> formalnostite okolu negoviot priem. Vo priemno<br />

oddelenie <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova vo koja se izvr{uva kaz<strong>na</strong><br />

zatvor vo visi<strong>na</strong> do 2 godini, osudenoto lice se zadr`uva <strong>na</strong>jmnogu 15<br />

de<strong>na</strong>, a vo ustanovite vo koi se izvr{uva kaz<strong>na</strong> zatvor <strong>na</strong>d 2 godini -<br />

<strong>na</strong>jmnogu 30 de<strong>na</strong>. Vo priemnoto oddelenie se vr{i prou~uvawe <strong>na</strong><br />

li~nosta <strong>na</strong> osudenikot spored <strong>na</strong>u~ni metodi od kriminolo{ki,<br />

medicinsko, psiholo{ko i psihijatrisko gledi{te, a potoa se vr{i<br />

klasifikacija <strong>na</strong> osudenoto lice i se odreduva <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

postapuvaweto. Upatstvo za klasifikacija <strong>na</strong> osudenite lica donesuva<br />

direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova vo soglasnost so direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata.<br />

Od ovie odredbi proizleguva deka <strong>na</strong>jva`<strong>na</strong>ta funkcija {to<br />

treba da se ostvari vo priemnoto oddelenie e sestranoto ispituvawe<br />

<strong>na</strong> strukturata <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice za da se zadovolat<br />

barawata <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta individualizacija, klasifikacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica i prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>na</strong>joptimalni merki <strong>na</strong><br />

tretman. Me|utoa priemnoto oddelenie ima drugi funkcii. Kako<br />

negova vtora funkcija se istaknuva odgovaraweto <strong>na</strong> potrebata <strong>na</strong> {to<br />

podosleden <strong>na</strong>~in da se izvr{i prifa}aweto <strong>na</strong> osudenoto lice, za{to<br />

toa za nego e <strong>na</strong>j~esto prv kontakt so zatvorskata zaednica. Poradi toa<br />

nu`no e <strong>na</strong> osudenoto lice da mu se ostavi opredelen period <strong>na</strong><br />

prilagoduvawe <strong>na</strong> zatvorskite uslovi i <strong>na</strong> re`imot <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Priemnoto kako otpusno oddelenie pretstavuva i ed<strong>na</strong><br />

skala <strong>na</strong> koja se zadr`uva osudenoto lice pred negovoto otpu{tawe<br />

poradi podgotvuvawe za polesno i pobezbolno vklu~uvawe vo slobodniot<br />

`ivot. Vo teorijata se istaknuva u{te ed<strong>na</strong> zada~a <strong>na</strong> priemnite<br />

oddelenija za koja mora postojano da se vodi smetka za{to vo toj<br />

198


pogled vo praktikata malku e storeno. Se raboti za gri`livo<br />

sobirawe, sreduvawe i obrabotka <strong>na</strong> dobienite podatoci od izvr{enite<br />

prou~uvawa <strong>na</strong> li~nosta kako sredstvo za ostvaruvawe <strong>na</strong> opredeleni<br />

<strong>na</strong>u~ni celi svrzani so objasnuvaweto <strong>na</strong> fenomenologijata i<br />

etiologijata <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>litetot i u<strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> metodite za<br />

prou~uvawe <strong>na</strong> li~nosta i metodite {to se primenuvaat vo prevospituvaweto<br />

<strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> storitelot <strong>na</strong> krivi~noto delo.<br />

Po opservacijata <strong>na</strong> sekoe osudenoto lice so kaz<strong>na</strong> zatvor <strong>na</strong>d<br />

ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> se izgotvuva plan za izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Vo toj plan<br />

osobeno se utvrduva: predvidenoto rabotno mesto, potreb<strong>na</strong>ta {kolsko<br />

i stru~no obrazovanie i potreb<strong>na</strong>ta lekarska gri`a i nega. Vo tekot<br />

<strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta planot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

periodi~no se prilagoduva vrz osnova <strong>na</strong> izvr{e<strong>na</strong>ta klasifikacija<br />

<strong>na</strong> zatvorenikot ili izve{taite <strong>na</strong> kompetentnite zatvorski slu`bi.<br />

4. Za problemite <strong>na</strong> prou~uvawe <strong>na</strong> li~nosta vo priemnite<br />

oddelenija v. Penologija 2, str. 128-132.<br />

^len 96<br />

Vo priemnoto oddelenie osudenoto lice se zapoz<strong>na</strong>va so<br />

ku}niot red vo ustanovata, pravata i obvrskite za vreme <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto ostvaruvawe.<br />

________________________<br />

Prakti~en <strong>na</strong>~in za ostvaruvawe <strong>na</strong> obvrskite <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l {to proizleguvaat od ovaa odredba e <strong>na</strong>jprvin postoeweto <strong>na</strong><br />

relevantni odredbi vo ku}nite redovi <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi<br />

i drugite propisi koi se odnesuvaat <strong>na</strong> pravata i obvrskite,<br />

odnosno zatvorskata discipli<strong>na</strong>. Natamu e bitno <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>~ajnite odredbi<br />

od <strong>ZIS</strong>, ku}nite redovi i drugite propisi da se umno`eni vo forma<br />

<strong>na</strong> bro{uri ili plakati i letoci {to mora da im se predadat <strong>na</strong><br />

osudenite lica i da se istak<strong>na</strong>t <strong>na</strong> vidni mesta vo ustanovata. Vo ovaa<br />

smisla spored Pravilo 41(1) EZP <strong>na</strong> sekoja zatvorenik pri<br />

vleguvaweto vo ustanovata treba da mu se dade pisme<strong>na</strong> informacija vo<br />

vrska so propisite koi va`at za tretmanot <strong>na</strong> oprededle<strong>na</strong> kategorija<br />

<strong>na</strong> zatvoreenici, za disciplinskite barawa <strong>na</strong> ustanovata, za propi{aniot<br />

<strong>na</strong>~in <strong>na</strong> barawe <strong>na</strong> informacii, kako i za site osta<strong>na</strong>ti<br />

elementi nu`ni za ostvaruvawe <strong>na</strong> pravata i dol`nostite <strong>na</strong><br />

zatvorenicite i prilagoduvawe <strong>na</strong> `ivotot vo ustanovata. Posebno<br />

treba da se istakne deka e mnogu va`no osnovnite informacii {to im<br />

se nu`ni <strong>na</strong> osudenite lica da se dobijat vo pisme<strong>na</strong> forma ve}e pri<br />

priemot vo ustanovata. Ako ne e mo`no sekoe osudeno lice da dobie<br />

199


svoj sopstven prira~nik so informacii, so nu`nite pravila i aspekti<br />

<strong>na</strong> zatvorskiot `ivot treba da se zapoz<strong>na</strong>e vo postapkata <strong>na</strong> priemot<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l {to e zadol`en za toa.<br />

So ogled <strong>na</strong> toa {to vo <strong>na</strong>{ata zemja postojat pove}e <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosti<br />

neophodno e tie bro{uri i plakati da bidat umno`eni i <strong>na</strong><br />

jazicite {to tie gi koristat. Vo zatvorite so broj<strong>na</strong> populacija <strong>na</strong><br />

stranski zatvorenici vo podgotovkata <strong>na</strong> takvi informaciski materijali<br />

treba da se imat predvid nivnite jazi~ki pote{kotii i ottamu<br />

istite da se prevedat <strong>na</strong> jazikikot <strong>na</strong> koj {to zboruvat <strong>na</strong>jgolemiot<br />

broj od niv. Vo slu~aite koga so ogled <strong>na</strong> nez<strong>na</strong>~itelniot broj stranci<br />

{to zboruvaat <strong>na</strong> eden jazik ne e vozmo`no da se podgotvat takvi<br />

materijali <strong>na</strong> site jazici, zatvorskata uprava treba da vlo`i usilbi<br />

usmeno da im se prevedat barem osnovnite odredbi od tie propisi<br />

u{te pri nivniot priem vo ustanovata. Usmenoto informirawe <strong>na</strong><br />

site osudenici e obvrska <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l i vo odnos <strong>na</strong> site<br />

osta<strong>na</strong>ti osudenici duri i toga{ koga e postig<strong>na</strong>to <strong>na</strong>jsoodvetno<br />

informirawe so pomo{ <strong>na</strong> pismenite sredstva za informirawe. Ova e<br />

osobeno z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> obvrska kon nepismenite osudni lica <strong>na</strong> koi {to<br />

potrebnite informacii sekoga{ treba da im se prenesat usmeno.<br />

Osnovniot uslov da se postigne toa e me|utoa, <strong>na</strong>jprvin samiot zatvorski<br />

perso<strong>na</strong>l da e informiran (zapoz<strong>na</strong>en) so site propisi i pravilata<br />

{to se sodr`ani vo niv. Ova mo`e i treba da se ostvari preku<br />

soodvet<strong>na</strong> programa za obuka <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. Zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l treba da se oostru~uva i pottiknuva <strong>na</strong> osudenite lica da im<br />

izdava pismeni informacii i da se gri`i tie vo celost da se<br />

iskoristat. Na toj <strong>na</strong>~in perso<strong>na</strong>lot mo`e da pridonese kon sozdavawe<br />

<strong>na</strong> op{ta atmosfera {to z<strong>na</strong>~itelno }e gi podobri nivnite li~ni<br />

odnosi so osudenite lica i }e gi dovede vo soglasnost so niv<strong>na</strong>ta uloga<br />

vo tretmanot <strong>na</strong> osudenite.<br />

Nakratko vo priemnoto oddelenie osudenoto lice treba da se<br />

zapoz<strong>na</strong>e so ku}niot red, so ograni~enite prava odnosno dol`nosti<br />

koi gi ima za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, so <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvaweto<br />

<strong>na</strong> negovite prava i so disciplinkite kazni koi mo`e da<br />

bidat izre~eni protiv nego kako i so pogodnostite so koi mo`e da se<br />

stekne. Za vreme <strong>na</strong> negoviot prestoj vo priemnoto oddelenie, vsu{-<br />

nost, se ostvaruvat site aktivnosti od z<strong>na</strong>~ewe za soodvetno vklu~uvawe<br />

<strong>na</strong> osudenikot vo `ivotot i rabotata vo ustanovata i se oformuva<br />

programata za negoviot tretman. Ottamu zatvorskata uprava ima<br />

poseb<strong>na</strong> dol`nost da mu posveti posebno vnimanie <strong>na</strong> ovoj podgotvitelen<br />

period za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Vpro~em, po zavr{uvaweto <strong>na</strong><br />

ovoj period so osudenikot se sklu~uva ili ne se sklu~uva spogodba za<br />

treman<br />

200


V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 95 i 162.<br />

^len 97<br />

(1) Za priemot <strong>na</strong> osudenoto lice vo ustanovata ved<strong>na</strong>{ se<br />

izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

(2) Ustanovata e dol`<strong>na</strong> za priemot <strong>na</strong> osudenoto lice da go<br />

izvesti <strong>na</strong>dle`niot Centar za socijalni raboti ako osudenoto lice<br />

ima maloletni deca ili drugi lica za koi edinstveno samo toj se<br />

gri`i.<br />

________________________<br />

1. Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e dol`<strong>na</strong> za priemot <strong>na</strong><br />

osudenite lica ved<strong>na</strong>{, {to z<strong>na</strong>~i <strong>na</strong>jitno da go izvesti <strong>na</strong>dle`niot<br />

sud. Soglasno terminot ved<strong>na</strong>{, iako zakonot toa izri~no ne go opredelil,<br />

izvestuvaweto ke bide blagovremeno ako e ostvareno vo istiot<br />

den ili vo <strong>na</strong>rednite dva de<strong>na</strong> od izvr{eniot priem. Ova tolkuvawe e<br />

logi~ni i opravdano osobeno ottamu {to vo praktikata mo`e da se<br />

slu~i priemot <strong>na</strong> osudenoto lice da bide izvr{en kon krajot <strong>na</strong> rabotniot<br />

den, popladne ili vo neraboten den.<br />

Itnoto izvestuvawe e obvrska <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

ne samo toga{ koga osudenoto lice uredno se javilo zaradi zapo~nuvawe<br />

so izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, tuku i toga{ koga voop{to ne se<br />

javilo vo <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~eniot den so upatniot akt.<br />

Spored ~l. 98 st. 2 <strong>ZIS</strong> od 1979 za izvestuvawe <strong>na</strong> sudot be{e<br />

opredelen rok od 8 de<strong>na</strong>.<br />

2. Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e dol`<strong>na</strong> da go izvesti i<br />

centarot za socijalni raboti no samo za po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor i samo toga{ ako osudenoto lice ima maloletni deca<br />

i drugi lica za koi edinstveno toj se gri`i. Iako zakonot ovaa<br />

obvrska ne ja vrzuva so opredelen rok, toa e upatno da go stori ved<strong>na</strong>{<br />

po sozdavaweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenite okolnosti.<br />

Glava H<br />

POLO@BA NA OSUDENITE LICA<br />

1. Klasifikacija <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 98<br />

Poa|aj}i od op{tite <strong>na</strong>~ela za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor i<br />

polo`bata <strong>na</strong> osudenoto lice opredele<strong>na</strong> so sudskata presuda, kako i<br />

od celite i kriteriumite <strong>na</strong> klasifikacijata, stru~niot tim <strong>na</strong><br />

201


ustanovata i direktorot ja utvrduvaat klasifikacijata, smestuvaweto,<br />

programata za tretman i rabotnoto anga`irawe <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice.<br />

________________________<br />

Vo sovremenite penitencijarni sistemi vo koi resocijalizacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica sî u{te se istaknuva kako ed<strong>na</strong> od bitnite celi <strong>na</strong><br />

kaznuvaweto i postapuvaweto posebno mesto dobiva normiraweto <strong>na</strong><br />

onie aspekti od `ivotot i povedenieto vo ustanovata koi se nu`ni za<br />

opredeluvawe <strong>na</strong> polo`bata <strong>na</strong> osudenite lica. Stanuva zbor za zbir<br />

<strong>na</strong> propisi vneseni vo zakon {to se inspirirani od humanisti~kite<br />

streme`i za postignuvawe polezni efekti od kaznuvaweto sprema<br />

~ovekot komu mu e odzeme<strong>na</strong> slobodata kako ed<strong>na</strong> od negovite <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>~ajni<br />

vrednosti. Toa se normi koi so ogled <strong>na</strong> svojata sodr`i<strong>na</strong> imaat<br />

dvojno z<strong>na</strong>~ewe. So niv <strong>na</strong>jprvin, <strong>na</strong> <strong>na</strong>jdirekten <strong>na</strong>~in se opredeluvaat<br />

bitnite faktori {to go utvrduvaat osudeni~kiot status, no i takvi<br />

normi so koi ednovremeno se poka`uva op{testve<strong>na</strong>ta gri`a ili<br />

negri`a za ~ovekot od kade se ceni i karakterot <strong>na</strong> penitencijarniot<br />

sistem <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> zemja. Nakratko obemot i kvalitetot <strong>na</strong> sozdadenite<br />

uslovi za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i slobodite, pravata i obvrskite {to<br />

vo tie ramki im se zagarantirani <strong>na</strong> osudenite, uka`uvaat <strong>na</strong> poim koj<br />

vo penolo{kata literatura voobi~aeno se iscrpuva preku sogladuvaweto<br />

<strong>na</strong> propisite {to se odnesuvaat <strong>na</strong>: 1. smestuvaweto, ishra<strong>na</strong>ta i<br />

oblekata <strong>na</strong> osudenite, 2. pravata i dol`nostite <strong>na</strong> osudenite, 3.<br />

odr`uvaweto <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta i 4. pogodnostite <strong>na</strong> osudenite<br />

lica.<br />

Za polo`bata <strong>na</strong> osudenite lica vo kazneno-popravnite ustanovi<br />

v. Penologija 2, str.281-306.<br />

Za op{tite <strong>na</strong>~ela <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaznite li{uvawe od<br />

sloboda v. Penologija 2, str. 99-110.<br />

Za celite i kriteriumite <strong>na</strong> klasifikacijata <strong>na</strong> osudenite lica<br />

v. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 13-17 i Penologija 2, str.133-158.<br />

2. Smestuvawe <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 99<br />

Prostoriite za smestuvawe <strong>na</strong> osudenite lica treba da gi<br />

ispolnuvaat osnovnite higienski uslovi i da bidat soobrazeni so<br />

klimatskite uslovi <strong>na</strong> sredi<strong>na</strong>ta, da bidat soodvetno opremeni, da go<br />

ovozmo`uvaat potrebnoto provetruvawe i vo niv da <strong>na</strong>vleguva<br />

dovolno dnev<strong>na</strong> svetli<strong>na</strong>.<br />

202


________________________<br />

Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 10 SMP kade se veli:<br />

Site zatvorski prostorii, a osobeno onie koi se <strong>na</strong>meneti za spiewe<br />

treba da im odgovaraat <strong>na</strong> higienskite i zdravstvenite barawa pri<br />

{to }e se vodi smetka za klimata i osobeno za kubaturata <strong>na</strong> vozduhot,<br />

minimal<strong>na</strong>ta povr{i<strong>na</strong>, osvetluvaweto, zatopluvaweto i<br />

ventilacijata. Vo ovaa smisla re~isi vo celost soodvetstvuva<br />

sodr`i<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong> Praviloto 15 EZP: Smestuvaweto <strong>na</strong> zatvorenicite,<br />

osobeno vo spalnite, mora da gi zadovoluva zdravstvenite i<br />

higienskite potrebi, vo prv red, klimatskite uslovi i koli~estvoto<br />

<strong>na</strong> vozduhot vo razumen obem <strong>na</strong> prostor, osvetluvawe, zatopluvawe i<br />

provetruvawe.<br />

Klu~no pra{awe <strong>na</strong> ovie pravila e deka smestuvaweto mora da gi<br />

zadovoli higienskite i zdravstvenite uslovi. So drugi zborovi<br />

zatvorskiot perso<strong>na</strong>l mora da se pogri`i da obezbedi uslovite da ne<br />

im {tetat <strong>na</strong> zdravjeto <strong>na</strong> zatvorenicite. Spieweto vo krajno zagu{livi,<br />

studeni i vla`ni prostorii vodi kon brojni zaboluvawa. Dolgoto<br />

prestojuvawe vo prepolni prostorii, osobeno vo slu~aj koga zatvorenicite<br />

ne rabotat i ne gi <strong>na</strong>pu{taat prostoriite, osven poradi kratka<br />

rekreacija, mo`e da dovede do atrofija <strong>na</strong> muskulite, i do brojni<br />

zaboluvawa.<br />

Zatvorenikot, negovite predmeti i zatvorskite prostorii<br />

mo`at da se pretresuvaat. Pri pretresot <strong>na</strong> ma{ki osudeni lica pretresot<br />

go vr{at samo ma`i, a kaj pretresot <strong>na</strong> `enski zatvorenici samo<br />

`eni. Samo vo slu~aj <strong>na</strong> somnenie deka postoi opasnost po bezbednosta<br />

ili po <strong>na</strong>redba <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata vo poedine~ni slu~ai e<br />

dozvoleno da se prezeme pretres so soblekuvawe <strong>na</strong> osudenikot od<br />

ma{ki ili `enski pol. Takviot pretres mora da se izvr{i vo<br />

zatvore<strong>na</strong> prostorija. Drugi osudeni lica ne smeeat da bidat prisutni.<br />

V. Penolo{ki kompendium, str. 309-311 i objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 18.<br />

^len 100<br />

(1) Prostoriite vo koi se smestuvaat osudenite lica ne smeat<br />

da bidat vla`ni i za sekoe osudeno lice prose~no treba da se<br />

obezbedi <strong>na</strong>jmalku 9 m 3 prostor.<br />

(2) Prostoriite vo koi `iveat i rabotat osudenite lica mora<br />

da gi imaat potrebnite sanitarni i higienski instalacii i da se<br />

obezbedat drugi uslovi za odr`uvawe <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong>, mora da<br />

bidat dovolno osvetleni za rabota i ~itawe, taka {to <strong>na</strong> osudenite<br />

203


lica da ne im se o{tetuva vidot, i mora da bidat zatopleni i<br />

provetreni.<br />

(3) Site prostorii vo ustanovata se odr`uvaat uredno i ~isto.<br />

(4) Kako pogodnost <strong>na</strong> osudenite lica mo`e da im se dozvoli<br />

ukrasuvawe <strong>na</strong> prostoriite, dokolku so toa ne se <strong>na</strong>ru{uva ku}niot<br />

red.<br />

________________________<br />

1. Kriteriumot spored koj <strong>na</strong> sekoe osudeno lice treba da mu se<br />

obezbedi smestuva~ki prostor od 9 m 3 , se odnesuva <strong>na</strong> prostoriite<br />

<strong>na</strong>meneti za no}evawe. [to se odnesuva do vlagata, nea ne smee da ja<br />

ima nitu vo ed<strong>na</strong> prostorija kade {to vo tekot <strong>na</strong> denot ili no}ta<br />

prestojuvaat osudenicite.<br />

2. Odredbata od st. 2 e vo soglasnost so Pravilata 11 - 14 SMP.<br />

Pravilo 11. Vo sekoja prostorija vo koja zatvorenicite `iveeat<br />

i rabotat: a) prozorcite treba da bidat dovolno golemi za<br />

zatvorenikot da mo`e da ~ita i raboti pri dnev<strong>na</strong> svetlost, nivnite<br />

uredi treba da ovozmo`uvaat prodirawe <strong>na</strong> ~ist vozduh bez ogled <strong>na</strong><br />

postoeweto ili otsustvoto <strong>na</strong> ve{ta~ko provetruvawe.<br />

b) ve{ta~koto osvetluvawe treba da bide takvo {to <strong>na</strong><br />

zatvoreniciet }e im ovozmo`i da ~itaat i rabotat bez da im se rasipe<br />

vidot.<br />

Pravilo 12. Sanitarnite uredi treba da mu ovomo`at <strong>na</strong><br />

zatvorenikot vr{ewe <strong>na</strong> prirodnite potrebi koga toa }e go posakaat i<br />

toa <strong>na</strong> ~ist i pristoen <strong>na</strong>~in.<br />

Pravilo 13. Uredite za kapewe i tu{irawe treba da bidat<br />

prikladni sekoj zatvorenik da gi koristi so temperatura {to<br />

odgovara <strong>na</strong> klimata i tolku ~esto kolku toa go bara op{tata higie<strong>na</strong><br />

so ogled <strong>na</strong> godi{noto vreme i geografskata polo`ba, no <strong>na</strong>jmalku<br />

ed<strong>na</strong>{ nedelno pod umere<strong>na</strong> klima.<br />

Pravilo 14. Site prostorii koi zatvorenicite redovno gi<br />

koristat treba <strong>na</strong>polno uredno i ~isto da se odr`uvaat.<br />

3. Na sli~en <strong>na</strong>~in no, mnogu popodrobno, se stipulirani i<br />

pravilata 16-19 EZP.<br />

Pravilo 16: Vo site prostorii vo koi zatvorenicite `iveat i<br />

rabotat: a) Prozorcite mora da bidat dovolno golemi, <strong>na</strong> zatvorenicite,<br />

me|u drugoto, da im ovozmo`at ~itawe ili rabota pod prirodno<br />

svetlo vo voobi~aeni uslovi. Tie mora da bidat so takva konstrukcija<br />

{to ovozmo`uva vleguvawe <strong>na</strong> sve` vozduh osven <strong>na</strong> onie mesta kade<br />

{to postojat soodvetni klima uredi. Osven toa prozorcite mora<br />

pokraj site bezbednosni merki so svojat golemi<strong>na</strong>, polo`ba i<br />

konstrukcija kolku {to e mo`no pove}e da <strong>na</strong>likuvaat <strong>na</strong><br />

standardnite prozorci.<br />

204


) Ve{ta~koto osvetluvawe mora da gi zadovoluva postoe~kite<br />

tehni~ki standardi.<br />

Pravilo 17. Sanitarnite uredi i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto koristewe<br />

mora <strong>na</strong> sekoj zatvorenik da mu ovozmo`i zadovoluvawe <strong>na</strong><br />

fiziolo{kite potrebi vo ~istii pristojni uslovi.<br />

Pravilo 18: Koristeweto <strong>na</strong> prikladni uredi za kapewe i<br />

tu{irawe mora da mu se ovozmo`i <strong>na</strong> sekoj zatvorenik pri temperatura<br />

{to mu odgovara <strong>na</strong> klimatskite uslovi vo vremensko rastojannie<br />

{to e potrebno da se so~uva op{tata higie<strong>na</strong> spored godi{noto vreme<br />

i geografskata polo`ba, no <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ vo tekot <strong>na</strong> nedelata.<br />

O<strong>na</strong>mu kade {to toa e mo`no mora da se dopu{ti sloboden pristap do<br />

tie uredi vo sekoe razumno vreme.<br />

Pravilo 19: Site delovi <strong>na</strong> ustanovata mora propisno da se<br />

odr`uvaat i redovno da se ~istat.<br />

4. Za sekoj ~ovek e od golema va`nost da mo`e vo privatnost i <strong>na</strong><br />

pristoen <strong>na</strong>~in da se gri`i za telesnite neophodnosti, a osobeno za<br />

zatvorenikot ~ie ~uvstvo <strong>na</strong> samopo~ituvawe i dostoinstvo ve}e bilo<br />

razni{ano poradi drugite faktori karakteristi~ni za zatvorot.<br />

Osnovno e zatvorenicite da imaat pristap vo sekoe vreme do<br />

toaletot. Nikoj ne bi smeelo da bide staven vo situacija negovite<br />

<strong>na</strong>josnovni potrebi da zavisi od <strong>na</strong>dzornikot i od toa dali toj e volen<br />

da ja otvori vratata i da go odvede zatvorenikot do toalet.<br />

Toaletite smesteni vo ili blisku do keliite treba da se<br />

ogradeni i da se oddeleni od prostorot za dneven prestoj so zid ili<br />

barem so pregrada. Ova e osobeno va`no za zatvorite kade zatvorenicite<br />

jadat vo keliite, bidejki jadeweto pred otvoren toalet ne<br />

samo {to ne e zdravo tuku e i krajno neprijatno. Treba da se <strong>na</strong>pravat<br />

usilbi da se obezbedat toaleti so kazan~iwa za site kelii, a toalet<strong>na</strong>ta<br />

hartija da ja ima vo dovol<strong>na</strong> koli~i<strong>na</strong>.<br />

5. Da se bide ~ist e eden od klu~nite faktori koj im pomaga <strong>na</strong><br />

zatvorenicite da go odr`at dostoinstvoto. Treba da se <strong>na</strong>pravat<br />

usilbi da se dozvoli sekoj zatvorenik da go koristi tu{ot sekoga{<br />

koga toa ke go posaka. Koga toa ne e mo`no, poradi nedostatocite <strong>na</strong><br />

infrastrukturata, potrebno e da se <strong>na</strong>pravi raspored za tu{irawe<br />

prilagoden <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>dvore{<strong>na</strong>ta temperatura. Me|utoa <strong>na</strong><br />

zatvorenicite koi rabotaat <strong>na</strong>por<strong>na</strong> i valka<strong>na</strong> rabota mora sekoga{ da<br />

im se obezbedi <strong>na</strong> krajot od sme<strong>na</strong>ta da se istu{iraat.<br />

Idealno bi bilo zatvorenicite sekoga{ da imaat lad<strong>na</strong> i topla<br />

voda za miewe. Ako ne e izvodlivo <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in, treba da se uredi<br />

vodata da se zagreva vo sadovi. Na zatvorenicite treba da im se<br />

obezbedat umivalnici.<br />

205


6. So ogled deka minuvaweto pove}e ~asovi vo lo{o osvetlen<br />

prostor mo`e da dovede do o{tetuvawe <strong>na</strong> vidot, zatvorskata uprava<br />

treba da vlo`i usilbi da obezbedi dovolno svetli<strong>na</strong> za zatvorenicite.<br />

Prodol`e<strong>na</strong>ta izlo`enost samo <strong>na</strong> elektri~<strong>na</strong> svetli<strong>na</strong> mo`e da bide<br />

{tet<strong>na</strong> kako za vidot <strong>na</strong> zatvorenicite, taka i za niv<strong>na</strong>ta blagosostojba.<br />

Od tie pri~ini vo kazeno-poprav<strong>na</strong> ustanova ne smeeat da<br />

postojat prostorii za smestuvawe <strong>na</strong> zatvorenicite {to se bez prozori,<br />

a site drugi prostorii, pokraj dnev<strong>na</strong>ta, mora da se opremeni so<br />

dovolno elektri~<strong>na</strong> svetli<strong>na</strong>. Pokrivaweto <strong>na</strong> prozorite so roletni<br />

ili <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in zaradi spre~uvawe <strong>na</strong> vizuelni kontakti me|u osudenite<br />

lica, ili me|u niv i <strong>na</strong>dvore{niot svet e krajno neprifatlivo.<br />

Sekoja prostorija vo koja se smesteni zatvorenicite treba da ima<br />

elektri~en pekinuva~ od v<strong>na</strong>tre. Nemo`nosta da se odlu~uva za<br />

paleweto i gasneweto <strong>na</strong> svetloto nepotrebno vodi kon nemo} i<br />

frustracija <strong>na</strong> zatvorenikot.<br />

7. Od zatvorenicite treba da se bara svoite kelii i prostorii da<br />

gi odr`uvaat ~isti i uredni, a zatvorskata uprava treba da obezbedi<br />

neophodni sredstva za toa, kako {to se kofi, brisa~i za podovi, metli,<br />

sapun, detergenti i sl. Vo sekoja ustanova treba da se razvie<br />

neophod<strong>na</strong>ta ruti<strong>na</strong> da se odr`uva ~ist prostorot vo zatvorot. Za toa<br />

treba da se koristat zatvorenicite kako rabot<strong>na</strong> sila i da se<br />

razraboti sistem <strong>na</strong> ispla}awe <strong>na</strong> soodvetni <strong>na</strong>domestoci, ili <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>gradi po izvr{e<strong>na</strong>ta rabota.<br />

Osudenite lica se dol`ni ne samo da gi odr`uvaat uredni i<br />

~isti prostoriite <strong>na</strong> ustanovata tuku i celokup<strong>na</strong>ta oprema {to ja<br />

koristat, alatite i predmetite so koi rabotat i sl.<br />

8. Prostoriite vo koi `iveat i rabotat zatvorenicite mo`e da<br />

se opremuvaat i ukrasuvaat. Zatvorenikot smee da go opremi svojot<br />

prostor vo umeren obem so nekolku predmeti, fotografii od negovite<br />

bliski i spomeni od li~<strong>na</strong> vrednost. Slikite i drugite ukrasni<br />

predmeti mora da se besat <strong>na</strong> zidovite <strong>na</strong> takov <strong>na</strong>~in {to nema da<br />

dovede do nivno o{tetuvawe. Za o{tetuvawe <strong>na</strong> zidovite odgovornosta<br />

i tro{ocite pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> samite zatvorenici. Site predmeti<br />

koi pre~at <strong>na</strong> preglednosta <strong>na</strong> zatvorskiot prostor ili <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in<br />

ja zagrozuvaat bezbednosta i redot vo ustanovata ne se dozvoleni za<br />

opremuvawe i ukrasuvawe <strong>na</strong> prostoriite.<br />

Samo so posebno odobrenie <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata vo<br />

prostoriite kade {to prestojuvaat zatvorenicite mo`e da se stavaat<br />

zavesi. Vo osnova nema pre~ki za nivno pomestuvawe vo site onie sobi<br />

vo koi toa od bezbednosni pri~ini ne e opasno.<br />

206


^len 101<br />

(1) Osudenite lica no}e soglasno mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata se<br />

smesteni vo posebni sobi, osven vo slu~ai koga se smeta deka<br />

zaedni~koto smestuvawe <strong>na</strong> osudenite lica ima nekoi prednosti.<br />

(2) Koga osudenite lica se smestuvaat vo zaedni~ki prostorii<br />

treba vnimatelno da se izbiraat osudenite lica <strong>na</strong> koi im odgovara<br />

dru`ewe so drugite osudeni lica vo ovie ustanovi. No}e mora da<br />

postoi <strong>na</strong>dzor, soobrazno so karakterot i vidot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(3) Smestuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica vo zaedni~ki prostorii ne<br />

smee da go <strong>na</strong>dminuva brojot od 5 lica vo ed<strong>na</strong> soba za no}evawe.<br />

(4) Sekoe osudeno lice mora da ima poseb<strong>na</strong> postela.<br />

________________________<br />

1. Vo keliite ili sobite <strong>na</strong>meneti za no}no osamuvawe treba da<br />

se smestuva samo eden osudenik. Osven od posebni pri~ini, kako {to se<br />

privreme<strong>na</strong> pre<strong>na</strong>trupanost koga za central<strong>na</strong>ta administracija<br />

stanuva neophodno da <strong>na</strong>pravi isklu~ok od ova pravilo, sekoga{ treba<br />

da se odbegnuva smestuvawe <strong>na</strong> dvajca zatvorenici vo ista kelija ili vo<br />

poseb<strong>na</strong> soba (Pravilo 9/1 SMP).<br />

Vtorata odredba od SMP koja se odnesuva <strong>na</strong> smestuvaweto i e vo<br />

soglasnost so odredbata od ~l.18 <strong>ZIS</strong> e Praviloto 9/2, vo koe se veli:<br />

Koga se koristat zaedni~ki spalni sobi vo niv treba vnimatelno da se<br />

smestuvaat odbrani zatvorenici za koi e poz<strong>na</strong>to deka mo`at da bidat<br />

smesteni pod ovie uslovi. No}e zatvorenicite }e bidat pod redoven<br />

<strong>na</strong>dzor koj e prilagoden <strong>na</strong> opredelen vid <strong>na</strong> kaznen zavod.<br />

Vo ovaa smisla e i Praviloto 14 EZP: (1) Zatvorenicite, po<br />

pravilo, moraat no}e da bidat smesteni vo zasebni sobi osven vo onie<br />

slu~ai koga se smeta deka smestuvaweto so drugite zatvorenici ima<br />

nekakvi prednosti. (2) O<strong>na</strong>mu kade {to postoi, zaedni~koto<br />

smestuvawe treba da se primeni sprema zatvorenici <strong>na</strong> koi vo takvi<br />

uslovi im odgovara dru`eweto so osta<strong>na</strong>tite. No}e mora da postoi<br />

<strong>na</strong>dzor vo soglasnost so karakterot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

2. Vakvata opredelba <strong>na</strong> SMP i <strong>na</strong> EZP ne z<strong>na</strong>~i deka vo ed<strong>na</strong><br />

kelija nikoga{ ne smeeat da se smestat i dvajca osudenici. Toga{ koga<br />

prostorot, ventilacijata, inventarot, sanitarniot jazol i sl. se vo<br />

soglasnost so standardite, mo`no e smestuvawe i <strong>na</strong> dve osudeni lica<br />

vo ed<strong>na</strong> kelija, no samo ako zatvorskata uprava obezbedi i ostvaruva<br />

postoja<strong>na</strong> kontrola koja ke spre~i sekakov obid od pojava <strong>na</strong> dobrovol<strong>na</strong><br />

ili prisil<strong>na</strong> homoseksualnost. Toga{ pak, koga vo ustanovata se<br />

koristat zaedni~ki spalni za pove}e osudenici, pokraj redevniot<br />

no}en <strong>na</strong>dzor mora da se vnimava i <strong>na</strong> gri`liv izbor <strong>na</strong> osudenici vo<br />

207


spalnite. Ova e va`no ottamu {to prostoriite za spiewe, pokraj pojavata<br />

<strong>na</strong> homoseksualizmot vo sebe vklu~uvaat i mnogu drugi bezbednosni<br />

pra{awa povrzani so <strong>na</strong>silstvo i zloupotreba <strong>na</strong> novite i<br />

vulnerabilnite, od iskusnite i agresivni zatvorenici, i opasnosta da<br />

se formiraat sobni bandi.<br />

Za da mo`e no}e da se <strong>na</strong>dgleuvaat prostoriite za spiewe, <strong>na</strong>dzornikot<br />

mora da da gi kontrolira vo takvi vremenski intervali koi ne<br />

smeeat da bidat podolgi od eden ~as. Po<strong>na</strong>tamu, toj mora da e stacioniran<br />

vo blizi<strong>na</strong> <strong>na</strong> prostorijata za spiewe za da mo`e vo sekoe vreme<br />

da slu{a {to se slu~uva v<strong>na</strong>tre i, ako toa e potrebno, ved<strong>na</strong>{ da povika<br />

pomo{. Toj <strong>na</strong>dzor me|utoa ne smee da bide <strong>na</strong>metliv, odnosno<br />

treba da e izveden taka {to nema da se voznemiruvaat onie zatvorenici<br />

koi spijat.<br />

3. Obleka i postelni<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 102<br />

(1) Na osudenite lica im se obezbeduva obleka.<br />

(2) Na osudenite lica mo`e da im se dozvoli da nosat sopstve<strong>na</strong><br />

obleka.<br />

(3) Na osudenite lica koi rabotat im se obezbeduva rabot<strong>na</strong><br />

obleka.<br />

(4) Oblekata, dol<strong>na</strong>ta obleka i obuvkite treba da odgovaraat <strong>na</strong><br />

klimatskite uslovi i godi{noto vreme.<br />

________________________<br />

1. Odredbata se razlikuva od Praviloto 17 (1) SMP. Spored toa<br />

pravilo: Sekoj zatvorenik koj nema pravo da nosi sopstve<strong>na</strong> obleka<br />

treba da dobie osudeni~ka obleka {to e soodvet<strong>na</strong> <strong>na</strong> klimatskite<br />

uslovi i {to e dovol<strong>na</strong> da go odr`i vo dobro zdravje. Taa obleka vo<br />

nikoj slu~aj ne smee da bide degradira~ka ili poni`uva~ka. Za<br />

razlika od nea, odredbata od <strong>ZIS</strong> treba se tolkuva vo nu`<strong>na</strong><br />

povrzanost so st. 2. Toa z<strong>na</strong>~i deka osudeni~ka obleka im se obezbeduva<br />

samo <strong>na</strong> onie zatvorenici koi nemaat i ne mo`at da si <strong>na</strong>bavat<br />

sopstve<strong>na</strong> obleka, kako i <strong>na</strong> onie zatvorenici <strong>na</strong> koi zatvorskata<br />

uprava od razumni pri~ini nema da im dozvoli da nosat sopstve<strong>na</strong><br />

obleka. Razum<strong>na</strong> pri~i<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorenikot da ne mu se dozvoli da nosi<br />

sopstve<strong>na</strong>, tuku osudeni~ka obleka, bi mo`ela, <strong>na</strong> primer, da bide toa<br />

{to negovata sopstve<strong>na</strong> obleka ne odgovara <strong>na</strong> nejzi<strong>na</strong>ta za{tit<strong>na</strong>,<br />

socijal<strong>na</strong> ili moral<strong>na</strong> funkcija. Nakratko, so odredbata "<strong>na</strong><br />

osudenite lica im se obezbeduva obleka" se potencira obvrskata <strong>na</strong><br />

208


zatvorskata uprava, sekoga{ koga toa e potrebno, <strong>na</strong> zatvorenicite da<br />

im ja obezbedi, a vo nikoj slu~aj deka tie se obvrzani da nosat takva<br />

obleka. Spored toa ovde ne se raboti za toa dali osudenicite imaat<br />

ili nemaat pravo da nosat osudeni~ka obleka, tuku deka zatvorskata<br />

uprava mora vo opredeleni okolnosti i za opredeleni osudenici koi<br />

ne mo`at toa samite da go storat, da im obezbedi takva obleka.<br />

A<strong>na</strong>logno <strong>na</strong> toa istoto va`i i za obuvkite <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Ednostavno, vo <strong>na</strong>{ite penitencijarni ustanovi <strong>na</strong> osudenite lica im<br />

e dozvoleno da nosat sopstve<strong>na</strong> obleka i obuv}i so toa {to ustanovata<br />

sepak ja nosi odgovornosta da gi obezbedi za onie <strong>na</strong> koi im se<br />

potrebni (siroma{ni, stranski osudenici i sl). Za ~lenovite <strong>na</strong><br />

perso<strong>na</strong>lot va`no e da bidat vnimatelni kon faktot deka, nekoi<br />

osudenici pri priemot nema da baraat osudeni~ka obleka i (ili)<br />

obuv}i, no otkako }e gi iznosat, a nemaat sredstva da gi zame<strong>na</strong>t, ili<br />

da gi dobijat od <strong>na</strong>dvor, }e treba da im se obezbedi <strong>na</strong> teret <strong>na</strong><br />

ustanovata. Vo ovaa smisla mnogu poblisku do smislata <strong>na</strong> odredbata<br />

od st.1 e Praviloto 18 SMP vo koe se veli: Koga <strong>na</strong> zatvorenicite im<br />

e dozvoleno da nosat sopstve<strong>na</strong> obleka u{te vo momentot <strong>na</strong> nivniot<br />

priem vo zavodot treba da se prezemaat merki so koi }e se obezbedi taa<br />

obleka da bide ~ista i upotrebliva.<br />

2. Vo <strong>na</strong>{ite kazneno-popravni ustanovi site osudeni lica nosat<br />

sopstve<strong>na</strong> obleka i sopstveni obuv}i, osven ako nekoi od gore<strong>na</strong>vedenite<br />

okolnosti ja isklu~uvaat takvata mo`nost.<br />

Noseweto sopstve<strong>na</strong> obleka e del od identitetot <strong>na</strong> ~ovekot. So<br />

toa se zgolemuva ~uvstvoto <strong>na</strong> samopo~ituvawe <strong>na</strong> li~nosta i nejzi<strong>na</strong>ta<br />

individualnost. Zatvorskite uniformi imaat sosema sprotiven<br />

efekt.<br />

3. Na osudenite lica koi rabotat sekoga{ im se obezbeduva<br />

rabot<strong>na</strong> obleka (kombinizoni, mantili i sl.). Po zavr{uvaweto <strong>na</strong><br />

rabotnoto vreme <strong>na</strong> ovie, kako i osta<strong>na</strong>tite lica, im se dozvoluva da ja<br />

nosat svojata sopstve<strong>na</strong> civil<strong>na</strong> obleka.<br />

4. Koga oblekata, dol<strong>na</strong>ta obleka i obuvkite <strong>na</strong> osudenite lica gi<br />

<strong>na</strong>bavuva zatvorskaat uprava, tie treba da odgovaraat <strong>na</strong> klimatskite<br />

uslovi i <strong>na</strong> godi{noto vreme. Pritoa e z<strong>na</strong>~ajno, deka sekoga{ koga se<br />

<strong>na</strong>bavuva osudeni~ka obleka treba da se te`nee kon toa taa da bide<br />

civil<strong>na</strong> ili, ako se raboti za uniforma taa da bide barem pribli`no<br />

sli~<strong>na</strong> <strong>na</strong> civil<strong>na</strong>ta obleka. Vo toj slu~aj e va`no takvata obleka da e<br />

vo razli~ni golemini, taka {to osudenite lica nema da se dovedat vo<br />

situacija da nosat obleka od nesoodvet<strong>na</strong> golemi<strong>na</strong>. Vo toj kontekst<br />

vrz zatvorskiot perso<strong>na</strong>l le`i obvrskata da bidat trpellivi i <strong>na</strong><br />

sekoe osudeno lice da mu ovozmo`at da dojde do obleka koja spored<br />

brojot soodvetstvuva <strong>na</strong> negovata golemi<strong>na</strong>.<br />

209


5. EZP gi sodr`at slednive pravila vo odnos <strong>na</strong> oblekata <strong>na</strong><br />

osudenite lica: Pravilo 22. (1) Zatvorenicite <strong>na</strong> koi ne im e<br />

dopu{teno da nosat sopstve<strong>na</strong> obleka mora da dobijat obleka koja e<br />

soodvet<strong>na</strong> <strong>na</strong> klimatskite uslovi, koja nema da go zagrozi zdravjeto.<br />

Taa obleka ne smee <strong>na</strong> bilo koj <strong>na</strong>~in da deluva kon degradirawe ili<br />

poni`uvawe.<br />

(2) Celokup<strong>na</strong>ta obleka treba da bide ~ista i vo isprav<strong>na</strong><br />

sostojba. Dol<strong>na</strong>ta obleka treba da se menuva i pere tolku ~esto kolku<br />

{to e potrebno za odr`uvawe <strong>na</strong> higie<strong>na</strong>ta.<br />

(3) Koga zatvorenicite }e dobijat dozvola za izleguvawe vo grad<br />

mora da im se dozvoli i nosewe <strong>na</strong> sopstve<strong>na</strong> ili druga obleka {to ne<br />

predizvikuva vnimanie.<br />

Pravilo 23. Vo tekot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> zatvorenicite vo ustanovata<br />

treba da se obezbedat uslovi niv<strong>na</strong>ta sopstve<strong>na</strong> obleka da se so~uva vo<br />

dobra sostojba i da bide sprem<strong>na</strong> za koristewe.<br />

V. Pravilnik za oblekata <strong>na</strong> osudenite lica vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi (SV SRM 1881/3).<br />

^len 103<br />

(1) Oblekata ne smee <strong>na</strong> bilo koj <strong>na</strong>~in da vlijae degradira~ki<br />

ili poni`uva~ki.<br />

(2) Oblekata i obuvkite treba da bidat ~isti i vo isprav<strong>na</strong><br />

sostojba. Dol<strong>na</strong>ta obleka treba da se menuva tolku ~esto kolku {to e<br />

potrbno da se odr`uva li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong>.<br />

(3) Koga osudenoto lice }e dobie dozvola za izleguvawe <strong>na</strong>dvor<br />

od ustanovata, mora da mu se dozvoli nosewe <strong>na</strong> obleka koja ne<br />

predizvikuva vnimanie <strong>na</strong> okoli<strong>na</strong>ta.<br />

________________________<br />

1. V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 102 i Penolo{ki kompendium, str. 312.<br />

2. Odredbata e skoro <strong>na</strong>polno identi~<strong>na</strong> so Praviloto 17(2)<br />

SMP. Nejzi<strong>na</strong>ta su{ti<strong>na</strong> e vo toa da se obezbedi pravilen odnos <strong>na</strong><br />

osudenite lica, ne samo kon o<strong>na</strong>a obleka i obuv}i {to gi dobivaat od<br />

zatvorskata uprava, tuku i kon sopstve<strong>na</strong>ta obleka i obuv}i. So<br />

nivnoto ~uvaweto i odr`uvaweto vo ~ista isprav<strong>na</strong> sostojba kaj<br />

osudenite lica se sozdavaat pozitivni <strong>na</strong>viki koi tie mo`at da gi<br />

ponesat i po izleguvaweto <strong>na</strong> sloboda, no i spre~uvawe da se o{tetuva<br />

imotot <strong>na</strong> ustanovata. Vo ovaa smisla e mo{ne z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> gri`ata i<br />

dobriot primer od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. Va`<strong>na</strong> e i niv<strong>na</strong>ta<br />

uloga pri obezbeduvaweto <strong>na</strong> uslovi za perewe <strong>na</strong> oblekata i nejzi<strong>na</strong><br />

za{tita od me|usebni kra`bi kaj osudenicite.<br />

210


3. Odredbata od st. 3 ed<strong>na</strong>kvo kako i Praviloto 17(3) SMP ima za<br />

cel da ja za{titi samodoverbata i privatnosta <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

^len 104<br />

(1) Na osudenoto lice mora da mu se obezbedi soodvet<strong>na</strong><br />

postelni<strong>na</strong> koja odgovara <strong>na</strong> klimatskite uslovi.<br />

(2) Postelni<strong>na</strong>ta treba da se odr`uva vo dobra sostojba i da se<br />

menuva tolku ~esto kolku {to e potrebno da bide sekoga{ ~ista.<br />

________________________<br />

Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 19 SMP koe glasi: Vo<br />

soglasnost so mesnite i <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite obi~ai sekoj zatvorenik treba<br />

da raspolaga so poseb<strong>na</strong> postela i postelni<strong>na</strong> {to }e bide odr`uva<strong>na</strong><br />

vo pristoj<strong>na</strong> sostojba i zamenliva zaradi odr`uvawe <strong>na</strong> higie<strong>na</strong>ta. Vo<br />

ovaa smisla e i Pravilo 24 EZP: Na sekoj zatvorenik treba da mu se<br />

opredeli poseben krevet i poseb<strong>na</strong> i priklad<strong>na</strong> postelni<strong>na</strong> koja treba<br />

da se odr`uva vo dobra sostojba i da se menuva ~esto za sekoga{ da bide<br />

~ista.<br />

Vidot <strong>na</strong> postelni<strong>na</strong>ta vo zavisnost od vremenskite uslovi kako<br />

i vremeto <strong>na</strong> nejzinoto perewe i menuvawe se opredeluva so ku}nite<br />

redovi <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi.<br />

Vo ustanovite od poluotvoren i otvoren vid, nema pri~i<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

osudenite lica da ne im se dozvoli mo`nost da koristat sopstve<strong>na</strong><br />

postelni<strong>na</strong>, ako toa ne e vo sprotivnost so bezbednosta i ako liceto se<br />

gri`i za ~istotata, odr`uvaweto i redovnoto menuvawe <strong>na</strong> postelni<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> svoj tro{ok.<br />

4. Li~<strong>na</strong> higie<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 105<br />

(1) Osudenite lica se dol`ni da ja odr`uvaat li~<strong>na</strong>ta hige<strong>na</strong> za<br />

{to e potrebno da im se obezbedi voda i higienski pribor,<br />

neophodni za odr`uvawe <strong>na</strong> higie<strong>na</strong>ta i za~uvuvawe <strong>na</strong> zdravjeto.<br />

(2) Od zdravstveni pri~ini, kako i za da go so~uvaat dobriot<br />

izgled i samopo~ituvaweto, <strong>na</strong> osudenite lica treba da im se<br />

ovozmo`i odr`uvawe <strong>na</strong> kosata, potstri`uvawe, a <strong>na</strong> ma{kite lica i<br />

bri~ewe.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilata 15 i 16 SMP .<br />

211


Pravilo 15: Od zatvorenicite treba da se bara odr`uvawe <strong>na</strong><br />

li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong> i zatoa tie treba da raspolagaat so voda i pribor koj<br />

e potreben za odr`uvawe <strong>na</strong> nivnoto zdravje i ~istota.<br />

Pravilo 16: So cel <strong>na</strong> zatvorenicite da im se ovozmo`i<br />

pristoen izgled i samopo~ituvawetio treba da im se olesni<br />

odr`uvaweto <strong>na</strong> kosata i bradata, a <strong>na</strong> ma`ite da im se ovozmo`i<br />

redovno bri~ewe.<br />

2. EZP po odnos <strong>na</strong> ovie pra{awa se izjasnuvaat vo Pravilata 20<br />

i 21.<br />

Pravilo 20: Od zatvorenicite treba da se bara da ja odr`uvaat<br />

li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong> za {to treba da se obezbedi voda i toaleten pribor<br />

{to e nu`en za so~uvuvawe <strong>na</strong> zdravjeto i ~istotata.<br />

Pravilo 21: Od zdravstveni pri~ini i so cel zatvorenicite da<br />

go so~uvaat dobriot izgled i samopo~ituvaweto, treba da im se<br />

ovozmo`i odr`uvawe <strong>na</strong> kosata i bradata, a posebno <strong>na</strong> ma`ite<br />

redovno bri~ewe.<br />

3. Za da se postigne odr`uvaweto <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong>, a preku toa<br />

i samopo~ituvaweto kaj zatvorenicite, zatvorskata uprava treba da im<br />

obezbedi sapun, ~etki i pasti za zabi i krpi barem vo minimal<strong>na</strong><br />

koli~i<strong>na</strong>. Toa osobeno va`i za siroma{nite osudenici koi vakvi<br />

sredstva ne mo`at da obezbedat <strong>na</strong> sopstve<strong>na</strong> smetka. Osobeno va`no e<br />

i toa deka vrz zatvorskiot perso<strong>na</strong>l pa|a obvrskata <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

da im obezbedi prikladno mesto kade {to ke gi ~uvaat predmetite za<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong>. Ova treba da se obezbedi za da se<br />

izbeg<strong>na</strong>t kra`bi i raspravii me|u zatvorenicite, no isto taka i da se<br />

stekne ~uvstvo <strong>na</strong> privatnost. Zatvorskiot peros<strong>na</strong>l vo nikoj slu~aj ne<br />

treba da gi prisiluva, tuku so pottiknuvawe kaj zatvorenicite da<br />

sozdava ~uvstvo <strong>na</strong> prijatnost i <strong>na</strong>vika kon odr`uvawe <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta<br />

higie<strong>na</strong>.<br />

Vo kazneno-popravnite ustanovi za `eni treba da se obezbedat<br />

posebni uslovi za odr`uvawe <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong> pri nivniot menstrualen<br />

ciklus. Vo onie ustanovi kade {to `enite `iveat zaedno so<br />

svoite deca, treba da postojat i soodvetni higienski uslovi za decata.<br />

Tie uslovi mora da bidat normirani so soodvetni odredbi vo ku}niot<br />

red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Treba da se odbele`i i toa deka odr`uvaweto <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong><br />

i mieweto mora da ja vklu~at i religioz<strong>na</strong>ta dimenzija. Ova z<strong>na</strong>~i<br />

deka <strong>na</strong> zatvorenicite treba da im se ovozmo`i da ja odr`uvat li~<strong>na</strong>ta<br />

higie<strong>na</strong> vo soglasnost so niv<strong>na</strong>ta veroispoved.<br />

Ako osudenoto lice se protivi samo da ja odr`uva li~<strong>na</strong>ta<br />

higie<strong>na</strong> so {to sebesi i <strong>na</strong> drugite im go zagrozuva zdravjeto, }e se<br />

prezemat merki <strong>na</strong> prisilba za otstranuvawe <strong>na</strong> takvata sostojba.<br />

212


4. Na zatvorenicite ne smeeat da im se bri~at glavite protiv<br />

niv<strong>na</strong> volja, osven od medicinski pri~ini. Od druga stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

zatvorenicite treba da im se dozvoli da nosat dolga kosa, musta}i i<br />

brada ako gi imale pred doa|aweto <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, ako toa<br />

tie li~no go sakaat i ako kosata i bradata ne pre~at pri vr{eweto <strong>na</strong><br />

rabotnite zada~i. Me|utoa onie koi nosat brada treba da se vo<br />

mo`nost uredno da ja odr`uvaat i toa redovno mora da go pravat. Onie<br />

koi ne nosat brada mora redovno da se bri~at. Pristapot do sredstvata<br />

za bri~ewe treba da e pod redoven <strong>na</strong>dzor od slu`bata za obezbeduvawe.<br />

Pri toa posebno treba da se kontrolira sredstvata za bri~ewe<br />

da ne gi delat dvajca ili pove}e zatvorenivci za{to toa mo`e da<br />

dovede do zarazenost od virusot HIV i do smrt. Ottamu vo situacii<br />

koga poradi privremen nedostig ili od drugi pri~ini ne e mo`no da se<br />

obezbedat site zatvorenici so sopstveni sredstva za bri~ewe, podobro<br />

e zatvorenicite da nosat brada odkolku da se bri~at. Isto taka, koga<br />

zatvorenicite mo`at da se s<strong>na</strong>bdat so sopstveni `ileti, istite ako se<br />

za pove}ekrat<strong>na</strong> upotreba, treba da se ~uvaat <strong>na</strong> takov <strong>na</strong>~in da se<br />

izbegne niv<strong>na</strong>ta upotreba od drugo lice. Dokolku sekoj zatvorenik<br />

nema kaseta i klu~, <strong>na</strong>dzornikot mo`e da gi ~uva bri~iwata vo poseb<strong>na</strong><br />

kaseta so pregradi odbele`ani so imeto <strong>na</strong> sekoj zatvoreniik.<br />

5. Zatvorenicite mora da se kapat ili tu{iraat <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{<br />

nedelno, a dokolku se vraboteni <strong>na</strong> mesta koi se izlo`eni <strong>na</strong> ne~istotija,<br />

trba a im se dozvoli sekojdnevno kapewe, odnosno tu{irawe.<br />

5. Ishra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 106<br />

(1) Na osudenite lica im se obezbeduva ishra<strong>na</strong> koja dnevno<br />

mora da ima <strong>na</strong>jmalku 12.500 xuli po edno osudeno lice.<br />

(2) Hra<strong>na</strong>ta se dava vo tri obroci dnevno, vo voobi~aeni<br />

termini za toa i pristojno servira<strong>na</strong>.<br />

(3) Hra<strong>na</strong>ta mora da odgovara <strong>na</strong> <strong>na</strong>u~nite soz<strong>na</strong>nija za<br />

prehranuvawe i mora da bide raznovid<strong>na</strong> i vkusno podgotove<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 20/1 SMP, spored koe:<br />

Sekoj zatvorenik treba od upravata vo vo obi~aeno vreme da prima<br />

hra<strong>na</strong> so dobar kvalitet, dobro podgotve<strong>na</strong> i servira<strong>na</strong> i so dovol<strong>na</strong><br />

hranliva vrednost za odr`uvawe <strong>na</strong> negovoto zdravje i fizi~ka sila.<br />

Soodvetnoto pravilo od EZP, Pravilo 25 glasi: Vo soglasnost<br />

so normite {to gi opredelile zdravstvenite vlasti, upravata <strong>na</strong><br />

213


zatvorenicite treba vo pravilni vremenski intervali da im obezbedi<br />

soodvetno pripremeni i servirani obroci koi so svojot kvalitet i<br />

koli~estvo gi zadovoluvaat prehrambenite i higienskite standardi, a<br />

voedno se prilagodeni <strong>na</strong> vozrasta, zdravjeto, prirodata <strong>na</strong> rabotata<br />

{to se vr{i, i, vo ramkite <strong>na</strong> mo`nostite, <strong>na</strong> nivnite verski i<br />

kulturni potrebi.<br />

2. Odredbata ja opredeluva dol<strong>na</strong>ta granica <strong>na</strong> kalori~<strong>na</strong>ta<br />

vrednost <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>ta. Ottamu proizleguva deka zavisno od vidot <strong>na</strong><br />

rabotite {to osudenite gi izvr{uvaat kalori~<strong>na</strong>ta vrednost <strong>na</strong><br />

ishra<strong>na</strong>ta mo`e da se zgolemi.<br />

Dnevnite obroci se prigotvuvaat spored listata <strong>na</strong> jadewe koja<br />

go sodr`i vidot, koli~estvoto i kalori~<strong>na</strong>ta vrednost <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta,<br />

opredele<strong>na</strong> vo tablicata za hra<strong>na</strong>. Listata <strong>na</strong> jadewe ja sostavuva<br />

lekar, gotva~ i ekonom, a ja odobruva direktorot <strong>na</strong> ustanovata. Hra<strong>na</strong>ta<br />

predvide<strong>na</strong> spored listata <strong>na</strong> jadewa treba da bide raznovid<strong>na</strong> i da<br />

se prigotvuva od razli~ni prehranbeni artikli. Listata <strong>na</strong> jadewa se<br />

predviduva za 15 de<strong>na</strong> od<strong>na</strong>pred i vo ed<strong>na</strong> sedmica ne mo`e da se<br />

predvidi ist vid jadewe pove}e od tripati.<br />

Na~inot i vremeto <strong>na</strong> deleweto <strong>na</strong> obrocite se opredeluva so<br />

ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata. Pri sproveduvawe ili premestuvawe <strong>na</strong><br />

osudenoto, kaznetoto odnosno pritvorenoto i maloletnoto lice im se<br />

dava suva hra<strong>na</strong> vo opredeleno koli~estvo i so opredele<strong>na</strong> energetska<br />

vrednost. Na licata koi patuvaat poradi izvr{uvawe <strong>na</strong> opredeleni<br />

rabotni zada~i ili za koristewe <strong>na</strong> godi{en odmor, odnosno otsustvo<br />

im se obezbeduva suva hra<strong>na</strong> ili pari za <strong>na</strong>bavka <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>. Odluka za<br />

toa donesuva direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

V. Pravilnik za tablicata <strong>na</strong> kalori~<strong>na</strong>ta vrednost <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> osudenite lica vo kazneno-popravnite ustanovi i maloletnicite vo<br />

vospitno-popravnite domovi SV SRM 1981/3.<br />

^len 107<br />

(1) Za site osudeni lica hra<strong>na</strong>ta e ista, odnosno <strong>na</strong> site osudeni<br />

lica im se ovozmo`uva izbor <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> {to se podgotvuva vo<br />

ustanovata.<br />

(2) Osudenite lica {to rabotat <strong>na</strong> pote{ki raboti dobivaat<br />

~etiri obroci dnevno.<br />

(3) Bolnite osudeni lica, bremenite `eni i porodilkite pred<br />

i po poroduvaweto, dobivaat hra<strong>na</strong> spored vidot i koli~estvoto {to<br />

go opredeluva lekar.<br />

214


(4) Direktorot, lekarot ili drugo stru~no lice vo ustanovata<br />

sekoj den pred deleweto <strong>na</strong> obrocite go proveruvaat kvalitetot <strong>na</strong><br />

hra<strong>na</strong>ta i toa {to }e go utvrdat go vnesuvaat vo kontrol<strong>na</strong>ta kniga.<br />

(5) Na osudenite lica vo sekoe vreme im se obezbeduva zdrava<br />

voda za piewe.<br />

________________________<br />

Osudenikot dobiva hra<strong>na</strong> vo koli~estvo {to gi zadovoluva<br />

negovite potrebi za odr`uvawe <strong>na</strong> negovoto zdravje i celos<strong>na</strong> teles<strong>na</strong><br />

sposobnost. Ottamu osudenite {to rabotat <strong>na</strong> pote{ki dobivaat ~etiri<br />

obroci dnevno. So ogled <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta zdravstve<strong>na</strong> sostojba, bolnite<br />

osudenici i bremenite `eni i porodilki pred i po poroduvaweto<br />

dobivaat hra<strong>na</strong> vo vid i koli~estvo {to gi opredeluva lekar.<br />

Kontroliraweto <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta i obrocite vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova e izvonredno va`no pra{awe. Kontrolata ne se odnesuva<br />

samo <strong>na</strong> kvalitetot <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta tuku i <strong>na</strong> higienskata sostojba <strong>na</strong><br />

kuj<strong>na</strong>ta, pripremata i gotveweto <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta, <strong>na</strong> raspredelbata <strong>na</strong><br />

obrocite pred neposrednite konzumenti - osudenicite. Dali toplite<br />

obroci se <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> topli vo momentot koga im se dali <strong>na</strong> osudenicite,<br />

dali porciite se dovolno obilni, dali priborot za jadewe e<br />

dovolno ~ist, se samo del od nizata pra{awa <strong>na</strong> koi treba da odgovorat<br />

direktorot, lekarot ili drugo stru~no lice opredeleni za taa cel.<br />

Pri toa nivnite zabele{ki vo kontrol<strong>na</strong>ta kniga ne smeat da bidat<br />

samo od formal<strong>na</strong> priroda, tuku biten element za prome<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

utvrenite nepravilnosti. Za kontrola <strong>na</strong> kvalitetot <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta od<br />

vreme <strong>na</strong> vreme }e bide potreben i <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{ni<br />

eksperti koi ke potvrdat dali hra<strong>na</strong>ta gi sodr`i ili ne gi sodr`i<br />

glavnite komponenti, dali e dovolno raznovrs<strong>na</strong> i kalori~<strong>na</strong>, soodvet<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> klimatskite uslovi i sl. ^esto e potrebno da se vodi smetka i<br />

za toa dali hra<strong>na</strong>ta e soodvet<strong>na</strong> spored opredeleni medicinski i<br />

religiozni osnovi.<br />

Ako direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili liceto {to toj }e go opredeli,<br />

pri proverkata <strong>na</strong> kvalitetot <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta utvrdi deka prigotve<strong>na</strong>ta<br />

hra<strong>na</strong> ne e za upotreba, }e go zabrani deleweto <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta i toa }e go<br />

vnese vo kontrol<strong>na</strong> kniga. Ako se zabrani deleweto <strong>na</strong> prigotve<strong>na</strong>ta<br />

hra<strong>na</strong>, toj den za predvideniot obrok se dava suva hra<strong>na</strong>.<br />

Lekarot <strong>na</strong> ustanovata ed<strong>na</strong>{ nedelno vr{i pregled <strong>na</strong> kuj<strong>na</strong>ta i<br />

<strong>na</strong> prostoriite vo koi se prigotvuva, ~uva i deli hra<strong>na</strong>ta i svoite<br />

<strong>na</strong>odi i zabele{ki za utvrde<strong>na</strong>ta polo`ba gi vnesuva vo kontrol<strong>na</strong>ta<br />

kniga. Po utvrde<strong>na</strong>ta sostojba lekarot ved<strong>na</strong>{ }e prezeme merki za<br />

otstranuvawe <strong>na</strong> nedostatocite i za toa go izvestuva direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata.<br />

215


Po potreba, a <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ vo {est meseci, se vr{i bakteorolo{ki<br />

pregled <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta i soodveten zdravstven pregled <strong>na</strong> rabotnicite<br />

koi ja prigotvuvaat hra<strong>na</strong>ta. Takviot pregled se vr{i vo sorabotka<br />

so lekarot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Soglasno ovaa odredba i Pravilo 20/2 SMP sekoj zatvorenik<br />

treba da ima mo`nost da se s<strong>na</strong>bduva so voda za piewe koga toa mu e<br />

potrebno. Toa z<strong>na</strong>~i deka vodata za piewe treba da im e dostap<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

osudenite i pritvorenite lica vo sekoe vreme vo tekot <strong>na</strong> denot i<br />

no}ta. Koga prostoriite za individualno smestuvawe ne se opremeni<br />

so slavini za voda za piewe, perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong> ustanovata <strong>na</strong> zatvorenicite,<br />

bez toa tie da go baraat, mora da im ja obezbedi vo ~isti<br />

plasti~ni {i{iwa (ili druga bezbed<strong>na</strong> ambala`a) {to postojano }e<br />

gi ima vo prostorijata.<br />

V. Pravilnik za tablicata <strong>na</strong> kalori~<strong>na</strong>ta vrednost <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> osudenite lica vo kazneno-popravnite ustanovi i maloletnicite vo<br />

vospitno-popravnite domovi SV SRM 1981/3. i Penolo{jki<br />

kompendium, str. 313.<br />

6. Odmor <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 108<br />

Osudenite lica imaat pravo <strong>na</strong> osum~asoven nepreki<strong>na</strong>t odmor<br />

vo tekot <strong>na</strong> denot i <strong>na</strong> eden den odmor vo nedelata.<br />

________________________<br />

Sekoj vraboten ima pravo <strong>na</strong> platen dneven, nedelen i godi{en<br />

odmor. Od ovie prava vrabotenite ne mo`at da se otka`at (~l. 32 st. 4<br />

Ustav). Odredbata e vo soglasnost i so ~l. 42 ZRO.<br />

^len 109<br />

Na osudenite lica mora da im se obezbedi <strong>na</strong>dvor od<br />

zatvorenite prostorii da pomi<strong>na</strong>t <strong>na</strong>jmalku dva ~asa dnevno.<br />

________________________<br />

Koristeweto <strong>na</strong> ova pravo <strong>na</strong> osudenite lica treba da im se<br />

obezbedi sekoga{, bez ogled <strong>na</strong> vremenskite uslovi {to vladeat<br />

<strong>na</strong>dvor od zatvorenite prostorii. Pritoa mora da se ima predvid deka<br />

toa e samo nivno pravo, a ne i obvrska. Odnosno ako toa pravo ne<br />

sakaat da go koristat, ne smeat <strong>na</strong> toa da se prisiluvaat.<br />

Za vreme <strong>na</strong> prestojot <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong> otvoren prostor<br />

dozvoleno e zanimavawe so sport i rekreativni aktivnosti spored<br />

216


postoe~kite uslovi i dokolku sportskata aktivnost e soodvet<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

staros<strong>na</strong>ta i zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenikot. Osudenite lica<br />

koi spored <strong>na</strong>od i mielewe <strong>na</strong> lekarot <strong>na</strong> ustanovata ne se vo sostojba<br />

da se dvi`at <strong>na</strong>dvor od zatvorenite prostorii ili so toa bi se<br />

zagrozilo nivnoto zdravje se zadr`uvaat v<strong>na</strong>tre. Vo onoj moment koga<br />

niv<strong>na</strong>ta zdravstve<strong>na</strong> sostojba }e go dozvoli toa niv <strong>na</strong>mesto dvi`ewe<br />

im se dozvoluva samo obi~en prestoj <strong>na</strong> ~ist voduh.<br />

7. Rabota <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 110<br />

(1) Od osudenite lica se bara da rabotat soobrazno so svoite<br />

fizi~ki i psihi~ki sposobnosti {to go utvrduva lekarot <strong>na</strong><br />

ustanovata.<br />

(2) Pri opredeluvaweto <strong>na</strong> rabotnoto anga`irawe, imaj}i gi<br />

predvid mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata, }e se vodi smetka i za `elbata <strong>na</strong><br />

osudenoto lice za vr{ewe <strong>na</strong> opredeleni raboti.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 71 (osven so t. 2) i 72<br />

SMP i Pravilata 71 i 72 EZP.<br />

Pravilo 71 SMP: (1) Rabotata za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta ne smee da ima poni`uva~ki karakter.<br />

(2) Site zatvorenici imaat obvrska da rabotat vo zavisnost<br />

odnivnite fizi~ki i psihi~ki sposobnosti {to }e gi utvrdi lekar.<br />

(3) Zatvorenicite treba da se zanimavaat so koris<strong>na</strong> rabota {to<br />

}e gi anga`ira vo tekot <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> rabotniot den.<br />

(4) Vo granicite <strong>na</strong> mo`nostite rabotata treba da bide od takva<br />

priroda {to }e ja za~uva ili zgolemi niv<strong>na</strong>ta sposobnost po<br />

izleguvaweto <strong>na</strong> sloboda ~esno da zarabotuvaat za svojot `ivot.<br />

(5) Treba da se obezbedi korisno stru~no obrazovani za onie<br />

zatvorenici koi mo`at da go koristat, a osobeno za mladite<br />

zatvorenici.<br />

(6) Vo granicite {to i odgovaraat <strong>na</strong> racio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta stru~<strong>na</strong><br />

selekcija, potrebite <strong>na</strong> administracijata i zavodskata discipli<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

zatvorenicite treba da im se ovozmo`i da go izberat vidot <strong>na</strong><br />

rabotata {to sakat da ja vr{at.<br />

Pravilo 72 SMP: (1) Organizacijata i metodite <strong>na</strong> rabota vo<br />

kaznenite zavodi treba da bidat {to poblisku do organizacijata <strong>na</strong><br />

metodite {to se primenuva za sli~<strong>na</strong> rabota <strong>na</strong>dvor od zavodot so cel<br />

217


zatvorenicite da se podgotvat za normalni uslovi za rabota <strong>na</strong><br />

sloboda.<br />

(2) Me|utoa, interesot i stru~noto obrazovanie <strong>na</strong><br />

zatvorenicite ne treba da im bidat podredeni <strong>na</strong> `elbata da se<br />

ostvari dobivka od niv<strong>na</strong>ta rabota.<br />

Pravilo 71 EZP: (1) Zatvorskata rabota bi trebalo da se sfati<br />

kako pozitiven element vo tretmanot, ostru~uvawe i upravuvawe so<br />

ustanovata.<br />

(2) Od zatvorenicite koi izdr`uvaat kaz<strong>na</strong> mo`e da se bara da<br />

rabotat vo soglasnost so fizi~kite i du{evnite sposobnosti za koi<br />

odlu~uva lekar.<br />

(3) Mora da se organizira koris<strong>na</strong> rabota, ili, ako e poprikladno,<br />

nekoi drugi celesoobrazni aktivnosti za zatvorenicite da bidat<br />

aktivno vraboteni vo voobi~aenoto rabotno vreme.<br />

(4) Vo ramkite <strong>na</strong> mo`nostite rabotata treba da bide takva da ja<br />

odr`i ili zgolemi sposobnosta <strong>na</strong> zatvorenicite za normalen `ivot<br />

po otpu{taweto.<br />

(5) Treba da se organizira stru~no osposobuvawe za korisni<br />

zanimawa <strong>na</strong> zatvorenicite koi od toa mo`at da imaat polza, a<br />

osobeno za mladite zatvorenici.<br />

(6) Vo ramkite <strong>na</strong> sodvet<strong>na</strong> stru~<strong>na</strong> selekcija i vo soglasnost so<br />

administrativnite i disciplinskite odredbi <strong>na</strong> ustanovata <strong>na</strong><br />

zatvorenicite mora da im se ovozmo`i da go izberat vidot <strong>na</strong><br />

vrabotuvaweto vo koe sakaat da u~estvuvaat.<br />

Pravilo 72 EZP: (1) Organizacijata i metodikata <strong>na</strong> rabotata<br />

vo ustanovata mora {to pove}e da im <strong>na</strong>likuvaat <strong>na</strong> onie vo zaednicata<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata so cel zatvorenicite da se prilagodat <strong>na</strong><br />

voobi~aenite rabotni uslovi. Ottamu rabotata mora da soodvetstvuva<br />

<strong>na</strong> sovremenite rabotni standardi i tehniki, da bide vo soglasnost so<br />

modernite sistemi <strong>na</strong> rakovodewe i <strong>na</strong> proizvodnite procesi.<br />

(2) I pokraj toa {to fi<strong>na</strong>nsiskata dobivka {to se ostvaruva so<br />

proizvodstvoto vo ustanovata mo`e da bide z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> za podobruvaweto<br />

<strong>na</strong> standardot i u<strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> kvalitetot i va`nosta <strong>na</strong><br />

ostru~uvaweto, interesite <strong>na</strong> zatvorenicite i nivniot tretman ne<br />

smeat da bidat podredeni kon toa.<br />

2. Z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> novi<strong>na</strong>ta vo <strong>ZIS</strong>, iako mo{ne srame`livo<br />

izraze<strong>na</strong> preku formulacijata "od osudenite lica se bara da rabotat",<br />

e toa {to kaj <strong>na</strong>s vo odnos <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> osudenite lica, za prv pat se<br />

predviduva deka taa e samo pravo <strong>na</strong> osudenoto lice, a ne i negova<br />

obvrska. Takvata opredelba <strong>na</strong>o|a osnova vo ~l. 11 od Ustavot kade se<br />

veli: Se zabranuva prisil<strong>na</strong> rabota. So drugi zborovi rabotata mo`e<br />

celosno da go ostvari svoeto edukativno dejstvo dokolku se tretira<br />

218


o<strong>na</strong>ka kako {to toa e storeno vo Ustavot i ~l. 26 UDP^, a ne i kako vo<br />

Minimalnite pravila. So prisilba mo`e da se ostvari mnogu no, ni<br />

oddaleku o<strong>na</strong> {to ja opredeluva osnov<strong>na</strong>ta zamisla <strong>na</strong> rabotata vo<br />

sovremeniot sistem <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda:<br />

steknuvawe rabotni <strong>na</strong>viki i osposobuvawe <strong>na</strong> osudenikot. Ako<br />

osudeni~kata rabota e komponenta <strong>na</strong> resocijalizacijata <strong>na</strong> osudenicite<br />

toga{ i za nea va`i zlatnoto pravilo vo ovaa oblast koe treba da<br />

glasi: "Na ~ovek so sila mo`e da mu se odzeme sî, so sila me|utoa ne<br />

mo`e da mu se dade {to i da î". Od tie pri~ini kon rabotata <strong>na</strong><br />

osudenite lica, kako i vrz site osta<strong>na</strong>ti oblici, metodi i sredstva <strong>na</strong><br />

tretman, vpro~em, treba da se poa|a od pozicijata <strong>na</strong> ~ovekovata<br />

priroda koja <strong>na</strong>j~esto z<strong>na</strong>e da bide blago<strong>na</strong>klo<strong>na</strong> kon dobro<strong>na</strong>mernite<br />

pottici i `estoko da se sprotivstavi kon sekoja obvrska <strong>na</strong>lo`e<strong>na</strong> vo<br />

vid <strong>na</strong> pritisok. Ottamu rabotata î, i treba da bide pravo <strong>na</strong><br />

osudenikot, za{to sekoj akt <strong>na</strong> prisilba nejzi<strong>na</strong>ta huma<strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong> ja<br />

pretvara vo kaz<strong>na</strong>. Tvrdeweto deka opredelen vid <strong>na</strong> korist mo`e da ja<br />

pretvori prisilbata vo plemenit akt e spekulativno zamajuvawe od<br />

tipot <strong>na</strong> Kantoviot stav deka duri i lagata e moralen ~in dostoen za<br />

po~it ako se la`e od ~ovekoqubie.<br />

Vakviot stav poa|a od soz<strong>na</strong>nieto deka op{testvoto treba da mu<br />

obezbedi pravo <strong>na</strong> osudenikot za sopstveno potvrduvawe, a zatvorskata<br />

uprava treba da gi pottikne koleblivite vo iskoristuvaweto <strong>na</strong> toa<br />

pravo so predo~uvawe <strong>na</strong> {tetnite i poleznite konsekvencii od<br />

negoviot izbor. Onoj {to }e go prifati vistinskiot pat }e gi koristi<br />

site dopolnitelni prava vrzani so rabotata. Osta<strong>na</strong>tite }e mo`at<br />

bezgrani~no da se dosaduvaat i protegaat svesni deka nema ni{to da<br />

dobijat za vozvrat. (v. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 21 pod 2/b)<br />

3. Osudenoto lice treba da se upati <strong>na</strong> izvr{uvawe produktiv<strong>na</strong><br />

i ekonomski isplatliva rabota. Pri toa treba da vodi poseb<strong>na</strong> smetka<br />

za traeweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, odnesuvaweto, negovata vozrast, negovata<br />

zdravstve<strong>na</strong> sostojba i sposobnosti, `elbata, <strong>na</strong>klonetostite i spremnosta<br />

da se zanimava so toj vid rabota.<br />

Osudenoto lice e obrzano rabotata {to mu e dovere<strong>na</strong> da ja vr{i<br />

soglasno so negoviata teles<strong>na</strong> sostojba i mo`nosti.<br />

Na osudeno lice ne smeeat da se upatuvaat <strong>na</strong> rabota so koja se<br />

ovozmo`uva uvid vo sudski ili upravni akti i vo li~nite odnosi <strong>na</strong><br />

drugite osudenici.<br />

V. Penolo{ki kompendium, str. 328-330 i objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 21 i<br />

112.<br />

219


^len 111<br />

(1) Rabotata <strong>na</strong> osudenite lica se organizira i vr{i po pravilo<br />

vo stopanski edinici vo ustanovata.<br />

(2) Osudenite lica mo`at da rabotat i <strong>na</strong>dvor od ustanovata, vo<br />

pravni lica i drugi institucii, ako se obezbedeni uslovi za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor opredeleni so ovoj zakon.<br />

(3) Za rabotata <strong>na</strong> osudenite lica soglasno stav 2 <strong>na</strong> ovoj ~len,<br />

ustanovata sklu~uva dogovor so pravnoto lice odnosno institucijata<br />

i obezbeduva pisme<strong>na</strong> soglasnost <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 73 SMP i Pravilo 73<br />

EZP.<br />

Pravilo 73 SMP: (1) So industriskite pogoni i ekonomii <strong>na</strong><br />

kaznenite zavodi treba vo prv red da upravuva administracijata <strong>na</strong><br />

kaznenite zavodi, a ne privatni pretpriema~i.<br />

(2) Koga zatvorenicite vr{at rabota koja ne e pod kontrola <strong>na</strong><br />

administracijata treba da osta<strong>na</strong>t pod <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l. Licata za ~ija smetka se vr{i rabotata, osven ako se raboti<br />

za drugi dr`avni ustanovi, moraat <strong>na</strong> administracijata da i go<br />

isplatat normalniot voobi~aen <strong>na</strong>domestok za rabotata vodejki<br />

sekoga{ smetka za rabotniot pridones <strong>na</strong> sekoj zatvorenik.<br />

Pravilo 73 EZP: Na vrabotenite zatvorenici zatvorskata<br />

uprava treba da im obezbedi: a) Nejzino vr{ewe vo sopstveni<br />

prostorii, rabotilnici, gospodarstva, ili b) vo sorabotka so<br />

privatni pretprijatija, v<strong>na</strong>tre ili <strong>na</strong>dvor od ustanovata. Vo toj slu~aj<br />

pol<strong>na</strong>ta voobi~ae<strong>na</strong> plata treba da ja isplatat licata za koi se raboti<br />

vodejki smetka za rezultatite <strong>na</strong> zatvorenicite vo proizvodniot<br />

proces.<br />

2. Osudenikot po pravilo raboti vo stopanskite dejnosti <strong>na</strong><br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ili <strong>na</strong> raboti potrebni za normalno<br />

funkcionirawe <strong>na</strong> ustanovata.<br />

3. Osudenikot mo`e da raboti duri i <strong>na</strong>dvor od kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova vo preprijatija, ustanovi i drugi pravni lica i<br />

privatni rabotilnici. Takvata rabota <strong>na</strong> osudenikot mo`e da mu se<br />

dozvoli za vreme <strong>na</strong> celiot tek <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo<br />

ustanovi od poluotvoren i otvoren vid. Nema racio<strong>na</strong>lni pri~ini vo<br />

kazneno-popravnite ustanovi od zatvoren vid, takvata rabota da ne se<br />

dozvoli, po pravilo po istekot <strong>na</strong> opredelen period od kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

osudenikot. Bi bilo umesno toj period da se opredeli <strong>na</strong> ostatok koj<br />

iznesuva ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> do istekot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

220


Za upatuvawe <strong>na</strong> rabota <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong>dvor od kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova odlu~uva direktorot <strong>na</strong> ustanovata. Pri toa<br />

direktorot treba vodi smetka za slednite elementi:<br />

- upatuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica za nivno rabotno anga`irawe<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata vo preprijatija, ustanovi ili drugi organi da se<br />

izvr{i samo toga{ ako se obezbedeni osnovnite uslovi za izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor opredeleni so <strong>ZIS</strong>,<br />

- za vidot <strong>na</strong> dejnosta <strong>na</strong> pravnoto lice ili institucijata i<br />

karakterot <strong>na</strong> rabotite {to treba da se izvr{uvaat od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

osudenite lica,<br />

- za toa dali od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> pravnoto lice ili institucijata e<br />

pobarano poimeni~no opredeleno osudeno lice ili baraweto e op{to<br />

- <strong>na</strong> osudeni~ka rabot<strong>na</strong> sila,<br />

- za eventual<strong>na</strong>ta povrzanost <strong>na</strong> storenoto krivi~no delo <strong>na</strong><br />

osudenikot so vidot <strong>na</strong> rabotata {to se bara da se izvr{i,<br />

- za obvrskata upravata <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova da vr{i<br />

postoja<strong>na</strong> kontrola za spre~uvawe <strong>na</strong> eventualnite zloupotrebi od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> pravnoto lice ili institucijata, odnosno od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> samoto<br />

osudeno lice.<br />

Za da se obezbedi legalno izvr{uvawe rabota <strong>na</strong> osudenici<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata, kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova mora da sklu~i<br />

dogovor so pravnoto lice ili institucijata vo koja se ostvaruva raboten<br />

anga`man <strong>na</strong> osudeni lica. Vo dogovorot podrobno se opredeluvaat<br />

rabotnite i me|usebnite prava i obvrski me|u kaazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova i rabotodava~ot. Na dogovorot mora da mu prethodi pisme<strong>na</strong><br />

soglasnost od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenikot za prifa}awe <strong>na</strong> takov raboten<br />

anga`man. Pisme<strong>na</strong>ta soglasnost <strong>na</strong> osudenikot mora da se odnesuva za<br />

rabota vo to~no opredeleno pravno lice ili institucija.<br />

^len 112<br />

(1) Polnoto rabotno vreme <strong>na</strong> osudenite lica e 40 ~asa nedelno.<br />

(2) Po isklu~ok, polnoto rabotno vreme <strong>na</strong> osudenite lica<br />

mo`e da trae i pove}e od 40 ~asa nedelno, vo slu~aite i pod uslovite<br />

opredeleni so zakon.<br />

(3) Nadvor od polnoto rabotno vreme osudenite lica mo`at da<br />

rabotat <strong>na</strong>jmnogu do dva ~asa dnevno <strong>na</strong> raboti potrebni za<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> higie<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong> drugi tekovni raboti neophodni za<br />

normalen `ivot vo ustanovata.<br />

221


(4) Na osudenite lica koi posetuvaat <strong>na</strong>stava po osnovno ili<br />

sredno obrazovanie im se skratuva traeweto <strong>na</strong> polnoto rabotno<br />

vreme.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 75 SMP i 75 EZP.<br />

Pravilo 75 SMP: (1) Maksimalniot broj <strong>na</strong> rabotni ~asovi <strong>na</strong><br />

zatvorenicite vo denot ili vo nedelata treba da bide utvrden so zakon<br />

ili so administrativen pravilnik, vodej}i smetka za propisite ili za<br />

lokalnite obi~ai koi se primenuvaat za slobodnite rabotnici.<br />

(2) Vo taka utvrdenite ~asovi treba da se ostavi eden den odmor<br />

vo nedelata i dovolno vreme za <strong>na</strong>stava i drugi aktivnosti koi se<br />

predvideni za postapuvawe i prevospituvawe <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Pravilo 75 EZP: (1) Dnevniot i nedelniot maksimum <strong>na</strong> rabotni<br />

~asovi mora da bide utvrden spored lokalnite zakoni ili obi~ai koi<br />

va`at pri vrabotuvaweto <strong>na</strong> slobodnite rabotnici.<br />

(2) Zatvorenicite mora da imaat barem eden den odmor vo<br />

nedelata i dovolno vreme za obrazovanie i za osta<strong>na</strong>tite aktivnosti<br />

koi se del <strong>na</strong> nivniot tretman i priprema za reintegracija vo<br />

op{testvoto.<br />

2. Dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> polnoto rabotno vreme <strong>na</strong> osudenite lice e<br />

ized<strong>na</strong>~eno so rabotno vreme <strong>na</strong> licata <strong>na</strong> sloboda i e ograni~eno <strong>na</strong> 40<br />

~asa nedelno. (v. ~l. 31 ZRO i ~l. 24 KD). Vo polnoto rabotno vreme ne<br />

spa|a anga`iraweto <strong>na</strong> osudenoto lice od 2 ~asa dnevno <strong>na</strong> raboti od<br />

z<strong>na</strong>~ewe za normalniot `ivot vo ustanovata.<br />

Po isklu~ok polnoto rabotno vreme <strong>na</strong> osudenite mo`e da trae<br />

pove}e od 40 ~asa, no ne pove}e od 10 ~asa nedelno. Rabotnoto vreme<br />

podolgo od 40 ~asa vo rabot<strong>na</strong>ta nedela mo`e da trae samo onolku<br />

vreme kolku {to e neophodno potrebno da se otstra<strong>na</strong>t opasnostite,<br />

odnosno da se spre~at {tetnite posledici. Soglasno ~l. 35 ZRO<br />

stanuva zbor za slednite slu~ai:<br />

1. za vreme <strong>na</strong> zemjotres, poplava, po`ari, epidemija i druga vi{a<br />

sila ili nesre}a koja se slu~ila ili koja neposredno se zakanuva,<br />

2. za davawe pomo{ <strong>na</strong> drug rabotodavec <strong>na</strong> koj nu se slu~ila<br />

nesre}a ili neposredno mu se zakanuva,<br />

3. koga e neophodno da se zavr{i zapo~<strong>na</strong>tiot proces <strong>na</strong> rabota<br />

~ii prekin, so ogled <strong>na</strong> prirodata <strong>na</strong> tehnologijata i organizacijata<br />

<strong>na</strong> rabota, bi predizvikal z<strong>na</strong>~itel<strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> {teta ili zagrozuvawe<br />

<strong>na</strong> `ivotot ili zdravjeto <strong>na</strong> lu|eto,<br />

4. da se spre~i rasipuvawe <strong>na</strong> surovini ili materijali, odnosno<br />

da se otstrani defektot <strong>na</strong> sredstvata za rabota,<br />

5. da se zameni ne<strong>na</strong>dejno otsuten rabotnik vo procesot <strong>na</strong> rabotata<br />

koja trae nepreki<strong>na</strong>to,<br />

222


6. da se zavr{i ili dovr{i it<strong>na</strong> medicinska (hirur{ka i<br />

vrteri<strong>na</strong>r<strong>na</strong>) intervencija, ili druga neophod<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> merka i<br />

7. zavr{uvawe <strong>na</strong> itni i neodlo`ni dejstvija <strong>na</strong> procesot <strong>na</strong><br />

rabotata.<br />

Podolgo rabotno vreme od 40 ~asa vo nedelata ne mo`e da mu se<br />

odredi <strong>na</strong> osudeno lice <strong>na</strong> koe spored lekarski <strong>na</strong>od takvata rabota bi<br />

mo`ela da dovede do vlo{uvawe <strong>na</strong> negovata zdravstve<strong>na</strong> sostojba.<br />

Na osudenite lica koi posetuvaat <strong>na</strong>stava vo osnovnoto ili<br />

srednoto obrazovanie, poradi vremeto i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta organizacija<br />

i karakterot <strong>na</strong> dejnosta {to e vo korist <strong>na</strong> osudenikot, im se<br />

skratuva traeweto <strong>na</strong> rabotnoto vreme.<br />

3. So op{t akt <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova <strong>na</strong> osudenite lica<br />

im se obezbeduva odmor vo tekot <strong>na</strong> dnev<strong>na</strong>ta rabota so ednokratno<br />

polno rabotno vreme. Ovoj odmor ne mo`e da trae podolgo od 30<br />

minuti i ne mo`e da se koristi <strong>na</strong> po~etokot nitu <strong>na</strong> krajot <strong>na</strong> rabotnoto<br />

vreme ( ~l. 40 ZRO).<br />

Rabotnikot ima pravo <strong>na</strong> nedelen odmor vo traewe od <strong>na</strong>jmalku 24<br />

~asa nepreki<strong>na</strong>to, a ako e neophodno da raboti <strong>na</strong> denot <strong>na</strong> svojot<br />

nedelen odmor, mora da mu se obezbedi takov odmor vo tekot <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>red<strong>na</strong>ta rabot<strong>na</strong> nedela (~l. 42 ZRO).<br />

^len 113<br />

(1) Osudenite lica imaat pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok za rabotata.<br />

(2) Visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestokot se opredeluva vo zavisnost od<br />

vidot, koli~estvoto i kvalitetot <strong>na</strong> prizvodot i <strong>na</strong> rabotata {to ja<br />

ostvarilo osudenoto lice, negovata ostru~enost za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

toj vid rabota, anga`iranosta vo rabotata i pridonesot za<br />

<strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> tro{ocite vo proizvodstvoto.<br />

(3) Na <strong>na</strong>domestokot i <strong>na</strong> <strong>na</strong>gradite za rabota <strong>na</strong> osudenite lica<br />

ne se pla}a danok i drugi pridonesi.<br />

(4) So op{t akt <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata vo soglanost so<br />

odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon, poblisku se opredeluva <strong>na</strong>domestokot i<br />

<strong>na</strong>gradata za rabota <strong>na</strong> osudenite lica, kako i za licata koi bez svoja<br />

vi<strong>na</strong> ne rabotat <strong>na</strong> koi im se obezbeduva xeparlak.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 76 SMP i Pravilo 76<br />

EZP.<br />

Pravilo 76 SMP: (1) Rabotata <strong>na</strong> zatvorenikot treba da bide<br />

pravilno <strong>na</strong>grade<strong>na</strong>.<br />

223


(2) So pravilnikot treba da im se dozvoli <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

barem eden del od svojot <strong>na</strong>domestok da go upotrebat za kupuvawe <strong>na</strong><br />

odobreni predmeti <strong>na</strong>meneti za niv<strong>na</strong> li~<strong>na</strong> upotreba, a drugiot da go<br />

ispra}aat <strong>na</strong> svoite semejstva.<br />

(3) So pravilnikot, isto taka, treba da se predvidi eden del od<br />

<strong>na</strong>domestokot da go zadr`i administracijata za da sozdade za{teda<br />

koja }e mu se predade <strong>na</strong> zatvorenikot pri otpu{taweto <strong>na</strong> sloboda.<br />

Pravilo 76 EZP: (1) Mora da postoi sistem <strong>na</strong> pravedno<br />

<strong>na</strong>graduvawe za rabotata <strong>na</strong> zatvorenicite.<br />

(2) Vo ramkite <strong>na</strong> toj sistem <strong>na</strong> zatvorenicite treba da im se<br />

ovozmo`i barem del od svojata zarabotuva~ka da go potro{at za<br />

kupuvawe <strong>na</strong> dozvolenite predmeti za li~<strong>na</strong> upootreba i del od<br />

zarabotuva~kata da ispratat <strong>na</strong> svoite semejstva ili da ja potro{at za<br />

nekoi drugi dozvoleni celi.<br />

(3) Sistemot mo`e isto taka da organizira zatvorskata uprava da<br />

isprati del od zarabotuva~kata <strong>na</strong>dvor od ustanovata za da se formira<br />

fond za za{teda koja im se predava <strong>na</strong> zatvorenicite po otpu{taweto.<br />

2. Zarabotuva~kata <strong>na</strong> sekoj zatvorenik se utvrduva vrz osnova <strong>na</strong><br />

stru~<strong>na</strong> procenka <strong>na</strong> pove}e validni kriteriumi. Vo taa smisla vo prv<br />

e od z<strong>na</strong>~ewe vidot, koli~estvoto i kvalitetot <strong>na</strong> proizvodite ostvareni<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorenikot. Slednite kriteriumi od koi zavisi<br />

visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestokot za ostvare<strong>na</strong>ta rabota e povrzan so<br />

kvalifikuvanosta <strong>na</strong> zatvorenikot pri {to se zema predvid negovoto<br />

zalagawe <strong>na</strong> rabotnoto mesto, negovite sposobnosti, rabotnite usilbi<br />

{to gi vlo`il kako i od pridonesot za <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> tro{ocite vo<br />

proizvodstvoto.<br />

Nadomestokot za rabota <strong>na</strong> osudenoto lice se opredeluva vo visi<strong>na</strong><br />

od ed<strong>na</strong> peti<strong>na</strong> do ed<strong>na</strong> treti<strong>na</strong> od dohodot {to se ostvaruva za<br />

istovid<strong>na</strong> rabota i za ed<strong>na</strong>kov u~inok <strong>na</strong>dvor od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova.<br />

Nadomestokot za rabota mo`e da bide daden <strong>na</strong>mesto kako <strong>na</strong>domest<br />

za opredeleno rabotno vreme, kako <strong>na</strong>domest po edinica proizvod<br />

(po par~e), dokolku so toa mo`e da se o~ekuva pottiknuvawe <strong>na</strong> osudenikot<br />

za postignuvawe pogolem u~inok vo rabotata.<br />

Na osudenite lica {to postignuvaat pogolem u~inok i podobar<br />

kvalitet od opredeleniot, ili koi ne ja ispolnuvaat normata i ne go<br />

postignuvaat propi{aniot kvalitet, <strong>na</strong>domestokot im se zgolemuva,<br />

odnosno <strong>na</strong>maluva za 10% do 20% od propi{a<strong>na</strong>ta stavka.<br />

Za rabota podolga od polnoto rabotno vreme <strong>na</strong> osudenite<br />

<strong>na</strong>domestokot im se zgolemuva za 50%.<br />

Pobliski propisi za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> odreduvaweto <strong>na</strong> visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>domestokot za rabota i <strong>na</strong>gradata za rabota, kako i za licata koi bez<br />

224


svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat <strong>na</strong> koi im se obezbeduva xeparlak, donesuva<br />

direktorot <strong>na</strong> Direkcijata vo soglasnost so odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon.<br />

3. Na poedinci im se dava mo`nost za obrazovanie vo strukata,<br />

usovr{uvawe vo zanimaweto, prekvalifikacija ili u~estvo vo drugi<br />

obrazovni ili specijalisti~}i kursevi. Kursevite za stru~<strong>na</strong> <strong>na</strong>obrazba<br />

ili stru~no usovr{uvawe po pravilo treba da se dr`at vo vremeto<br />

opredeleno za vr{ewe <strong>na</strong> rabota. Osudenite lica koi zemaat u~estvo<br />

vo vakvi kursevi za pomi<strong>na</strong>toto vreme dobivaat <strong>na</strong>domest za rabota<br />

vo <strong>na</strong>malen iznos koj se opredeluva soglasno ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Ako osudenoto lice ne e sposobno za produktiv<strong>na</strong> rabota, zatvorskata<br />

uprava treba da iz<strong>na</strong>jde mo`nosti za negovo rabotnoterapisko<br />

anga`irawe. Osudenite lica koi se anga`irani zaradi ostvaruvawe<br />

<strong>na</strong> rabot<strong>na</strong> terapija za pomi<strong>na</strong>toto vreme <strong>na</strong> rabota dobivaat <strong>na</strong>domest<br />

koj odgovara <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> rabotata {to se vr{i vo soglasnost so<br />

ostvareniot u~inok.<br />

Anga`iraweto zaradi ostvaruvawe <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong> terapija ili<br />

rabot<strong>na</strong> rehabilitacija e <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> kon sistematsko izgraduvawe <strong>na</strong><br />

fizi~kite, mentalnite i socijalnite funkcii <strong>na</strong> osudenite lica i<br />

nivnite rabotni sposobnosti. Takvoto anga`irawe vklu~uva ostru~uvawe<br />

preku rabotata, neizmeni~no u~ewe i rabota, socijalno obu~uvawe,<br />

grup<strong>na</strong> terapija, obu~uvawe za s<strong>na</strong>o|awe vo sekojdnevniot `ivot,<br />

fizi~ko izgraduvawe itn. Rabot<strong>na</strong>ta rehabilitacija {to ja ovozmo`uva<br />

zatvorska uprava e sredstvo za opredeleno anga`irawe <strong>na</strong> fizi~ki<br />

i du{evno hendi}epirani osudeni lica, za popravawe <strong>na</strong> lo{ite rabotnici<br />

i licata so slaba motivacija za rabota koja <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>la od brojni<br />

pri~ini (a osobeno poradi upotreba <strong>na</strong> alkohol i <strong>na</strong>rkoti~ni sredstva),<br />

kako i <strong>na</strong> onie koi od <strong>na</strong>jrazli~ni pri~ini ne mo`at da bidat<br />

opfateni so oddelni zanimawa.<br />

Celta <strong>na</strong> ovoj vid <strong>na</strong> rabotno anga`irawe e da |i iskoristat<br />

svoite sposobnosti taka {to }e mo`at da se s<strong>na</strong>o|aat vo sekoja rabot<strong>na</strong><br />

situacija kako i za vreme <strong>na</strong> nivniot prestoj vo ustanovata i po<br />

izleguvaweto od nea.<br />

4. Ako osudenoto lice vo periodot <strong>na</strong> rabotnoto vreme e vklu~eno<br />

vo <strong>na</strong>stavata ili vo soodvetni drugi aktivnosti, zadol`itelno<br />

dobiva soodvet<strong>na</strong> pomo{ vo visi<strong>na</strong> {to ja utvrduva zatvorskata uprava.<br />

Takva pomo{ treba da im se opredeli i <strong>na</strong>:<br />

- rabotosposobno osudeno lice <strong>na</strong> koe ustanovata ne mo`e da mu<br />

<strong>na</strong>jde rabota ili nekoja rabotnoterapiska dejnost od pri~ini koi ne se<br />

odnesuvaat <strong>na</strong> negovata li~nost vo period podolgo od 30 de<strong>na</strong> i,<br />

- bremeni `eni koi ne se vklu~eni vo rabotniot proces vo<br />

opredelen period pred i po poroduvaweto.<br />

225


5. Ako osudenoto lice poradi bolest, starost i od drugi<br />

opravdani pri~ini pove}e ne raboti dobiva soodveten xeparlak.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 110 st. 2.<br />

^len 114<br />

(1) Osudenite lica {to bez svoja vi<strong>na</strong> se vremeno nesposobni za<br />

rabota poradi bolest imaat pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok od sredstvata<br />

ostvareni od rabota <strong>na</strong> osudenite lica, so soodvet<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

op{tite propisi za zdravstveno osiguruvawe.<br />

(2) Osudenite lica {to bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat a nemaat<br />

sopstveni sredstva, ustanovata im gi obezbeduva <strong>na</strong>jneophodnite<br />

sredstva za zadovoluvawe <strong>na</strong> li~nite potrebi.<br />

________________________<br />

1. Licata <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor, licata koi se <strong>na</strong>o|aat<br />

vo pritvor ako ne se osigurani po drug osnov i maloletnite lica koi<br />

se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> merka, iako toa soglasno ~l. 18<br />

ZZZ ne e predvideno, imaat pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok <strong>na</strong> platata za vreme<br />

<strong>na</strong> privreme<strong>na</strong> spre~enost za rabota vo kazneno-poprav<strong>na</strong>at ustanova<br />

poradi:<br />

- bolest ili povreda,<br />

- medicinsko ispituvawe,<br />

- dobrovolno davawe <strong>na</strong> tkivo ili organ i,<br />

- izoliranost zaradi spre~uvawe <strong>na</strong> zaraza.<br />

Nadomestokot <strong>na</strong> platata im pripa|a od prviot den <strong>na</strong><br />

spre~enosta za rabota i trae celo vreme dodeka trae spre~enosta, a se<br />

isplatuva samo za denovite za koi bi se ostvarila plata spored<br />

propisite za rabotni odnosi.<br />

Pravoto <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok se ostvaruva isklu~ivo od sredstvata<br />

ostvareni od rabota <strong>na</strong> osudenite lica so soodvet<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> op{-<br />

tite propisi za zdravstveno osiguruvawe. Toa z<strong>na</strong>~i deka osnovicata<br />

od koja se utvrduva visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestokot <strong>na</strong> platata za vreme <strong>na</strong><br />

spre~enost od rabota se opredeluva soglasno odredbite <strong>na</strong> ~l. 20 ZZZ.<br />

Navedenite lica nemaat pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok ako se utvrdi deka<br />

<strong>na</strong>merno se povredile ili samite se dovele vo sostojba <strong>na</strong> bolest.<br />

2. Na osudenite lica koi bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat a nemaat<br />

sopstveni sredstva, kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e dol`<strong>na</strong> da im gi<br />

obezbedi <strong>na</strong>jneophodnite sredstva za zadovoluvawe <strong>na</strong> li~nite<br />

potrebi, kako <strong>na</strong> primer, sredstva za odruvawe <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong><br />

(sapun, {ampon, pribor za bri~ewe, srestvo za miewe zabi, toalet<strong>na</strong><br />

hartija, pra{ok za perewe <strong>na</strong> oblekata i sl).<br />

226


^len 115<br />

Od <strong>na</strong>domestokot za rabota osudenoto lice 70% mo`e da<br />

iskoristi za zadovoluvawe <strong>na</strong> li~nite potrebi, a ostatokot od 30%<br />

se ~uva kako {teden vlog po viduvawe ili oro~en <strong>na</strong> opredeleno<br />

vreme, i mu se predava <strong>na</strong> osudenoto lice pri otpu{taweto od<br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, ili po negovo barawe vo tekot <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta se dava <strong>na</strong> negovoto semejstvo.<br />

________________________<br />

So 70% od <strong>na</strong>domestokot za rabota osudenoto lice raspolaga<br />

slobodno. Ed<strong>na</strong> polovi<strong>na</strong> od ovoj del mo`e da bide predmet <strong>na</strong><br />

izv{uvawe vrz osnova <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong> odluka <strong>na</strong> sudot so koja osudenoto<br />

lice e zadol`eno da im dava izdr{ka <strong>na</strong> decata, bra~niot drugar ili<br />

roditelite ili vrz osnova <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta odluka <strong>na</strong> sudot za <strong>na</strong>domest<br />

<strong>na</strong> {tetata {to ja predizvikal osudeniot so krivi~noto delo. Samo<br />

ed<strong>na</strong> polovi<strong>na</strong> od ovoj del mo`e da bide predmet <strong>na</strong> izvr{uvawe i za<br />

<strong>na</strong>dometuvawe <strong>na</strong> {tetata {to osudenikot <strong>na</strong>merno ili so krajno<br />

nevnimanie ja predizvikal za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ~l.<br />

178), ili za <strong>na</strong>domet <strong>na</strong> tro{ocite za negovoto sproveduvawe (~l. 9 i<br />

83).<br />

Od <strong>na</strong>domestokot za rabota 30% se ~uva kako zadol`itel<strong>na</strong><br />

za{teda <strong>na</strong> osudenoto lice. Ovoj iznos koj se ~uva kako {teden vlog po<br />

viduvawe ili oro~en <strong>na</strong> opredeleno vreme, <strong>na</strong> osudenoto lice mu se<br />

predava pri otpu{taweto od izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Po barawe <strong>na</strong> osudenoto lice, poradi te{ka imot<strong>na</strong> sostojba vo<br />

potesnoto semejstvo, zaradi izdr{ka <strong>na</strong> lice za koe osudenikot e<br />

dol`en da se gri `i i vo drugi opravdani slu~ai, direktorot <strong>na</strong><br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova mo`e da odobri osudenikot del od<br />

zadol`itel<strong>na</strong>ta za{teda da koristi i predvremeno za ovie <strong>na</strong>meni.<br />

So ostatokot od isplate<strong>na</strong>ta gotovinska suma zatvorenikot mo`e<br />

slobodno da raspolaga vo ramkite <strong>na</strong> ku}niot red. So toj iznos toj<br />

mora da |i plati <strong>na</strong>bav}ite za sekojdnev<strong>na</strong> upotreba, po{tari<strong>na</strong>ta,<br />

telefonskite razgovori i tro{ocite <strong>na</strong>praveni za koristewe <strong>na</strong><br />

otsustvata i godi{nite odmori.<br />

Direkcijata ja utvrduva maksimal<strong>na</strong>ta suma <strong>na</strong> gotovins}i pari<br />

koi zatvorenikot mo`e da gi poseduva. Vi{okot <strong>na</strong> toj iznos mora<br />

ved<strong>na</strong>{ da se predade <strong>na</strong> upravata <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova. Taa<br />

suma se stava <strong>na</strong> posebno konto <strong>na</strong> zatvorenikot so priklad<strong>na</strong> kamata.<br />

So taa suma vo ramkite <strong>na</strong> ku}niot red mo`e slobodno da se raspolaga.<br />

Parite pro<strong>na</strong>jdeni kaj osudenikot ili koi mu se isplateni<br />

sprotivno <strong>na</strong> posebnite odredbi koi se odnesuvat <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong><br />

227


osudenicite da poseduvaat pari i da raspolagaat so niv, mu se<br />

odzemaat, osven ako takvoto postapuvawe ne e o~igledno nerazumno.<br />

Odzemenite pari se stavaat <strong>na</strong> smetkata <strong>na</strong> za{tedenite pari <strong>na</strong><br />

osudenikot. Ovie pari ne mu se ostavaat <strong>na</strong> raspolagawe <strong>na</strong> osudenikot<br />

pred istekot <strong>na</strong> negoviot prestoj vo ustanovata osven ako posebni<br />

pri~ini ne <strong>na</strong>lagaat da se postapi poi<strong>na</strong>ku.<br />

Vo smetkata <strong>na</strong> koja se vodi zadol`itel<strong>na</strong>ta za{teda, <strong>na</strong><br />

osudenikot treba da mu se ovozmo`i da ima uvid ed<strong>na</strong>{ <strong>na</strong> sekoi 6<br />

meseci i pri otpu{taweto. Zadol`itel<strong>na</strong>ta za{teda ne mo`e da bide<br />

predmet <strong>na</strong> prisilno izvr{uvawe.<br />

Pokrivaweto <strong>na</strong> tro{ocite <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>ti so <strong>na</strong>merno ili nebre`no<br />

o{tetuvawe kako i oni koi <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>le vo vrska so begstvo <strong>na</strong><br />

zatvorenikot pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> onoj del <strong>na</strong> platata koj e opredelen za<br />

gotovinska isplata.<br />

^len 116<br />

Za pro<strong>na</strong>jdoci i tehni~ki u<strong>na</strong>preduvawa ostvareni vo tekot <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudenite lica im pripa|aat pravata<br />

spored op{tite propisi.<br />

________________________<br />

Spored Zakonot za industriska sopstvenost (SV RM 1993/42)<br />

prava od industriska sopstvenost se: patent, model i mostra, stokoven<br />

i uslu`en `ig i oz<strong>na</strong>ka <strong>na</strong> potekloto <strong>na</strong> proizvodot.<br />

So patent se {titi pro<strong>na</strong>jdok koj prestavuva novo tehni~ko<br />

re{enie <strong>na</strong> opredelen tehni~ki problem, nova rastitel<strong>na</strong> sorta i<br />

hibrid koj e rezultat <strong>na</strong> tvore~ka rabota, koj e tehni~ki izvodliv i koj<br />

mo`e da se primeni vo industriska ili druga stopanska dejnost.<br />

So model se {titi nova <strong>na</strong>dvore{<strong>na</strong> forma <strong>na</strong> opredelen<br />

industriski ili za<strong>na</strong>et~iski proizvod, odnosno negov del.<br />

So mostra se {titi nova slika ili crte` koj mo`e da se prenese<br />

<strong>na</strong> opredelen industriski ili za<strong>na</strong>et~iski proizvod, odnosno <strong>na</strong> negov<br />

del.<br />

So stokoven odnosno uslu`en `ig se {titi z<strong>na</strong>k koj vo prometot<br />

e <strong>na</strong>menet za razlikuvawe <strong>na</strong> stoki odnosno uslugi od ist ili sli~en<br />

vid.<br />

So oz<strong>na</strong>ka za potekloto <strong>na</strong> proizvodot se {titi geografskiot<br />

<strong>na</strong>ziv <strong>na</strong> proizvodot ~ii posebni svojstva prete`no se obusloveni so<br />

mestoto odnosno so podra~jeto <strong>na</strong> koe e proizveden, ako tie svojstva<br />

<strong>na</strong>sta<strong>na</strong>le po priroden pat, pod vlijanie <strong>na</strong> podnebjeto ili po~vata ili<br />

<strong>na</strong> voobi~aeniot <strong>na</strong>~in i postapka za proizvodstvo, odnosno obrabotka.<br />

228


Iako toa ne e <strong>na</strong>vedeno vo odredbata od ~l. 116, <strong>na</strong> osudenite lica<br />

ed<strong>na</strong>kvo im pripa|aat i site ostvareni avtorski i srodnite prava<br />

ostvareni vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. V. Zakon za<br />

avtorskoto pravo i srodnite prava (SV RM 1996/47)<br />

^len 117<br />

(1) Osudenite lica {to pomi<strong>na</strong>le <strong>na</strong> rabota nepreki<strong>na</strong>to 11<br />

meseci, vklu~uvaj}i go i vremeto za lekuvawe poradi povreda <strong>na</strong><br />

rabota ili profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> bolest, imaat pravo <strong>na</strong> nepreki<strong>na</strong>t odmor<br />

vo tekot <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>, spored op{tite propisi.<br />

(2) Do kolku so ovoj zakon ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno, odmorot se<br />

koristi vo posebni prostorii <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(3) Za vreme <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> odmorot osudenoto lice prima<br />

<strong>na</strong>domestok za rabota kako da rabotel.<br />

________________________<br />

1. Odredbata go regulira pravoto <strong>na</strong> koristewe godi{en odmor<br />

<strong>na</strong> osudenite lica. So ova pravo osudenite lica se steknuvaat ako vo<br />

kontinuitet pomi<strong>na</strong>le 11 meseci vo izvr{uvawe rabota za vreme <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda.<br />

Vremeto {to se pojavuva kako osnov za koristewe <strong>na</strong> godi{niot<br />

odmor se presmetuva <strong>na</strong>redniot den od denot koga osudenoto lice ja<br />

potpi{alo izjavata so koja ja dalo soglasnosta za vr{ewe <strong>na</strong><br />

opredele<strong>na</strong> rabot<strong>na</strong> zada~a.<br />

Vremeto <strong>na</strong> lekuvawe poradi povreda <strong>na</strong> rabota ili<br />

profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> bolest ne dopira vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> godi-<br />

{en odmor. Isto taka sekoj prekin <strong>na</strong> rabotata {to ne e po vi<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

osudenoto lice i ne e vo funkcija <strong>na</strong> ostvaruvawe <strong>na</strong> procesot <strong>na</strong> resocijalizacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica, nema da se smeta za prekin {to<br />

vliaje <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> godi{niot odmor.<br />

Traeweto <strong>na</strong> godi{niot odmor se opredeluva spored ~l. 43 ZRO.<br />

Spored ovoj ~len rabotnikot ima pravo <strong>na</strong> godi{en odmor vo tekot <strong>na</strong><br />

ed<strong>na</strong> kalendarska godi<strong>na</strong> vo traewe od <strong>na</strong>jmalku 18, a <strong>na</strong>jmnogu 26<br />

rabotni de<strong>na</strong>. Ako vo tekot <strong>na</strong> kalendarskata godi<strong>na</strong> vo koja go<br />

zasnival rabotniot odnos, rabotnikot nema ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> rabota, ima<br />

pravo <strong>na</strong> godi{en odmor vo traewe od po dva rabotni de<strong>na</strong> za sekoj<br />

mesec pomi<strong>na</strong>t <strong>na</strong> rabota, no ne pove}e od 18 rabotni de<strong>na</strong>.<br />

2. Godi{niot odmor se koristi vo prostorii <strong>na</strong> ustanovata {to<br />

se opredeleni tokmu za taa <strong>na</strong>me<strong>na</strong>. Ovie prostorii mora da bidat izdvoeni<br />

od drugite prostorii i da prestavuvaat posebno uredeni celini<br />

so ogled <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{niot izgled. Nakratko tie treba da prestavuvaat<br />

229


maksimalno odvoen prostor i prijatno mesto kade {to osudenikot<br />

mo`e da se opu{ti dodeka se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> godi{en odmor.<br />

Za vreme <strong>na</strong> prestojot vo ovie prostorii osudenikot mo`e rabotno<br />

da se anga`ira samo <strong>na</strong> odr`uvaweto <strong>na</strong> higie<strong>na</strong>ta vo i okolu niv.<br />

Nepreki<strong>na</strong>tiot odmor kako pogodnost mo`e celosno ili delumno<br />

da se koristi i <strong>na</strong>dvor od krugot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Za vreme <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> godi{niot odmor osudenikot prima<br />

<strong>na</strong>domestok za rabota vo visi<strong>na</strong> <strong>na</strong> prose~niot <strong>na</strong>domestok za rabota vo<br />

redovno rabotno vreme {to go primal vo poslednite tri meseci (v. ~l.<br />

62 KD).<br />

^len 118<br />

(1) Pogonite i rabotilnicite vo koi rabotat osudenite lica<br />

sovremeno se opremuvaat.<br />

(2) Pri organiziraweto <strong>na</strong> pogonite i rabotilnicite se vodi<br />

smetka za ekolo{ka za{tita <strong>na</strong> `ivot<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong>, <strong>na</strong> zemji{teto,<br />

vozduhot i vodite, od sekakov vid zagaduvawe.<br />

________________________<br />

1. V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 21 (2/a) i 67.<br />

2. V. Zakon za za{tita i u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> `ivot<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong> i<br />

prirodata (SV RM 1996/69).<br />

^len 119<br />

(1) Osudenite lica pri rabota koristat higiensko-tehni~ka<br />

za{tita spored op{tite propisi.<br />

(2) Osudenite lica imaat pravo <strong>na</strong> invalidsko osiguruvawe za<br />

nesre}a <strong>na</strong> rabota ili profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> bolest.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so ~l. 2 st. 2 ZZR kade se veli deka<br />

za{tita pri rabota im se obezbeduva i <strong>na</strong> licata {to se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor dodeka se <strong>na</strong> rabota vo rabotilnici ili<br />

rabotili{ta.<br />

Za{titata pri rabota opfa}a merki i sredstva <strong>na</strong>so~eni kon<br />

sozdavawe <strong>na</strong> bezbedni uslovi za rabota. Bezbedni uslovi za rabota se<br />

ostvaruvaat so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> sovremeni tehni~ki, zdravstveni, socijalni<br />

i drugi merki za spre~uvawe i otstranuvawe <strong>na</strong> pri~inite za telesni<br />

povredi i zdravstveni o{tetuvawa <strong>na</strong> rabotnicite pri rabota. (~l. 3<br />

3ZR )<br />

230


Odredbata e vo soglasnost i so Pravilo 74 SMP i Pravilo 74<br />

EZP.<br />

Pravilo 74 SMP: (1) Merkite <strong>na</strong> pretpazlivost propi{ani za<br />

za{tita pri rabota, sigurnosta i zdravjeto za slobodnite rabotnici<br />

treba da se primenuvaat i vo kaznenite zavodi.<br />

(2) Treba da se donesat odredbi za <strong>na</strong>domest <strong>na</strong> {teta <strong>na</strong><br />

zatvorenicite za nesre}ni slu~ai pri rabota i za profesio<strong>na</strong>lni<br />

zaboluvawa pod istite uslovi koi spored zakonot se odnesuvaat i za<br />

slobodnite rabotnici.<br />

Pravilo 74 EZP: (1) Merkite <strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> bezbednosta i<br />

zdravjeto <strong>na</strong> zatvorenicite mora da bidat kako i za rabotnicite<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata.<br />

(2) Zatvorenicite mora da se osiguraat od nesre}i <strong>na</strong> rabota<br />

vklu~uvaj}i ja i profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta bolest pod istite uslovi {to<br />

zakonot gi pru`a <strong>na</strong> rabotnicite <strong>na</strong>dvor od ustanovata.<br />

2. Soglasno ~l. 14 st. 2 ZPIO so zadol`itelno penzisko i invalidsko<br />

osiguruvawe vrz osnova <strong>na</strong> invalidnost i telesno o{tetuvawe<br />

pri~ineti so povreda <strong>na</strong> rabota ili profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> bolest osigurani<br />

se i licata <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor, maloletni~}i zatvor i <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> merka vo vospitno-popraven dom za vreme <strong>na</strong><br />

redov<strong>na</strong> rabota {to ja vr{at vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

odnosno merkata.<br />

Vo odnos <strong>na</strong> pravata so koi se steknuvaat licata po osnov <strong>na</strong><br />

invalidsko osiguruvawe v. ZPIO.<br />

8. Penzisko osiguruvawe <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 120<br />

Na osudenite lica za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta im se<br />

priz<strong>na</strong>va vo penziski sta` vremeto {to nepreki<strong>na</strong>to }e go pomi<strong>na</strong>t<br />

<strong>na</strong> rabota so polno rabotno vreme spored op{tite propisi dokolku<br />

od <strong>na</strong>domestokot za rabota gi pla}aat opredelenite pridonesi.<br />

________________________<br />

V. ~l. 131 i 180 ZPIO.<br />

231


9. Zdravstve<strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 121<br />

(1) Vo ustanovite zadol`itelno se vrabotuva lekar koj se<br />

gri`i za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(2) Osudenite lica imaat pravo <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> za{tita spored<br />

op{tite propisi.<br />

(3) Na osudenite lica im se obezbeduva potreb<strong>na</strong> lekarska<br />

pomo{ i bolni~ko lekuvawe spored op{tite propisi.<br />

________________________<br />

1. Na sekoj gra|anin mu se garantira pravoto <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong><br />

za{tita (~l. 39 st. 1 Ustav).<br />

Osnovnite odredbi koi se osnesuvaat <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta za{tita<br />

vo SMP i EZP se slednive:<br />

Pravilo 52 SMP: (1) Vo zavodite koi se dovolno golemi za<br />

koristewe <strong>na</strong> uslugite <strong>na</strong> eden ili pove}e lekari {to celo vreme }e<br />

mu se posvetat <strong>na</strong> svojata rabota barem eden od niv treba da `ivee vo<br />

zavodot ili negovata neposred<strong>na</strong> okoli<strong>na</strong>.<br />

(2) Vo osta<strong>na</strong>tite zavodi lekarot treba sekojdnevno da vr{i<br />

viziti i da `ivee dovolno blisku za bez odlagawe da mo`e da intervenira<br />

vo itni slu~ai.<br />

Pravilo 61 EZP: (1) Mora da se obezbedi kvalifikuvan i<br />

iskusen lekar koj vo sekoe vreme }e bide spremen da intervenira vo<br />

itni slu~ai.<br />

(2) Vo ustanovite vo koi nema postojano vraboten lekar mora da<br />

se obezbedi redov<strong>na</strong> poseta od lekar ili od ovlasten perso<strong>na</strong>l od<br />

zdravstve<strong>na</strong> slu`ba.<br />

2. Za{titata <strong>na</strong> telesnoto i du{evnoto zdravje <strong>na</strong> osudenite lica<br />

e odgovornost ne samo <strong>na</strong> vladata i <strong>na</strong> zdravstvenite slu`benici, tuku<br />

isto taka i <strong>na</strong> zatvorskata uprava, direktorot <strong>na</strong> ustanovata, administrativniot<br />

perso<strong>na</strong>l i osta<strong>na</strong>tite lica koi se vklu~eni vo postapuvaweto<br />

so osudenicite. Sekoj ~len <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot vo ustanovata treba da<br />

obezbedi da se ostvaruvaat pravata <strong>na</strong> osudenicite i samiot da pridonesuva<br />

kon toa. Vo taa smisla nesomne<strong>na</strong> uloga treba da imaat i psiholozite<br />

i socijalnite rabotnici koi imaat z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> uloga vo za~uvuvaweto<br />

<strong>na</strong> du{evnoto zdravje <strong>na</strong> osudenite lica. Ottamu niv<strong>na</strong>ta<br />

profesija i pozicija vo zatvorot treba da se po~ituva i podr`uva isto<br />

kako i <strong>na</strong> zdravstvenite rabotnici.<br />

3. Sepak glav<strong>na</strong>ta uloga vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

za{tita <strong>na</strong> osudenicite vo kazneno-popravnite ustanovi ja imaat zatv-<br />

232


orskite lekari. Lekarot mora da bide vraboten vo ustanovata vo<br />

redoven raboten odnos {to e vo soglasnost so Pravilo 22 (1) SMP.<br />

Toa pravilo glasi: Sekoj kaznen zavod treba da smeta <strong>na</strong> uslugite<br />

barem <strong>na</strong> eden kvalifikuvan lekar koj treba da ima poz<strong>na</strong>vawa od<br />

psihijatrijata. Lekarskite uslugi treba da bidat tesno povrzani so<br />

zdravstve<strong>na</strong>ta uprava <strong>na</strong> zaednicata ili dr`avata. Ovie uslugi treba<br />

da vklu~uvaaat i dejstvija <strong>na</strong> psihijatriski slu`bi za postavuvawe <strong>na</strong><br />

dijagnoza, i koga e toa potrebno za lekuvawe <strong>na</strong> du{evni anomalii. So<br />

ova e identi~no e i Pravilo 26 (1) EZP: Sekoja ustanova ima <strong>na</strong><br />

raspolagawe barem eden lekar od op{ta praktika. Zdravstvenite<br />

slu`bi bi morale da bidat tesno povrzani so zdravstve<strong>na</strong>ta slu`ba <strong>na</strong><br />

zaednicata ili dr`avata. Medicinskite uslugi moraat da vklu~uvaat i<br />

psihijatriski uslugi za postavuvawe <strong>na</strong> dijagnoza, kako i tretman vo<br />

slu~aj <strong>na</strong> du{ev<strong>na</strong> rastroenost <strong>na</strong> ztvorenikot<br />

Ova e osnovno Pravilo vo vrska so zdravstvenite slu`bi vo<br />

pe<strong>na</strong>lnite ustanovi. Osnovata vrz koja ovie slu`bi se organizirani se<br />

menuvaat spored prirodata i organizacijata <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite zdravstveni<br />

slu`bi i potrebite <strong>na</strong> opredeleni ustanovi. Vo ova Pravilo<br />

va`<strong>na</strong> e kompatibilnosta me|u zatvorskata uprava i op{tite zdravstveni<br />

organizacii vo vrska so fizi~kite sredstva, zdravstveniot<br />

perso<strong>na</strong>l ili <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> bolni~koto lekuvawe koe mora da se obezbedi.<br />

Ovoj op{t prisap upravata mora redovno da go <strong>na</strong>dgleduva i<br />

povremeno da go <strong>na</strong>dzira zaradi podobar kvalitet i u~inok. (Penolo-<br />

{ki kompendium, str. 315).<br />

4. Lekarot ostvaruva tri z<strong>na</strong>~ajni funkcii vo ustanovata. Imeno,<br />

toj se javuva: 1. kako privaten lekar <strong>na</strong> osudenoto lice (kurativ<strong>na</strong><br />

funkcija), 2. kako sovetnik <strong>na</strong> direktorot po specifi~ni pra{awa vo<br />

odnos <strong>na</strong> postapuvaweto so osudenicite, vo vrska so re`imot, zatvorska<br />

rabota i sl. (sovetodav<strong>na</strong> funkcija) i 3. kako socijalen, zdravstven<br />

i higienski slu`benik koj vr{i <strong>na</strong>dzor i izvestuva za op{tata sostojba<br />

<strong>na</strong> zdravjeto i higie<strong>na</strong>ta vo ustanovata (preventiv<strong>na</strong> funkcija).<br />

Vo vrska so ostvaruvaweto <strong>na</strong> kurativ<strong>na</strong>ta funkcija <strong>na</strong> lekarot<br />

vo ~l. 6 KOLOPZ se veli: Slu`benicite koi go sproveduvaat zakonot<br />

mora da vodat gri`a za celos<strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> zdravjeto <strong>na</strong> licata vo<br />

zatvor, a osobeno moraat da im obezbedat medicinska pomo{ sekoga{<br />

koga toa okolnostite go <strong>na</strong>lagaat. Vo ovaa smisla zboruva i Praviloto<br />

25(1) SMP: Dol`nost <strong>na</strong> lekarot e da se gri`i za telesnoto i<br />

du{evnoto zdravje <strong>na</strong> ztvorenicite. Toj sekoj den treba da gi poseti<br />

bolnite zatvorenici, site onie koi }e se po`alat deka se bolni, kako<br />

i site onie koi vrz sebe osobeno go svrtele negovoto vnimanie.<br />

Sli~no <strong>na</strong> toa i vo Praviloto 30 (1) se veli: Na lekarot treba da mu se<br />

doveri gri`ata za fizi~koto i du{evnoto zdravje <strong>na</strong> zatvorenikot i<br />

233


vr{eweto <strong>na</strong> pregledi pod uslovi i vo vremenski rastojanija vo<br />

soglasnost so bolni~kite standardi, i toa <strong>na</strong> site zatvorenici {to }e<br />

se po`alat deka se bolni ili povredeni i onie koi imat poseben<br />

tretman. Ottamu proizleguva deka osnov<strong>na</strong>ta dol`nost <strong>na</strong> lekarot e da<br />

se odnesuva kako profesio<strong>na</strong>lno stru~no lice i samo vo interes <strong>na</strong><br />

osudenicite, bez da se me{a vo bilo kakov drug ili ne~ii interes. Toj<br />

e kvalifikuvan stru~wak koj e podgotven i e vo sostojba da gi lekuva<br />

osudenite lica <strong>na</strong> ed<strong>na</strong>kva osnova kako {to gi lekuva i drugite<br />

pacienti. So drugi zborovi negovata uloga ne e samo da prepi{e<br />

lekovi protiv bolka i za spiewe, tuku da dejstvuva <strong>na</strong> <strong>na</strong>jvisoko<br />

profesio<strong>na</strong>lno nivo.<br />

Sekoe barawe od osudenikot da bide primen ili poseten lekarot<br />

treba seriozno da go zeme vo predvid i brzo da odgovori <strong>na</strong> baraweto,<br />

osven ako e o~igledno deka se raboti za la`no barawe. Ako dopolnitelno<br />

se ustanovi deka baraweto bilo la`no, mo`at da se prezemat<br />

soodvetni disciplinski kazni, me|utoa sekoe novo barawe kaj lekarot,<br />

ne smee nikoga{ da se odbie samo zatoa {to prethodnoto barawe bilo<br />

la`no.<br />

Odgovornosta <strong>na</strong> zatvorskiot lekar za zdravjeto <strong>na</strong> pacientot<br />

ima osobe<strong>na</strong> va`nost za{to zdraviot um i telesnoto zdravje mo`at da<br />

gi podobrat mo`nostite <strong>na</strong> zatvorenikot da si pomog<strong>na</strong>t vo<br />

sopstve<strong>na</strong>ta resocijalizacija. Ottamu vo Praviloto 62 SMP se veli:<br />

Zdravstvenite slu`bi <strong>na</strong> ustanovata }e <strong>na</strong>stojuvaat da gi otkrijat i da<br />

gi lekuvaat site psihi~ki i fizi~ki bolesti i nedosatatoci {to bi<br />

mo`ele da ja popre~at rehabilitacijata <strong>na</strong> zatvorenicite. Vo taa<br />

smisla treba da se prezeme sekoe lekuvawe, medicinsko, hirur{ko ili<br />

psihijatrisko, koe se smeta za potrebno. Vo ovaa smisla e i Pravilo<br />

32 EZP: Zdravstvenite slu`bi <strong>na</strong> ustanovite mora da imaat za cel da<br />

gi otkrivaat i lekuvaat fizi~kite i du{evnite bolesti ili<br />

nedostatoci koi mo`e da go ote`nuvaat vklu~uvaweto <strong>na</strong> zatvorenikot<br />

vo op{testvoto po izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>. Site potrebni lekarski,<br />

hirur{ki i psihijatriski uslugi, i onie koi se <strong>na</strong> raspolagawe <strong>na</strong><br />

sloboda, mora za taa cel da mu se pru`at i <strong>na</strong> zatvorenikot.<br />

Sosema e razbirlivo deka lekarot }e ja pru`i svojata pomo{ i <strong>na</strong><br />

site osudenici kazneti za disciplinski prestap i vo slu~aj <strong>na</strong><br />

nesre}ni slu~ai koi se javuvaat kako <strong>na</strong>stan pri vr{eweto <strong>na</strong> bilo koj<br />

prestap.<br />

Na ova mesto e z<strong>na</strong>~ajno i toa deka vo pogolemite kaznenopopravni<br />

ustanovi pokraj lekarot mora da bide vraboten i odreden<br />

broj <strong>na</strong> medicinski perso<strong>na</strong>l. Osven toa davaweto <strong>na</strong> medicinski<br />

uslugi vo sebe go vklu~uva i pra{aweto <strong>na</strong> obezbeduvawe i dobra<br />

gri`a za medicinskata oprema i prostoriite za terapija. Prostoriite<br />

234


i medicinskite kabineti mora sekoga{ da se dobro zaklu~eni i do niv<br />

da ima pristap samo kompetentniot medicinski perso<strong>na</strong>l. Higie<strong>na</strong>ta i<br />

bezbednosta <strong>na</strong> prostoriite, opremata i lekarstvata isto taka se<br />

va`<strong>na</strong> gri`a <strong>na</strong> medicinskiot perso<strong>na</strong>l.<br />

Sovetodav<strong>na</strong>ta funkcija <strong>na</strong> lekarot proizleguva od odgovornosta<br />

<strong>na</strong> direktorot za zdravjeto <strong>na</strong> osudenite lica. Taa ne ja vklu~uva samo<br />

gri`ata za dobroto funkcionirawe <strong>na</strong> medicinskata slu`ba, tuku<br />

isto taka i potrebata da se obezbedi deka sproveduvaweto <strong>na</strong><br />

odredbite <strong>na</strong> re`imot nema da mu {tetat <strong>na</strong> zdravjeto <strong>na</strong> osudenicite.<br />

Zaradi soodvetno ostvaruvawe <strong>na</strong> svojata odgovor<strong>na</strong> funkcija, direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata mora da go po~ituva misleweto <strong>na</strong> lekarot koga<br />

toa lice prepora~uva deka <strong>na</strong> osudenikot treba da mu se pru`i<br />

soodveten tretman i sekoga{ da se konsultira koga mu e potreben<br />

sovet.<br />

Vo soglasnost so Praviloto 26 (1) SMP i Pravilo 31 (1) EZP<br />

lekarot, treba redovno da vr{i kontrola i da mu dava soveti <strong>na</strong><br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata vo pogled <strong>na</strong>:<br />

- koli~estvoto, kvalitetot, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> podgotvuvaweto i<br />

serviraweto <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta i vodata,<br />

- higie<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova i <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- sproveduvaweto <strong>na</strong> zdravstvenite merki,<br />

- sanitarnite uredi, zatopluvaweto, osvetluvaweto i provetruvaweto<br />

<strong>na</strong> prostoriite,<br />

- kvalitetot i ~istotata <strong>na</strong> oblekata i postelni<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudenite<br />

lica i<br />

- pridr`uvaweto kon pravilata {to se odnesuvaat <strong>na</strong> fizi~koto<br />

vospituvawe i sportskite aktivnosti, koga tie se organizirani od<br />

nestru~en perso<strong>na</strong>l.<br />

Lekarot ima dol`nost i da go izvestuva direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata. Soglasno Praviloto 32 (3) SMP toa }e bide slu~aj koga<br />

lekarot oceni deka e potrebno da se pre}ine ili i prei<strong>na</strong>~i sankcijata<br />

so ogled <strong>na</strong> fizi~koto i du{evnoto zdravje <strong>na</strong> osudenikot. Vo taa<br />

smisla i spored Pravilo 30 (2) EZP: Lekarot mora da go izvesti<br />

direktorot sekoga{ koga }e sogleda deka fizi~koto ili du{evnoto<br />

zdravje <strong>na</strong> zatvorenikot negativno vlijae ili bi mo`elo negativno da<br />

vlijae <strong>na</strong> nepre}i<strong>na</strong>tiot prestoj vo zatvorot ili nekoi od zavodskite<br />

uslovi.<br />

Toa soglasno Praviloto 25 (2) sekoga{ }e bide slu~aj i koga<br />

smeta deka e <strong>na</strong>ru{eno telesnoto ili du{evnoto zdravje <strong>na</strong> sekoe<br />

osudeno lice, deka ne~ie zdravje }e bide <strong>na</strong>ru{eno poradi <strong>na</strong>tamo{-<br />

niot prestoj vo ustanovata ili od bilo koi drugi pri~ini povrzani so<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Otkako prethodno samite }e se informi-<br />

235


aat za eventualnoto <strong>na</strong>silstvo me|u osudenite lica kako i za upotrebata<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>silstvo (tepawe, telesno kaznuvawe i sl.) od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l, lekarot i drugite medicinski slu`benici <strong>na</strong>jprvin<br />

treba da go posetat osudenikot i da mu dadat hit<strong>na</strong> medicinska<br />

pomo{ i, za seto toa, isto taka, ved<strong>na</strong>{ da go informiraat direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata. Ova ed<strong>na</strong>kvo se odnesuva i <strong>na</strong> zabele`anite slu~ai <strong>na</strong><br />

obidi za samoubistvo, samopovreduvawe, {trajk so glad, seksualno<br />

maltretirawe i sl. Povredite i belezite od tepaweto i torturata<br />

lekarot treba da gi konstatira bez prisustvo <strong>na</strong> ~len od zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l i bez negov pritisok. Ako toa e potrebno sekoga{ treba da se<br />

dozvoli "vtoro mislewe".<br />

Ovde me|utoa treba sekoga{ da se z<strong>na</strong>e deka so ogled <strong>na</strong> toa {to<br />

zdravstve<strong>na</strong>ta za{tita opfa}a pove}e aspekti <strong>na</strong> zatvorskiot `ivot,<br />

ovaa funkcija <strong>na</strong> lekarot ne treba da se smeta kako pomo{ <strong>na</strong><br />

direktorot zaradi obezbeduvawe <strong>na</strong> dobriot red i bezbednosta vo<br />

ustanovata. Iako zamaweto predvid <strong>na</strong> zdravstvenite problemi nesomneno<br />

vo mnogu mo`e da pomogne i vo toa, zatvorskiot lekar ne smee da<br />

ja stava svojata uloga vo slu`ba <strong>na</strong> odr`uvaweto <strong>na</strong> zatvorskiot red i<br />

discipli<strong>na</strong>. Negovata funkcija <strong>na</strong> zatvorski lekar ne smee da se<br />

poistovetuva so o<strong>na</strong>a <strong>na</strong> lekarot po sudska medici<strong>na</strong> koj dejstvuva vo<br />

interes <strong>na</strong> policiskata istraga. Ova zada~a ne e predvide<strong>na</strong> nitu<br />

spored SMP, EZP, ni spored <strong>ZIS</strong>, i ottamu ne e soglas<strong>na</strong> so<br />

funkcijata <strong>na</strong> zatvorskiot lekar. Toj vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

e <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~en kako klini~ki lekar i ottamu ne mo`e nitu smee da e del <strong>na</strong><br />

zatvorskata uprava.<br />

Direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova od svoja stra<strong>na</strong> ima<br />

dol`nost da gi razgleduva izve{taite i mislewata <strong>na</strong> lekarot vo<br />

vrska so ovie pra{awa i, toga{ koga e soglasen so negovite prepora}i,<br />

ved<strong>na</strong>{ gi prezema potrebnite merki za nivno sproveduvawe. Ako ne se<br />

soglasuva so niv, ili ako prepora}ite ne se od negova <strong>na</strong>dle`nost,<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata so svoi zabele{ki }e go prosledi izve{tajot<br />

do neposredno povisokiot ovlasten organ (Pravilo 26 (2) SMP i<br />

Pravilo 31 (2) EZP).<br />

Preventiv<strong>na</strong>ta funkcija gi podrazbira site dejstvija <strong>na</strong> lekarot<br />

koi se odnesuvat <strong>na</strong> kontrolata i prezemaweto merki za<br />

predupreduvawe <strong>na</strong> site okolnosti koi vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

mo`at da dovedat do zagrozuvawe <strong>na</strong> zdravjeto <strong>na</strong> osudenite lica no,<br />

i <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l voop{to.<br />

5. Odgovornosta <strong>na</strong> zatvorskiot lekar e urede<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

Me|u<strong>na</strong>rodniot Sovet za zatvorski medicinski uslugi vo tn. Atinska<br />

zakletva koja glasi:"Nie zdravstvenite stru~ni lica koi rabotame vo<br />

zatvorski uslovi, koi se sre}avame vo Ati<strong>na</strong> <strong>na</strong> 1o septemvri 1979<br />

236


godi<strong>na</strong>, davame zakletva vo duhot <strong>na</strong> Hipokratovata zakletva, deka }e<br />

se trudime da obezbedime <strong>na</strong>jdobra mo`<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> gri`a za onie<br />

koi se zatvoreni od bilo kakvi pri~ini, bez predrasudi i vo ramkite<br />

<strong>na</strong> profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta zatvorska etika.<br />

Go priz<strong>na</strong>vame pravoto <strong>na</strong> zatvorenite lica da dobijat <strong>na</strong>jdobra<br />

mo`<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> gri`a.<br />

Nie se obvrzuvame: 1. Deka se vozdr`uvame od ovlastuvawe ili<br />

dozvoluvawe <strong>na</strong> bilo kakva teles<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>.<br />

2. Deka se vozdr`uvame od u~estvo vo bilo koja forma <strong>na</strong> tortura.<br />

3. Deka nema da se vklu~ime vo bilo kakva forma <strong>na</strong><br />

eksperimentirawe so zatvorenicite bez niv<strong>na</strong> formal<strong>na</strong> soglasnost.<br />

4. Deka }e ja po~ituvame diskrecijata za bilo koja informacija<br />

dobie<strong>na</strong> vo profesio<strong>na</strong>lniot odnos so zatvorskite pacienti.<br />

5. Deka <strong>na</strong>{iot medicinski sud }e se zasnova vrz potrebite <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>{ite pacienti i }e ima prioritet <strong>na</strong>d bilo koi pra{awa vo<br />

medici<strong>na</strong>ta."<br />

Zaradi vtemeluvawe <strong>na</strong> efikasnosta <strong>na</strong> Atinskata zakletva,<br />

direktorite <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi i zatvorskite lekari<br />

treba da obezbedat so nea da se zapoz<strong>na</strong>e celokupniot zatvorski<br />

perso<strong>na</strong>l {to redovno ili incidentno e vklu~en vo zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

gri`a za zatvorenicite.<br />

6. Soglasno Pravilo 22 (3) SMP i Pravilo 26 (3) EZP <strong>na</strong> sekoja<br />

zatvorenik treba da mu se ovozmo`i da koristi nega od kvalifikuvan<br />

zaben lekar, ili stomatolo{kite uslugi mora da mu bidat dostapni <strong>na</strong><br />

sekoj zatvorenik.<br />

7. Osudenite lica imaat pravo <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> za{tita spored<br />

odredbite <strong>na</strong> ZZZ. Soglasno ~l. 3, 6 st. 2, 11, i 12 st. 21 ZZZ tie<br />

podle`at <strong>na</strong> zadol`itelno zdravstveno osigutuvawe. Imeno licata <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, licata koi se <strong>na</strong>o|aat vo pritvor, ako<br />

ne se osigurani po druga osnova i maloletnite lica koi se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong><br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> merka upatuvawe vo vospitno-popraven dom,<br />

odnosno ustanova, stanuvaat osigurenici so steknuvaweto <strong>na</strong> toa<br />

svojstvo (~l.12 t. 21 ZZZ). So drugi zborovi, so steknuvaweto <strong>na</strong> toa<br />

svojstvo, za niv zdravstvenoto osiguruvawe stanuva zadol`itelno. Toa<br />

z<strong>na</strong>~i deka <strong>na</strong> ovie lica im se obezbeduva zadol`itel<strong>na</strong> osnov<strong>na</strong> zdrvstve<strong>na</strong><br />

za{tita vo slu~aj <strong>na</strong> bolest i povreda <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> sredstvata <strong>na</strong><br />

Fondot za zdravstveno osiguruvawe, i takvoto zdravstveno<br />

osiguruvawe ne mo`e da zavisi od diskrecio<strong>na</strong> ocenka <strong>na</strong> Fondot, <strong>na</strong><br />

penitencijar<strong>na</strong>ta ustanova ili <strong>na</strong> lekarot koj treba da ja pru`i<br />

zdravstve<strong>na</strong>ta za{tita.<br />

237


Pravata od zadol`itelno zdravstveno osiguruvawe vo ZZZ se<br />

definirani kako osnov<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> za{tita i mo`at vo osnova da se<br />

grupiraat kako:<br />

1. Prva {to se ostvaruvaat vo primar<strong>na</strong>ta zdravstve<strong>na</strong> za{tita.<br />

- pravo <strong>na</strong> lekarski pregledi i drugi vidovi medici<strong>na</strong>ka pomo{<br />

so cel za utvrduvawe, sledewe i proveruvawe <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba,<br />

prezemawe <strong>na</strong> stru~no medicinski merki, merki i postapki za<br />

u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba, odnosno spre~uvawe, suzbivawe<br />

i rano otkrivawe <strong>na</strong> bolestite i drugi <strong>na</strong>ru{uvawa <strong>na</strong> zdravjeto<br />

kako i uka`uvawe <strong>na</strong> it<strong>na</strong> medicinska pomo{. V. ~l. 6 od Pravilnikot<br />

za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata i obvrskite od zdravstvenoto<br />

osiguruvawe ( SV RM 1992/3; 1992/11; 1992/32, 1995/6 i 1995/95).<br />

- pravo <strong>na</strong> lekuvawe vo ordi<strong>na</strong>cija ili vo domot <strong>na</strong> korisnikot. V.<br />

~l 6 i 20 od Pravilnikot za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata i<br />

obvrskite od zdravstvenoto osiguruvawe.<br />

- pravo <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> za{tita vo slu~aj <strong>na</strong> bremenost i<br />

poroduvawe.<br />

- pravo <strong>na</strong> preventivni, terapeutski i rehabilitacioni merki.<br />

- prevencija, lekuvawe i sanirawe <strong>na</strong> bolestite <strong>na</strong> ustata i<br />

zabite. V. ~l. 22 i 23 od Pravilnikot za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

pravata i obvrskite od zdravstvenoto osiguruvawe.<br />

Zabotehni~}ite uslugi sprema zatvorenicite doa|aat previd<br />

samo ako se potrebni za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Drugi<br />

zabotehni~}i merki se prezemaat samo ako za toa postojat potrebnite<br />

uslovi i ako pokrivaweto <strong>na</strong> tro{ocite e regulirano i obezbedeno.<br />

- pravo <strong>na</strong> koristewe lekovi spored listata <strong>na</strong> lekovi {to ja<br />

utvrduva Ministerstvoto za zdravstvo i pomo{ni medicinski materijali.<br />

V. Lista <strong>na</strong> lekovi koi pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> Fondot za zdravstveno<br />

osiguruvawe, utvrde<strong>na</strong> od Ministerstvoto za zdravstvo vo 1991 godi<strong>na</strong><br />

vrz osnova <strong>na</strong> ~l. 59 t. 8 ZZZ i dopolneta so aktitite br. 10-1197 od 20.<br />

03. 1992 i br. 09-149 od 16. 01. 1995 godi<strong>na</strong>.<br />

2. Prava {to se ostavruvaat <strong>na</strong> sekundarno nivo, vo<br />

specijalisti~ko-konsultativ<strong>na</strong>ta zdravstve<strong>na</strong> za{tita.<br />

- specijalisti~ki pregledi, ispituvawa i utvrduvawa <strong>na</strong><br />

zaboluvawata, povrdite i <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba. V. ~l. 7 i 8 od<br />

Pravilnikot za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvawe <strong>na</strong> pravata i obvrskite od<br />

zdravstvenoto osiguruvawe.<br />

- sproveduvawe <strong>na</strong> specijalizirani, dijagnosti~ki, terapeutski i<br />

rehabilitacioni merki. V ~l. 15 i 16 od Pravilnikot za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata i obvrskite od zdravstvenoto osiguruvawe.<br />

- protezi, ortopedski i drugi pomagala, pomo{ni sanitetski<br />

spravi i zabotehni~ki sredstva utvrdeni so podzakonski akt <strong>na</strong> Mini-<br />

238


sterstvoto za zdravstvo. V. ~l. 24 i 25 od Pravilnikot za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> pravata i obvrskite od zdravstvenoto osiguruvawe.<br />

3. Prava {to se ostvaruvaat vo bolni~kata i tercijal<strong>na</strong>ta<br />

zdravstve<strong>na</strong> za{tita,<br />

- ispituvawe i utvrduvawe <strong>na</strong> zaboluvawata, povredite i<br />

zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba.<br />

- lekuvawe, rehabilitacija i zdravstve<strong>na</strong> nega vo bolni~ki<br />

ustanovi.<br />

- smestuvawe i ishra<strong>na</strong> vo bolni~ki ustanovi. V. ~l. 9-14 od<br />

Pravilnikot za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvawe <strong>na</strong> pravatai obvrskite od<br />

zdravstvenoto osiguruvawe.<br />

4. Pravo <strong>na</strong> lekuvawe vo stranstvo. V. ~l. 44 od ZZZ i Pravilnik<br />

za uslovite i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> upatuvawe <strong>na</strong> osigurenicite <strong>na</strong> lekuvawe vo<br />

stranstvo (SV RM 1992/3; 1992/11; 1992/32 i 1992/48).<br />

5. Nadomestok <strong>na</strong> platata za vreme <strong>na</strong> spre~enost za rabota<br />

poradi bolest i povreda. V. ~l. 36-40 od Pravilnikot za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> pravata i obvrskite od zdravstvenoto osiguruvawe.<br />

6. Pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok <strong>na</strong> platite i dnevnite tro{oci za vreme<br />

<strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> zdravstveni uslugi <strong>na</strong>dvor od Republika<br />

Makedonija. V. ~l. 41-43 od Pravilnikot za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

pravata i obvrskite od zdravstvenoto osiguruvawe.<br />

7. Padomestok <strong>na</strong> plata za vreme <strong>na</strong> otsutnost od rabota poradi<br />

bremenost i poroduvawe. V. ~l. 194 ZZZ.<br />

8. <strong>na</strong>domestok <strong>na</strong> tro{ocite za zakop. V. ~l. 194 ZZZ i Pravilnik<br />

<strong>na</strong> visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestokot <strong>na</strong> tro{ocite za zakop. (SV RM 1992/3)<br />

Pravata od zadol`itelnoto zdravstveno osiguruvawe gi ostvaruvaat<br />

licata <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, licata koi se <strong>na</strong>o|aat vo<br />

pritvor (ako ne se osigurani po drug osnov) i maloletnite lica <strong>na</strong> koi<br />

im e utvrdeno svojstvoto <strong>na</strong> osigurenik vrz osnova <strong>na</strong> prijava za osiguruvawe<br />

{to ja podnesuvaat kazneno-popravnite ustanovi, odnosno<br />

vospitno-popravnite ustanovi. Prijavata za osiguruvawe se podnesuva<br />

do Fondot za zadravstveno osiguruvawe vo rok od 8 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong><br />

steknuvaweto <strong>na</strong> svojstvoto vrz osnova <strong>na</strong> koe liceto podle`i <strong>na</strong><br />

zadol`itelno osiguruvawe. (V. ~l. 35 ZZZ).<br />

Sredstvata za zdravstve<strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> ovie lica i licata osudeni<br />

od <strong>na</strong>dle`nite sudovi za koi e opredele<strong>na</strong> za{tit<strong>na</strong> merka se obezbeduvaat<br />

od Buxetot <strong>na</strong> Republikata (~l. 63 ZZZ).<br />

Kazneno-popravnite i vospitno-popravnite ustanovi mo`at da se<br />

pojavat kako organizacii koi vr{at zdravstve<strong>na</strong> za{tita i da sproveduvaat<br />

samo opredeleni merki od primar<strong>na</strong>ta zdravstve<strong>na</strong> za{tita za<br />

licata od ~l. 12 t. 21 ZZZ (v. ~l. 119 st. 3 ZZZ). Vrz niv ed<strong>na</strong>kvo kako i<br />

239


za zdravstvenite organizacii se odnesuvaat odredbite <strong>na</strong> ZZZ vo<br />

pogled <strong>na</strong>:<br />

- uslovite za po~nuvawe so rabota. V. Pravilnik za pobliskite<br />

prostorni uslovi, opremata i kadrite za osnovawe i rabotewe <strong>na</strong><br />

zdravstvenite organizacii ( SV RM 1992/11).<br />

- zdravstvenite rabotnici i zdravstvenite sorabotnici (~l. 138-<br />

153 ZZZ).<br />

- evidencijata vo oblasta <strong>na</strong> zdravstvoto (v. Zakon za evidencija...)<br />

- <strong>na</strong>dzorot <strong>na</strong> stru~<strong>na</strong>ta rabota (~l. 159-162 ZZZ).<br />

8. Zatvorenicite smeat da poseduvaat i da gi koristat samo onie<br />

lekarstva koi se dopu{teni i propi{ani od zatvorskiot lekar. Dietal<strong>na</strong><br />

hra<strong>na</strong> se dobiva isto taka samo vrz osnova <strong>na</strong> dozvola od lekar.<br />

Poseduvaweto i koristeweto <strong>na</strong> alkohol i drogi e zabraneto. Na<br />

barawe <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata zatvorskiot lekar e dol`en da<br />

sprovede neophod<strong>na</strong> kontrola za niv<strong>na</strong>ta zloupotreba.<br />

9. Za ulogata <strong>na</strong> zdravstvenite rabotnici vo resocijalizacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica v. Penologija 2, str. 208-210. V. i Pravilnik za<br />

zdravstveno-higienskite merki i medicinskata oprema za lekuvawe <strong>na</strong><br />

osudenite lica vo kazneno-popravnite ustanovi (SV SRM 1977/37).<br />

^len 122<br />

(1) Lekarot mora da go pregleda sekoe osudeno lice i da ja<br />

utvrdi negovata zdravstve<strong>na</strong> sostojba pri priemot <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i pri otpu{taweto od ustanovata.<br />

(2) Podatocite za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba se vnesuvaat vo<br />

li~niot list <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 24 SMP. Vo ova<br />

pravilo se istaknuva: Lekarot e dol`en da go pregleda sekoj<br />

zatvorenik ved<strong>na</strong>{ po negoviot priem, a podoc<strong>na</strong> vo slu~aj <strong>na</strong> potreba,<br />

osobeno ako saka da utvrdi deka postoi teles<strong>na</strong> ili du{ev<strong>na</strong> bolest i<br />

vo taa <strong>na</strong>soka da prezema soodvetni merki, da obezbedi odvojuvawe <strong>na</strong><br />

zatvorenicite za koi postoi somnenie deka boleduvaat od nekoja<br />

infektiv<strong>na</strong> ili zaraz<strong>na</strong> bolest, da gi utvrdi telesnite ili psihi~kite<br />

nedostatoci koi bi mo`ele da bidat pri~i<strong>na</strong> za rehabilitacija i da ja<br />

opredeli fizi~kata i rabot<strong>na</strong>ta sposobnost <strong>na</strong> sekoj zatvorenik. Vo<br />

ovaa smisla i Pravilo 29 EZP: Lekarot mora: da go pregleda sekoj<br />

zatvorenik {to e mo`no pobrzo po priemot vo ustanovata, a podoc<strong>na</strong><br />

spored potrebata, osobeno zaradi otkrivawe <strong>na</strong> fizi~ki i du{evni<br />

240


astrojstva i prezemawe <strong>na</strong> site merki neophodni za medicinski<br />

tretman; da gi izolira zatvorenicite za koi se somneva deka se bolni<br />

od nekoja zaraz<strong>na</strong> bolest; da gi sogleduva fizi~kite i du{evnite<br />

o{tetuvawa koi mo`at da go spre~at normalnoto vklu~uvawe vo<br />

op{testvoto; da odlu~uva za rabotnite sposobnosti <strong>na</strong> sekoj<br />

zatvorenik.<br />

Ovaa odredba zboruva za dol`nosta <strong>na</strong> lekarot da go pregleda<br />

osudenoto lice i negovoto pravo da bide pregledano u{te so negovoto<br />

vleguvawe vo ustanovata kako i pri otpu{taweto od nea. Ova se<br />

zadol`itelni pregledi koi mora da se izvr{at pri sekoj priem i<br />

otpust <strong>na</strong> osudenoto lice. Osta<strong>na</strong>ti pregledi i intervencii, vo slu~aj<br />

<strong>na</strong> potreba, se prezemaat vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Pritoa<br />

lekarot sekoga{ mora da go izvesti osudenikot za toa {to z<strong>na</strong>~i<br />

pregledot i za{to se vr{i. Na toj <strong>na</strong>~in se vospostavuva doverliv<br />

odnos me|u osudenikot i lekarot. Ova e osobeno z<strong>na</strong>~ajno ako se z<strong>na</strong>e<br />

deka zdravjeto <strong>na</strong> osudenite lica e mnogu po~uvstvitelno pra{awe<br />

odo{to zdravjeto <strong>na</strong> slobodnite gra|ani poradi uslovite <strong>na</strong> samoto<br />

zatvarawe i odnesuvaweto <strong>na</strong> osudenicite koi po~esto mo`at da se<br />

samopovredat, osakatat ili da se <strong>na</strong>pa|aat pome|u sebe. Emocio<strong>na</strong>lniot<br />

akt <strong>na</strong> samoto zatvarawe mo`e da rezultira i so teles<strong>na</strong> bolest,<br />

me|utoa bolesta mo`e i da se insinuira taka {to zdravstve<strong>na</strong>ta gri`a<br />

vo takvi slu~ai stanuva beskoris<strong>na</strong>. Od tie pri~ini <strong>na</strong> osudenikot<br />

sekoga{ mu stoi <strong>na</strong> raspolagawe zatvorski lekar ~ija {to osnov<strong>na</strong><br />

gri`a e da se zalaga za zdravjeto, da spre~uva bolest, da povratuva<br />

zdravje i da <strong>na</strong>maluva bolka. Ako lekarot od niza pri~ini ne e <strong>na</strong><br />

raspolagawe ili vo toj ne e moment dostapen, <strong>na</strong> osudenite lica treba<br />

da im dostapen drug medicinski perso<strong>na</strong>l koj gi ima slednive zada~i:<br />

a) da obezbedi prva i op{ta pomo{, b) da gi prepoz<strong>na</strong>e situaciite za<br />

koi e potreben profesio<strong>na</strong>len lekar ili medicinska sestra i<br />

soodvetno da postapi do nivnoto doa|awe, v) da identifikuva stres<br />

<strong>na</strong>sta<strong>na</strong>t ili pri~inet od samiot akt <strong>na</strong> zatvaraweto i da go izvesti za<br />

toa odgovorniot medicinski slu`benik, i g) da gi identifikuva<br />

simptomite <strong>na</strong> zavisniost od droga, apstinirawe od koristewe <strong>na</strong><br />

droga, pojava <strong>na</strong> AIDS ili druga zaraz<strong>na</strong> bolest i da go izvesti lekarot<br />

za toa. Neophodno e da se obezbedi i toa vo sekoe vreme da mo`e da se<br />

povika lekar od <strong>na</strong>dvor koj {to vo itni slu~ai mo`e ved<strong>na</strong>{ da<br />

intervenira.<br />

V. NME - Penolo{ki kompendium, str. 151-149 i Preporaka br.<br />

R (93) 6 (Zatvorski i kriminolo{ki aspekti <strong>na</strong> kontrola <strong>na</strong> zarazni<br />

bolesti vklu~itelno i SIDA-ta i sli~ni zdravstveni problemi vo<br />

zatvor) - Penolo{ki kompendium, str. 437-444.<br />

241


2. Vo odnos <strong>na</strong> toa koi od podatocite za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong><br />

osudenoto lice }e bidat vneseni vo li~niot list odlu~uva lekarot <strong>na</strong><br />

ustanovata. Vo odnos <strong>na</strong> osta<strong>na</strong>tite podatoci od istorijatot <strong>na</strong> bolesta<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice, koi se vneseni vo negoviot li~en karton lekarot<br />

treba da se odnesuva so pol<strong>na</strong> diskrtecija. Osudenite lica imaat pravo<br />

da z<strong>na</strong>at za sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> svoite istorijati, a potoa so niv<strong>na</strong><br />

soglasnost za niv lekarot mo`e za go informira i direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovat. Vsu{nost, ima samo eden slu~aj koga lekarot mora da go<br />

informira direktorot <strong>na</strong> ustanovata za istorijatot <strong>na</strong> bolesta <strong>na</strong><br />

osudenikot. Toa e toga{ koga interesot <strong>na</strong> zatvorskata zaednica ili<br />

<strong>na</strong>dvore{noto op{testvo poradi takvata bolest e seriozno zagrozeno.<br />

Ovaa situacija e mnogu sli~<strong>na</strong> so o<strong>na</strong>a situacija koga lekarot vo<br />

slobodnoto op{testvo mora da ja izvesti vlasta za pacientite koi<br />

pretstavuvaat zdravstven rizik.<br />

Ako osudenoto lice e premesteno vo druga kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova, lekarot e dol`en negoviot istorijat da mu go predade <strong>na</strong> lekarot<br />

od taa ustanova. Pritoa }e ja za~uva privatnosta <strong>na</strong> osudenikot.<br />

Treba da se obezbedat merki so koi ke se osiguri deka diskrecijata<br />

za medicinskiot istorijat i pravoto <strong>na</strong> pristap do nego od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> pacientot }e bidat po~ituvani i po negovoto otpu{tawe od<br />

ustanovata.<br />

^len 123<br />

Osudenite lica kaj koi }e se utvrdat telesni i du{evni rastrojstva<br />

podle`at <strong>na</strong> medicinski tretman vo ustanovata, a koga toa e<br />

potrebno vrz osnova <strong>na</strong> <strong>na</strong>od <strong>na</strong> lekar se upatuvaat vo soodvet<strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova.<br />

________________________<br />

Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 22 (2) SMP: Za bolnite <strong>na</strong><br />

koi im e potrebno specijalno lekuvawe treba da se predvidi<br />

prefrluvawe vo specijalni kazneni zavodi ili vo civilni bolnici.<br />

Koga bolni~koto lekuvawe e organizirano vo zavodot, toj treba da<br />

bide s<strong>na</strong>bden so materijal, pribor i lekovi {to }e ovozmo`at zabolenite<br />

zatvorenici pristojno da se lekuvaat i neguvaat, a bolni~kiot<br />

perso<strong>na</strong>l treba da e so dovol<strong>na</strong> stru~<strong>na</strong> sprema. Vo ovaa smisla i<br />

Pravilo 26/2 EZP: Bolnite zatvorenici ~ija sostojba <strong>na</strong>metnuva<br />

specijalen tretman treba da se premestat vo specijalizirani ustanovi<br />

ili gra|anski bolnici. Vo ustanovite koi imaat obezbedeni uslovi za<br />

lekuvawe, opremata i farmaceutskite sredstva treba da bidat<br />

242


prikladni za medicinska gri`a i tretman <strong>na</strong> bolnite zatvorenici, a<br />

mora da postoi i soodveten stru~en perso<strong>na</strong>l.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 124<br />

^len 124<br />

Osudenite lica za koi se somneva deka boleduvaat od nekoja zaraz<strong>na</strong><br />

bolest, ili kaj koi e zabele`ano deka imaat telesni ili<br />

du{evni o{tetuvawa {to mo`at da go popre~at vklopuvaweto vo<br />

sredi<strong>na</strong>ta, po <strong>na</strong>od i upat <strong>na</strong> lekarot, }e se smestat vo posebni<br />

prostorii <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

Zarazenite osudeni lica od virusot HIV, bolnite od hapatitis,<br />

tuberkoloza i do drugi zarazni bolesti kako i licata koi imaat<br />

telesni ili du{evni o{tetuvawa {to mo` at da go popre~at nivnoto<br />

vklopuvawe vo sredi<strong>na</strong>ta, so pravo se smetaat kako rizik za drugite<br />

osudenici i za perso<strong>na</strong>lot. Za niv, kako i za licata od prethodniot<br />

~len, zadol`itelno treba da se praktikuva odvojuvawe od osta<strong>na</strong>tite<br />

osudenici vo posebni oddelenija, iako za niv toa prestavuva odreden<br />

vid diskrimi<strong>na</strong>cija.<br />

Ako ne postojat uslovi za uspe{no lekuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenite lica<br />

vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, obvrska <strong>na</strong> ustanovata e da go upati<br />

osudenoto lice <strong>na</strong> lekuvawe vo KPU Bolnica. Ako takva ustanova ne<br />

postoi, kako {to e toa sega slu~aj vo Republika Makedonija, zabolenoto<br />

osudeno lice se ispra}a vo tn. arestansko oddelenie koe funkcionira<br />

kako privremeno eksterno oddelenie za potrebite <strong>na</strong> site kazneno-popravni<br />

ustanovi vo zemjata.<br />

Za smestuvawe <strong>na</strong> osudenite lica vo posebni prostorii (oddelenija)<br />

vo ustanovata ili vo arestanskoto oddelenie odlu~uva direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata po obrazlo`en predlog <strong>na</strong> lekarot <strong>na</strong> kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova.<br />

^len 125<br />

Osudenite lica koi za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta du{evno<br />

}e zabolat ili poka`uvaat te{ka psihi~ka rastroenost utvrde<strong>na</strong><br />

od lekar - psihijatar, ustanovata }e gi upati vo soodvet<strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova <strong>na</strong> lekuvawe i ~uvawe dodeka ne prestane<br />

potrebata od nivno <strong>na</strong>tamo{no lekuvawe i ~uvawe, {to se utvrduva<br />

spored op{tite propisi.<br />

________________________<br />

243


Spored Pravilo 22 (1) SPM medicinskata slu`ba vo kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova treba da se organizira vo tes<strong>na</strong> vrska so op{tata<br />

zdravstve<strong>na</strong> administracija <strong>na</strong> op{testvoto ili <strong>na</strong>cijata. Poradi ova,<br />

pristap <strong>na</strong> medicinskite odredbi od lokal<strong>na</strong>ta zaednica do ustanovata<br />

i osudenite lica <strong>na</strong> koi im treba medicinski sovet ili terapija od<br />

<strong>na</strong>dvore{nite slu`bi, treba da e dozvolen vo razumni ramki. Osobeno<br />

samite zatvorski lekari ne bi trebalo da se dvoumat, da se obratat do<br />

<strong>na</strong>dvore{nite medicinski slu`bi, a u{te pomalku toa da go smetaat<br />

kako atak vrz nivnoto profesio<strong>na</strong>lno iskustvo.<br />

Odredbata <strong>na</strong>tamu e vo tes<strong>na</strong> vrska so u{te dve z<strong>na</strong>~ajni pravila<br />

od SMP so koi se <strong>na</strong>stojuva da se obezbedi visok stepen <strong>na</strong> dobrosostojba<br />

<strong>na</strong> du{evno bolnite i umno rastroenite osudenite lica kako i<br />

<strong>na</strong> onie osudenici koi se <strong>na</strong>o|aat vo seriozen du{even stres. Tie<br />

pravila glasat:<br />

Pravilo 82: (1) Du{evno bolnite lica ne treba da se zadr`uvaat<br />

vo zatvor tuku treba da se prezemaat merki {to e mo`no pobrgu da se<br />

premestat vo ustanovi za du{evno bolni lica.<br />

(2) Zatvorenicite koi boleduvaat od du{evni afektivni<br />

sostojbi i abnormalnosti, treba da se podvedat <strong>na</strong> lekuvawe vo specijalizirani<br />

ustanovi koi se pod sanitar<strong>na</strong> uprava.<br />

(3) Za vreme <strong>na</strong> nivnoto prestojuvawe vo zatvorot ovie lica<br />

treba da se stavat pod <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> lekar.<br />

(4) Lekarskata, odnosno psihijatriskata slu`ba <strong>na</strong> kazneniot<br />

zavod treba da im obezbedi psihijatrisko lekuvawe i <strong>na</strong> site osta<strong>na</strong>ti<br />

zatvorenici <strong>na</strong> koi im e potrebno takvo lekuvawe.<br />

Pravilo 83: Vo soglasnost so <strong>na</strong>dle`nite organi, psihijatriskoto<br />

lekuvawe e po`elno ako e potrebno da se prodol`i i po pu{-<br />

taweto <strong>na</strong> sloboda i da se obezbedi op{testve<strong>na</strong> pomo{ od prishijatriski<br />

karakter po pu{tawetio <strong>na</strong> sloboda.<br />

Vakvata gri`a za du{evno bolnite i umno rastroenite osudeni<br />

lica e sodr`a<strong>na</strong> i vo Pravilo 100 EZP: (1) Licata kaj koi }e se utvrdi<br />

du{ev<strong>na</strong> bolest ne bi trebalo da se dr`at vo zatvor, tuku treba {to<br />

pobrzo da se premestat vo soodvet<strong>na</strong> ustanova za du{evno bolni.<br />

(2) Specijalizirani ustanovi ili oddelenija pod lekarska<br />

uprava bi morale da bidat <strong>na</strong> raspolagawe za posmatrawe i tretman <strong>na</strong><br />

zatvorenicite {to seriozno se bolni i od drugi bolesti i rastrojstva.<br />

(3) Lekarskata ili psihijatriskata slu`ba <strong>na</strong> kazne<strong>na</strong>ta ustanova<br />

mora da obezbedi psihijatriski tretman <strong>na</strong> site zatvorenici <strong>na</strong><br />

koi im e potreben.<br />

(4) Mora da postoi sorabotka so soodvetni socijalni slu`bi za<br />

da vo slu~aj <strong>na</strong> potreba bide obezbedeno prodol`uvawe <strong>na</strong> psihijatriskiot<br />

tretman i gri`ata po otpu{taweto.<br />

244


Brojot <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong> koi im e potreb<strong>na</strong> psihijatriska<br />

pomo{ e vo postojan porast. Mnogu lica za vreme <strong>na</strong> izdr~uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta du{evno zaboluvaat ili poka`uvaat te{ka psihi~ka rastroenost<br />

od pri~ini koi se karakteristi~ni za zatvorskiot `ivot. Zatvorenicite<br />

koi izdr`uvaat dolgi kazni li{uvawe od sloboda so samiot<br />

fakt {to dolgo se izolirani od potrebnite kontakti so semejstvoto i<br />

osta<strong>na</strong>tite prijateli mo`at da projavat <strong>na</strong>jrazli~ni umstveni<br />

rastrojstva. Opredeleni rastrojstva se javuvaat vo pogolemite<br />

ustanovi osobeno ako se prepolni, ako vo niv ima malku aktivnosti,<br />

ako osudenite lica pogolemiot del od denot go pominuvaat vo }eliite,<br />

ako zatvorskata populacija ne e pravilno rasporede<strong>na</strong> i klasifikuva<strong>na</strong>,<br />

ako vo ustanovata vladee sistemot <strong>na</strong> neformalni odnosi koi se<br />

vo eklatanten sudir so formalniot sistem i sl. Ovie sostojbi ~esto se<br />

ote`<strong>na</strong>ti so nepostoeweto dovolen i kvalifikuvan zatvorski perso<strong>na</strong>l,<br />

so nepovolnite zatvorski uslovi, kulturnite razliki (osobeno<br />

kaj stranskite osudenici) i niza drugi zatvorski neugodnosti i li{uvawa<br />

koi mo`at da sozdadat emocio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> zbunetost, psihi~ki tenzii i<br />

drugi psihi~ki sudiri koi vodat kon rastrojstva ili du{ev<strong>na</strong> bolest.<br />

Od tie pri~ini vrz zatvorskiot perso<strong>na</strong>l, a osobeno vrz zatvorskite<br />

psiholozi i neuropsihijatri le`i specifi~<strong>na</strong> odgovornost da im<br />

se obrne posebno vnimanie <strong>na</strong> osudenite lica so umstveni ili psihi~ki<br />

problemi i da se obide <strong>na</strong> sekogo posebno da mu ja olesni situacijata.<br />

Za seto toa e potrebno da se sozdade opu{te<strong>na</strong> atmosfera<br />

preku dobro organizirawe i pravilen odnos kon osudenicite. Zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l mora da vodi poseb<strong>na</strong> gri`a za potrebite <strong>na</strong> osudenicite<br />

i da obezbedi nivnite barawa seriozno da se zemaat vo predvid<br />

i brzo i pravi~no da se re{avaat. Seto toa vo mnogu mo`e da pomogne<br />

da se predupredat psihi~kite rastrojstva, i duri toga{ koga toa ne<br />

pomog<strong>na</strong>lo, treba da se pristapi kon lekuvawe <strong>na</strong> onie kaj koi se<br />

pojavile simptomi <strong>na</strong> takvo rastrojstvo. Vo toj slu~aj brzoto rea|irawe<br />

i upatuvawe <strong>na</strong> liceto vo soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova za ~uvawe<br />

i lekuvawe stanuva neophodnost koja treba da trae dodeka ne presta<strong>na</strong>t<br />

potrebite od istoto.<br />

Re{enie za upatuvawe <strong>na</strong> osudenoto lice <strong>na</strong> lekuvawe vo soodvet<strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova <strong>na</strong> ~uvawe i lekuvawe donesuva direktorot<br />

<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, ako niv<strong>na</strong>ta te{ka psihi~ka rastroenost<br />

e utvrde<strong>na</strong> so <strong>na</strong>od <strong>na</strong> lekar-psihijatar.<br />

Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se vr{i lekuvaweto e dol`<strong>na</strong><br />

povremeno da ja izvestuva kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova za sostojbite<br />

<strong>na</strong> bolesta <strong>na</strong> osudenikot i ottamu za potrebata za nivno <strong>na</strong>tamo{no<br />

~uvawe i lekuvawe vo istata ili vra}awe vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova.<br />

245


^len 126<br />

(1) Zaboleno osudeno lice mo`e da bara specijalisti~ki lekarski<br />

pregled <strong>na</strong> svoj tro{ok, dokolku takov pregled ne opredeli<br />

lekarot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(2) Za baraweto <strong>na</strong> osudenoto lice odlu~uva direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

po pribaveno mislewe od lekarot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

Po baraweto <strong>na</strong> osudenoto lice za odobruvawe <strong>na</strong> specijalisti-<br />

~}i lekarski pregled sekoga{ odlu~uva direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Toga{ koga baraweto e opravdano i potkrepeno so pozitivno i obrazlo`eno<br />

mislewe od lekarot <strong>na</strong> ustanovata, direktorot e dol`en da go<br />

odobri pregledot <strong>na</strong> tro{ok <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova. So drugi<br />

zborovi, direktorot <strong>na</strong> ustanovata ne smee da odbie takov pregled samo<br />

zatoa {to so istiot se predizvikuvaat golemi tro{oci za ustanovata.<br />

Me|utoa, mo`ni se slu~ai koga osudenoto lice bara takov pregled<br />

<strong>na</strong> svoj tro{ok, iako lekarot <strong>na</strong> ustanovata izgotvil obrazlo`eno<br />

mislewe so koe smeta deka istiot ne e neophoden, ili deka voop{to ne<br />

e potreben. Toga{ direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da odlu~i da go<br />

odobri ili da ne go odobri baraniot specijalisti~ki pregled. Re{enieto<br />

}e zavisi od negovoto li~no sogleduvaweto <strong>na</strong> okolnostite vo<br />

vrska so baraniot pregled (<strong>na</strong> primer, od serioznosta <strong>na</strong> bolesta <strong>na</strong><br />

koja se `ali osudenikot i od negovoto osnovano somnenie deka lekarot<br />

<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova zlo<strong>na</strong>merno se sprotivstavuva <strong>na</strong> takoviot<br />

pregled) ili od sevkup<strong>na</strong>ta ocenka <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenikot i<br />

opasnosta deka vo konkretniot slu~aj se raboti za simulira<strong>na</strong> potreba<br />

zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong> begstvo.<br />

Vo site slu~ai koga e odobren specijalisti~}i lekarski pregled,<br />

po`elno e pri negovata realizacija da prisustvuva i lekarot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova.<br />

^len 127<br />

Vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> lekuvawe <strong>na</strong> osudenoto lice mu se smeta<br />

vo vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

________________________<br />

Odredbata ne se odnesuva <strong>na</strong> slu~aite koga lekuvaweto <strong>na</strong> osudenikot<br />

se ostvaruva vo istata ili vo druga kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

vo koja postojat uslovi za lekuvawe <strong>na</strong> osudenikot, za{to pove}e od<br />

jasno e deka toga{ pomi<strong>na</strong>toto vreme <strong>na</strong> lekuvawe se zasmetuva vo<br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Ovde, vsu{nost, stanuva<br />

246


zbor za onie slu~ai koga zaradi lekuvawe <strong>na</strong> te{ka ili dolgotraj<strong>na</strong><br />

bolest <strong>na</strong> osudenikot ne postoele uslovi vo nitu ed<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova, pa toa lice bilo upateno od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova vo soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> organizacija <strong>na</strong> sloboda,<br />

odnosno vo ustanova {to ne e pod <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> Direkcijata za izvr-<br />

{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Takvoto lekuvawe se ostvaruva <strong>na</strong> tro{ok <strong>na</strong><br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, a, dokolku od bezbednosni pri~ini toa e<br />

neophodno, osudenoto lice za vreme <strong>na</strong> lekuvaweto e pod postoja<strong>na</strong><br />

kontrola od <strong>na</strong>dzornik <strong>na</strong> taa ustanova.<br />

Odredbata ne se odnesuva i <strong>na</strong> slu~aite <strong>na</strong> prekin <strong>na</strong> izr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta od ~l 154 i 155 zatoa {to osudenikot za vreme <strong>na</strong><br />

prekinot se <strong>na</strong>o|al <strong>na</strong> sloboda, odnosno ne bil pod nikakov <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong><br />

zatvorskata uprava. Ova osobeno se odnesuva <strong>na</strong> prekinot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zaradi lekuvawe, koe <strong>na</strong> sopstve<strong>na</strong> inicijativa i <strong>na</strong> sopstven tro{ok e<br />

barano od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenikot, a koe se ostvaruvalo <strong>na</strong>polno slobodno<br />

vo doma{en ambient ili vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova {to ja odbral<br />

samiot osudenik.<br />

Sporedi ~l.156 i 192.<br />

^len 128<br />

(1) Ako osudenoto lice so odbivawe <strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> ili so<br />

odbivawe <strong>na</strong> lekuvawe go doveduva vo opasnost svojot `ivot ili<br />

zdravje, sprema nego mo`at da se prime<strong>na</strong>t neophodni medicinski<br />

merki i bez negova soglasnost zaradi ishra<strong>na</strong> i lekuvawe.<br />

(2) Za tro{ocite za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> neophodnite medicinski merki<br />

od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len odlu~uva direktorot <strong>na</strong> ustanovata, soglasno<br />

ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Koga osudenoto lice so odbivawe <strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> go<br />

dovede vo opasnost svojot `ivot ili zdravje treba da se pravi jas<strong>na</strong><br />

distinkcija me|u odbivaweto hra<strong>na</strong> kao protest, kako simptom <strong>na</strong><br />

du{ev<strong>na</strong> rastroenost i kako sloboden izbor da se zavr{i `ivotot. Vo<br />

penitencijarnite ustanovi odbivaweto <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> <strong>na</strong>j~esto e protest, a<br />

ne obid za samoubistvo, i ottamu vo prv red ne e medicinski, tuku<br />

socijalen ili politi~ki problem. Me|utoa bez ogled <strong>na</strong> ova soz<strong>na</strong>nie<br />

vo sekoj konkreten slu~aj treba da se proceni dali zatvorenikot koj<br />

odbiva hra<strong>na</strong> ne e mo`ebi du{evno rastroen, se obiduva da privle~e<br />

ne~ie vnimanie ili da prezeme odredeni ~ekori <strong>na</strong> pritisok za da<br />

izdejstvuva nekakvo barawe. Ponekoga{ ne postoi logi~ka vrska me|u<br />

odbivaweto <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> i postignuvaweto <strong>na</strong> saka<strong>na</strong>ta cel, <strong>na</strong> primer,<br />

247


osudenikot odbiva da jade so cel sudot da donese poi<strong>na</strong>kva odluka. Na<br />

takviot osudenik <strong>na</strong>jprvin prijatelite, a potoa i zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l treba da mu uka`at deka negovoto {trajkuvawe so glad ne<br />

mo`e da dovede do pozitiven rezultat. Ako toa ne vrodi plod sostojbata<br />

<strong>na</strong> osudenikot treba da ja sledi zatvorskiot lekar koj }e go sovetuva<br />

za zdravstvenite rizici do koi vodi negoviot {trajk i }e predlo`i<br />

<strong>na</strong>tamo{ni ~ekori za sanirawe <strong>na</strong> negovoto zdravje. Tie ~ekori mora<br />

da se vo soglasnost so zatvorskata politika vo ova oblast.<br />

Zatvorskata politika treba da e soglas<strong>na</strong> so slednive principi<br />

koi se odnesuvaat <strong>na</strong> odbivaweto <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

a koi se formulirani vo Deklaraciite <strong>na</strong> Svetskata medicinska<br />

asocijacija vo Tokio, 1975 (TD) i vo Malta, 1992 godi<strong>na</strong>. Takvi principi<br />

<strong>na</strong>jprvin se vneseni vo ~l. 5 TK kade se veli: Koga zatvorenikot<br />

odbiva hra<strong>na</strong>, a lekarot smeta deka toa lice e vo sostojba objektivno i<br />

racio<strong>na</strong>lno da rasuduva za posledicite od dobrovolnoto odbivawe <strong>na</strong><br />

hra<strong>na</strong>ta, takvoto lice nema da bide ve{ta~ki hraneto. Odlukata za<br />

sposobnosta <strong>na</strong> zatvorenikot za takvoto rasuduvawe mora da bide<br />

potvrde<strong>na</strong> u{te od <strong>na</strong>jmalku eden nezavisen lekar. Posledicite koi<br />

mo`at da <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>t od odbivaweto <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta lekarot e dol`en da mu gi<br />

predo~i <strong>na</strong> zatvorenikot.<br />

Vo Deklaracijata <strong>na</strong> svetskata medici<strong>na</strong>ka asocijacija za {trajk<br />

so glad se veli: Sekoe ~ove~ko su{testvo ima moral<strong>na</strong> obvrska da go<br />

po~ituva `ivotot kako ne{to sveto. Ova osobeno se odnesuva <strong>na</strong><br />

lekarot koj go primenuva svoeto iskustvo i z<strong>na</strong>ewe za da spasi `ivot i<br />

ja vr{i svojata dol`nost za dobroto <strong>na</strong> pacientot (dobrotvornost).<br />

Dol`nost <strong>na</strong> lekarot e da ja po~ituva avtonomijata <strong>na</strong> li~nosta<br />

<strong>na</strong> pacientot. Na lekarot, osven ako ne se raboti za iten slu~aj, mu e<br />

potreb<strong>na</strong> pi{a<strong>na</strong> soglasnost od pacientot za da mu pomogne pred da<br />

primeni bilo kakvi iskustva i ve{tini, i pritoa pravi se za<br />

<strong>na</strong>jdoroto <strong>na</strong> pacientot.<br />

Lekarite ili drugite zdravstveni rabotnici ne treba da<br />

primenuvaat bilo kakov pritisok vrz {trajkuva~ite so glad zaradi<br />

prekinuvawe <strong>na</strong> {trajkot...<br />

[trajkuva~ite so glad mora stru~no da bidat informirani od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> lekarot za klini~kite posledici od {trajkot so glad...<br />

Za bilo kakva terapija mora da postoi prethod<strong>na</strong> soglasnost od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> pacientot. Lekarot treba sekojdnevno da proveruva dali<br />

pacientot saka ili ne saka da prodol`i so {trajkot so glad.<br />

Kraj<strong>na</strong>ta odluka da se intervenira ili ne, treba da ja donese<br />

samiot lekar bez me{awe <strong>na</strong> drugi lica ~ija primar<strong>na</strong> cel ne e<br />

dobrodetelta <strong>na</strong> pacientot.<br />

248


2. Vo slu~aite koga sprema osudeno lice (koe so odbivawe <strong>na</strong><br />

upotreba <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> ili so odbivawe <strong>na</strong> lekuvawe go dovelo vo opasnost<br />

svojot `ivot ili zdravje) bile primeneti medicinski merki zaradi<br />

ishra<strong>na</strong> ili lekuvawe, iako toa bilo storeno bez negova soglasnost<br />

mo`e da se opredeli tro{ocite da gi snosi samoto lice. Za toa odlu-<br />

~uva direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova vo soglasnost so<br />

odredbi predvideni vo ku}niot red.<br />

Tro{ocite za nega i lekuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>merno predizvikani bolesti<br />

ili povredi pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> samiot zatvorenik. Istoto va`i i za<br />

grubo ili <strong>na</strong>merno povreduvawe <strong>na</strong> drugite zatvorenici.<br />

^len 129<br />

Za sekoja pote{ka bolest i za pote{ko <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenoto lice ustanovata }e go izvesti<br />

negovoto semejstvo.<br />

________________________<br />

Postojat slu~ai koga osudenoto lice strada od serioz<strong>na</strong> ili<br />

smrtonos<strong>na</strong> bolest ili koga se <strong>na</strong>o|a vo krajno te{ka teles<strong>na</strong> ili<br />

du{ev<strong>na</strong> sostojba bez perspektiva za podobruvawe. Iako za niv e<br />

potreb<strong>na</strong> ogrom<strong>na</strong> gri`a, ovie osudenici ne smeat da se zapostavat,<br />

nitu pak da se kre<strong>na</strong>t race od niv. Za ovie lica <strong>na</strong>jdobroto re{enie e<br />

da im se prekine kaz<strong>na</strong>ta i medicinskata gri`a da im se prefrli <strong>na</strong><br />

soodvetnite zdravstveni slu`bi vo op{testvoto. Vo slu~ai koga<br />

osudenoto lice boleduva od nekoja neizle~iva bolest, ved<strong>na</strong>{ po izvestuvaweto,<br />

<strong>na</strong>jdobro e da se predade <strong>na</strong> negovite <strong>na</strong>jbliski rodnini. Vo<br />

vakvi okolnosti ne treba da se insistira vrz pregolemi formalnosti<br />

okolu utvrduvaweto <strong>na</strong> poimot bliski rodnini, za{to soglasno kulturnite<br />

razliki, ponekoga{ <strong>na</strong> nekoj ~ovek mnogu poblizok rodni<strong>na</strong><br />

mo`e da mu bide, <strong>na</strong> primer prviot bratu~ed, odo{to rodeniot brat.<br />

Osnovno e me|utoa semejstvoto <strong>na</strong> osudenoto lice sekoga{ <strong>na</strong>vremeno<br />

da bide izvesteno za negovata bolest i seto o<strong>na</strong> {to vo vrska so taa<br />

bolest e prezemeno. Na ~lenovite <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong> osudenikot, istovremeno<br />

treba da im se ovozmo`i ved<strong>na</strong>{ da go posetat takviot<br />

osudenik.<br />

V. objasnivawa <strong>na</strong> ~l. 208.<br />

^len 130<br />

Vrz mladite polnoletni lica <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ vo godi<strong>na</strong>ta se<br />

vr{i sistematski pregled.<br />

249


________________________<br />

Zaradi <strong>na</strong>vremeno otkrivawe <strong>na</strong> zaboluvawa mo{ne e z<strong>na</strong>~ajno<br />

ed<strong>na</strong>{ godi{no da se organizira sistematski pregled <strong>na</strong> site osudeni<br />

lica. Takvite pregledi ovozmo`uvaat pravovremeno otkrivawe <strong>na</strong><br />

zaboluvawa od rak, SIDA, srcevi i bubre`ni bolesti kako i od<br />

{e}er<strong>na</strong> bolest. Sistematskite pregledi treba da opfa}aat i pregledi<br />

od zaben lekar za spre~uvawe <strong>na</strong> zabni zaboluvawa. Pregledite<br />

treba da se propi{at so <strong>na</strong>od od zabolekar, so razjasnuvawe <strong>na</strong><br />

pri~inite <strong>na</strong> bolestite i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto izbegnuvawe, postavuvawe<br />

dijagnosti~}i upatstva za higie<strong>na</strong> <strong>na</strong> ustata, za sostojbata <strong>na</strong><br />

zabnite mesta i za podlo`nosta <strong>na</strong> zaboluvawa od karias i za merkite<br />

za za{tita <strong>na</strong> zabite.<br />

So ogled <strong>na</strong> toa deka spored niv<strong>na</strong>ta teles<strong>na</strong> i psihofizi~ka<br />

sostojba mladite polnoletni lica se poseb<strong>na</strong> kategorija, takvite<br />

pregledi za niv se zadol`itelni.<br />

Sporedi objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 121 t. 7.<br />

^len 131<br />

(1) Na osudeni bremeni `eni i porodilki im se obezbeduva<br />

stru~<strong>na</strong> lekarska nega.<br />

(2) Osudenite bremeni `eni po predlog <strong>na</strong> lekarot se upatuvaat<br />

vo porodilnoto oddelenie po pravilo {est nedeli pred<br />

poroduvaweto.<br />

(3) Osudenite bremeni `eni po pravilo se poroduvaat vo<br />

op{tite zdravstveni ustanovi, osven vo slu~aite koga vo ustanovata<br />

se obezbedeni potrebnite uslovi za bezbedno poroduvawe <strong>na</strong><br />

osude<strong>na</strong>ta breme<strong>na</strong> `e<strong>na</strong>.<br />

(4) Vo porodilnoto oddelenie osude<strong>na</strong>ta porodilka po pravilo<br />

ostanuva do <strong>na</strong>vr{e<strong>na</strong>ta ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> od `ivotot <strong>na</strong> deteto, ako ne<br />

bide pred toa otpu{te<strong>na</strong> od izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

(5) Vo mati~<strong>na</strong>ta kniga <strong>na</strong> rodenite ne smee da e sodr`an<br />

podatok deka deteto e rodeno vo kazneno poprav<strong>na</strong> ustanova.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 23 SMP koe glasi: (1)<br />

Vo zavodite za `eni mora da postojat posebni uredi potrebni za<br />

lekuvawe <strong>na</strong> bremeni `eni i `eni koi zazdravuvaat od poroduvawe ili<br />

od bolest. Vo <strong>na</strong>jgolema mo`<strong>na</strong> mera treba da bidat prezemeni merki<br />

poroduvaweto da se izvr{i vo civil<strong>na</strong> bolnica. Ako deteto e rodeno<br />

vo zatvor, bitno e toj podatok da ne se vnese vo ispravata so koja se<br />

potvrduva ra|aweto.<br />

250


(2) Koga <strong>na</strong> majkite koi se zatvoreni im e dozvoleno da gi<br />

zadr`at svoite deca, treba da se prezemat merki za organizirawe <strong>na</strong><br />

detski jasli so kvalifikuvan perso<strong>na</strong>l, kade {to doen~iwata bi bile<br />

smesteni dodeka se pod maj~i<strong>na</strong> gri`a.<br />

Vo ovaa smisla i Pravilo 28 EZP: (1) Sekade kade {to toa e<br />

izvodlivo mora da se obezbedat uslovi za pora|awe vo bolnica <strong>na</strong>dvor<br />

od ustanovata. Sepak, osven vo posebni slu~ai vo kaznenite zavodi<br />

mora da postoi neophoden perso<strong>na</strong>l i uslovi za smestuvawe <strong>na</strong><br />

trudnici i niv<strong>na</strong> nega po ra|aweto. Ako deteto se rodi vo zatvor toj<br />

podatok ne smee da bide spom<strong>na</strong>t vo porodilniot list.<br />

(2) Tamu kade {to <strong>na</strong> decata im e dopu{teno da osta<strong>na</strong>t vo<br />

ustanovata zaedno so majkata, mora da se opredeli poseb<strong>na</strong> detska soba<br />

vo koja za niv }e se gri`i stru~en perso<strong>na</strong>l i kade tie }e prestojuvaat<br />

dodeka ne se pod <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> majkite.<br />

2. Vo kazneno-popravnite ustanovi za `eni mora da se obezbedi<br />

stru~<strong>na</strong> lekarska nega za site osudeni bremeni `eni i porodilki.<br />

Soodvet<strong>na</strong> lekarska gri`a treba da im se posveti i <strong>na</strong> maj}ite <strong>na</strong> deca<br />

do dostignuvaweto <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta vozrast od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>.<br />

Za smestuvawe <strong>na</strong> bremenite `eni i porodilki, kako i za maj}i so<br />

deca do <strong>na</strong>vr{uvaweto <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> <strong>na</strong> deteto, vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova se organizira posebno, tn. porodilno oddelenie. Vo ova<br />

oddelenie po predlog, <strong>na</strong> lekarot bremenite `eni se upatuvaat po<br />

pravilo {est nedeli pred poroduvaweto. Nazivot <strong>na</strong> ova oddelenie<br />

me|utoa ne upatuva <strong>na</strong> toa deka vo ova oddelenie mora zadol`itelno da<br />

se izvr{i samiot akt <strong>na</strong> pora|aweto. Bremenite `eni, spored bukvata<br />

<strong>na</strong> zakonot, po pravilo, se pora|aat vo op{tite zdravstveni ustanovi,<br />

osven koga vo samata ustanova se obezbedeni site potrebni uslovi<br />

pora|aweto da se izvr{i bez posledici po zdravjeto i `ivotot <strong>na</strong><br />

majkata. Po otpu{taweto od zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova, porodilkata<br />

povtorno se smestuva vo porodilnoto oddelenie i tamu ostanuva do<br />

<strong>na</strong>vr{uvaweto ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> od `ivotot <strong>na</strong> deteto. Za toa vreme<br />

prodol`uva potreb<strong>na</strong>ta lekarska i druga gri`a, kako za zdravjeto <strong>na</strong><br />

majkata, taka i za zdravjeto i <strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> deteto. Samo koga toa<br />

izri~no go pobara, ili <strong>na</strong> toa se soglasi samata majka, so posebno<br />

odobrenie <strong>na</strong> lekarot, pred izminuvaweto <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> od vozrasta<br />

<strong>na</strong> deteto, toa mo`e da mu se predade <strong>na</strong> ~uvawe i odgleduvawe <strong>na</strong><br />

opredeleno lice <strong>na</strong>dvor od ustanovata. Od druga stra<strong>na</strong>, toa sekoga{ }e<br />

se slu~i toga{ koga deteto ja dostig<strong>na</strong>lo <strong>na</strong>vede<strong>na</strong>ta vozrast.<br />

251


^len 132<br />

Na osudenite `eni za vreme <strong>na</strong> bremenosta, poroduvaweto i<br />

maj~instvoto vo odnos <strong>na</strong> otsustvoto od rabota se primenuvaat<br />

op{tite propisi.<br />

________________________<br />

Za vreme <strong>na</strong> bremenosta, ra|aweto i do <strong>na</strong>vr{uvaweto ed<strong>na</strong><br />

godi<strong>na</strong> od `ivotot<strong>na</strong> deteto, osudeni~kata ima pravo <strong>na</strong> otsustvo od<br />

rabota vo traewe od devet meseci nepre}i<strong>na</strong>to, a dokolku rodi pove}e<br />

deca (bliz<strong>na</strong>ci, troj}i ili sli~no) ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>.<br />

Vrz osnova <strong>na</strong> <strong>na</strong>od od lekarot <strong>na</strong> ustanovata, osudeni~kata mo`e<br />

da go zapo~ne porodilnoto otsustvo 45 de<strong>na</strong> pred ra|aweto, a<br />

zadol`itelno 28 de<strong>na</strong> pred ra|aweto.<br />

So ogled deka rabotata vo kazneno-popravnite ustanovi e pravo,<br />

a ne i obvrska, gornite odredbi se od z<strong>na</strong>~ewe za ostvaruvaweto <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>domestokot od rabotata. Toa z<strong>na</strong>~i deka za vreme <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong><br />

porodilnoto otsustvo, osudeni~kata ima pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>domest spored<br />

odredbite <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong>, no samo dokolku prethodno ve}e imala potpi{ano<br />

izjava deka }e bide vklu~e<strong>na</strong> vo rabotniot tretman (v. ~l. 58 ).<br />

Za drugite prava vo pogled <strong>na</strong> bremenosta, poroduvaweto i<br />

maj~instvoto vo odnos <strong>na</strong> otsustvoto od rabota v. ~l. 60 i 61 ZRO, kako<br />

i ~l. 11 st. 5 i 194 ZZZ.<br />

10. Obrazovanie <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 133<br />

(1) Vo ustanovite zadol`itelno se organizira osnovno obrazovanie<br />

kako del <strong>na</strong> op{tiot sistem <strong>na</strong> obrazovanie i vospituvawe.<br />

(2) Obrazovanieto <strong>na</strong> osudenite lica mo`e da se organizira vo<br />

samata ustanova ili vo mestoto <strong>na</strong> sedi{teto <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Obrazovanieto kako oblik <strong>na</strong> tretman ima ogrom<strong>na</strong> va`nost za<br />

spre~uvawe <strong>na</strong> idnoto krimi<strong>na</strong>lno povedenie <strong>na</strong> osudenite lica i za<br />

nivnoto uspe{no vklu~uvawe vo `ivotot <strong>na</strong> sloboda. Ova soz<strong>na</strong>nie<br />

poa|a od kriminolo{kite uka`uvawa deka niskiot stepen <strong>na</strong> obrazovanie<br />

i primitivizmot vodat kon <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> kriteriumite za<br />

ocenka <strong>na</strong> dozvolenoto povedenie {to vo sodejstvo so drugite kriminogeni<br />

faktori ima z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> uloga vo genezata <strong>na</strong> krivi~noto delo. Toj<br />

fakt sekojdnevno go potvrduvaat i penolo{kite istra`uvawa za<br />

obrazovnoto nivo <strong>na</strong> osudeni~kata populacija koe <strong>na</strong>sekade vo svetot e<br />

252


mo{ne nisko izrazeno. Spored toa ed<strong>na</strong> od bitnite zada~i <strong>na</strong> penitencijarnite<br />

ustanovi e vlo`uvawe kontinuirani usilbi za podigawe <strong>na</strong><br />

obrazovnoto nivo <strong>na</strong> site, a osobeno <strong>na</strong> pomladite osudenici. Vo taa<br />

smisla ogrom<strong>na</strong> e ulogata <strong>na</strong> u~ili{teto kako osnov<strong>na</strong> kletka kade<br />

<strong>na</strong>merno i organizirano mo`e da se vr{i obrazovniot proces. So<br />

pomo{ <strong>na</strong> <strong>na</strong>stavata {to se organizira vo nego osudenite lica mo`at<br />

da se stek<strong>na</strong>t so z<strong>na</strong>ewa od razli~ni podra~ja <strong>na</strong> ~ovekovata dejnost.<br />

Tie z<strong>na</strong>ewa od svoja stra<strong>na</strong> im ovozmo`uvaat da se interioriziraat<br />

socijalno prifatlivi mislewa, stavovi, uveruvawa, moralni normi i<br />

takvi <strong>na</strong>viki {to vo osnova go menuvaat odnosot kon trudot,<br />

semejstvoto, drugite lu|e, tu|ite materijalni i duhovni dobra i<br />

elementarnite op{testveni vrednosti i interesi. Stek<strong>na</strong>tite z<strong>na</strong>ewa<br />

se <strong>na</strong>tamu vo sostojba da izvr{at promeni vo psiholo{kata struktura<br />

<strong>na</strong> li~nosta za{to vrz niv <strong>na</strong>j~esto se gradi emocio<strong>na</strong>lniot i afektiniot<br />

`ivot <strong>na</strong> ~ovekot. Vo tekot <strong>na</strong> obrazovniot proces koj li~nosta<br />

<strong>na</strong> ~ovekot se razvivaat i brojni sposobnosti kako <strong>na</strong> primer:<br />

sposobnost za vnimanie, posmatrawe, pomnewe, sudewe, zaklu~uvawe,<br />

generalizacija, kriti~no rasuduvawe i sl. Takvata sposobnost vo<br />

semejstvoto so stek<strong>na</strong>tite z<strong>na</strong>ewa i umeewa go ovozmo`uvaat s<strong>na</strong>o|aweto<br />

vo slobodnoto op{testvo i uspe{noto sovladuvawe <strong>na</strong> destruktivnite<br />

porivi i motivi {to obi~no se javuvaat koga vo `ivotot se <strong>na</strong>ide<br />

<strong>na</strong> pote{ki problemi.<br />

Imaj}i ja vo vid vakvata uloga <strong>na</strong> obrazovanieto vo kaznenopopravnite<br />

i vospitno-popravnite ustanovi se vr{at golemi usilbi za<br />

sozdavawe materijalni, prostorni i kadrovski uslovi {to }e go<br />

ovozmo`at negovoto realizirawe kako del od prevospitniot tretman.<br />

Vo soglasnost so istak<strong>na</strong>tata potereba za steknuvawe odreden<br />

vid <strong>na</strong> obrazovanie <strong>na</strong>sekade vo svetot se predlagaat i primenuvaat<br />

programi so koi se ostvaruvaat razli~ni vidovi <strong>na</strong> {kolska <strong>na</strong>stava vo<br />

i <strong>na</strong>dvor od ustanovata. Vo zavisnost od potrebite i individualnite<br />

svojstva <strong>na</strong> osudenikot se odi kon opismenuvawe, dovr{uvawe <strong>na</strong><br />

osnovnoto obrazovanie ili pak kon dovr{uvawe <strong>na</strong> ve}e zapo~<strong>na</strong>toto<br />

sredno, vi{e ili visoko obrazovanie. Z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> ovie prevospitni<br />

procesi e sogledano i vo <strong>ZIS</strong> kade {to se veli deka vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi zadol`iteno se organizira osnovno obrazovanie<br />

kako del <strong>na</strong> op{tiot sistem <strong>na</strong> obrazovanie i vospituvawe koe treba<br />

da se organizira vo samata ustanova ili vo mestoto <strong>na</strong> sedi{teto <strong>na</strong><br />

ustanovata.<br />

Vidot <strong>na</strong> obrazov<strong>na</strong>ta aktivnost zavisi od brojot i strukturata<br />

<strong>na</strong> onie <strong>na</strong> koi im e neophoden obrazovniot proces. Za toa se od<br />

z<strong>na</strong>~ewe i psihofizi~kite osobini, li~nite svojstva, sklonosti i<br />

`elbite za steknuvawe so odreden vid <strong>na</strong> obrazovanie vo ramkite <strong>na</strong><br />

253


objektivnite mo`nosti <strong>na</strong> ustanovata. Pritoa treba da se vodi gri`a<br />

so osnovnoto obrazovanie da bidat opfateni i onie lica za koi so<br />

programata za tretman e predvideno stru~no osposobuvawe a koi za toa<br />

ja <strong>na</strong>maat potreb<strong>na</strong>ta {kolska sprema.<br />

2. Vo vrska so obrazovanieto <strong>na</strong> osudenite lica SMP go sodr`at<br />

samo Praviloto 77 koe glasi: (1) Treba da se prezemat mer}i da se<br />

razvie <strong>na</strong>stava za site zatvorenici koi se vo sostojba da ja koristat,<br />

pri {to treba da se podrazbere i religioz<strong>na</strong> <strong>na</strong>stava vo zemjite kade<br />

{to toa e mo`no. Nastavata za nepismenite i mladite zatvorenici<br />

treba da bide zadol`itel<strong>na</strong> i administracijata mora da í posveti<br />

posebno vnimanie.<br />

(2) Vo granicite <strong>na</strong> mo`nostite <strong>na</strong>stavata koja {to im se pru`a<br />

<strong>na</strong> zatvorenicite treba da bide usoglase<strong>na</strong> so sistemot <strong>na</strong> jav<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong>stava za da mo`at bez te{kotii da go prodol`at svoeto obrazovanie<br />

po pu{taweto <strong>na</strong> sloboda.<br />

EZP gi sodr`at slednive pravila po odnos <strong>na</strong> obrazovabieto <strong>na</strong><br />

oudenite lica:<br />

Pravilo 77: Vo sekoj ustanova mora da bide organizira<strong>na</strong><br />

opse`<strong>na</strong> obrazov<strong>na</strong> programa za <strong>na</strong> site zatvorenici da im se pru`i<br />

mo`nost za ostvaruvawe barem <strong>na</strong> nekoja svoja potreba ili ambicija.<br />

Takvite programi bi trebalo da imaat za cel uspe{<strong>na</strong> rehabilitacija,<br />

podobruvawe <strong>na</strong> moralot i povedenieto i nivnoto samopo~ituvawe.<br />

Pravilo 78: Obrazovanieto bi trebalo da se sogleda kako<br />

sistemska aktivnost {to kako i trudot mu dava ista polo`ba i<br />

osnoven pridones <strong>na</strong> tretmanot, a se sproveduva vo voobi~aenoto<br />

rabotno vreme i pretstavuva del <strong>na</strong> programata za individualen<br />

tretman.<br />

Pravilo 79: Zatvorskite upravi bi morale da mu posvetat<br />

posebno vnimanie <strong>na</strong> obrazovanieto <strong>na</strong> mladite zatvorenici, potoa <strong>na</strong><br />

stranskite dr`avjani i <strong>na</strong> zatvorenicite so posebni kulturni i<br />

eti~ki problemi.<br />

Pravilo 80: Treba da se organiziraat specifi~ni programi <strong>na</strong><br />

kolektivno obrazovanie za onie zatvorenici koi imaat posebni<br />

problemi kako <strong>na</strong> primer nepismenost i sli~no.<br />

Pravilo 81: Vo ramkite <strong>na</strong> ostvarlivoto, obrazovanieto <strong>na</strong><br />

zatvorenicite mora da se: a) integrira vo <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lniot obrazoven<br />

sistem taka {to }e mo`e bez te{kotii da se prodol`i po<br />

izleguvaweto od zavodot.<br />

b) organizira vo obrazovni ustanovi <strong>na</strong>dvor od zavodot.<br />

3. Spored ZOO, dejnosta <strong>na</strong> osnovnoto obrazovanie pretstavuva<br />

del od edinstveniot vospitno-obrazoven sistem. Toj sistem se<br />

organizira i ostvaruva vo osnovnite u~ili{ta. Soglasno ~l. 4 st. 2<br />

254


ZOO osnovnoto obrazovanie se organizira i ostvaruva i vo<br />

zdravstveni ustanovi, vospitno popravni domovi i kazneno-popravni<br />

ustanovi. Ottamu vo kazneno-popravnite ustanovi i vosapitno-popravnite<br />

domovi zadol`itelno se organizira osnovno obrazovanie koe<br />

pretstavuva del <strong>na</strong> op{tiot sistem <strong>na</strong> obrazovanie i vospituvawe.<br />

Nastavata za osnovno obrazovanie se organizira za site osudenici<br />

i vospitanici koi se li{eni od sloboda <strong>na</strong>d ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> i, po<br />

pravilo, vo samata ustanova. Na~inot <strong>na</strong> koj se organizira osnovnoto<br />

obrazovanie za vospitanici i osudeni lica zavisi od uslovite so koi<br />

raspolaga ustanovata vo koi se smesteni ovie lica. Dokolku postojat<br />

neophodnite pretpostav}i za toa, <strong>na</strong>stavata vo osnovnoto obrazovanie<br />

se organizira vo samata ustanova so koristewe <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{en i<br />

<strong>na</strong>dvore{en kadar. Dokolku takvite pretpostav}i ne se obezbedeni,<br />

<strong>na</strong>stavata mo`e da se organizira i <strong>na</strong>dvor od ustanovata. Za toa se<br />

sklu~uva soodveten dogovor so osnovno u~ili{te <strong>na</strong> sloboda, koe, po<br />

mo`nost treba da se <strong>na</strong>o|a vo <strong>na</strong>jneposred<strong>na</strong> blizi<strong>na</strong> <strong>na</strong> vospitnopopravniot<br />

dom ili kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Nastavata treba da se odr`uva vo vreme koe se poklopuva so<br />

periodot <strong>na</strong> rabotnoto vreme.<br />

4. Vo pogled <strong>na</strong> obrazovanieto <strong>na</strong> osudenite lica Komitetot <strong>na</strong><br />

ministrite <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa vo Preporaka R (89) 12 im prepora~uva<br />

<strong>na</strong> vladite <strong>na</strong> dr`avite-~lenki da ja primenuvaat politikata<br />

koja go predlaga slednoto:<br />

1. Site zatvorenici treba da imaat ed<strong>na</strong>kov pristap kon<br />

obrazovanieto koe {to e predvideno so <strong>na</strong>stavnite predmeti, stru~no<br />

osposobuvawe, kreativni i kulturni aktivnosti, fizi~ko vospitanie<br />

i sportovi, op{testveno obrazovanie i dostapni biblioteki;<br />

2. Obrazovanieto <strong>na</strong> zatvorenicite treba da bide ed<strong>na</strong>kvo kako<br />

{to e predvideno za sli~ni grupi od ista vozrast <strong>na</strong>dvor od zatvorot, a<br />

spektarot <strong>na</strong> obrazovnite mo`nosti <strong>na</strong> zatvorenicite da bide {to e<br />

mo`no pogolem;<br />

3. Obrazovanieto vo zatvorot treba da ima za cel razvoj <strong>na</strong><br />

celokup<strong>na</strong>ta li~nost vodej}i smetka za negoviot op{testven, ekonomski<br />

i kulturen kontekst;<br />

4. Site onie {to se vklu~eni vo administracijata <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

sistem i upravata <strong>na</strong> zatvorot treba da go podr`uvat i olesnuvaat<br />

obrazovanieto kolku {to e mo`no pove}e;<br />

5. Obrazovanieto ne treba da ima ponizok status od rabotata vo<br />

ramkite <strong>na</strong> zatvorskiot re`im a zatvorenicite ne smeeat da gubat<br />

fi<strong>na</strong>nsiski ili <strong>na</strong> bilo koj drug <strong>na</strong>~in so toa {to zemaat u~estvo vo<br />

obrazovniot proces;<br />

255


6. Treba da se vlo`uvaat site usilbi zatvorenicite da se<br />

pottik<strong>na</strong>t da zemat aktivno u~estvo vo site aspekti <strong>na</strong> obrazovanieto;<br />

7. Treba da se obezbedat razvojni programi <strong>na</strong> zatvorskiot edukativen<br />

kadar da mu se ovozmo`i da primenuva metodi za obrazovanie <strong>na</strong><br />

vozrasnite vo zatvorite.<br />

8. Posebno vnimenie treba da mu se posveti <strong>na</strong> onie zatvorenici<br />

so opredeleni pote{kotii, a osobeno so problemi vo ~itaweto i<br />

pi{uvaweto.<br />

9. Stru~noto obrazovanie treba da se stremi kon po{irok razvoj<br />

<strong>na</strong> poedinecot, no i da bide ~uvstvitelno za trendovite <strong>na</strong> pazarot <strong>na</strong><br />

trudot.<br />

10. Zatvorenicite treba da imaat sloboden pristap kon dobro<br />

opremeni biblioteki <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ nedelno;<br />

11. Kaj zatvorenicite treba postojano da se istaknuva i<br />

pottiknuva fizi~koto obrazovanie i sportot;<br />

12. Z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> uloga treba da im se posveti <strong>na</strong> kreativnite i<br />

kulturnite aktivnosti <strong>na</strong> zatvorenicite za{to tie aktivnosti imaat<br />

poseben potencijal {to }e im ovozmo`i <strong>na</strong> zatvorenicite da se<br />

razvivaat i samoizrazuvaat;<br />

13. Op{testvenoto obrazovanie treba da sodr`i prakti~ni<br />

elementi {to }e mu ovozmo`at <strong>na</strong> zatvorenikot da se spravi so<br />

`ivotot vo zatvorski uslovi so cel da se olesni negovoto vra}awe vo<br />

op{testvoto;<br />

14. Sekoga{ koga e mo`no <strong>na</strong> zatvorenikot treba da mu se<br />

dopu{ti da zeme u~estvo vo obrazovniot proces <strong>na</strong>dvor od zatvorot;<br />

15. Ako obrazovniot proces se vr{i vo ramkite <strong>na</strong> zatvorot,<br />

<strong>na</strong>dvore{<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong> treba da bide vklu~e<strong>na</strong> {to e mo`no pove}e.<br />

16. Po izleguvaweto od zatvor <strong>na</strong> zatvorenicite treba da im se<br />

ovozmo`i da prodol`at so nivnoto obrazovanie;<br />

17. Treba da se obezbedat pari~ni sredstva, oprema i obrazoven<br />

kadar so {to }e se sozdadat uslovi zatvorenicite da dobijat soodvetno<br />

obrazovanie.<br />

5. V. Penolo{ki kompendium, str. 331-332.<br />

^len 134<br />

(1) Na osudenite lica {to }e go zavr{at soodvetniot vid i<br />

stepen <strong>na</strong> obrazovanie im se izdava sveditelstvo.<br />

(2) Od sveditelstvoto ne smee da se vidi deka obrazovanieto i<br />

vospitanieto e stek<strong>na</strong>to vo kazneno poprav<strong>na</strong> ustanova.<br />

256


(3) Na osudenoto lice mo`e da mu se odobri vonredno<br />

{koluvawe <strong>na</strong> negov tro{ok vo site vidovi <strong>na</strong> obrazovani ustanovi<br />

<strong>na</strong> sloboda ako so toa ne se <strong>na</strong>ru{uva ku}niot red i rabotata vo<br />

ustanovata.<br />

________________________<br />

Osudenite lica koi }e go zavr{at osnovno vospituvawe i obrazovanie<br />

vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova dobivaat soodvetno svidetelstvo<br />

od koe ne smee da se gleda deka e stek<strong>na</strong>to za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Vakviot pristap e vo soglasnost<br />

so toa deka obrazovanieto e va`en element za razvojot i idni<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> sekoja li~nost, a ne okolnost od koja treba da se izvlekuvat zaklu-<br />

~o~i za nejzinoto krimi<strong>na</strong>lno mi<strong>na</strong>to. Ottamu, kako i od okolnosta<br />

deka osudenite lica svoeto obrazovanie go steknuvaat spored programa<br />

opredele<strong>na</strong> so op{tite propisi, nema nikakva pri~i<strong>na</strong> vo sveditelstvoto<br />

za zavr{enoto obrazovanie, da se <strong>na</strong>glasuva podatokot deka e<br />

stek<strong>na</strong>to za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda.<br />

Takviot fakt vo startot gi motivira site onie koi svojata sre}<strong>na</strong><br />

idni<strong>na</strong> ja povrzuvaat so vlo`uvawe usilbi koi }e im ovozmo`at da se<br />

stek<strong>na</strong>t so neophodnoto obrazovanie {to im se nudi za vreme <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

Na osudenoto lice mo`e da mu se odobri vonredno {koluvawe vo<br />

site obrazovni ustanovi <strong>na</strong> sloboda. Vonrednoto {koluvawe e <strong>na</strong><br />

tro{ok <strong>na</strong> samite osudeni lica. Takvo {koluvawe <strong>na</strong> osudenikot mo`e<br />

da mu se dozvoli dokolku kaj nego se po~uvstvuva seriozen interes za<br />

{koluvaweto i dokolku so toa ne se <strong>na</strong>ru{uva ku}niot red i rabotata<br />

vo ustanovata.<br />

^len 135<br />

Ustanovite mo`at da organiziraat i posebni formi za stru~no<br />

osposobuvawe <strong>na</strong> osudenite lica vo vid <strong>na</strong> kursevi, semi<strong>na</strong>ri i drugi<br />

vidovi <strong>na</strong> stru~no osposobuvawe so prakti~<strong>na</strong> rabota, soglasno op{tite<br />

propisi za stru~no osposobuvawe.<br />

________________________<br />

Na osudenoto lice treba da mu se dozvoli da raboti i da se<br />

obrazuva spored negovoto zanimawe, da go usovr{uva zanimaweto ili<br />

da se prekvalifikuva vrz osnova <strong>na</strong> slobodnoto zanimawe, ako toa e vo<br />

soglasnost so planot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankcijata i slu`i za celta da<br />

se osposobi za uspe{no stopanisuvawe po negovoto otpu{tawe, kako i<br />

da |i so~uva ili u<strong>na</strong>predi svoite sposobnosti.<br />

257


Za stru~noto osposobuvawe <strong>na</strong> osudenite lica treba da se koristat<br />

razli~ni vidovi <strong>na</strong> <strong>na</strong>so~eno obrazovanie. Najsoodvet<strong>na</strong> forma e<br />

ako kazneno-popravnite ustanovi organizira takvi u~ili{ta za steknuvawe<br />

so kvalifikacija <strong>na</strong> osudenite lica za razli~ni zanimawa vo<br />

samata ustanova<br />

V. ~l 34 i 35 ZSO.<br />

11. Slobodni aktivnosti, sport i rekreacija <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 136<br />

(1) Vo ustanovite mora da se obezbeduvaat uslovi za organizirawe<br />

i razvoj <strong>na</strong> sportot, rekreacijata i drugite slobodni<br />

aktivnosti, od z<strong>na</strong>~ewe za odr`uvawe <strong>na</strong> telesnoto i du{evnoto<br />

zdravje <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(2) Programata za sportski aktivnosti, rekreacija, steknuvawe<br />

i zadovoluvawe <strong>na</strong> kulturno-umetni~ki i drugi potrebi <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, se ureduva kako sostaven del <strong>na</strong> tretmanot i osposobuvaweto <strong>na</strong><br />

osudenoto lice. Za taa cel se obezbeduvaat neophodniot prostor i<br />

oprema vo ustanovata.<br />

________________________<br />

1. So istaknuvaweto <strong>na</strong> resocijalizacijata kako osnov<strong>na</strong> cel <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda, slobodnoto vreme <strong>na</strong><br />

osudenite lica vo kazneno-popravnite ustanovi sta<strong>na</strong> predmet od poseben<br />

interes. Organizacijata i adekvatnto koristewe <strong>na</strong> slobodnoto<br />

vreme ima pove}ekratno z<strong>na</strong>~ewe za{to se raboti za takvo vremenski<br />

prostor {to mora da bide ispolnet so pozitivni aktivnosti i sodr`ajni<br />

anga`mani. Takvite aktivnosti treba da gi popre~at raznovidnite<br />

sudiri {to poradi monotonijata i ednoli~niot `ivot mo`at da<br />

se javat kako pome|u samite osudenici taka i me|u osudenite lica i<br />

zatvorskata uprava.<br />

Vo penolo{kata literatura kako glavni se istaknuvaat dve<br />

pri~ini poradi koi slobodnoto vreme <strong>na</strong> osudenicite treba da bide<br />

adekvatno osmisleno i ispolneto. Prvata pri~i<strong>na</strong> se odnesuva <strong>na</strong><br />

odr`uvaweto <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta vo ustanovata. Poz<strong>na</strong>to e deka<br />

dokolku osudenite lica se prepu{tat sami <strong>na</strong> sebe lesno sozdavaat<br />

takva atmosfera {to se karakterizira so izraze<strong>na</strong> pasivnost ili pak<br />

so oddavawe <strong>na</strong> raznovidni aktivnosti so negativen predz<strong>na</strong>k kako {to<br />

se komar, pijanstvo, raspravii i tepe~ki, kroewe planovi za begstvo,<br />

homoseksualizam, razme<strong>na</strong> <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>lno iskustvo i sl. Vtorata<br />

pri~i<strong>na</strong> za osmisluvawe <strong>na</strong> slobodnoto vreme <strong>na</strong> osudenicite e<br />

258


povrzano so podobruvaweto <strong>na</strong> efikasnosta <strong>na</strong> resocijalizacijata. Za<br />

pottiknuvawe <strong>na</strong> taa cel nesomneno e potrebno sozdavawe takvi uslovi<br />

vo koi {to ovoj vremenski prostor }e bide <strong>na</strong>so~en kon iskoristuvawe<br />

<strong>na</strong> site tretmanski mo`nosti <strong>na</strong> ustanovata. Se razbira tuka vo prv<br />

red se misli <strong>na</strong> postavuvawe takvi planovi i programi {to z<strong>na</strong>~at<br />

organizirano ostvaruvawe <strong>na</strong> zabavata, razonodata i rekreacijata <strong>na</strong><br />

osudenicite. Niz ovie aktivnosti treba da dojde do izraz razvivaweto<br />

<strong>na</strong> kulturnite <strong>na</strong>viki i vrednosti <strong>na</strong> osudenite lica, pottiknuvaweto<br />

<strong>na</strong> nivnite umetni~ki predispozicii i interesot za kulturnoumetni~ko<br />

izdigawe i tvore{tvo i, voop{to, zbogatuvawe <strong>na</strong> nivniot<br />

duhoven `ivot i fizi~ko zdravje. Seto ova mo`e da se postigne so<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> terapeutski merki {to vo kulturno-umetni~kiot i<br />

sportskiot i zabavniot `ivot vo ustanovite }e go opfati <strong>na</strong>jgolemiot<br />

broj osudenici.<br />

Vo slu~aj zatvorenicite da |i odbivaat sportskite aktivnosti ne<br />

smeat da se prisiluvaat, tuku da se pottiknuvaat kon nivno prifa-<br />

}awe. Disciplinskoto kaznuvawe vo ovaa <strong>na</strong>soka ne e nitu obrazov<strong>na</strong><br />

nitu razum<strong>na</strong> metoda.<br />

Odredbata ja priz<strong>na</strong>va va`nosta od pominuvaweto <strong>na</strong> opredeleno<br />

vreme <strong>na</strong> otvoren prostor za site zatvorenici. Osobeno pomladite<br />

zatvorenici imaat potreba vo ovoj odnos delumno fizi~ki da se<br />

razvijat, a delumno i poradi toa {to sportot i fizi~kite ve`bi se<br />

va`e<strong>na</strong> <strong>na</strong>~in da se iskoriti i oslobodi vi{okot <strong>na</strong> psihi~kata<br />

fizi~kata energija.<br />

Vo praktikata mnogu zatvorski institucii ja priz<strong>na</strong>vaat bit<strong>na</strong>ta<br />

uloga <strong>na</strong> ve`baweto i sportot vo <strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong> stresot pri<br />

zatvoraweto i podocne`nite tenzii {to gi sozdava samoto zatvorawe<br />

i zatvorskiot op{testven sistem. Ottamu ne treba da se {tedat<br />

sredstva da se sozdadat povolni uslovi za sport i rekreacija.<br />

Odredbata deka ustanovite treba da obezbedat neophoden prostor i<br />

oprema ne treba me|utoa da se sfati kako nejzin prekumeren tovar.<br />

Mnogu ~esto e dovolen samo pristapot do terenite vo zatvorskiot<br />

krug vo koj i ed<strong>na</strong> topka mo`e da obezbedi osnova za rekreacija za cela<br />

grupa <strong>na</strong> zatvorenici. Aktivnostite od ovoj vid se korisni i za<br />

dobroto zdravje i odnosite vo zatvorot, osobeno ako kon niv<strong>na</strong>ta<br />

realizacija se pridru`i i poka`e soodveten interes i zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l.<br />

2. Vo vrska so slobodnite aktivnosti, sportot i rekreacijata<br />

SMP govorat vo Pravilo 21 i 78.<br />

Pravilo 21 SMP: (1) Sekoj zatvorenik koj ne raboti <strong>na</strong> otvoren<br />

prostor, dokolku vremenskite priliki toa go dozvoluvaat, treba<br />

259


<strong>na</strong>jmalku eden ~as dnevno da koristi za soodvetni telesni ve`bi <strong>na</strong><br />

sve` vozduh.<br />

(2) Pomladite zatvorenici kako i drugite zatvorenici <strong>na</strong> koi<br />

vozrasta i fizi~kata kondicija toa im go dozvoluvaat, za vremetraeweto<br />

<strong>na</strong> ve`bite mora da bidat izlo`eni <strong>na</strong> telesno vospituvawe {to<br />

razonoduva. Za taa cel treba da im se stavat <strong>na</strong> raspolagawe tereni,<br />

spravi i oprema.<br />

Pravilo 78 SMP: So cel zatvorenicite fizi~ki i du{evno<br />

dobro da se ~uvstvuvat vo site zavodi treba da se organiziraat zabavni<br />

i kulturni aktivnosti.<br />

Ova pra{awe go obrabotuvaat EZP vo Pravilata 69 i 83-86.<br />

Pravilo 69 EZP: (1) Vo soglasnost so sistemot <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

treba da im se pru`i prilika da u~estvuvaat vo aktivnostite vo<br />

ramkite <strong>na</strong> ustanovata koi bi mo`ele da go razvijat nivnoto ~uvstvo<br />

<strong>na</strong> odgovornost i samodoverba kako i da se pottikne nivniot interes<br />

za sopstveniot treman.<br />

(2) Treba da se prezemat merki za razvivawe <strong>na</strong> metodite so koi<br />

}e se podr`uva sorabotkata so zatvorenicite i nivnoto aktivno<br />

u~estvo vo sproveduvaweto <strong>na</strong> tretmanot. Za taa cel zatvorenicite<br />

treba da se pottiknuvaat da prezemaat opredele<strong>na</strong> odgovornost vo<br />

odredeni aktivnosti vo ustanovata, vo ramkite <strong>na</strong> ograni~uvawata<br />

postaveni so Praviloto 34.<br />

Pravilo 83 EZP: Zatvorskite sistemi mora da go sfatat<br />

z<strong>na</strong>~eweto koe go imaat pravilno organiziranite aktivnosti za<br />

fizi~ko i du{evno zdravje i vo soglasnost so toa da obezbedat soodvetno<br />

ve`bawe i rekreativni aktivnosti.<br />

Pravilo 84 EZP: Zatoa pravilno organizira<strong>na</strong>ta programa za<br />

fizi~ko vospituvawe, sport i osta<strong>na</strong>tite rekreativni aktivnosti bi<br />

trebalo da bidat sostaven del <strong>na</strong> programata za tretman i<br />

ostru~uvawe. Za taa cel treba da se obezbedi potreben prostor, uredi<br />

i oprema.<br />

Pravilo 85: Zatvorskite upravi mora da obezbedat zatvorenicite<br />

koi u~estvuvaat vo ovie programi da bidat fizi~ki zdravi.<br />

Posebno treba da se obezbedi pod lekarska kontrola fizi~ko<br />

vospituvawe i terapija za onie zatvorenici za koi se potrebni.<br />

Pravilo 86 EZP: Na sekoj zatvorenik koj ne raboti <strong>na</strong> otvoren<br />

prostor ili ne e vo ustanova od otvoren vid spored vremenskite<br />

priliki treba da mu se dozvoli barem eden ~as vo tekot <strong>na</strong> denot za<br />

pro{etka, ili za soodvetni ve`bi <strong>na</strong> otvoren prostor, i dokolku toa e<br />

mo`no, za{tita od nepovolnite vlijanija <strong>na</strong> vremenskite priliki.<br />

V. Penologija 2, str. 205-208 i Penolo{ki kompendium, str. 333-<br />

335.<br />

260


^len 137<br />

(1) Ustanovite imaat biblioteki.<br />

(2) Osudenite lica mo`at da koristat knigi i dneven pe~at <strong>na</strong><br />

makedonski jazik i <strong>na</strong> jazikot i pismoto <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosta ili <strong>na</strong><br />

jazikot od zemjata <strong>na</strong> koja osudenoto lice zboruva.<br />

(3) Knigite i dnevniot pe~at osudenite lica mo`at da gi<br />

koristat od bibliotekata ili sami da gi <strong>na</strong>bavuvaat.<br />

(4) Na osudenite lica im se ovozmo`uva koristewe i <strong>na</strong> drugite<br />

sredstva za javno informirawe i komunicirawe.<br />

________________________<br />

1. Kazneno-popravnite ustanovi imaat biblioteka vo koja pokraj<br />

beletristika, zabav<strong>na</strong> literatura i ~asopisi ima poseb<strong>na</strong> <strong>na</strong>u~<strong>na</strong> i<br />

stru~<strong>na</strong> literatura. Bibliotekata treba da se odr`uva <strong>na</strong> sovremeno<br />

nivo i mora da soodvetstvuva <strong>na</strong> jazi~nite potrebi <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

vo ustanovata.<br />

Knigite treba da se izdavaat vrz osnova <strong>na</strong> prethodno izgotveni<br />

katalozi koi im se dostapni <strong>na</strong> zatvorenicite <strong>na</strong> sekoi 14 de<strong>na</strong>.<br />

Bibliotekite treba osobeno da sodr`at va`ni materijali koi se<br />

odnesuvaat <strong>na</strong> zatvorskite pravila i pravata <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

vklu~uvaj}i gi SMP i EZP. Vo bibliotekite isto taka treba da se <strong>na</strong><br />

raspolagawe i vo dovolen broj primeroci <strong>ZIS</strong>, podzakonskite akti<br />

kako i internite akti <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Bibliotekite ne se samo zbir <strong>na</strong> knigi. Tie ja impliciraat i<br />

potrebata od postoewe <strong>na</strong> stru~en perso<strong>na</strong>l koj <strong>na</strong> zatvorenicite mo`e<br />

da im prenese informacii, da im gi objasni podra~jata <strong>na</strong> koi se<br />

odnesuva literaturata, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> doa|awe do <strong>na</strong>slovite {to |i<br />

interesiraat i da gi posovetuva vo vrska so toa. Vo ovaa smisla<br />

ponekoga{ e potreb<strong>na</strong> pomo{ od bibliotekari od <strong>na</strong>dvore{ni biblioteki<br />

ili od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> profesio<strong>na</strong>lni dobrovolci.<br />

Zatvorskite biblioteki obi~no ne mo`at da si dozvolat da<br />

imaat golem fond <strong>na</strong> knigi. Ottamu e neophodno <strong>na</strong> zatvorenicite da<br />

im se ovozmo`i i koristewe <strong>na</strong> knigi i od biblioteki od <strong>na</strong>dvore-<br />

{noto op{testvo, preku soodvetno povrzuvawe i razme<strong>na</strong> <strong>na</strong> knigi <strong>na</strong><br />

zatvorskata, so tie biblioteki.<br />

2. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 40 SMP spored koe:<br />

Sekoj zavod treba da ima biblioteka za site kategorii zatvorenici,<br />

dovolno opreme<strong>na</strong> so pou~ni i zabavni knigi. Zatvorenicite treba da<br />

se pottiknuvaat {to e mo`no pove}e da ja koristat.<br />

261


3. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 39 SMP: Na zatvorenicite<br />

treba da im se dozvoli redovno da se informiraat za tekot<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>~ajnite <strong>na</strong>stani preku dnevni vesnici, spisanija ili drugi<br />

posebni publikacii vo kazneniot zavod, preku radio emisii,<br />

predavawa ili preku site drugi sli~ni sredstva {to upravata }e gi<br />

odobri i kontrolira.<br />

Vo ova smisla i Pravilo 45 EZP: Na zatvorenicite treba da im<br />

se dopu{ti redovno da se informiraat za <strong>na</strong>stanite od <strong>na</strong>dvore{niot<br />

svet po pat <strong>na</strong> vesnici, spisanija i drugi publikacii, radio ili<br />

televiziski emisii, predavawa, ili po pat <strong>na</strong> koe bilo sli~no<br />

sredstvo pod kontrola <strong>na</strong> upravata. Treba posebno da se uredi<br />

zadovoluvaweto <strong>na</strong> potrebite <strong>na</strong> stranskite dr`avjani {to imaat<br />

te{kotii so jazikot.<br />

Dobra praktika e <strong>na</strong> osudenite lica da im se dozvoli pristap do<br />

site sredstva <strong>na</strong> masov<strong>na</strong> komunikacija koi soglasno zakonot im se <strong>na</strong><br />

raspolagawe <strong>na</strong> licata <strong>na</strong> sloboda. Isklu~ocite od ova pravilo treba<br />

da se ograni~at od bezbednosni pri~ini: toga{ koga opredelen<br />

materijal pottiknuva ili potpomaga begstvo ili bunt vo ustanovata.<br />

Ne e dobra praktikata da se ograni~uva pristapot do informacii vrz<br />

osnova <strong>na</strong> potrebata od sproveduvawe <strong>na</strong> nekakov vid tretman sprema<br />

osudenoto lice. (MSV str. 160)<br />

4. Osudenite lica mo`at so sopstveni pari da <strong>na</strong>bavuvaat knigi,<br />

vesnici ili spisanija so cel za nivno usovr{uvawe ili za zabava<br />

dokolku so toa ne se zagrozuva redot vo ustanovata i postignuvaweto<br />

<strong>na</strong> celta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Za kupuvawe <strong>na</strong> knigi koi slu`at za nivno<br />

usovr{uvawe, osudenite lica mo`at da koristat sopstveni pari koi<br />

i<strong>na</strong>ku ne im se davaat <strong>na</strong> raspolagawe.<br />

Knigite, dnevnite i nedelnite vesnici mo`e da gi <strong>na</strong>bavuvaat po<br />

prethod<strong>na</strong> soglasnost <strong>na</strong> upravata <strong>na</strong> ustanovata i isklu~itelno so<br />

posredstvo <strong>na</strong> ustanovata. Vo osnova treba da se dozvoluva <strong>na</strong>bavka <strong>na</strong><br />

eden dneven i eden nedelen vesnik, a vo vrska so stru~<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>u~<strong>na</strong>ta<br />

literatura ne treba da postojat ograni~uvawa. Opredeleni broevi <strong>na</strong><br />

vesnici ili nivni delovi koi se vo sprotivnost so celite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

mo`at da im se odzemat.<br />

5. Osudenite lica za potrebite <strong>na</strong> nivnoto usovr{uvawe ili<br />

<strong>na</strong>preduvawe po otpu{taweto, vo slobodnoto vreme mo`at da pi{uvaat<br />

<strong>na</strong> listovi ili vo tetrat}i so prethodno numerirani stranici, vo niv<br />

sa pravat bele{ki, presmetki, crte`i i sl. Bez soglasnost <strong>na</strong> osudenikot<br />

vo ovie zabele{ki mo`e da ima uvid samo direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

6. Zaradi normalizacija <strong>na</strong> `ivotot <strong>na</strong> osudenite lica, zatvorskata<br />

uprava e dol`<strong>na</strong>, vo sekoja kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova da obez-<br />

262


edi dovolen broj <strong>na</strong> radio i televiziski priemnici. Tie obi~no se<br />

postavuvaat vo zaedni~kite prostorii (tn. zanimalni) kade {to osudenite<br />

lica go pominuvaat svoeto slobodno vreme.<br />

Na onie osudeni lica, ili grupi <strong>na</strong> osudenici koi mo`at da<br />

obezbedat od <strong>na</strong>dvor privatni radio priemnici, magnetofoni ili<br />

stereo uredi, nema nikakva pre~ka zatvorskata uprava da ne im dozvoli<br />

da gi pomestat vo prostoriite kade prestojuvat i spijat i da gi<br />

koristat vo soglasnost so ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata. Ova treba<br />

osobeno da e slu~aj vo onie ustanovi kade e obezbedeno poedine~no<br />

smestuvawe <strong>na</strong> zatvorenicite. So cel ovie priemnici da ne sta<strong>na</strong>t<br />

mesto kade {to osudenite lica mo`at da sokrijat oru`je, droga ili<br />

drugi predmeti koi nemaat pravo da gi dr`at vo ustanovata,<br />

zatvorskata uprava treba da gi zape~ati i vo opredeleni vremenski<br />

intervali da gi kontrolira.<br />

Privatni televizori po pravilo ne treba da bidat dozvoleni.<br />

Me|utoa toga{ koga vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova postojat uslovi<br />

za poedine~no smestuvawe <strong>na</strong> zatvorenicite, i koga se raboti za<br />

zatvorenici koi se pomesteni vo podobri klasifikacioni grupi,<br />

upravata mo`e <strong>na</strong> zatvorenikot koj e spremen da pla}a soodvet<strong>na</strong> <strong>na</strong>emni<strong>na</strong>,<br />

da mu stavi <strong>na</strong> raspolagawe TV priemnik. Vo vrska so postapkata<br />

za iz<strong>na</strong>jmuvawe, rakuvaweto i gri`livoto ~uvawe i postapuvawe<br />

so ovie aparati, vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova mora da postoi poseben<br />

pravilnik.<br />

Poseduvaweto <strong>na</strong> nekoi od gore spome<strong>na</strong>tite aparati <strong>na</strong> zatvorenikot<br />

mo`e da mu se zabrani. Toa }e bide slu~aj koga takviot aparat<br />

zatvorenikot go zloupotrebuva ili kontinuirano go upotrebuva <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>~in {to go <strong>na</strong>ru{uva mirot i spokojstvoto <strong>na</strong> drugite zatvorenici.<br />

V. Penologija 2, str. 202-205.<br />

12. Vospit<strong>na</strong> rabota so osudenite lica<br />

^len 138<br />

(1) Vospit<strong>na</strong>ta rabota so osudenite lica, opredele<strong>na</strong> so programata,<br />

se ostvaruva so poseb<strong>na</strong> gri`a i za re{avawe <strong>na</strong> li~nite i<br />

zaedni~kite problemi <strong>na</strong> osudenite lica, so poedine~i i grupni<br />

razgovori i so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> soodvetni metodi i postapki <strong>na</strong> tretman.<br />

(2) Zaradi vospitno vlijanie, kako forma <strong>na</strong> rabota se koristi<br />

i osudeni~koto samoorganizirawe, osobeno po pra{awa za<br />

podobruvawe <strong>na</strong> uslovite za zaedni~kiot `ivot i rabota i za<br />

razre{uvawe <strong>na</strong> problemite <strong>na</strong> oddelni osudeni lica.<br />

263


________________________<br />

1. Vo sovreme<strong>na</strong>ta pedago{ka i andrago{ka literatura poimot<br />

socijalno-eti~ko vospituvawe <strong>na</strong>j~esto se opredeluva kako sevkupnost<br />

<strong>na</strong> organizirani, sistemati~ni vlijanija zasnovani vrz op{testveni i<br />

individualni usilbi za pozitivno formirawe <strong>na</strong> li~nosta, <strong>na</strong><br />

nejzinite soz<strong>na</strong>nija i tvore~ki sposobnosti i nejziniot aktiven odnos<br />

sprema objektiv<strong>na</strong>ta stvarnost. Toa e sves<strong>na</strong> i planska op{testve<strong>na</strong><br />

dejnost <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> kon pozitivno struktuirawe <strong>na</strong> li~nosta i nejzino<br />

menuvawe vo smisla <strong>na</strong> socijalizacija i zbogatuvawe <strong>na</strong> nejzinite<br />

duhovni, fizi~ki, moralni i op{testveni svojstva. Preku<br />

vospituvaweto koe se <strong>na</strong>o|a vo nu`<strong>na</strong> dijalekti~ka vrska so<br />

obrazovanieto ~ovekot prifa}a sosema drugi, poispravni pogledi i<br />

vrednosti za op{testve<strong>na</strong>ta stvarnost, za op{testvenite normi <strong>na</strong><br />

povedenie, a vo tie ramki i za svoeto sopstveno odnesuvawe. So negova<br />

pomo{ ~ovekot gi razgleduva svoite negativni stavovi i <strong>na</strong>viki i<br />

stanuva sestra<strong>na</strong> li~nost {to vo kraj<strong>na</strong> linija e i celta <strong>na</strong><br />

resocijalizacijata toga{ koga ovie procesi se <strong>na</strong>so~eni kon osudenite<br />

lica {to izdr`uvaat kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda.<br />

Z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> vospituvaweto <strong>na</strong> osudenite lica mo`e <strong>na</strong>jdobro da<br />

se <strong>na</strong>seti od zborovite <strong>na</strong> Holbah koj veli: "~ovekot e tolku ~esto zol<br />

samo zatoa {to skoro sekoga{ ~uvstvuva deka e vo negov interes da<br />

bide takov: neka se <strong>na</strong>pravat lu|eto da bidat prosveteni i posre}ni, pa<br />

}e se <strong>na</strong>pravat i podobri". Za{to, kako {to <strong>na</strong> drugo mesto veli<br />

Holbah "vospituvaweto e ve{ti<strong>na</strong> <strong>na</strong> seewe i odgleduvawe korisni<br />

strasti vo srceto <strong>na</strong> lu|eto, a zakonodavstvoto e ve{ti<strong>na</strong> da se<br />

vozdr`at opasnite strasti, a da se pottiknuvaat onie {to mo`at da mu<br />

bidat od korist <strong>na</strong> javnoto", a nie bi dodale i <strong>na</strong> poedine~noto dobro.<br />

Ottuka proizleguva deka celta <strong>na</strong> vospituvaweto <strong>na</strong> osudenikot e da se<br />

dovede vo situacija da "li~i <strong>na</strong> ~ovek koj stek<strong>na</strong>l <strong>na</strong>vika da bide ~ist i<br />

<strong>na</strong> kogo mu e ma~no da se izvalka duri i toga{ koga nekoj ne go gleda".<br />

Vo penolo{kata literatura me|utoa ~esto se sre}avaat<br />

sfa}awata so koi se osporuva mo`nosta <strong>na</strong> vospitnoto vlijanie vo<br />

kazneno-popravnite ustanovi. Vo taa smisla se uka`uva deka<br />

vospituvaweto <strong>na</strong> osudenite se vr{i vo represivni uslovi i sodr`i<br />

<strong>na</strong>soki koi se nespoivi so pravilniot razvoj <strong>na</strong> li~nosta. Vo uslovi<br />

kade vladee prisilba, avtoritet i strav od<strong>na</strong>pred se onevozmo`eni<br />

prikladni i ispravni vospitni procesi {to vodat kon prome<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

sfa}awata, <strong>na</strong>vikite i normite <strong>na</strong> odnesuvawe. Svoeto izrazito<br />

ograni~uva~ko dejstvo vrz ovie procesi go manifestira i psihosocijal<strong>na</strong>ta<br />

klima <strong>na</strong> zatvorot {to nepovolno se odrazuva vrz psihata <strong>na</strong><br />

osudenikot. So doa|aweto vo ustanovata toj ja gubi doverbata vo sistemot,<br />

vo drugite lu|e no i vo sopstvenite sili da ja oceni svojata<br />

264


situacija i vrz taa osnova da go menuva svojot odnos kon op{testvoto i<br />

imanentnite li~ni potencijali. Vo otsustvo <strong>na</strong> me|usebni komunikacii<br />

zasnovani vrz iskrenost, doverba i sorabotka osudenoto lice stanuva<br />

indiferentno kon sekakvi vospitni vlijanija. Pritis<strong>na</strong>t od nepovolnoto<br />

dejstvo <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenite faktori osudenikot svesno ili nesvesno<br />

se povlekuva vo sebe i projavuva visok stepen <strong>na</strong> nedoverba koja<br />

mu slu`i kako neproboen {tit od sekakvi proverki i isku{enija. "De<br />

omnibus dubitandum" stanuva negovoto rakovodno <strong>na</strong>~elo. Toa mu ovozmo`uva<br />

da bide pretpazliv vo uveruvawe deka negovo e bez problemi da<br />

ja izdr`i kaz<strong>na</strong>ta, a ne me|u zatvorskite yidini da ja gradi svojata neizves<strong>na</strong><br />

idni<strong>na</strong>.<br />

Vo gore<strong>na</strong>vedenite konsekvenci nesomneno e sodr`a<strong>na</strong> golema<br />

visti<strong>na</strong>. Toa me|utoa ne z<strong>na</strong>~i deka pri postavuvaweto <strong>na</strong> teoretskiot<br />

koncept za ulogata <strong>na</strong> vospituvaweto <strong>na</strong> osudenite ne bila vode<strong>na</strong> smetka<br />

za mo`nite objektivni slabosti i pre~ki kako i za pretpostavkite<br />

za nivno sovladuvawe. Vo taa <strong>na</strong>soka vo prv red se istaknuva z<strong>na</strong>~eweto<br />

<strong>na</strong> izborot <strong>na</strong> metodite, postapkite i sredstvata {to vo racete <strong>na</strong><br />

iskusni penolo{ki rabotnici i slu`bi }e pridonesat da se razbie<br />

malodu{nosta, somnevaweto, zatvorenosta i otporot sprema vospitnite<br />

vlijanija. Stanuva zbor za vospituva~ite, socijalnite rabotnici,<br />

pripadnicite <strong>na</strong> obezbeduvaweto pa duri i za instuktorite koi vodej-<br />

}i smetka za zatvorskiot re`im, zatvorskata atmosfera i polo`bata<br />

<strong>na</strong> osudenikot treba da gi primenuvaat <strong>na</strong>jsovremenite metodi <strong>na</strong><br />

pedago{ko-andrago{ko vlijanie. Od izborot <strong>na</strong> tehnikata i pristapot<br />

<strong>na</strong> deluvawe vo golem obem }e zavisi <strong>na</strong>jprvin dobrovolnosta, a potoa<br />

i aktivniot odnos <strong>na</strong> sekoj osudenik za vistinsko prifa}awe <strong>na</strong> vospitnite<br />

sodr`ini. Bez toj element <strong>na</strong> samostojnost nema uspeh vo ovoj<br />

kako i vo site drugi prevospitni procesi. Dobrovolnoto vklu~uvawe<br />

<strong>na</strong> osudenikot vo sopstveniot tretman e glaven uslov za <strong>na</strong>dminuvawe<br />

<strong>na</strong> objektivnite pre~ki <strong>na</strong> penitencijarniot sistem i edinstveno<br />

ispraven <strong>na</strong>~in za aktivirawe <strong>na</strong> voljata, vra}awe <strong>na</strong> samodoverbata i<br />

prifa}aweto <strong>na</strong> drugite kako ~itateli <strong>na</strong> sopstvenoto prifa}awe od<br />

niv.<br />

Za metodite <strong>na</strong> tretman v. Penologija 2, str. 219-247.<br />

2. Osnov<strong>na</strong>ta odredba od z<strong>na</strong>~ewe za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong><br />

tretmanot <strong>na</strong> osudenite lica vo SMP e sodr`a<strong>na</strong> vo Pravilo 69 vo koe<br />

se veli: Po priemot vo zavodot i prou~uvaweto <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong><br />

zatvorenikot osuden <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili merka vo opredeleno treewe, treba<br />

ved<strong>na</strong>{ da se primeni programa za postapuvawe vrz osnova <strong>na</strong> podatocite<br />

so koi se raspolaga za negovite individualni potrebi, sposobnosti i<br />

psihi~ka sostojba.<br />

265


Vo ova smisla e i Pravilo 68 EZP vo koe <strong>na</strong> sli~en <strong>na</strong>~in se<br />

istaknuva: Po smestuvaweto vo ustanovata i prou~uvaweto <strong>na</strong> li~nosta<br />

<strong>na</strong> sekoj poedine~en zatvorenik so opredeleno vremetraewe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

mora ved<strong>na</strong>{ da se izraboti programa za tretman vo adekvat<strong>na</strong>ta<br />

ustanova, imaj}i go vo vid stek<strong>na</strong>toto z<strong>na</strong>ewe za individualnite<br />

potrebi, sposobnostite i karakterot, a osobeno bliskosta <strong>na</strong><br />

rodninite.<br />

Vo vrska so vospit<strong>na</strong>ta rabota so osudenite lica, odnosno so<br />

postapuvaweto so niv zaradi nivnoto vospituvawe i prevospituvawe<br />

SMP gi sodr`at i slednive pravila:<br />

Paravilo 65 SMP. Postapuvaweto so licata osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong><br />

ili merka li{uvawe od sloboda treba da ima za cel vo granicite vo<br />

koi, vremeraeweto <strong>na</strong> osudata toa go dopu{ta kaj niv da se sozdade<br />

volja i sposobnost {to }e im ovozmo`at koga }e bidat pu{teni <strong>na</strong><br />

sloboda da `iveat po~ituvaj}i go zakonot i da zarabotuvaat tolku<br />

kolku {to im e potrebno za `ivot. Ova postapuvawe treba da bide<br />

takvo {to }e gi pottiknuva osudenite <strong>na</strong> samopo~ituvawe i <strong>na</strong><br />

razvivawe <strong>na</strong> ~uvstvoto <strong>na</strong> odgovornost.<br />

Pravilo 66 SMP. (1) Za taa cel treba osobeno da se koristat<br />

verskite uslugi vo zemjite kade {to toa e mo`no, <strong>na</strong>stavata, stru~noto<br />

<strong>na</strong>so~uvawe i obrazovanie, metodite <strong>na</strong> poedine~no prou~awe <strong>na</strong><br />

op{testve<strong>na</strong> pomo{, soveti vo odnos <strong>na</strong> vrabotuvaweto, fizi~ki<br />

razvoj i izgraduvawe <strong>na</strong> karakterot vo soglasnost so individualnite<br />

potrebi <strong>na</strong> sekoj zatvorenik. Treba da se vodi smetka za op{testvenoto<br />

i krimi<strong>na</strong>lnoto mi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> osudenikot, za negovite fizi~ki i<br />

paihi~ki sposobnosti i mo`nosti, za negovite li~ni sklonosti za<br />

dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudata i prognozata za negovata rehabilitacija.<br />

(2) Za sekoj zatvorenik osuden <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili merka vo opredeleno<br />

trewe, direktorot <strong>na</strong> zavodot, ved<strong>na</strong>{ po negoviot priem }e dobie<br />

iscrpen izve{taj vo vrska so pra{awata spom<strong>na</strong>ti vo prethod<strong>na</strong>ta<br />

odredba. Me|u ovie izve{tai sekoga treba da bide pomesten izve{tajot<br />

<strong>na</strong> lekarot, a po mo`nost, i <strong>na</strong> psihijatarot za fizi~kata i<br />

psihi~kata sostojba <strong>na</strong> zatvorenikot.<br />

(3) Izve{tajot i drugite potrebni podatoci }e bidat ostaveni vo<br />

posebno dosie. Dosieto }e se vodi uredno i }e se klasira taka {to<br />

odgovorniot perso<strong>na</strong>l sekoga{ koga }e se uka`e potreba za toa, }e<br />

mo`e da go pregleda.<br />

Pravilata {to po odnos <strong>na</strong> ova pra{awe gi sodr`at EZP se<br />

slednive:<br />

Pravilo 3 EZP: Postapuvaweto so zatvorenicite mora da bide<br />

takvo {to nema da go zagrozi nivnoto zdravje i samopo~ituvawe i<br />

kolku {to vremetraeweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta toa go dopu{ta da go razviva<br />

266


nivnoto ~uvstvo <strong>na</strong> odgovornost i da gi pottiknuva stavovite i<br />

sposobnostite koi }e im ovozmo`at da se vklu~at vo op{testvoto so<br />

<strong>na</strong>jdobri izgledi za samostoen `ivot vo soglasnost so zakonot po<br />

izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

Pravilo 65 EZP: Treba da se prezemat site merki sistemite vo<br />

ustanovata da se definiraat i potvrdat taka {to }e se: a) obezbedi<br />

`ivotnite uslovi da bidat vo soglasnost so ~ovekovoto dostoinstvo i<br />

voobi~aenite op{testveni normi,<br />

b) negativnite posledici <strong>na</strong> zatvaraweto i razlikite me|u<br />

`ivotot vo zatvor i <strong>na</strong> sloboda {to doveduvaat do is~eznuvawe <strong>na</strong><br />

samopo~itta ili ~uvstvoto <strong>na</strong> odgovornost <strong>na</strong> zatvorenicite, da se<br />

svedat <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmala mera,<br />

c) odr`at i zajak<strong>na</strong>t vrskite so rodninite i <strong>na</strong>dvore{<strong>na</strong>ta<br />

sredi<strong>na</strong> koi se vo interes <strong>na</strong> zatvorenicite i nivnite semejstva,<br />

d) <strong>na</strong> zatvorenicite da im se pru`i mo`nost da gi razvivaat<br />

sposobnostite i ve{tinite koi ke ja pouspe{at niv<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>de` za<br />

uspe{no vra}awe vo op{testvoto po osloboduvaweto.<br />

Pravilo 66 EZP: Za taa cel mora da bidat pristapni i<br />

upotreblivi site prikladni obrazovni, moralni, duhovni i osta<strong>na</strong>ti<br />

resursi vo soglasnost so individualnite potrebi <strong>na</strong> zatvorenicite.<br />

Ottamu tremanite bi morale da vklu~at: a) Duhov<strong>na</strong> podr{ka i<br />

pru`awe mo`nost za koris<strong>na</strong> rabota, stru~no vodewe i ostru~uvawe,<br />

fizi~ko vospituvawe, razvoj <strong>na</strong> du{evnite sposobnosti, pru`awe<br />

soveti i rekreativni aktivnosti.<br />

b) Preze<strong>na</strong>we <strong>na</strong> potrebni merki za obezbeduvawe ovie aktivnosti<br />

da bidat organizirani taka {to kolku {to e mo`no }e gi zgolemat<br />

kontaktite so prilikite koi gi pru`a <strong>na</strong>dvore{<strong>na</strong>ta zaednica, za da se<br />

zgolemi `elbata za uspe{no vra}awe vo op{testvoto po<br />

osloboduvaweto.<br />

c) Postapki za vospostavuvawe i sledewe <strong>na</strong> individualnite<br />

programi <strong>na</strong> tretmanot i obuka <strong>na</strong> zatvorenicite po potrebnite<br />

konsultacii me|u perso<strong>na</strong>lot koj za toa e zadol`en i zatvorenicite<br />

koi bi trebalo da bidat vklu~eni vo tie programi, dokolku toa e<br />

ostvarlivo.<br />

d) Sistemot <strong>na</strong> komunikaciite i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> upravuvaweto {to }e<br />

go pottik<strong>na</strong>t primarnite i pozitivni odnosi me|u perso<strong>na</strong>lot i<br />

zatvorenicite, {to }e ja zgolemat `elbata za delotvotni principi i<br />

programi za tretman <strong>na</strong> zatvorenicite.<br />

3. Vo vrska so osudeni~koto samoorganizirawe treba da se imaat<br />

vo predvid i slednive pravila od SMP i EZP.<br />

267


Pravilo 28 SMP: (1) Nitu eden zatvorenik ne mo`e vo ramkite<br />

<strong>na</strong> zavodskata administracija da vr{i nekoja uloga koja vo sebe sodr`i<br />

disciplinska vlast.<br />

(2) Ova pravilo sepak ne smee da bide pre~ka za dobroto<br />

funkcionirawe <strong>na</strong> sistemite koi se temelat <strong>na</strong> samoorganiziraweto.<br />

Ovie sistemi, vsu{nost, pretpostavuvaat izvesni dejnosti ili<br />

odgovornosti za op{testve<strong>na</strong>, vospit<strong>na</strong> i sportska rabota {to pod<br />

kontrola mo`at da im se doverat <strong>na</strong> zatvorenicite koi se podeleni vo<br />

grupi so ogled <strong>na</strong> potrebata od postapuvawe so niv.<br />

Taka i Pravilo 34 EZP: (1) Zatvorenicite vo nitu edno svojstvo<br />

ne smeat da se vrabotuvaat vo slu`bite <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(2) Ova pravilo me|utoa ne smee da go zagrozi pravilnoto<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> op{testvenite, vospitnite i sportskite aktivnosti<br />

{to pod <strong>na</strong>dzor im se dopu{teni <strong>na</strong> zatvorenicite podeleni vo grupi<br />

zaradi u~estvo vo opredeleni programi.<br />

Vo vrska so osudeni~koto samoorganizirawe e i ve}e citiranoto<br />

Pravilo 69 EZP (v. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 136).<br />

V. Penologija 2, str. 210-218.<br />

13. Zadovoluvawe <strong>na</strong> verskite potrebi <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 139<br />

Na osudenite lica im e dozvoleno da gi zadovoluvaat svoite<br />

verski ~uvstva i potrebi soglasno uslovite i mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. [to se odnesuva do zadovoluvaweto <strong>na</strong> verskite ~uvstva i<br />

potrebi vo kazneno-popravnite ustanovi mora da postojat prikladno<br />

uredeni prostorii i da gi posetuvaat <strong>na</strong>jmalku dva sve{tenici: eden od<br />

hristijanska i eden od muslimanska veroispoved. Osudenite lica vo<br />

tekot <strong>na</strong> nedelata mo`at da posetat samo eden religiozen obred. Za<br />

pripadnicite <strong>na</strong> hristijanskata veroispoved bo`jata slu`ba se odr`uva<br />

vo nedela. Pripadnicite <strong>na</strong> islamskata veroispoved se sobiraat vo<br />

petok zaradi molitva.<br />

Upravata <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova mo`e po potreba da<br />

povika sve{tenik koj pripa|a <strong>na</strong> druga verska zaednica.<br />

Na osudenite lica vo ograni~en obem im se dozvoluva da poseduvaat<br />

sveti predmeti za religioz<strong>na</strong> upotreba.<br />

Sekoe osudeno lice ima pravo vo ustanovata da u~estvuva <strong>na</strong><br />

zaedni~kite bogoslu`bi i <strong>na</strong> zaedni~kite religiozni priredbi od neg-<br />

268


ovata veroispoved ili <strong>na</strong> negovata porane{<strong>na</strong> veroispoved, da<br />

pora~uva sveti predmeti od svojata veroispoved, a vo odredeni vremenski<br />

intervali da bara uteha vo ispoved ili da dobie odobreno duhovno<br />

zgri`uvawe. Direktorot <strong>na</strong> ustanovata od pri~ini <strong>na</strong> bezbednosta i<br />

redot mo `e da go isklu~i osudenikot od u~estvo vo bo`jata slu`ba i<br />

od drugi priredbi.<br />

Na zatvorenikot <strong>na</strong> negovo seriozno barawe vo ustanovata mu se<br />

dozvoluva da dobie uteha i ispoved od versko lice koe ne e <strong>na</strong>imenuvano<br />

ili dodeleno <strong>na</strong> ustanovata. Za ova odlu~uva direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata.<br />

Ako <strong>na</strong> ustanovata ne i e imenuvano ili dopu{teno versko lice<br />

za uteha ili duhovno zgri`uvawe, toga{ <strong>na</strong> osudenikot mu se dava mo`nost<br />

da se obrati <strong>na</strong> versko lice {to toj }e go poso~i. Na toa lice mu<br />

se dozvoluva poseta <strong>na</strong> osudenoto lice za negovo duhovno zgri`uvawe.<br />

Razgovorot me|u osudenoto i verskoto lice ne se prislu{kuva.<br />

2. Za razlika od <strong>na</strong>{iot <strong>ZIS</strong>, <strong>na</strong> zadovoluvaweto <strong>na</strong> verskite<br />

potrebi <strong>na</strong> osudenite lica SMP mu posvetuvat dve Pravila so sled<strong>na</strong>va<br />

sodr`i<strong>na</strong>:<br />

Pravilo 41: (1) Ako vo zavodot postoi dovolen boj <strong>na</strong> zatvorenici<br />

koi pripa|aat <strong>na</strong> ista vera, kazneniot zavod treba da imenuva<br />

ili prifati eden kvalifikuvan pretstavnik od taa vera. Koga brojot<br />

<strong>na</strong> zatvorenicite toa go opravduva i koga okolnostite toa go<br />

dozvoluvaat, anga`manot <strong>na</strong> toa lice treba da se opredeli so polno<br />

rabotno vreme.<br />

(2) Na ovlasteniot verski prestavnik imenuvan i prifaten<br />

soglasno to~ka 1, treba da mu bide dozvoleno povremeno da odr`uva<br />

verski obredi i sekoga{ koga toa e opredeleno <strong>na</strong>samo da vr{i<br />

pastoralni viziti <strong>na</strong> zatvorenicite od svojata verosipoved.<br />

(3) Nitu <strong>na</strong> eden zatvorenik nikoga{ ne smee da mu bide skrateno<br />

pravoto da dojde vo kontakt so prestavnikot <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> verosipoved.<br />

Me|utoa ako mu se sprotivstavuva <strong>na</strong> posetata <strong>na</strong> verskiot prestavnik,<br />

negoviot stav mora vo celost da se po~ituva.<br />

Pravilo 42: Na sekoj zatvorenik vo granicite <strong>na</strong> mo`nostite<br />

mora da mu se priz<strong>na</strong>e pravoto da gi zadovoluva svoite verski potrebi<br />

so u~estvuvawe vo veski obredi {to se organiziraat vo zavodot ili so<br />

poseduvawe knigi za versko obrazovanie i verska <strong>na</strong>stava od svojata<br />

verosispoved.<br />

Vo vrska so zadovoluvaweto <strong>na</strong> verskite potrebi <strong>na</strong> osudenite<br />

lica i EZP vo rubrikata "Verska i duhov<strong>na</strong> pomo{" sodr`at dve<br />

Pravila no so ne{to poi<strong>na</strong>kva sodr`i<strong>na</strong>.<br />

Pravilo 46: Toga{ koga toa e ostvarlivo <strong>na</strong> sekoj zatvorenik<br />

treba da mu se dopu{ti da gi zadovoli svoite verski, duhovni i<br />

269


moralni potrebi so pristapuvawe kon obredi i sobiri organizirani<br />

vo ustanovata i so koristewe <strong>na</strong> seta potreb<strong>na</strong> sopstve<strong>na</strong> literatura.<br />

Pravilo 47 (1) Ako vo ustanovata se <strong>na</strong>o|aat dovolen broj<br />

zatvorenici od ista vera, mora da se obezbedi doa|awe <strong>na</strong> kvalifikuvan<br />

prestavnik <strong>na</strong> taa vera. Ako toa brojot <strong>na</strong> zatvorenicite go<br />

opravduva i okolnostite go dopu{taat, takvite poseti mora da bidat<br />

redovni.<br />

(2) Na kvalifikuvaniot verski pretstavnik opredelen so<br />

to~kata 1 mora da mu se dozvoli odr`uvawe <strong>na</strong> redovni verski obredi i<br />

slu`bi i doverlivi razgovori so zatvorenicite od ista vera vo<br />

prikladni terminini.<br />

(3) Nitu <strong>na</strong> eden zatvorenik ne smee da mu se uskrati kontaktite<br />

so prestavnikot <strong>na</strong> bilo koja vera. Dokolku nekoj zatvorenik ne saka<br />

da ja prifati posetata <strong>na</strong> verskiot prestavnik, negovata volja mora da<br />

se po~ituva.<br />

V. Penolo{ki kompendium, str. 319-320.<br />

14. Kontakti so <strong>na</strong>dvore{niot svet <strong>na</strong> osudenite lica<br />

a) Dopi{uvawe<br />

^len 140<br />

(1) Osudenoto lice ima pravo da se dopi{uva.<br />

(2) Vo ustanovite od zatvoren vid i vo zatvorenite oddelenija<br />

dopi{uvaweto se vr{i pod <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> upravata.<br />

(3) Direktorot <strong>na</strong> ustanovata }e spre~i dostavuvawe <strong>na</strong> pismo,<br />

ako toa e potrebno za za{tita <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice, ili<br />

zaradi bezbednosta <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Sekoe ~ove~ko su{testvo ima fundamentalni ~ove~ki prava.<br />

Tie prava ne mo`at da mu se odzemat bez zakonska osnova. Ako se nezakonski<br />

pritvoreni ili zatvoreni tie gi zadr`uvaat site prava<br />

vklu~uvajki go i pravoto <strong>na</strong> sloboda. Dokolku pak za toa ima zakonska<br />

osnova nekoi prava <strong>na</strong> ~ovekot mo`at da mu se ograni~at so samiot akt<br />

<strong>na</strong> pritvoraweto ili zatvaraweto. Ovde se vklu~eni: 1. pravoto <strong>na</strong><br />

opredeleni li~ni slobodi, 2. pravoto <strong>na</strong> privatnost, 3. sloboda <strong>na</strong><br />

dvi`ewe, 4. sloboda <strong>na</strong> izrazuvawe, 5. sloboda <strong>na</strong> zdru`uvawe i 6. sloboda<br />

<strong>na</strong> glas. Pritoa e <strong>na</strong>jva`no deka zakonski pritvorenite ili<br />

zatvoreni lica se li{eni od sloboda za opredeleno vreme {to z<strong>na</strong>~i<br />

deka vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova se po kaz<strong>na</strong> a ne za da bidat<br />

kaznuvani. Kaz<strong>na</strong>ta se sostoi vo gubewe <strong>na</strong> slobodata. Poradi toa<br />

270


okolnostite vo kazneno-popravnite ustanovi ne bi smeelo da se koristat<br />

kako dopolnitel<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> i sekakvi negativni efekti treba da<br />

bidat svedeni <strong>na</strong> minimum. Ottamu, iako zaradi gubeweto <strong>na</strong> slobodata<br />

`ivotot vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ne mo`e da bide normalen vo<br />

niv mora da se sozdavaat uslovi {to vo ramkite <strong>na</strong> mo`nostite }e<br />

bidat pobliski do normalniot `ivot. Nakratko, koga sudot }e go<br />

osudi prestapnikot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda, toj opredeluva<br />

kaz<strong>na</strong> koja za nego pretstavuva bolka i stradawe, a samite zatvorski<br />

uslovi ne treba da go ote`nuvaat stradaweto. Vo ova smisla e<br />

stipulirano i praviloto od ~l. 57 SMP.<br />

Od prethodnoto proizleguva va`no penolo{ko <strong>na</strong>~elo koe se<br />

sostoi vo slednoto: zatvorskite aktivnosti kolku {to e toa mo`no<br />

treba da im pomagaat <strong>na</strong> zatvorenicite povtorno da go <strong>na</strong>jdat svoeto<br />

mesto vo op{testvoto otkako }e ja izdr`at kaz<strong>na</strong>ta. Ottamu zatvorskite<br />

pravila ne smeeat da ja ograni~uvaat slobodata <strong>na</strong> zatvorenicite,<br />

nivnite <strong>na</strong>dvore{ni socijalni kontakti i mo`nostite za li~en razvoj<br />

pove}e odo{to e toa potrebno. Spored toa kontaktite <strong>na</strong> osudenite<br />

lica so licata od <strong>na</strong>dvore{<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong> treba da se pottiknuvaat i<br />

u<strong>na</strong>preduvaat. So drugi zborovi, zatvorskite pravila treba da se pogodni<br />

za nivno prilagoduvawe i integrirawe vo normalniot `ivot vo<br />

slobodnoto op{testvo. Vo ta smisla se od izvonredno z<strong>na</strong>~ewe kontaktite<br />

<strong>na</strong> osudenite lica so <strong>na</strong>dvore{niot svet. Niv<strong>na</strong>ta va`nost <strong>na</strong>jjasno<br />

e izraze<strong>na</strong> vo Pravilo 61 (1) SMP kade se veli deka postapuvaweto<br />

so zatvorenicite ne treba da go <strong>na</strong>glasuva nivnoto isklu~uvawe od<br />

zaednicata, tuku nepre}i<strong>na</strong>to treba da se istaknuva okolnosta deka tie<br />

i <strong>na</strong>tamu se ~lenovi <strong>na</strong> toa op{testvo.<br />

Vidi i ~l.12 UDP^ i Rezolucija (62) 2 - Penolo{ki<br />

kompendium, str. 379-381.<br />

2. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 37 SMP spored koja: Na<br />

zatvorenicite treba da im se dozvoli vo redovni vremenski intervali<br />

so potreben <strong>na</strong>dzor da odr`uvaat vrski so svoeto semejstvo i so onie<br />

svoi prijateli vo koi mo`e da se imaat doveraba po pat <strong>na</strong><br />

dopi{uvawe i primawe poseti.<br />

Vo site kazneno-popravni ustanovi osnovno pravilo e deka osudenite<br />

lica imaat pravo da se dopi{uvaat so sekoe lice, {to z<strong>na</strong>~i i<br />

so drugo osudeno lice, <strong>na</strong>dvor od ustanovata i deka toa pravo so ni{to<br />

ne im e ograni~eno. Sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pisme<strong>na</strong>ta korespondencija ne se<br />

proveruva i cenzurira. Zatvorskata uprava me|utoa e obvrza<strong>na</strong> sekoga{<br />

da proveruva dali vo plikot se <strong>na</strong>o|a samo pismo ili i ne{to<br />

drugo {to ne e dozvoleno da se vnesuva vo ustanovata. Ova se odnesuva<br />

samo <strong>na</strong> pismenite pratki {to osudenicite gi dobivaat od <strong>na</strong>dvor so<br />

cel da se spre~i vnesuvawe <strong>na</strong> bilo kakov nedozvolen materijal, pri-<br />

271


log (pari, dokument, propaganden materijal i sl.) ili supstanca (<strong>na</strong><br />

primer, droga). Takvata proverka <strong>na</strong>jdobro e da se izvr{i vo prisustvo<br />

<strong>na</strong> samiot osudenik. Na toj <strong>na</strong>~in se izbegnuva bilo kakvo somnenie<br />

deka pismoto e pro~itano od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskata uprava, odnosno<br />

deka e <strong>na</strong>ru{e<strong>na</strong> negovata privatnost.<br />

Osudenoto lice gi prima i ispra}a svoite pisma so posredni{-<br />

tvo <strong>na</strong> ustanovata. Vleznite i izleznite pisma neodlo`no se predavaat<br />

do odredi{teto.<br />

3. Odredbata ne e isklu~ok od praviloto izneseno vo st. 2 spored<br />

koe ne bi smeelo da ima ograni~uvawa <strong>na</strong> brojot <strong>na</strong> pismata koi osudenoto<br />

lice gi pra}a i prima i brojot <strong>na</strong> lica so koi toj se dopi{uva.<br />

Odredbata z<strong>na</strong>~i samo deka pismata {to gi ispra}aat i primaat osudenite<br />

lica koi izdr`uvaat kaz<strong>na</strong> vo ustanova od zatvoren vid ili vo<br />

zatvoreno oddelenie <strong>na</strong> drug vid ustanova, zadol`itelno se pregleduvaat<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskata uprava i, dokolku toa e potrebno, se<br />

cenzuriraat.<br />

4. Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da zadr`i pismo vo onie<br />

slu~ai koga so ogled <strong>na</strong> negovata sodr`i<strong>na</strong> e potrebno, zaradi za{tita<br />

<strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice, ili zaradi bezbednosta <strong>na</strong> ustanovata<br />

da se spre~i negovoto predavawe <strong>na</strong>dvor od ustanovata. Direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata }e go spre~i dostavuvawe <strong>na</strong> pismo i vo slednite slu~ai:<br />

- ako soz<strong>na</strong>vaweto <strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pismoto bi prestavuvalo kaznivo<br />

delo,<br />

- ako vo pismoto se sodr`ani grubi <strong>na</strong>vredi,<br />

- ako sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pismoto mo`e da go zagrozi vklu~uvaweto vo<br />

slobodniot `ivot <strong>na</strong> nekoe osudeno lice,<br />

- ako pismoto e pi{uvano <strong>na</strong> taen jazik ({ifrirano) ili bez<br />

pri~i<strong>na</strong> <strong>na</strong> stranski jazik, ako e ne~itko i nerazbirlivo.<br />

- ne se dostavuvaat i onie pisma vo koi e vnese<strong>na</strong> neto~<strong>na</strong> i gruba<br />

sodr`i<strong>na</strong> vo vrska so zatvorskiot re`im ili so koja se vr{i<br />

opstrukcija <strong>na</strong> postignuvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Osudenoto lice koe e ispra}a~ <strong>na</strong> takvite pisma mora da bide<br />

izveseteno i <strong>na</strong> soodveten <strong>na</strong>~in predupredeno deka vo idni<strong>na</strong> ne smee<br />

da pi{uva pisma so takva sodr`i<strong>na</strong>.<br />

5. Korespondencijata so staratelot, branitelot, so socijalniot<br />

rabotnik vo slu`be<strong>na</strong> funkcija i so slu`be<strong>na</strong> ustanova ne podle`i <strong>na</strong><br />

nikakva kontrola nitu <strong>na</strong> bilo kakvi ograni~uvawa. Vo slu~aite <strong>na</strong><br />

zloupotreba <strong>na</strong> vakvata korespondencija Direkcijata mo`e da odobri<br />

vr{ewe <strong>na</strong> kontrola <strong>na</strong> dopi{uvaweto so staratelot, brnitelot ili<br />

socijalniot rabotnik i mo`e da prezeme potrebni merki za suzbivawe<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>tamo{nite zloupotrebi.<br />

272


Ne treba da podle`at <strong>na</strong> kontrola nitu pismata {to osudenite<br />

lica so to~no <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~e<strong>na</strong> adresa gi ispra}aat do:<br />

- Direkcijata ili direktorot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite,<br />

- sudovite i drugite upravni organi,<br />

- Sobranieto, Vladata, pretsedatelot <strong>na</strong> dr`avata premierot <strong>na</strong><br />

Republika Makedonija ili ministerot za pravda,<br />

- Evropskata komisija za ~ovekovite prava,<br />

- zdru`enija i organizacii koi se zanimavaat so za{tita <strong>na</strong><br />

~ovekovite prava vo <strong>na</strong>{ata zemaja,<br />

- institucii, zdru`enija i organizacii koi se zanimavaat so<br />

zgri`uvawe <strong>na</strong> semejstvata <strong>na</strong> osudenicite ili so postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong> za{tita<br />

<strong>na</strong> osudenicite,<br />

- braniteli i notari.<br />

Takvite pisma mo`at da bidat dadeni vo zatvoren plik i ne smeat<br />

da se otvaraat.<br />

V. Penolo{ki kompendium, str.418-419.<br />

6. Vo nekoi zemji pravoto <strong>na</strong> glas mo`e da se odzeme kako kaz<strong>na</strong><br />

ili kako prav<strong>na</strong> posledica <strong>na</strong> osudata za nekoi osobeno te{ki<br />

krivi~ni dela. Vo odnos <strong>na</strong> lica koi se vo pritvor, pretpostavkata <strong>na</strong><br />

nevinost e argument za celosno zadr`uvawe <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> glas <strong>na</strong><br />

obvinetiot. Tradicio<strong>na</strong>lno pravoto <strong>na</strong> glas im se odzema <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

bez zakonska osnova za toa, ednostavo samo poradi faktot deka<br />

se zatvoreni. Spored ~l 35 MPGPP, pravoto i mo`nosta da se glasa<br />

denes sepak im e zagarantirano <strong>na</strong> gra|anite i e predmet samo <strong>na</strong> razumni<br />

ograni~uvawa. Te{ko mo`e da se ka`e deka aktot <strong>na</strong> zatvoraweto<br />

go opravduva odzemaweto <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> glas. Ottamu dobra praktika e<br />

zatvorskiot perso<strong>na</strong>l da im pomaga <strong>na</strong> zatvorenicite da gi realiziraat<br />

nivnite <strong>na</strong>meri.<br />

Sekako deka postojat pote{kotii zatvorenicite da ja sledat<br />

izbor<strong>na</strong>ta kampawa i da formiraat svoe sopstveno mislewe za kandidatot<br />

koj }e go izberat. Me|utoa, pravilno e da im se dozvoli da gi<br />

sledat politi~kite debati preku mediumite. Vo zavisnost od vidot <strong>na</strong><br />

ustanovata, <strong>na</strong> kandidatite bi trebalo da im se dozvoli da gi posetat<br />

zatvorite i direktno da im se obratat <strong>na</strong> potencijalnite glasa~i. Ova<br />

isto taka mo`e da se organizira i preku sovetite <strong>na</strong> zatvorenicite.<br />

Samoto glasawe mo`e da se organizira <strong>na</strong> pove}e razli~ni <strong>na</strong>~ini.<br />

Vo nekoi zemji vo zatvorite se postavuvaat mobilni glasa~ki<br />

kutii. Ponekoga{ glasa~kite kutii duri i se nosat od kelija do<br />

kelija. Vo drugi zemji zatvorenicite imaat mo`nost da glasaat po po-<br />

{ta ili preku zastapnikot.<br />

Iako ne e lesno da se re{at prakti~nite problemi pri dodeluvaweto<br />

glasa~ki liv~iwa vo ustanovata, sepak mnogu pote{ko e zat-<br />

273


vorenikot od zatvorskata kelija da se anga`ira za izborite. Duri i vo<br />

zemjite kade zakonot ne gi isklu~uva zatvorenicite od pravoto da<br />

doa|aat do izbornite slu`bi, prakti~nite problemi obi~no se ne<strong>na</strong>dminlivi.<br />

Ova osobeno se odnesuva <strong>na</strong> ograni~enite mo`nosti <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

da u~estvuvaat <strong>na</strong> izbornite mitinzi, da se obra}aat preku<br />

mediumite itn. Za vodewe vistinska izbor<strong>na</strong> kampawa bi bilo potrebno<br />

privremeno otpu{tawe od zatvorot. Vo slu~aj <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite zakoni<br />

da ne sodr`at odredbi za vakvi prekini <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

vistinskiot anga`man okolu kampawata sepak bi bil mo`en so opredeleno<br />

ureduvawe <strong>na</strong> zatvorskoto otpu{tawe. Imaj}i ja vo vid va`nosta<br />

<strong>na</strong> izborite vo demokratskiot proces, dobra praktika bi bila vo takvi<br />

slu~ai zatvorskite upravi da poka`at apsolut<strong>na</strong> diskrecija bez ogled<br />

<strong>na</strong> nivnite stavovi za, ili protiv anga`iraweto <strong>na</strong> zatvorenikot vo<br />

izborite za izbor<strong>na</strong>ta slu`ba.(MSV, str. 163-164)<br />

b) Telefonirawe<br />

^len 141<br />

(1) Na osudenoto lice mo`e da mu se dozvoli telefonski razgovor.<br />

(2) Po barawe <strong>na</strong> semejstvoto, telefonski razgovor so<br />

osudenoto lice }e se dozvoli ako e potrebno <strong>na</strong> osudenoto lice<br />

ne{to itno da mu se soop{ti {to ne trpi odlagawe.<br />

(3) Telefonskiot razgovor vo ustanova od zatvoren vid i vo<br />

zatvoreno oddelenie se vr{i vo prisustvo <strong>na</strong> slu`beno lice.<br />

________________________<br />

1. Mo`nosta da se koristi telefonot za ostvaruvawe <strong>na</strong> komunikaciite<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice so negovite bliski i prijateli e od<br />

izvonred<strong>na</strong> va`nost za normalizacija <strong>na</strong> nivnite odnosi so <strong>na</strong>dvore{-<br />

niot svet. Taa mo`nost e od osobe<strong>na</strong> va`nost za nepismenite i onie<br />

osudenici koi od bilo koi drugi pri~ini ne se vo sostojba da se dopi{uvaat<br />

ili da ja koristat pogodnosta koja se sostoi vo koristewe <strong>na</strong><br />

doma{no odsustvo. Za ostvaruvawe <strong>na</strong> vakvi komunikacii sekoja<br />

ustanova mora da ima telefonski govornici koi se stacionirani <strong>na</strong><br />

soodvetno mesto.<br />

Tro{ocite za telefonskiot razgovor pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> zatvorenikot.<br />

2. Pravoto <strong>na</strong> telefonski razgovor vo prv red se odnesuva<br />

mo`nosta zatvorenikot da im se javuva <strong>na</strong> svite bliski od kaz<strong>na</strong>nopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. Postojat me|utoa i takvi `ivotni situacii koga<br />

274


e mnogu va`no semejstvoto <strong>na</strong> da mu soop{ti nekoja va`<strong>na</strong> vest <strong>na</strong><br />

zatvorenikot. Dokolku se raboti za takvi vesti {to ne trpat odlagawe<br />

telefonskiot razgovor }e go dozvoli de`urniot stare{i<strong>na</strong> <strong>na</strong> slu`bata<br />

za obezbeduvawe. Vo takov slu~aj de`urniot stare{i<strong>na</strong> <strong>na</strong>jprvin<br />

}e go zabele`i telefonskiot broj <strong>na</strong> povikuva~ot i otkako }e go<br />

proveri telefonskiot broj (<strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in {to }e se javi <strong>na</strong> istiot)<br />

ostava poraka za vremeto koga povikuva~ot mo`e da razgovara so<br />

zatvorenikot. Potoa go povikuva zatvorenikot vo dogovorenoto vreme<br />

da bide vo neposred<strong>na</strong> blizi<strong>na</strong> do telefonskata govornica.<br />

3. Vo ustanova ili vo oddelenie od zatvoren vid osudenoto lice<br />

mo`e da vodi eden razgovor vo traewe od 10 minuti ed<strong>na</strong>{ <strong>na</strong> 14 de<strong>na</strong>.<br />

Baraweto za razgovor mora da se pobara so poseben obrazec koj mu se<br />

predava <strong>na</strong> zapovednikot ili komandirot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe.<br />

Vo vrska so izvr{enite telefonski razgovori zapovednikot, odnosno<br />

komandirot se vodi poseb<strong>na</strong> evidencija. Vo oddelni ustanovi, vo zavisnost<br />

od posebni okolnosti {to se vo soglasnost so ku}niot red,<br />

telefonski razgovor mo`e da go odobri i socijalniot rabotnik <strong>na</strong><br />

ustanovata. Ovie razgovori zadol`itelno se prislu{kuvaat, a dokolku<br />

za toa ne postojat poi<strong>na</strong>kvi mo`nosti prislu{kuvaweto se vr{i<br />

vo prisustvo <strong>na</strong> slu`beno lice.<br />

Od tehni~}i pri~ini sekoga{ ne e mo`no da se vospostavi<br />

telefonska vrska vo sakanoto vreme. Upravata mora da vodi smetka za<br />

tie okolnosti i da bide strpliva vo koristeweto <strong>na</strong> ova pravo <strong>na</strong><br />

osudenikot. Me|utoa toga{ koga zatvorenikot }e go dovr{i svojot<br />

telefonski razgovor treba uredno da se vrati vo prostoriite kade<br />

{to raboti ili prestojuva. Toga{ koga zatvorenikot go zloupotrebil<br />

telefonskoto javuvawe zadol`itelno e izrekuvawe <strong>na</strong> disciplinska<br />

kaz<strong>na</strong>. Edinstve<strong>na</strong>ta diciplinska kaz<strong>na</strong> za vakvi prekr{oci mo`e da<br />

bide samo zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> telefonirawe vo vremenski periodi to~no<br />

opredeleni so ku}niot red ili pravilnikot za telefonirawe <strong>na</strong><br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Vo ustanovi i oddelenija od poluotvoren i otvoren vid zatvorenicite<br />

imaat pravo <strong>na</strong> sloboden pristap do telefonskata govornica<br />

vo sekoe vreme koe ne e pokrieno so tretmanski aktivnosti i da<br />

razgovaraat bez kontrola <strong>na</strong> nivnite razgovori.<br />

275


v) Poseti<br />

^len 142<br />

Osudenite lica imaat pravo da primaat poseti <strong>na</strong> ~lenovite <strong>na</strong><br />

potesnoto semejstvo, a po odobrenie <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

mo`at da gi posetuvaat i drugi lica.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 43 EZP: (1) Na<br />

zatvorenicite mora da im se dopu{ti komunicirawe so nivnite<br />

semejstva i, so ogled <strong>na</strong> tretmanot, bezbednosta i redot, so licata ili<br />

pretstavnicite <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{ni organizacii i, {to e mo`no po~esto,<br />

poseti od tie lica.<br />

(2) Za pottiknuvawe <strong>na</strong> kontaktite so <strong>na</strong>dvore{niot svet mora da<br />

postoi mo`nost za dobivawe otsustvo vo soglasnost so celite<br />

<strong>na</strong>vedeni vo IV del <strong>na</strong> ovie Pravila.<br />

2. Kako ~lenovi <strong>na</strong> potesnoto semejstvo se smetaat: bra~niot<br />

drugar, decata roditelite, bra}ata i sestrite, posvoitelot i posvoenikot.<br />

Soglasno prethodnoto i ku}nite redovi <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi, vo sekoja ustanova se vodat uredni kartoni vo koi to~no se<br />

<strong>na</strong>z<strong>na</strong>~eni licata {to imaat pravo da go posetat osudenikot.<br />

^lenovite <strong>na</strong> potesnoto semejstvo mo`at da gi posetuvaat<br />

osudenite lica sekoja druga nedela vo denovi i vremenskite termini<br />

opredeleni so ku}niot red <strong>na</strong> konkret<strong>na</strong>ta ustanova. Niv mo`at da im<br />

se odobrat i dopolnitelni poseti ili pak, ako toa posebni okolnosti<br />

go baraat, mo`at da bidat opredeleni i podale~ni rodnini kako lica<br />

{to mo`at da go posetat zatvorenikot. Postite od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

staratelot ili branitelot <strong>na</strong> zatvorenikot ne se se priklu~uvaat kon<br />

brojot <strong>na</strong> dozvolenite poseti.<br />

Za razlika od ~lenovite <strong>na</strong> potesnoto semejstvo za koi posetata e<br />

vostanove<strong>na</strong> kako pravo <strong>na</strong> osudenikot, posetata od drugi lica e samo<br />

mo`nost dokolku ja odobri direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Direktorot, komu liceto {to saka da go poseti osudenoto lice }e<br />

mu se obrati so barawe, }e gi proceni pri~inite za posetata. Ako zaklu~i<br />

deka tie se osnovani }e ja odobri posetata. Od seto toa proizleguva<br />

deka direktorot mo`e da dade odobrenie za vakva poseta, no <strong>na</strong><br />

toa ne e obvrzan so ogled deka ne se raboti za pravo <strong>na</strong> strankata,<br />

odnosno <strong>na</strong> osudenoto lice. Bitno e i toa deka strankata sekoga{ mora<br />

da gi objasni pri~inite <strong>na</strong> posetata. I <strong>na</strong>jposle, so ogled deka ne se<br />

raboti za pravo <strong>na</strong> osudenoto lice {to so ogled <strong>na</strong> toa ne mo`e nitu da<br />

276


se ob`ali, dokolku ne go odobril baraweto za poseta <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice direktorot <strong>na</strong> ustanovata nema obvrska pismeno da ja obrazlo`i<br />

svojata odluka.<br />

Direktorot sekoga{ }e zabrani poseta ako postoi osnovano<br />

somnenie: 1. deka taa negativno }e vlijae <strong>na</strong> osudenikot, ili }e ja dovede<br />

vo pra{awe negovata adaptibilnost kon normalniot `ivot, 2. deka<br />

se <strong>na</strong>ru{uva procesot <strong>na</strong> negovata resocijalizacija, 3. deka se zagrozuva<br />

bezbednosta <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ili <strong>na</strong> osudenikot.<br />

Vo odnos <strong>na</strong> posetite <strong>na</strong> osudenite od lica koi ne se ~lenovi <strong>na</strong><br />

nivnoto potesno semejstvo, direktorot <strong>na</strong> ustanovata sepak treba da se<br />

rakovodi od slednovo <strong>na</strong>~elo: - kontaktiraweto so licata <strong>na</strong>dvor od<br />

ustanovata treba da se pottiknuva vo site slu~ai koga go u<strong>na</strong>preduva<br />

dobroto povedenie <strong>na</strong> osudenikot za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

ili usoglasuvaweto <strong>na</strong> negovoto odnesuvawe so normite <strong>na</strong> normalniot<br />

` ivot.<br />

Posetite se <strong>na</strong>dgleduvaat. Ako ne postoi strav od niv<strong>na</strong> zaloupotreba<br />

<strong>na</strong>dgleduvaweto mo`e da se ograni~i ili celosno da se ukine.<br />

Kontaktot me|u posetitelot i osudenoto lice treba da e vo nivnoto<br />

vidno, no ne i vo nivnoto ~ujno pole.<br />

Kontrolira<strong>na</strong>ta poseta mo`e da bide uki<strong>na</strong>ta sprema lica koi se<br />

klasificirani vo dobra klasifikacio<strong>na</strong> grupa. Ne se <strong>na</strong>dgleduvaat<br />

nitu posetite od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> staratelot, branitelot ili socijalniot<br />

rabotnik koj po slu`be<strong>na</strong> dol`nost kontaktira so zatvorenikot. Me-<br />

|utoa vo slu~aj <strong>na</strong> zaloupotreba <strong>na</strong> ovie poseti upravnikot <strong>na</strong> ustanovata<br />

mo`e da <strong>na</strong>redi i ovie poseti da se <strong>na</strong>dgleduvaat (kontroliraat).<br />

Pri ostvaruvaweto <strong>na</strong> posetata <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> doma{nite<br />

jazi~ni malcinstva im e dozvoleno da zboruvaat <strong>na</strong> nivniot jazik. Na<br />

posetitelite i osudenicite koi ne go vladeat makedonskiot jazik so<br />

ogled deka se stranci, dozvoleno im e da go koristat svojot jazik.<br />

3. Ne postojat me|u<strong>na</strong>rodni pravila za kontaktite <strong>na</strong> osudenite<br />

lica so ~lenovite <strong>na</strong> upravata, sudovite i parlamentot. Me|utoa vo<br />

mnogu zemji ovie kontakti se privile|irani - nivnite pisma ne se cenzurirat,<br />

a posetite ne se <strong>na</strong>dgleduvaat. Ova e dobra praktika, za{to<br />

dozvoluva osudenite lica da gi iznesat svoite stavovi bez strav od<br />

~lenovite <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. Istoto se odnesuva i <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnite<br />

organizacii, osobeno <strong>na</strong> Komisijata za ~ovekovite prava i<br />

drugi tela za ~ovekovi prava. (MSV str. 158)<br />

4. Posetitelite treba da se odnesuvaat taka {to nema da bide<br />

zagroze<strong>na</strong> celta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i pristojnosta vo odnesuvaweto. Vo vrska<br />

so toa, i drugite obvrski okolu posetata tie }e bidat predupredeni od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskata uprava. Tie <strong>na</strong>tamu ne smeeat da vnesuvaat ni{to<br />

vo ustanovata pri ostvaruvaweto <strong>na</strong> neposredniot kontakt so zatvor-<br />

277


enikot. Sekoja zloupotreba <strong>na</strong> posetata vo smisla <strong>na</strong> vnesuvawe i predavawe<br />

<strong>na</strong> zatvorenikot <strong>na</strong> bilo kakov predmet ili pari ima za posledica<br />

zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> posetite od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> toa lice za odreden vremenski<br />

period, ako toa lice e blizok srodnik <strong>na</strong> zatvorenikot, ili zasekoga{,<br />

ako toa lice ne e ~len <strong>na</strong> potesnoto semejstvo <strong>na</strong> zatvorenikot.<br />

Od bezbednosni pri~ini treba da se <strong>na</strong>stojuva vkupniot broj <strong>na</strong><br />

posetiteli vo tekot <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> poseta <strong>na</strong> zatvorenikot da ne bide<br />

pobroj<strong>na</strong> od tri lica. Isto taka vkupniot broj <strong>na</strong> posetiteli <strong>na</strong> eden<br />

zatvorenik koi neizmeni~no se smenuvaat ne smee da bide pogolem od<br />

10 lica.<br />

Koga se raboti za osudeni lica koi le`at ili se izolirani poradi<br />

bolest, so dozvola <strong>na</strong> lekarot, direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da<br />

odobri poseta vo bolni~koto oddelenie dokolku so toa ne se zagrozuva<br />

bezbednosta ili zdravjeto <strong>na</strong> posetitelot ili osudenikot.<br />

5. Lica koi ne se vraboteni vo ustanovata mo`at da ostvarat<br />

grupni poseti zaradi razgleduvawe <strong>na</strong> istata samo so dozvola <strong>na</strong> direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Dozvolata mo`e<br />

da bide izdade<strong>na</strong> dokolku se odnesuva <strong>na</strong> sogleduvawe <strong>na</strong> problematikata<br />

vo vrska so celite <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> sankcijata. Posetitelite<br />

mora da se legitimiraat. Onie posetiteli koi pri sebe imaat predmeti<br />

koe e opasno po redot i bezbednosta vo ustanovata pri vleguvaweto<br />

mora da gi predadat. Toa osobeno va`i za oru`je koe posetitelot<br />

poradi vr{eweto <strong>na</strong> negovata jav<strong>na</strong> slu`ba ima pravo i mora da go<br />

nosi. Pri posetata se predavaat i kameri, foto aparati i magnetofoni<br />

dokolku za ovie predmeti nema pismeno odobrenie od direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata deka mo`at da se vnesat vo ustanovata. Vakva dozvola<br />

mo`e da se dade samo ako koristeweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenite aparati e vo<br />

soglasnost so celite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i so li~nosta <strong>na</strong><br />

posetitelot kako i so prethodno postig<strong>na</strong>tiot dogovor so toa lice od<br />

koj proizleguva garancija deka video i tonskite snimki nema da se<br />

zloupotrebat po odnos <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> izvr{uvaweto i li~nite interesi<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

6. Vozila i te{ki i drugi golemi predmeti koi vleguvaat ili<br />

izleguvaat od krugot <strong>na</strong> ustanovata zadol`itelno se pregleduvaat i<br />

pretresuvaat.<br />

^len 143<br />

Osudenoto lice ima pravo, po negovo barawe da go poseti polnomo{nikot<br />

{to go zastapuva vo negovite raboti.<br />

________________________<br />

278


Pravoto <strong>na</strong> osudenoto lice da bide poseteno od polnomo{nikot<br />

{to go zastapuva vo negovite raboti ne e ograni~eno. Toa z<strong>na</strong>~i deka<br />

<strong>na</strong> sekoe osudeno lice, koga za toa ima potreba, treba da mu se ovozmo`i<br />

vreme i prostor da komunicira i da se konsultira so svojot<br />

polnomo{nik bez odlagawe i bilo kakov pre}in ili cenzura. Vakvite<br />

poseti treba da bidat vo vidokrugot, no ne i vo ~ujnoto pole <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l. Ili so drugi zborovi ovie kontakti me|u osudenoto<br />

lice i negoviot polnomo{nik mora da bidat nepre~eni i od doverliva<br />

priroda (da se za~uva niv<strong>na</strong>ta diskrecija).<br />

^len 144<br />

(1) Ako e osuden stranski dr`avjanin, lice bez dr`avjanstvo<br />

ili begalec, konzularniot pretstavnik <strong>na</strong> negovata dr`ava ili <strong>na</strong><br />

dr`avata {to gi {titi nejzinite interesi, mo`at da go posetuvaat<br />

osudenoto lice soobrazno so pravilata <strong>na</strong> me|u<strong>na</strong>rodnoto pravo, pod<br />

uslovi <strong>na</strong> reciprocitet.<br />

(2) Konzularniot pretstavnik e dol`en prethodno da ja <strong>na</strong>javi<br />

posetata vo ustanovata vo koja liceto ja izdr`uva kaz<strong>na</strong>ta.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 38 SMP: (1) Na<br />

zatvorenicite so stransko dr`avjanstvo treba da im se dozvolat<br />

razumni olesnuvawa poradi odr`uvawe <strong>na</strong> vrski so nivnite diplimatski<br />

i konzularni prestavnici.<br />

(2) Na zatvorenicite koi se dr`avjani <strong>na</strong> zemji {to nemaat<br />

konzularni i diplomatski pretstavnici vo taa zemja, kako i <strong>na</strong><br />

begalci i lica bez dr`avjanstvo, treba da im se dadat isti olesnuvawa koga<br />

sakaat da se obratat do diplomatsko prestavni{tvo <strong>na</strong> dr`ava koja gi<br />

za{tituva nivnite interesi, ili do sekoja <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> ili<br />

me|u<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> vlast ~ija zada~a e da gi za{tituva.<br />

Vo ovaa smisla i Pravilo 44 EZP: (1) Zatvorenicite so stransko<br />

dr`avjanstvo treba ved<strong>na</strong>{ da bidat informirani za nivnoto<br />

pravo da baraat kontakti i komunicirawe so diplomatskite i<br />

konzularnite pretstavni{tva <strong>na</strong> svojata zamja. Zatvorskata uprava<br />

mora vo pol<strong>na</strong> mera da sorabotuva so tie pretsavnici vo interes <strong>na</strong><br />

stranskite dr`avjani vo zatvorot koi mo`at da imaat posebni<br />

potrebi.<br />

(2) Na zatvorenicite dr`avjani <strong>na</strong> zemjata koi nemaat diplomatsko<br />

ili konzularno pretsavni{tvo vo taa zemja, kako i <strong>na</strong> begalcite<br />

i licata bez dr`avjanstvo, treba da im se dozvolat sli~ni<br />

olesnuvawa za komunicirawe so diplomatskite pretsavni{tva <strong>na</strong><br />

279


zemjata koja vodi gri`a za nivnite interesi, ili so <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lniot ili<br />

megu<strong>na</strong>rodniot organ ~ija dol`nost e deluvawe vo interes <strong>na</strong> tie lica.<br />

2. Najavata <strong>na</strong> posetata <strong>na</strong> osudenoto lice se vr{i preku<br />

Ministerstvoto za <strong>na</strong>dvore{ni raboti do Direkcijata za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> krivi~nite sankcii. Odgovorot <strong>na</strong> baraweto za posetata se prosleduva<br />

po obraten redosled. Otkako e dobieno odobrenie, konzularniot<br />

prestavnik ja <strong>na</strong>javuva svojaat poseta vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

i, po prethoden usmen dogovor so direktorot <strong>na</strong> ustanovata za datumot<br />

i ~asot <strong>na</strong> posetata, ja ostvaruva istata.<br />

3. Kontaktite so konzularnen prestavnik se dozvoluvaat, no<br />

inicijativata za niv, bez soglasnost <strong>na</strong> zaseg<strong>na</strong>tiot zatvorenik,<br />

nikoga{ nema da ja prezeme zatvorskata uprava. Ova proizleguva od ~l.<br />

36 st. 1 t. b i v od Vienskata konvencija za konzularnite odnosi. (Konvencijata<br />

e ratifikuva<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Sojuzniot izvr{en sovet <strong>na</strong><br />

SFRJ <strong>na</strong> 24 april 1963 godi<strong>na</strong>. Republika Makedonija kako nezavis<strong>na</strong> i<br />

samostoj<strong>na</strong> dr`ava i kako eden od sukcesorite <strong>na</strong> biv{ata SFRJ, se<br />

smeta deka e nejzin potpisnik so datumot <strong>na</strong> potpi{uvaweto <strong>na</strong><br />

konvencijata od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> SFRJ). Odredbata od konvencijata glasi: a)<br />

Ako zainteresiranite toa go baraat, <strong>na</strong>dle`nite organi bez odlagawe<br />

}e go izvestat konzulatot <strong>na</strong> dr`avata <strong>na</strong> imenuvaweto ako <strong>na</strong> negovoto<br />

konzularno podra~je dr`avjaninot <strong>na</strong> taa dr`ava e li{en od sloboda,<br />

zatvoren, staven vo pritvor ili zadr`an <strong>na</strong> koj bilo drug <strong>na</strong>~in. Isto<br />

taka bez odlagawe tie }e mu go dostavat <strong>na</strong> konzulatot sekoe<br />

soop{tenie koe e upateno od liceto li{eno od sloboda, zatvoreno,<br />

pritvoreno ili <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in zadr`ano. Tie organi bez odlagawe<br />

moraat da go izvestat zainteresiraniot za negovite prava vrz osnova<br />

<strong>na</strong> ovoj stav. b) Konzularnite funkcioneri imaat pravo da posetat<br />

dr`avjanin <strong>na</strong> dr`avata <strong>na</strong> imenuvaweto koj e zatvoren, pritvoren ili<br />

zadr`an <strong>na</strong> nekoj drug <strong>na</strong>~in, da razgovaraat i da se dopi{uvaat so nego<br />

i da se gri`at da bide zastapuvan pred sudot. Isto taka tie imaat<br />

pravo da posetat dr`avjanin <strong>na</strong> dr`avata <strong>na</strong> imenuvaweto koj vrz<br />

osnova <strong>na</strong> sudska presuda e zatvoren ili zadr`an <strong>na</strong> nivnoto<br />

konzularno poda~je. Me|utoa, konzularnite funkcioneri treba da se<br />

vozdr`uvaat od posreduvawe vo korist <strong>na</strong> dr`avjaninot koj e zatvoren,<br />

staven vo pritvor ili zadr`an <strong>na</strong> koj bilo drug <strong>na</strong>~in, ako <strong>na</strong> toa<br />

zainteresiranite izri~no se protivat.<br />

Site zatvorenici ne sakaat nivnite diplomatski pretstavnici<br />

od niv<strong>na</strong>ta zemja da z<strong>na</strong>at za faktot deka tie se zatvoreni. Poradi toa<br />

e dobra praktikata zatvorskata uprava da ne dava informacii za zatvoraweto<br />

<strong>na</strong> licata bez niv<strong>na</strong> soglasnost. Zatvorskite upravi treba,<br />

pred sî, da gi informiraat zatvorenicite za nivnite prava spored<br />

ovaa odredba i Vienskata konvencija. Takvoto informirawe go vklu-<br />

280


~uva pravoto <strong>na</strong> kontakt so nivnite ambasadi i/ili konzulati. Me|utoa,<br />

treba da se zabele`i deka Vienskata konvencija isto taka go<br />

vostanovuva pravoto <strong>na</strong> zatvorenikot da se sprotivstavi <strong>na</strong> akciite vo<br />

negovo ime koi gi prezemaat konzularni ili diplomatski pretstavnici<br />

od negovata dr `ava.<br />

Na ova mesto treba da se spomne deka Me|u<strong>na</strong>rodniot komitet <strong>na</strong><br />

Crveniot Krst (ICRC) e dol`en da gi pomaga stranskite zatvorenici<br />

vo zemjite kade tie nemaat postojano diplomatsko ili konzularno<br />

prestavni{tvo, kade od nego se bara da se anga`ira kako neutralen<br />

posrednik i kade ima postoja<strong>na</strong> delegacija ili ima reguliran pristap<br />

do tie zemji. (v. MSV, str. 156-157 i Penolo{ki kompendium, str. 263-<br />

272)<br />

^len 145<br />

Pri vr{eweto <strong>na</strong> posetata, ovlasten rabotnik <strong>na</strong> ustanovata,<br />

ako toa e potrebno zaradi bezbednosta, mo`e da go pretrese liceto<br />

{to ja vr{i posetata.<br />

________________________<br />

Posetite <strong>na</strong> osudenite lica treba da se vr{at vo prostorii koi<br />

pru`aat prijat<strong>na</strong> atmosfera za razgovor i mo`nost za ostvaruvawe<br />

fizi~ki kontakt. Toa e od golema va`nost kako za posetitelite,<br />

osobeno ako toa se deca <strong>na</strong> osudenikot, taka i za samite osudenici<br />

za{to <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in ne samo {to polesno i poprijatno se odr`uvaat<br />

socijalnite kontakti, tuku ednovremeno se za~uvuva dignitetot <strong>na</strong><br />

osudenoto lice. Na ovoj aspekt <strong>na</strong> kontaktot {to e vo tek, so osobe<strong>na</strong><br />

suptilnost treba da mu se pristapuva i od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l. Niv<strong>na</strong> glav<strong>na</strong> zada~a e sepak da spre~at bilo kakvo vnesuvawe<br />

i predavawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> posetitelot <strong>na</strong> oru`je, droga, alkohol ili<br />

drugo nedozvoleno sredstvo, a potoa da ja sledat posetata. So drugi<br />

zborovi, sekoj postitel <strong>na</strong> osudenoto lice mo`e da bide pretresen<br />

pred da go ostvari potrebniot kontakt. Dokolku postojat osnovani<br />

somnevawa deka posetitelot poseduva nedozvoleni predmeti {to<br />

<strong>na</strong>merava da mu gi predade <strong>na</strong> osudenoto lice, takviot posetitel mo`e<br />

da bide podlo`en <strong>na</strong> podroben pretres. Dokolku se doka`e osnovanosta<br />

<strong>na</strong> somnevaweto, nedozvolenite predmeti }e se odzemat, posetata<br />

nema da se dozvoli a potiv posetitelot }e se prezemat soodvetni<br />

merki. Vo slu~aj da se raboti za obid <strong>na</strong> predavawe <strong>na</strong> oru`je i drugi<br />

opasni predmeti, protiv posetitelot }e se podnese krivi~<strong>na</strong> prijava.<br />

Bez prethod<strong>na</strong> dozvola <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata posetitelite<br />

ne smeat da im davaat nitu od zatvorenicite da primaat bilo kakvi<br />

281


predmeti nitu pisma. Od toa se izzemeni samo proizvodite (artiklite)<br />

koi ustanovata gi prodava <strong>na</strong> prostorot <strong>na</strong>menet za poseti i<br />

dokumentite koi staratelot, branitelot ili socijalniot rabotnik vo<br />

slu`be<strong>na</strong> funkcija mu gi predava ili gi prima od zatvorenicite.<br />

^len 146<br />

(1) Posetata <strong>na</strong> osudenite lica mo`e da trae do 60 minuti.<br />

(2) So ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata se odreduva vremeto, <strong>na</strong>~inot<br />

i dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> posetata.<br />

________________________<br />

Sekoja poseta <strong>na</strong> osudenoto lice od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> ~lenovite <strong>na</strong><br />

negovoto semejstvo ili od drugi lica, mo`e da trae <strong>na</strong>jdolgo do 60<br />

minuti. Toa z<strong>na</strong>~i deka so ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata ne mo`e da se<br />

propi{e poseta vo traewe podolgo od 60 minuti.<br />

Vo zavisnost od vidot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, raspolo`iviot<br />

prostor i vidot <strong>na</strong> posetata, vremeto, <strong>na</strong>~inot i dol`i<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> nejzinoto traewe, razli~no e opredeleno vo ku}nite redovi <strong>na</strong><br />

oddelnite ustanovi. Vo toj pogled me|utoa treba da se vnimava <strong>na</strong><br />

izvesni op{ti pravila. Taka <strong>na</strong> primer vo pogled <strong>na</strong> vremetraeweto <strong>na</strong><br />

posetata treba da va`i praviloto nejzinoto traewe da ne bide pokratko<br />

od 30 minuti. Toa minimalno vreme <strong>na</strong> poseta mo `e i treba da bide<br />

prodol`eno sekade kade {to toa posebni okolnosti toa go baraat i<br />

opravduvaat. Natamu va`no e toa vreme <strong>na</strong>~elno da bide opredeleno vo<br />

prepladnevnite ~asovi, i toa vo denovi koga osudenicite ne rabotat vo<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova. I <strong>na</strong> krajot, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> koj se vr{i<br />

posetata treba da e voed<strong>na</strong>~en vo ustanovite od ist vid.<br />

Dobra praktika vo nekoi zatvorski sistemi e o<strong>na</strong>a koja dozvoluva<br />

podolgi poseti ako posetitelite izmi<strong>na</strong>le dolg pat. Ponekoga{ se<br />

obezbedeni duri i posebni prostorii, hoteli, bara}i, prikolki itn.<br />

kade zatvorenicite mo`at da gi pre~ekaat posetitelite koi }e<br />

osta<strong>na</strong>t podolgo vreme vo atmosfera koja pru`a visok stepen <strong>na</strong><br />

privatnost i intimnost. Ova e osobeno va`no za posetiteli koi<br />

so~inuvaat celo semejstvo.<br />

Vo <strong>na</strong>{iot penitencijaren sistem, iako toa normativno ne e<br />

regulirano, dozvoleni se i seksualni kontakti me|u zatvorenikot i<br />

negoviot posetitel (tn. goli viduvawa). Iako ovoj sistem se odnesuva<br />

<strong>na</strong> "bra~ni poseti" i se ~ini deka e privilegija samo <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

koi se vo brak, toj ~esto se odnesuva, i treba da se odnesuva, i <strong>na</strong><br />

neven~ani parovi. Nakratko zaradi principot <strong>na</strong> odr`uvawe normalni<br />

kontakti so <strong>na</strong>dvore{niot svet, vakvata praktika treba da se<br />

282


podr`uva vo relativno normalni uslovi, i dokolku se javuva diskrimi<strong>na</strong>cija<br />

vo koristeweto, da se normira vo ku}nite redovi <strong>na</strong> ustanovite.<br />

(v. MSV, str. 152)<br />

g) Primawe <strong>na</strong> pratki<br />

^len 147<br />

(1) Osudenite lica imaat pravo da primaat pratki.<br />

(2) Vidot <strong>na</strong> predmetite i te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pratkata se odreduvaat<br />

so ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(3) Pred vra~uvaweto <strong>na</strong> pratkata nejzi<strong>na</strong>ta sodr`i<strong>na</strong> se<br />

pregleduva vo prisustvo <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

(4) Osudenite lica imaat pravo da primaat pari~<strong>na</strong> pratka, so<br />

koja raspolagaat soglasno ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. I pokraj toa {to zakonskite i podzakonskite propisi<br />

obvrzuvaat zatvorskata uprava da se gri`i za site osnovni potrebi <strong>na</strong><br />

osudenite lica, odredbata dozvoluva opredeleni produkti da im bidat<br />

dostaveni od nivnite bliski od <strong>na</strong>dvor. Ova pravo <strong>na</strong> osudenite lica<br />

im e garantirano poradi toa {to zatvorskata uprava ne e vo mo`nost<br />

sekoga{ da im go obezbedi o<strong>na</strong> {to tie sakat da go koristat vo<br />

zatvorski uslovi. Toa mo`at da bidat pratki so obleka, odreden vid <strong>na</strong><br />

hra<strong>na</strong> i bezalkoholni pijaloci, pribor za li~<strong>na</strong> higie<strong>na</strong> i drugi<br />

predmeti koi pridonesuvaat nivniot `ivot vo ustanovata da stane<br />

popodnosliv. Na ovoj <strong>na</strong>~in, vsu{nost, ~lenovite <strong>na</strong> semejstvoto go<br />

<strong>na</strong>domestuvaat o<strong>na</strong> za {to trebalo da se pogri`i dr`avata .<br />

Vo praktikata <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> ova pravo od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

osudenite lica postojat opredeleni opasnosti koi vodat kon nepopravlivi<br />

{teti. Najprvin, toga{ koga nekoi osudenici primaat pove}e i<br />

poobimni pa}eti so <strong>na</strong>jrazli~ni materijalni dobra od drugite, prvata<br />

opasnost e sozdavaweto nepremostlivi razliki me|ui onie koi<br />

"imaat" i onie koi "nemaat". Ova e osobeno voo~livo toga{ koga zatvorskata<br />

uprava soo~e<strong>na</strong> so fi<strong>na</strong>nsiki problemi ne e vo sostojba da gi<br />

zadovoli site potrebi <strong>na</strong> osudenite lica. Vo takvi slu~ai, osudenite<br />

lica koi nemaat pomo{ od <strong>na</strong>dvor bukvalno se prisileni <strong>na</strong> ropstvo od<br />

nivnite posre}ni soosudenici. Toga{ prvite obi~no im vr{at razni<br />

uslugi <strong>na</strong> vtorite samo za da dobijat ne{to od o<strong>na</strong> {to ovie go<br />

poseduvaat. Vo vakvi situacii od osobe<strong>na</strong> gri`a <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l<br />

treba da bide spre~uvaweto <strong>na</strong> eksploatacijata me|u osudenicite.<br />

283


Ottamu MSV prepora~uvaat <strong>na</strong> posebno vnimatelen odnos kon<br />

vulnerabilnite i stranskite osudeni lica.<br />

Ottamu site pravni raboti me|u zatvorenicite (kako <strong>na</strong> primer,<br />

kupuvawe, razmenuvawe, podaruvawe, pozajmuvawe <strong>na</strong> predmeti, davawe<br />

zaem vo pari i sl) dokolku se <strong>na</strong>praveni bez prethod<strong>na</strong> soglasnost <strong>na</strong><br />

upravata se zabraneti. Prekr{uvaweto <strong>na</strong> ovie propisi ima za<br />

posledica izrekuvawe <strong>na</strong> disciplinski kazni.<br />

2. Sekoja kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova vo svojot ku}en red gi regulira<br />

vidot <strong>na</strong> predmetite {to mo`e da gi sodr`i ed<strong>na</strong> pratka i<br />

te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> istata. Takvata pratka (pa}etot) me|utoa vo osnova ne sme<br />

da e pote{ka od 10 kg. i mo`e da gi sodr`i samo slednive podaroci za<br />

osudenoto lice:<br />

- Kafe, ~aj, {e}er, pakovano sirewe i ka{kaval, ~okolado, traj<strong>na</strong><br />

salama, suvo meso, meso vo konzervi.<br />

- Ovo{je koe podolgo stoi kako portokali, jabolka, suvo ovo{je,<br />

orevi, ovo{ni konzervi i sokovi.<br />

- Torti, sitni kola~i, bomboni, sredstva za za jaknewe, xem, med i<br />

sl.<br />

- Trieset kutii cigari.<br />

- Obleka i obuvki.<br />

Ispra}aweto <strong>na</strong> drugi artikli vo pa}etot za zatvorenikot e<br />

dopu{teno samo dokolku za toa postoela prethod<strong>na</strong> dozvola od stra<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> upravata <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Vo pratkata ne e dozvoleno da bidat sodr`ani: alkohol vo bilo<br />

koja forma pa ni vo ~okolado, drogi, gotovi pari, lekovi, hra<strong>na</strong> koja<br />

ne mo`e da se konzumira bez prethodno prigotvuvawe (varewe, pr`ewe,<br />

pe~ewe), predmeti koi ja zagrozuvaat bezbednosta i drugi predmeti<br />

~ie dr`ewe ne e dozvoleno vo ustanovata. Vo vrska so ovie proizvodi<br />

mora periodi~no da se vr{i kontrola i vo slu~aj da bidat pro<strong>na</strong>jdeni<br />

kaj nekoe osudeno lice, zadol`itelno e nivnoto odzemawe bez obvrska<br />

za vra}awe ili ispla}awe <strong>na</strong>domest, kako i izrekuvaweto <strong>na</strong> soodvetni<br />

disciplinski kazni.<br />

3. Slu`bata za obezbeduvawe vodi kontrola za priemot <strong>na</strong><br />

pratkite. Sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pratkite se kontrolira <strong>na</strong> mesto opredeleno<br />

za taa <strong>na</strong>me<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata. Paketite treba<br />

da se otvoraat vo prisustvo <strong>na</strong> zatvorenikot. Zabranetite predmeti<br />

mo`at da se odzemat ili da mu se vratat <strong>na</strong> ispra}a~ot. Predadenite<br />

predmeti so koi pri otpremuvaweto ili ~uvaweto mo`at da se<br />

predizvikaat povredi <strong>na</strong> lica ili {teta vrz samite niv, treba da se<br />

uni{tat. Takvata odluka mu se soop{tuva <strong>na</strong> zatvorenikot <strong>na</strong> kogo mu<br />

bil <strong>na</strong>menet paketot.<br />

284


Od bezbednosni pri~ini mo`no e upravata da izvr{i zame<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

produktite sodr`ani vo pratkata so produkti od ist vid i kvalitet od<br />

zatvorskata kanti<strong>na</strong>.<br />

4. Osudenoto lice mo`e da primi pari~ni prat}i samo preku<br />

po{tenska uplatnica. Toa z<strong>na</strong>~i deka <strong>na</strong> osudenoto lice ne mo`at da<br />

mu se dadat pari <strong>na</strong> raka pri poseta ili da mu se ispratat gotovi pari<br />

vo po{tanski paket.<br />

So parite so koi soglasno ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata osudenoto<br />

lice mo`e slobodno da raspolaga mo`e da gi <strong>na</strong>bavuva onie proizvodi<br />

koi se vo proda`ba vo kanti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ustanovata.<br />

5. Kanti<strong>na</strong>ta koja se <strong>na</strong>o|a vo ramkite <strong>na</strong> ustanovata slu`i za<br />

<strong>na</strong>bavki <strong>na</strong> neophodni `ivotni proizodi. Taa raboti opredelen broj<br />

saati sekoj den vo nedelata. Vo nea <strong>na</strong> zatvorenicite im e ovozmo`eno<br />

da kupuvaat predmeti za sekojdnev<strong>na</strong> upotreba. Upravata <strong>na</strong> ustanovata<br />

utvrduva lista <strong>na</strong> predmeti i artikli koi se <strong>na</strong> raspolagawe za<br />

kupuvawe. Samo so posebno odobrenie od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravata, vo kanti<strong>na</strong>ta<br />

mo`at da se <strong>na</strong>bavat i kupuvaat proizvodi koi ne se staveni vo<br />

listata za proda`ba. Vo kanti<strong>na</strong>ta zatvorenikot mo`e so negovite<br />

zaraboteni i doma{ni pari, ili so negoviot xeparlak da kupuva<br />

prehrambeni ili drugi proizvodi {to mu se nudat vo ustanovata, kako<br />

i sredstva za higie<strong>na</strong> i nega <strong>na</strong> teloto. Ustanovata treba da se gri`i za<br />

<strong>na</strong>bavka <strong>na</strong> takvi proizvodi vo kanti<strong>na</strong>ta koi odgovaraat <strong>na</strong> `elbite i<br />

potrebite <strong>na</strong> zatvorenicite. Kupenite proizvodi se pla}aat vo gotovi<br />

pari.<br />

Alkoholni pijaloci i proizvodi {to sodr`at alkohol, kako i<br />

predmeti koi ja zagrozuvaat bezbednosta ili ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata<br />

se isklu~eni od <strong>na</strong>bavuvawe i proda`ba <strong>na</strong> zatvorenicite vo kanti<strong>na</strong>ta.<br />

Na zatvorenikot po lekarski <strong>na</strong>log mo`e da mu se zabrani da<br />

kupuva opredeleni artikli za ishra<strong>na</strong> ako se somneva deka tie seriozno<br />

bi go zagrozile negovoto zdravje. Vo bolni~kite oddelenija po<br />

<strong>na</strong>log <strong>na</strong> lekarot mo`e generalno da se zabrani kupuvawe <strong>na</strong> oddelni<br />

artikli za ishra<strong>na</strong><br />

Kanti<strong>na</strong>ta mo`e da se organizira vo samata kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova ili da i se doveri <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{no dr`avno ili privatno<br />

preprijatie. Vo <strong>na</strong>~elo ne smee da se dozvoli kanti<strong>na</strong>ta da ja vodi<br />

osudeno lice.<br />

285


15. Sklu~uvawe <strong>na</strong> brak <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 148<br />

(1) Za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta osudenoto lice mo`e<br />

da sklu~i brak.<br />

(2) Ako ne postojat uslovi brakot da se sklu~i pred <strong>na</strong>dle`niot<br />

organ <strong>na</strong> sloboda, sklu~uvaweto <strong>na</strong> brak se organizira vo poseb<strong>na</strong><br />

prostorija <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so EK. Soglasno ~l. 12 EK: Ma`ot i<br />

`e<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> vozrast za brak, imaat pravo da sklu~at brak i da sozdadat<br />

semejstvo spored <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite zakoni so koi se regulira<br />

ostvaruvaweto <strong>na</strong> toa pravo. Pokraj toa soglasno odredbata od ~l. 5 <strong>na</strong><br />

Protokolot br. 7 EK: Sopru`nicite u`ivaat isti gra|anski prava i<br />

odgovornosti od privatno-praven karakter vo me|usebnite odnosi, vo<br />

svojot odnos kon svoite deca i vo pogled <strong>na</strong> brakot, vo tekot <strong>na</strong> brakot<br />

i vo slu~aj <strong>na</strong> razvod. Ovoj ~len ne gi spre~uva dr`avite da prezemaat<br />

potrebni merki {to se vo interes <strong>na</strong> decata.<br />

2. Brak me|u dve lica od sprotiven pol mo`e da se sklu~i ne samo<br />

me|u osudeno lice koe se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i slobodno<br />

lice, tuku i me|u dve osudeni lica koi istovremeno se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong> izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Takvite brakovi, po pravilo,<br />

treba da se sklu~uvaat pred <strong>na</strong>dle`en organ <strong>na</strong> sloboda. Samo<br />

isklu~itelno, ako ne postojat uslovi brakot da se sklu~i pred<br />

<strong>na</strong>dle`en organ <strong>na</strong> sloboda, sklu~uvaweto <strong>na</strong> brak se organizira vo<br />

poseb<strong>na</strong> prostorija <strong>na</strong> ustanovata. Pod zakonskiot izraz "ako ne postojat<br />

uslovi" vo prv red treba da se podrazbere osnovanoto somnenie<br />

deka brakot se sklu~uva so edinstve<strong>na</strong> <strong>na</strong>mera da se izvr{i begstvo od<br />

ustanovata.<br />

16. Pogodnosti <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 149<br />

(1) Za dobro povedenie i zalagawe vo rabotata, kako i za<br />

pottiknuvawe <strong>na</strong> dobro odnesuvawe i za razvivawe <strong>na</strong> smisla za<br />

odgovornost i za interes i sorabotka vo tretmanot {to se<br />

sproveduva vo ustanovata, <strong>na</strong> osudenite lica mo`at da im se dadat<br />

oddelni pogodnosti, kako {to se osobeno:<br />

286


- prodol`eni poseti ili poseti bez <strong>na</strong>dzor vo prostoriite <strong>na</strong><br />

ustanovata,<br />

- poseti vo posebni prostorii <strong>na</strong> ustanovata,<br />

- poseti <strong>na</strong>dvor od prostoriite <strong>na</strong> ustanovata,<br />

- sloboden izlez od ustanovata do 7 ~asa,<br />

- otsustvo do sedum de<strong>na</strong> vo tekot <strong>na</strong> godi<strong>na</strong>ta,<br />

- celosno ili delumno koristewe <strong>na</strong> odmorot <strong>na</strong>dvor od ustanovata.<br />

(2) Uslovite i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> davaweto <strong>na</strong> pogodnostite od stav 1<br />

<strong>na</strong> ovoj ~len i drugi vidovi <strong>na</strong> pogodnosti so ogled <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong><br />

ustanovata se opredeluvaat so ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Vo vrska so pogodnostite <strong>na</strong> osudenite lica <strong>ZIS</strong> sodr`i<br />

nekolku odredbi. Najprvin vo ovoj ~len dade<strong>na</strong> e normativ<strong>na</strong> razrabotka<br />

<strong>na</strong> pogodnostite za polnoletnite lica osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe<br />

od sloboda. Od negovata a<strong>na</strong>liza mo`e da se vidi deka sodr`i re{enija<br />

za: a) <strong>na</strong>dle`nosta pri dodeluvaweto <strong>na</strong> pogodnostite, b) kriteriumite<br />

i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto dodeluvawe, v) uslovite za nivno skratuvawe ili<br />

zame<strong>na</strong>, g) vidot <strong>na</strong> pogodnostite i, d) nivniot fakultatiten karakter.<br />

a) Za dodeluvawe pogodnosti iako toa ne e <strong>na</strong>glaseno vo <strong>ZIS</strong><br />

ovlasten e direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova. Nivnoto dodeluvawe<br />

me|utoa ne e prepu{teno <strong>na</strong> negovata sopstve<strong>na</strong> inicijativa,<br />

tuku po predhoden predlog <strong>na</strong> komisijata sostave<strong>na</strong> od slu`bite <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova.<br />

b) Op{tite kriteriumi za dodeluvawe pogodnosti <strong>na</strong> osudenite<br />

lica spored <strong>ZIS</strong> se dobroto povedenie i zalagaweto vo rabotata,<br />

odgovorniot odnos i interes za sorabotka vo tretmanot {to se sproveduva<br />

vo ustanovata. Od niv<strong>na</strong>ta konkret<strong>na</strong> razrabotka vo praktikata<br />

proizleguva deka toa se: nekoi posebni rezulatati od rabotata i<br />

povedenieto <strong>na</strong> osudenikot, prifatlivo povedenie <strong>na</strong> osudenikot vo<br />

me|u~ove~kite odnosi (primerni odnosi kon drugite osudenici i<br />

upravata), urednost i discipli<strong>na</strong>, u~estvo vo osudeni~koto samoorganizairawe,<br />

kulturno-zabavniot i fiskulturniot `ivot, pravilen<br />

odnos kon rabotata, u~eweto, dobrovolnite akcii i drugi aktivnosti,<br />

urednost vo iskoristuvaweto <strong>na</strong> ve}e dodelenite pogodnosti i sl.<br />

Posebnite kriteriumi za dodeluvawe pogodnosti i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

nivnoto koristewe soglasno ~l. 149 st. 2 <strong>ZIS</strong> se opredluvaat so ku}niot<br />

red <strong>na</strong> ustanovata. Me|u niv vo teorijata i praktikata obi~no se<br />

istaknuvaat: vidot <strong>na</strong> krivi~noto delo za koe i izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, dol-<br />

`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta i izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, vidot <strong>na</strong> oddelenieto vo koe<br />

se klasificirani osudenicite, recidivizmot, vremeto {to treba da<br />

pomine od eventualnoto disciplinsko kaznuvawe, i, samo nekoi karak-<br />

287


teristiki (karakterni osobini) <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenikot kako <strong>na</strong><br />

primer, sklonosta kon begstvo i opasnosta od vr{ewe krivi~ni dela<br />

ili kr{ewe <strong>na</strong> javniot red i mir od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenikot dodeka e <strong>na</strong><br />

sloboda, vr{ewe krivi~ni dela vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

sostojba <strong>na</strong> osudnikot i nekoi socijalni momenti (nostalgija,<br />

potrebata da se izvr{at neodlo`ni polski raboti, ra|awe, smrt<br />

ili `enidba vo semejstvoto i sl.).<br />

Posebnite kriteriumi imaat osobe<strong>na</strong> uloga za sudbi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

pogodnostite. Tie treba da bidat vrzani za kvalitetite <strong>na</strong> li~nosta i<br />

za `ivot<strong>na</strong>ta situacija <strong>na</strong> osudenicite so toa {to za sekoj poedinec<br />

mora da se po~ituva principot <strong>na</strong> individualizacijata. Me|utoa, za<br />

`al, nivnoto z<strong>na</strong>~ewe ne e dovolno sogledano pri izrabotkata <strong>na</strong><br />

podzakonskite normativni akti i ostvaruvaweto vo penitencijar<strong>na</strong>ta<br />

praktika. Od tie pri~ini se pojavuvaat slednive <strong>na</strong>dostatoci: 1.<br />

nedore~enost i nedoslednost vo propi{uvaweto <strong>na</strong> posebnite kriteriumi<br />

za osudenicite od razli~ni klasifikacioni grupi, odnosno oddelenija,<br />

i 2. vnesuvawe takvi kriteriumi {to go pravat bezpremeten<br />

streme`ot kon ostvaruvawe <strong>na</strong> op{tite uslovi za steknuvawe so<br />

pogosnosti.<br />

v) Uslovite za ograni~uvawe <strong>na</strong> pogodsnostite se opredeleni so<br />

~l. 172 st. 1 <strong>ZIS</strong>. Su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovaa odredba e vo mo`nosta <strong>na</strong> osudenicite<br />

koi gi povredile odredbite <strong>na</strong> ku}niot red, so zloupotreba <strong>na</strong><br />

dadenite pogodnosti, da im se ograni~i dodeluvaweto <strong>na</strong> idni<br />

pogodnosti vo rok od 3 meseci.<br />

g) So ogled <strong>na</strong> vidot vo <strong>ZIS</strong> se <strong>na</strong>vedeni slednive pogodnosti: 1.<br />

prodol`eni poseti ili poseta bez <strong>na</strong>dzor vo prostoriite <strong>na</strong> ustanovata,<br />

2. poseti vo posebni prostorii <strong>na</strong> ustanovata, 3. poseti <strong>na</strong>dvor<br />

od prostoriite <strong>na</strong> ustanovata, 4. sloboden izlez od ustanovata do 7<br />

~asa, 5. otsustvo do 7 de<strong>na</strong> vo tekot <strong>na</strong> godi<strong>na</strong>ta i 6. celosno ili delumno<br />

koristewe <strong>na</strong> odmorot <strong>na</strong>dvor od ustanovata.<br />

Navedenite pogodnosti vo <strong>ZIS</strong> se samo egzemplarno dadeni, a so<br />

toa <strong>na</strong> penolo{ite rabotnici vo penitencijarnite ustanovi im e ostaven<br />

{irok prostor za nivno zbogatuvawe so brojni modifikacii, i<br />

{to e osobeno va`no, so postojano vnesuvawe novi vidovi. Sistemot <strong>na</strong><br />

pogodnostite e materija {to bara postojani promeni. Sozdavaweto<br />

nivni modificirani formi i novi oblici z<strong>na</strong>~at impulsi za pozitivno<br />

razdvi`uvawe <strong>na</strong> prevospitnite procesi i ottamu se vo soglasnost<br />

so krakterot i di<strong>na</strong>mikata <strong>na</strong> toj sistem. Vo toj pogled poseb<strong>na</strong>ta<br />

uloga <strong>na</strong> praktikata, vo zavisnost od uslovite <strong>na</strong> `ivotot i re`imot<br />

vo peniterncijarnite ustanovi i strukturata <strong>na</strong> osudeni~kata populacija<br />

se sostoi vo toa da se opredelat tie formi no i da se vnesat vo<br />

normativnite akti <strong>na</strong> konkret<strong>na</strong>ta kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova.<br />

288


Postoi me|utoa sfa}awe spored koe pogodnostite ne mora (ne e<br />

potrebno) normativno da se opredeluvaat. Toa se potkrepuva so<br />

mo`nosta od novnoto celosno <strong>na</strong>brojuvawe i ostavaweto prostor za<br />

<strong>na</strong>tamo{ni istra`uvawa <strong>na</strong> novi pogodnosti so efikasno terapeutsko<br />

dejstvo. Ispravno mislewe e deka normativnoto regulirawe <strong>na</strong> pogodnostite<br />

e sekako potrebno, pa duri i obligatorno vo site onie slu~ai<br />

koga vo praktikata }e se iskristaliziraat takvi vidovi {to imaat<br />

doka`a<strong>na</strong> motivacio<strong>na</strong> vrednost za prevospituvaweto. Nivnoto<br />

razrabotuvawe vo podzakonskite akti e potrebno od pove}e pri~ini.<br />

Imeno, <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in se ovozmo`uva zaokru`uvawe <strong>na</strong> sistemot <strong>na</strong> pogodnostite,<br />

makar i vo ed<strong>na</strong> privreme<strong>na</strong> celi<strong>na</strong>. Natamu, sveduvaweto <strong>na</strong><br />

nivnite vidovi <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> real<strong>na</strong> dimenzija, koja ne e, nitu mo`e da bide<br />

beskone~<strong>na</strong>, ja otstranuva opasnosta od raznovidni samovolija vo<br />

prime<strong>na</strong>ta. Normativnoto regulirawe e z<strong>na</strong>~ajno i zaradi osoz<strong>na</strong>vawe<br />

<strong>na</strong> pogodnostite od samite osudenici, za{to samo toga{ koga tie ja<br />

z<strong>na</strong>at celokup<strong>na</strong>ta lepeza <strong>na</strong> pogodnostite, se sozdava vistinska referenca<br />

vrz koja soodnosot me|u storenoto i o~ekuvanoto mo`e da se<br />

interiorizira vo osudeni~kata svest.<br />

I, <strong>na</strong> kraj, ne e bez z<strong>na</strong>~ewe {to me|u nepi{anite pogodnosti<br />

mo`at da se <strong>na</strong>jdat ili pojavat i takvi {to se od osobe<strong>na</strong> konkret<strong>na</strong><br />

vrednost za polo`bata <strong>na</strong> osudenikot vo ustanovata, a poradi opredele<strong>na</strong><br />

op{testve<strong>na</strong> klima izraze<strong>na</strong> preku javnoto mislewe, voop{to<br />

da ne se primenuvat, ili pak, da se primenuivaat samo za osudenici <strong>na</strong><br />

opredeleni krivi~ni dela. Taka <strong>na</strong> primer, za bilo koj osudenik ne e<br />

seedno dali toj, nekoj drug ili nikoj nema da dojde do nekoja od slednive<br />

pogodnosti: podobruvawe <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>ta, rabota so posloboden<br />

<strong>na</strong>dzor ili bez <strong>na</strong>dzor, prefrluvaweto od pote{ka <strong>na</strong> poles<strong>na</strong> rabota,<br />

poseb<strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> <strong>na</strong>grada, podobruvawe <strong>na</strong> uslovite <strong>na</strong> smestuvawe,<br />

dozvola za prime<strong>na</strong> i raspolagawe so pogolema suma pari dobieni od<br />

<strong>na</strong>dvor i sl. Bez normirawe <strong>na</strong> ovie i sli~ni pogodnosti i nivno vleguvawe<br />

vo svesta <strong>na</strong> osudenikot te{ko mo`e poi<strong>na</strong>ku da se protolkuva,<br />

osven kako poseb<strong>na</strong> privilegija, odnosno kako vrednost {to se ~uva<br />

pod tezga za poseben prijatel, {to se razbira, treba i posebno da se<br />

plati.<br />

d) Fakultativniot karakter <strong>na</strong> pogodnostite z<strong>na</strong>~i deka vo<br />

<strong>na</strong>{eto zakonodavstvo tie ne se tretiraat kako pravo <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice, tuku kako opredele<strong>na</strong> vrednost {to po ispolnuvaweto <strong>na</strong> brojni<br />

uslovi, mo`e no ne mora da se dodeli.<br />

2. Vo vrska so izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor<br />

postoi poseb<strong>na</strong> odredba {to vo <strong>ZIS</strong> ja regulira materijata <strong>na</strong><br />

pogodnostite. Stanuva zbor za ~l. 222 koj glasi: "Na maloletnoto lice,<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata za maloletnici mo`e da mu dozvoli otsustvo<br />

289


zaradi poseta <strong>na</strong> roditelite i semejstvoto"..."imaj}i go predvid<br />

povedenieto i zalagaweto <strong>na</strong> maloletnoto lice vo u~eweto i vo<br />

ustanovata za maloletnici". Otsustvoto mo`e da trae do 14 de<strong>na</strong>. Otsustvoto<br />

se odobruva po pravilo, za vreme koga ne se odr`uva redov<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>stava. Zakonodavecot ovde smetal za potrebno so poseb<strong>na</strong> odredba da<br />

<strong>na</strong>glasi deka "<strong>na</strong> maloletnoto lice treba da mu se davaat pogodnosti<br />

koi }e go pottiknuvaat vklu~uvaweto vo aktivnostite vo ustanovata za<br />

maloletnici, razvivawe <strong>na</strong> pozitivnite crti <strong>na</strong> li~nosta i<br />

samopo~ituvaweto" (~l. 223 <strong>ZIS</strong>).<br />

3. Kaj izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki dodeluvaweto <strong>na</strong><br />

pogodnostite e prisutno samo kaj merkata Upatuvawe vo vospitnopopraven<br />

dom. Taka spored ~l. 317 <strong>ZIS</strong> direktorot <strong>na</strong> vospitno-popravniot<br />

dom mo`e da im odobri otsustvo <strong>na</strong> maloletnicite vo tekot <strong>na</strong><br />

godi<strong>na</strong>ta do eden mesec zaradi poseta <strong>na</strong> roditelite ili bliskite rodnini.<br />

Otsustvoto se dava, po pravilo, za vreme <strong>na</strong> u~ili{niot raspust<br />

i za vreme <strong>na</strong> praznici. Za maloletnicite {to se <strong>na</strong>o|aat vo vospitnopopravniot<br />

dom mo`e da se organizira zaedni~ko letuvawe <strong>na</strong>dvor od<br />

domot. Vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> otsustvo ili zaedni~ko letuvawe se<br />

zasmetuva vo vremeto pomi<strong>na</strong>to vo domot.<br />

4. Vo odnos <strong>na</strong> pogodnostite <strong>na</strong> osudenite lica SMP go sodr`at<br />

samo Praviloto 70 koe glasi:"Vo sekoj zavod treba da se vovede sistem<br />

<strong>na</strong> pogodnosti prilagoden <strong>na</strong> razli~nite grupi <strong>na</strong> zatvorenici i<br />

razli~nite metodi <strong>na</strong> postapuvawe, za da se pottik<strong>na</strong>t <strong>na</strong> dobro<br />

postapuvawe razvivawe <strong>na</strong> smislata za odgovornost inivniot interes i<br />

sorabotka vo pogled <strong>na</strong> postapuvaweto.<br />

V. Penolo{ki kompendium, str. 318-319.<br />

5. Komisijata za predlagawe <strong>na</strong> pogodnosti treba da se sostoi od<br />

neposredniot vospituva~ i instruktor i od pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata<br />

za obezbeduvawe koj go vr{i <strong>na</strong>dzorot vrz osudenoto lice. Ovie lica<br />

go so~inuvaat promenliviot sostav <strong>na</strong> komisijata. Vo nejzi<strong>na</strong>ta rabota<br />

me|utoa u~estvuva i nepromenliv sostav koj go so~inuvaat: rakovoditelot<br />

<strong>na</strong> prevospit<strong>na</strong>ta slu`ba zapovednikot (ili komandirot vo pomalite<br />

ustanovi) <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe i rakovoditelot <strong>na</strong><br />

stopansko-instruktorskata slu`ba.<br />

6. Sloboden izlez od ustanovata do 7 ~asa. Na osudenite lica so<br />

dobro povedenie i prikladen odnos kon rabotata im se dodeluva sloboden<br />

izlez od ustanovata do 7 ~asa zaradi:<br />

- zavr{uvawe <strong>na</strong> neodlo`ni pravni, delovni, semejni i drugi<br />

raboti dokolku toa za nego ne mo`e da go stori ustanovata vo koja ja<br />

izdr`uva kaz<strong>na</strong>ta,<br />

290


- odr`uvawe <strong>na</strong> neophodnite vrski i odnosi so <strong>na</strong>dvore{niot<br />

svet, a osobeno so ~lenovite <strong>na</strong> svoeto semejstvo, prijatelite i drugi<br />

bliski lica.<br />

Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da mu dozvoli <strong>na</strong> osudenoto lice<br />

sloboden izlez od ustanovata do 7 saati, <strong>na</strong> primer, poradi u~estvo vo<br />

sudska parnica, ako mo`e da se pretpostavi deka liceto }e se javi <strong>na</strong><br />

poka<strong>na</strong>ta i ako ne postoi opasnost od zloupotreba ili begstvo.<br />

Ako osudenoto lice <strong>na</strong> koe izlezot ne mu e dozvolen, e povikano<br />

<strong>na</strong> sud, vo dadeniot termin so soglasnost <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

mo`e sepak da bide izvedeno dokolku ne postoi opasnost od zloupotreba<br />

ili begstvo. Na barawe od sudot direktorot <strong>na</strong> ustanovata }e<br />

<strong>na</strong>redi osudenoto lice da se vodi vo sudot so pridru`ba. Tro{ocite <strong>na</strong><br />

sprovodot pa|aat <strong>na</strong> teret <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

Na zatvorenicite koi se skloni kon begstvo i opasni za<br />

okoli<strong>na</strong>ta ne treba da im se dodeluvaat pogodnosti, ili toa treba da se<br />

pravi vo ograni~e<strong>na</strong> mera, se dodeka so svojot sevkupen odnos vo ustanovata,<br />

doka`at deka go izmenile svojot stav kon op{testvenite vrednosti.<br />

Me|utoa, <strong>na</strong> ovie lica, vo soglasnost so potrebite i nivnoto<br />

povedenie, mo`e da im se odobri otsustvo vo pridru`ba <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzornik<br />

(so sprovod). Vo tie slu~ai direktorot <strong>na</strong> ustanovata spored<br />

okolnostite i potrebite <strong>na</strong> zatvorenikot go opredeluva traeweto <strong>na</strong><br />

otsustvoto, no <strong>na</strong>jdolgo do 7 ~asa.<br />

7. Otsustvata do sedum de<strong>na</strong> vo godi<strong>na</strong>ta:<br />

a) vo kazneno-popravnite ustanovi od zatvoren vid treba po<br />

pravilo da bidat dopu{teni <strong>na</strong>jrano:<br />

- kaj kaznite zatvor, po izdr`a<strong>na</strong> ed<strong>na</strong> treti<strong>na</strong> od kaz<strong>na</strong>ta, a<br />

<strong>na</strong>jbrgu po istekot <strong>na</strong> 6 meseci od kaz<strong>na</strong>ta.<br />

- kaj do`ivot<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> zatvor, po 10 godini od izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

Vremeto pomi<strong>na</strong>to vo pritvor i prestojot vo drug zatvor mora da<br />

se presmetani vo ovie rokovi.<br />

b) Vo pogled <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> otsustvoto vo<br />

kazneno-popravni ustanovi od poluotvoren i otvoren vid, va`at<br />

pravila opredeleni so ku}niot red koi voobi~aeno se od poliberalen<br />

karakter.<br />

Ovie otsustva vo ustanovite od bilo koj vid, mo`at da traat<br />

<strong>na</strong>jdolgo 48 saati. Po ovoj osnov, vo nekolku <strong>na</strong>vrati tekot <strong>na</strong> godi<strong>na</strong>ta,<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice mo`e da mu se dopu{tat vkupno samo sedum de<strong>na</strong>.<br />

Me|utoa, iako toa ne e predvideno vo <strong>ZIS</strong>, osobeno vo ustanovite od<br />

poluotvoren i otvoren vid, treba da se smeta dozvoleno osudenikot da<br />

koristi <strong>na</strong>jmnogu u{te pet de<strong>na</strong> otsustvo za vreme <strong>na</strong> dr`avnite i<br />

religioznite praznici, se razbira ako toa so svoeto povedenie go zaslu`uva.<br />

291


Vo odnos <strong>na</strong> celosnoto ili delumnoto koristewe <strong>na</strong> godi{niot<br />

odmor <strong>na</strong>dvor od ustanovata isto kako i vo prethodniot slu~aj, pokraj<br />

zakonskite odredbi treba da va`at i opredeleni pravila utvrdeni od<br />

samata praktika. Pritoa treba da se vodi smetka za opredelen srazmer<br />

me|u dodelenite denovi vo vid <strong>na</strong> otsustvo i dodelenite denovi vo vid<br />

<strong>na</strong> godi{en odmor. Dobra e o<strong>na</strong>a praktika koja trgnuva od slednive<br />

"presmetkovni" merila:<br />

- dokolku zatvorenikot |i dobil i iskoristil site 12 de<strong>na</strong><br />

otsustvo (sedum po osnov <strong>na</strong> st. 1 a. 5 plus pet de<strong>na</strong> po osnov <strong>na</strong><br />

praznici), mo`e da dobie u{te samo polovi<strong>na</strong> od godi{niot odmor<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata.<br />

- dokolku zatvorenikot dobil i iskoristil samo {est de<strong>na</strong> (50%<br />

od mo`nite maksimalni 12 de<strong>na</strong> po osnov <strong>na</strong> otsustvo od st. 1 a. 5),<br />

mo`e da mu se dozvoli celosno koristewe <strong>na</strong> godi{niot odmor <strong>na</strong>dvor<br />

od ustanovata.<br />

Na ova mesto ne e izli{no u{te ed<strong>na</strong>{ da se <strong>na</strong>glasi deka nitu<br />

otsustvoto, ni godi{niot odmot ne se pravo <strong>na</strong> osudenikot tuku samo<br />

mo`nost koja toj }e ja iskoristi dokolku ja zaslu`il so svoeto<br />

povedenie i rabota vo ustanovata. Za onie zatvorenici koi gi<br />

ispolnuvaat ovie kriteriumi, bez ogled <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> ustanovata ili<br />

oddelenieto vo koe se klasificirani, va`at <strong>na</strong>vedenite merila koi go<br />

opredeluvaat vremenskiot maksimumum vo koj mo`e da se izleze <strong>na</strong>dvor<br />

od ustanovata.<br />

Za vreme <strong>na</strong> otsustvoto ili godi{niot odmor zatvorenicite ne<br />

smeat da upravuvaat so motorni vozila bez izri~<strong>na</strong> dozvola i<br />

soodvet<strong>na</strong> bele{ka vo dokumentot za otsustvo, odnosno godi{en odmor.<br />

Vnesuvawe <strong>na</strong> predmeti vo ustanovata po vra}aweto od otsustvo<br />

ili od godi{en odmor e dozvoleno samo so prethod<strong>na</strong> soglasnost <strong>na</strong><br />

upravata <strong>na</strong> ustanovata dade<strong>na</strong> pred da se dodeli otsustvoto, odnosno<br />

godi{niot odmor.<br />

Na zatvorenikot {to po vra}aweto od otsustvo ili do godi{en<br />

odmor e pod vlijanie <strong>na</strong> alkohol ili droga, ili ako zadocnil so<br />

vra}aweto, mu se izrekuva soodvet<strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong>.<br />

Vo pogled <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> otsustvoto vo Preporaka R (82) 16<br />

Komitetot <strong>na</strong> ministrite <strong>na</strong> vladite <strong>na</strong> dr`avite ~lenki im<br />

prepora~uva:<br />

1. <strong>na</strong> zatvorenicite da im se ovozmo`uva otsustvo od zatvorot<br />

{to e mo`no pove}e bilo od medicinska, obrazov<strong>na</strong>, rabot<strong>na</strong>, semej<strong>na</strong><br />

ili bilo koja druga osnova;<br />

2. pri dozvoluvaweto <strong>na</strong> otsustvo da se zeme predvid slednoto:<br />

- prirodata i serioznosta <strong>na</strong> krivi~noto delo, dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i vremeto <strong>na</strong> izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

292


- li~nosta i odnesuvaweto <strong>na</strong> zatvorenikot i, ako postoi,<br />

rizikot za op{testvoto.<br />

- okolnostite vo semejstvoto i op{testvoto koi mo`ebi se<br />

izmenile za vreme <strong>na</strong> negovoto izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

- celta <strong>na</strong> otsustvoto, negovoto traewe, rokot i uslovite;<br />

3. da mu se dozvoluva otsustvo {to e mo`no po~esto zemaj}i gi<br />

predvid gore<strong>na</strong>vedenite okolnosti;<br />

4. da mu se dava otsustvo ne samo <strong>na</strong> zatvorenicite od otvoren vid<br />

<strong>na</strong> zatvori tuku i <strong>na</strong> zatvorenicite od zatvoren vid <strong>na</strong> zatvori, pod<br />

uslov toa da ne e vo sprotivnost so jav<strong>na</strong>ta bezbednost;<br />

5. Pri davawe otsustvo od zatvor tamu kade {to e mo`no treba da<br />

se prezemat site merki <strong>na</strong> pretpazlivost, posebno za stranskite<br />

zatvorenici ~ii semejstva ne `iveat vo zemjata kade {to liceto e<br />

zatvoreno.<br />

6. da se prezemat site merki <strong>na</strong> pretpazlivost pri davawe <strong>na</strong><br />

otsustvo posebno <strong>na</strong> lica bezdomnici ili <strong>na</strong> lica koi se vo lo{i<br />

semejni odnosi;<br />

7. da se razgleduva mo`nosta da im se dava otsustvo <strong>na</strong> lica {to<br />

se prekr{iteli <strong>na</strong> "bezbednosni merki" i koi se zatvoreni <strong>na</strong> nekoe<br />

drugo mesto {to ne e zatvor.<br />

8. da se odbie davawe <strong>na</strong> otsustvo od zatvor kako disciplinska<br />

merka samo vo slu~ai ako se zagrozuva sistemot;<br />

9. <strong>na</strong> zatvorenikot da mu se objasni kolku {to e mo`no podobro<br />

pri~i<strong>na</strong>ta za odbivawe da mu se dade otsustvo od zatvorot;<br />

10. da se sozdadat uslovi negovoto barawe za dobivawe otsustvo<br />

od zatvor da se razgleduva povtorno;<br />

11. da se vr{at konsultacii ne samo so upravata <strong>na</strong> zatvorot tuku<br />

i so drugi agencii i lica i da se bara niv<strong>na</strong> sorabotka i pridones za<br />

podobruvawe <strong>na</strong> funkcioniraweto <strong>na</strong> sistemot;<br />

12. da se bara podr{ka od celiot zatvorski perso<strong>na</strong>l<br />

13. da se obezbeduvaat potrebni sredstva za efikasno funkcionirawe<br />

<strong>na</strong> sistemot;<br />

14. odblisku da se <strong>na</strong>dgleduva i procenuva kontinuiranoto funkcionirawe<br />

i razvoj <strong>na</strong> sekoj sistem {to se primenuva za otsustvo od<br />

zatvor;<br />

15. postojano da se informira javnosta za celite, rabotata i<br />

rezultatite od takviot sistem.<br />

8. V. Penologija 2, str. 296-306.<br />

293


17. Razmestuvawe <strong>na</strong> osudenite lica<br />

a) Progresirawe <strong>na</strong> osudeni lica<br />

^len 150<br />

(1) Osudenite lica vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

zavisno od rezultatite <strong>na</strong> vospituvaweto, povedenieto i zalagaweto<br />

vo rabotata, mo`at da progresiraat od ustanova od zatvoren vo<br />

poluotvoren ili otvoren vid odnosno vo soodvetnite oddelenija <strong>na</strong><br />

istata ustanova.<br />

(2) Pobliski odredbi za vremeto {to treba da go pomine i<br />

uslovite {to treba da gi ispolni osudenoto lice vo ustanovata od<br />

opredelen vid ili vo soodvetno oddelenie <strong>na</strong> ustanovata od op{t vid<br />

se opredeluvaat so ovoj zakon i so op{tiot akt {to go donesuva<br />

direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

________________________<br />

Osudenite lica treba da pomi<strong>na</strong>t <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong> treti<strong>na</strong>ta od<br />

izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo zatvoreno oddelenie <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova<br />

pred da se stek<strong>na</strong>t so mo`nosta da bidat prerasporedeni vo poluotvoreno<br />

oddelenie <strong>na</strong> istata ili vo druga ustanova od poluotvoren vid.<br />

Osudeni lica koi direkno se klasifikuvani vo ustanova ili<br />

oddelenie od poluotvoren vid, treba da pomi<strong>na</strong>t <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong> treti<strong>na</strong><br />

od izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ili preosta<strong>na</strong>tiot del od kaz<strong>na</strong>ta vo poluotvoren<br />

tretman pred da bidat prerasporedeni vo ustanova ili oddelenie od<br />

otvoren vid.<br />

Kaj kaznite do`ivoten zatvor, osudenicite mora da pomi<strong>na</strong>t<br />

<strong>na</strong>jmalku 10 godini vo ustanova ili oddelenie od zatvoren vid, i<br />

<strong>na</strong>jmalku 5 godini vo ustanova ili oddelenie od poluotvoren vid.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 13.<br />

^len 151<br />

(1) Za progresirawe <strong>na</strong> osudenite lica od ustanova od eden vo<br />

ustanova od drug vid odlu~uva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata po predlog<br />

<strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili po barawe <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

(2) Za progresirawe <strong>na</strong> osudenite lica od edno vo drugo oddelenie<br />

vo ustanovata, pod uslovite od ~len 150 od ovoj zakon, odlu~uva<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(3) Povtorno barawe vo smisla <strong>na</strong> stavot 2 <strong>na</strong> ovoj ~len, osudenoto<br />

lice mo`e da podnese po istekot <strong>na</strong> 6 meseci od pravosilnosta<br />

<strong>na</strong> re{enieto so koe e odlu~eno po negovoto prethodno barawe.<br />

294


________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 13.<br />

b) Reprogresirawe <strong>na</strong> osudeni lica<br />

^len 152<br />

(1) Ako osudenoto lice so svoeto povedenie i odnosot kon<br />

rabotata ne ja opravda doverbata za upatuvawe ili progresirawe vo<br />

ustanova od poliberalen vid, mo`e da bide vrateno od ustanovata so<br />

poliberalen vid vo ustanova od postrog vid odnosno vo soodvetno<br />

oddelenie <strong>na</strong> istata ustanova.<br />

(2) Za vra}awe <strong>na</strong> osudenoto lice od ustanova so poliberalen vo<br />

ustanova od postrog vid po predlog <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

odlu~uva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

(3) Za vra}awe <strong>na</strong> osudenoto lice od poluotvoreno odnosno<br />

otvoreno vo zatvoreno oddelenie <strong>na</strong> ista ustanova odlu~uva<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

Vra}awe <strong>na</strong>zad od ustanova so poliberalen vid vo ustanova so<br />

postrog re`im <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zadol`itelno se prezema ako<br />

osudenoto lice se obidelo da izbega ili da se samopovredi, i ako<br />

izvr{ilo <strong>na</strong>pad ili <strong>na</strong>merno telesno povredilo slu`beno lice vo<br />

ustanovata ili drugo osudeno lice.<br />

Reprogresiranoto osudeno lice mo`e povtorno da bide vrateno<br />

vo ustanova so poliberalen vid <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta dokolku vo<br />

ustanovata so postrog re`im <strong>na</strong> izvr{uvawe pomine polovi<strong>na</strong> od<br />

ostatokot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta (formal<strong>na</strong> pretpostavka) i, se razbira, dokolku<br />

so svoeto odnesuvawe i rabotata vo ustanovata toa go zaslu`i<br />

(materilni pretpostavki).<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l.13.<br />

v) Premestuvawe <strong>na</strong> osudeni lica<br />

^len 153<br />

(1) Osudenoto lice po negova molba ili po predlog <strong>na</strong> direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata mo`e da bide premesteno <strong>na</strong> <strong>na</strong>tamo{no<br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor od ed<strong>na</strong> vo druga ustanova od ist vid<br />

koga so <strong>na</strong>tamo{noto prestojuvawe vo taa ustanova mu e zagrozen<br />

`ivotot ili telesniot integritet ili poradi negoviot prestoj vo<br />

295


ustanovata <strong>na</strong> drugo osudeno lice ili koga so negovoto prestojuvawe<br />

vo ustanovata se zagrozuva bezbednos<strong>na</strong>ta sostojba vo ustanovata.<br />

(2) Za premestuvaweto odlu~uva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

(3) Protiv re{enieto <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata mo`e da se<br />

izjavi `alba vo rok od 8 de<strong>na</strong> po priemot <strong>na</strong> odlukata do ministerot<br />

za pravda.<br />

________________________<br />

1. Osudeno lice mo`e da bide premesteno <strong>na</strong> <strong>na</strong>tamo{no izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda od ed<strong>na</strong> vo druga ustanova, ako e<br />

ispolnet eden od slednive uslovi: 1. ako <strong>na</strong> osudenoto lice poradi<br />

<strong>na</strong>tamo{noto prestojuvawe vo taa ustanova mu e zagrozen `ivotot ili<br />

telesniot integritet, 2. ako potadi negoviot <strong>na</strong>tamo{en prestoj vo<br />

ustanovata mu e zagrozen `ivotot ili telesniot integritet <strong>na</strong> drugo<br />

lice, ili, 3. ako poradi negovoto prestojuvawe vo ustanovata se zagrozuva<br />

bezbednostata sostojba vo ustanovata.<br />

Koga e ispolnet eden od gornite uslovi, spored bukvata <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong><br />

premestuvaweto mo`e da se izvr{i od ed<strong>na</strong> vo druga ustanova od ist<br />

vid. Odredbata ne smee da se tolkuva strogo dogmatski, za{to vo toj<br />

slu~aj po ovoj osnov nema da postojat nikakvi mo`nosti da se bara i<br />

dozvoli premestuvawe <strong>na</strong> onie osudeni lica koi soglasno ~l. 33 <strong>ZIS</strong>,<br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda ja izdr`uvaat vo ustanova od zatvoren<br />

vid. Od tie pri~ini vo tolkuvaweto <strong>na</strong> zakonskiiot izraz od ed<strong>na</strong> vo<br />

druga ustanova od ist vid, neophodno e da se koristi teleolo{kata<br />

metoda. Spored ova tolkuvawe treba da se zemaat predvid socijalnite<br />

okolnosti i odnosi koi slu`at kako osnova <strong>na</strong> opredele<strong>na</strong> norma {to<br />

taa gi regulira, od ed<strong>na</strong>, i posledicite koi proizleguvaat od opredeleno<br />

tolkuvawe, od druga stra<strong>na</strong>, za da se otstra<strong>na</strong>t onie posledici koi<br />

ne odgovaraat <strong>na</strong> celta <strong>na</strong> toj zakonski propis.<br />

So teleolo{ko tolkuvawe <strong>na</strong> odredbata stanuva jasno deka<br />

idejata za vakvoto premestuvawe e da se izbeg<strong>na</strong>t {tetnite posledici<br />

od prisustvoto <strong>na</strong> opredeleno osudeno lice vo opredele<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong>,<br />

koga za toa kako edinstve<strong>na</strong> mo`nost preostanuva prome<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> taa<br />

sedi<strong>na</strong>. Ottamu, koga ne postoi soodvet<strong>na</strong> ustanova od ist vid vo koja<br />

mo`e da se izvr{i premestuvaweto, postignuvawe <strong>na</strong> taa cel mo`e uspe{no<br />

da se ostvari so premestuvawe vo soodvetno oddelenie <strong>na</strong> druga<br />

ustanova. Taka <strong>na</strong> primer, dokolku nesporno e ispolneta nekoja od okolnostite<br />

za negovoto premestuvawe, osudeno lice so tretman vo zatvoreno<br />

oddelenie <strong>na</strong> ustanova od zatvoren vid mo`e da se premesti vo<br />

zatvoreno oddelenie <strong>na</strong> poluotvore<strong>na</strong> ustanova. Takvo premestuvawe<br />

me|utoa ne mo`e da se izvr{i od maloletni~ki zatvor vo ustanova<br />

kade {to se izdr`uva kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda za polnoletni lica i<br />

obratno. Ova, so ogled deka ovde se pojavuva razlika vo izre~e<strong>na</strong>ta<br />

296


kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda i nemo`nosta maloletnite i polnoletnite<br />

lica da bidat smesteni zaedno. Ist slu~aj e koga postoi razlika i vo<br />

odnos <strong>na</strong> polot <strong>na</strong> osudenite lica. Vo takvi slu~ai, dokolku postojat<br />

prikladni uslovi i okolnosti, celta <strong>na</strong> premestuvaweto mo`e da se<br />

postigne edinstveno so premestuvawe <strong>na</strong> liceto od edno vo drugo<br />

oddelenie <strong>na</strong> istata ustanova.<br />

Postapkata za premestuvaweto se pokrenuva po barawe <strong>na</strong><br />

osudenoto lice ili po predlog <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. Vo zakonot ne e predvide<strong>na</strong> mo`nost osudenoto lice da bide<br />

premesteno i po molba <strong>na</strong> ~lenovite <strong>na</strong> negovoto potesno semejstvo.<br />

Nema pri~ini ova mo`nost da im se uskrati <strong>na</strong> bra~niot drugar, decata,<br />

roditelite, bra}ata i sestrite, usvoitelot i usvoenikot, osobeno<br />

so ogled <strong>na</strong> toa deka spored ZKP ovie lica mo`at da predlagaat<br />

prezemawe <strong>na</strong> opredeleni dejstvija, ili da vlo`uvaat pravni lekovi vo<br />

sekoj slu~aj, osven ako <strong>na</strong> toa mu se protivi obvinetiot. A<strong>na</strong>logno <strong>na</strong><br />

toa treba da se zeme deka barawe za premestuvawe <strong>na</strong> osudenoto lice vo<br />

soglasnost so ovaa odredba mo`e da podnesat i bliskite srodnici <strong>na</strong><br />

osudenikot, se razbira, dokolku osudenikot izri~no ne se protivi <strong>na</strong><br />

toa.<br />

Direktorot <strong>na</strong> Direkcijata odlu~uva za premestuvaweto so<br />

odluka vo forma <strong>na</strong> re{enie.<br />

3. Protiv odlukata <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata osudenikot<br />

ima pravo <strong>na</strong> `alba. @albata se podnesuva vo rok od 8 de<strong>na</strong> po priemot<br />

<strong>na</strong> negativnoto re{enie. Vtorostepenot organ {to odlu~uva po<br />

`albata <strong>na</strong> osudenoto lice e ministerot za pravda.<br />

4. Vo site slu~ai koga se vr{i razmestuvawe (progresirawe, reprogresirawe<br />

i premestuvawe) <strong>na</strong> osudenoto lice od ed<strong>na</strong> vo druga kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova, zatvorskata uprava ima obvrska da mu ovozmo`i<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice, ved<strong>na</strong>{ da gi izvesti ~lenovite <strong>na</strong> negovoto<br />

potesnoto semejstvo. Vakvata obvrska e vo soglasnost so Pravilo 44<br />

(3) SMP vo koe se veli: ... Sekoj zatvorenik ima pravo ved<strong>na</strong>{ da go<br />

izvesti svoeto semejstvo za negovoto zatvarawe ili premestuvawe vo<br />

druga ustanova.<br />

Izvestuvaweto za bilo kakvo razmestuvawe e neophodno zaradi<br />

odr`uvaweto <strong>na</strong> komunikaciite i zaemnite odnosi <strong>na</strong> osudenikot so<br />

svoeto semejtvo i prijatelite. Vakvoto izvestuvawe slu`i i kako za{-<br />

tit<strong>na</strong> merka protiv "is~eznuvawata" i praktikata <strong>na</strong> postoewe pritvor<br />

vo forma <strong>na</strong> izolirawe vo poseben zatvor, koi postojat vo nekoi<br />

zemji vo svetot. SMP uka`uvaat deka e pravo <strong>na</strong> samite osudeni lica<br />

da ja prenesat informacijata za bilo koj vid <strong>na</strong> razmestuvawe. Fakt e<br />

deka ova e osobeno va`no koga liceto e vo pritvor, {to e regulirano i<br />

so posebno pravilo - Praviloto 92 kade se veli: Na obvinetiot treba<br />

297


da mu se ovozmo`i ved<strong>na</strong>{ da go izvesti svoeto semejstvo za<br />

li{uvaweto od sloboda i da gi u`iva site razumni pogodnosti za da<br />

mo`e da ostane vo vrska so semejstvoto i prijatelite i da gi prima<br />

nivnite poseti so edi<strong>na</strong>stven uslov {to se odnesuva <strong>na</strong> ograni~uvawata<br />

i <strong>na</strong>dzorot {to se potrebni i vo interes <strong>na</strong> sudskata istraga,<br />

bezbednosta i primerniot red vo ustanovata.<br />

Obvrskata za izvestuvawe se odnesuva <strong>na</strong> zatvoraweto vo policiski<br />

kelii i <strong>na</strong> drugi mesta za zatvarawe. Porakata <strong>na</strong> ovie pravila e<br />

potvrde<strong>na</strong> i so Principot 16/1 KP koj glasi: Nabrzo po priveduvaweto<br />

i po bilo kakvo premestuvawe od edno mesto <strong>na</strong> pritvor ili zatvor,<br />

pritvorenoto ili zatvorenoto lice ima pravo da gi informira ili da<br />

bara od odgovornite organi da gi informiraat ~lenovite <strong>na</strong> negovoto<br />

semejstvo ili drugi soodvetni lica za negovoto priveduvawe,<br />

pritvorawe ili zatvarawe ili za premestuvaweto i mestoto kade {to<br />

e staven vo zatvor.<br />

Izvestuvaweto za zatvaraweto ili premestuvaweto }e se izvr{i<br />

"ved<strong>na</strong>{"(Pravilo 44 (3) SMP) ili "bez odlagawe" (Princip 16 (4)<br />

KP). Ne e dobro toa {to Principot 16/4 od KP dozvoluva izvestuvaweto<br />

da se odlo`i za razumen period, ako toa e vo interes <strong>na</strong><br />

potrebite <strong>na</strong> istragata. Pravilno e izvestuvaweto da se izvr{i <strong>na</strong>jdolgo<br />

za 24 ~asa (Kontrolen globalen izve{taj za ~ovekovite prava vo<br />

zatvor, 1993 str. 107). Ako zatvorenikot ne mo`e pismeno da izvesti,<br />

zatvorskata uprava e dol`<strong>na</strong> da mu pomogne da ja prenese informacijata.<br />

Ova e jasno zabele`ano vo Principot 16/3 KP: Ako pritvorenoto<br />

ili zatvorenoto lice e maloletnik ili pak ne e vo mo`nost da gi<br />

razbere svoite prava, <strong>na</strong>dle`niot organ <strong>na</strong> svoja inicijativa go<br />

prezema informiraweto za koe {to stanuva zbor vo ovoj princip.<br />

Posebno vnimanie }e mu se posveti <strong>na</strong> izvestuvaweto <strong>na</strong> roditelite<br />

ili staratelite.<br />

g) Prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudeni lica<br />

^len 154<br />

(1) Po molba <strong>na</strong> osudenoto lice ili po predlog <strong>na</strong> direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata, <strong>na</strong>dle`niot sud mo`e da go prekine izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta podolgo od 1 mesec poradi lekuvawe, koga ne postojat uslovi<br />

lekuvaweto da se sprovede vo ustanovata ili ustanovata da go upati<br />

vo soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova.<br />

(2) Osudenoto lice <strong>na</strong> koe mu e dozvolen prekin <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zaradi lekuvawe e dol`no <strong>na</strong> sekoi tri<br />

298


meseci da podnese potvrda <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud za negovata zdravstve<strong>na</strong><br />

sostojba. Ako se utvrdi deka presta<strong>na</strong>le pri~inite poradi koi e<br />

odobren prekinot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, <strong>na</strong>dle`niot sud }e go otpovika<br />

re{enieto za prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

________________________<br />

1. Kaz<strong>na</strong>ta mo`e da se pre}ine samo ako osudenoto lice po~<strong>na</strong>lo<br />

so nejzinoto izdr`uvawe. Za nejzino prekinuvawe podolgo od eden<br />

mesec isklu~ivo e <strong>na</strong>dle`en osnovniot sud {to ja donel prvostepe<strong>na</strong>ta<br />

presuda. Ovoj sud odlu~uva po molba <strong>na</strong> osudenoto lice ili po predlog<br />

<strong>na</strong> ustanovata. Molbata podnese<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> ~lenovite <strong>na</strong> potesnoto<br />

semejstvo <strong>na</strong> osudenikot i ovde treba da se smeta za dozvole<strong>na</strong> (v.<br />

objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 153).<br />

Pri postapuvaweto po ovie molbi vo re{enieto so koe se<br />

uva`uva baraweto sudot treba da <strong>na</strong>glasi deka tro{ocite <strong>na</strong> lekuvaweto<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice dodeka se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta pa|aat <strong>na</strong><br />

negov tovar.<br />

Nadle`niot sud mo`e da go prekine izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

samo poradi lekuvawe <strong>na</strong> osudenoto lice koga ne postojat uslovi<br />

lekuvaweto da se sprovede vo ustanovata ili ustanovata da go upati vo<br />

soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova.<br />

2. Zaradi spre~uvawe <strong>na</strong> zloupotrebi od bilo koj vid <strong>na</strong><br />

institutot prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, osudenoto lice <strong>na</strong> koe mu dozvolen<br />

prekinot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zaradi lekuvawe dol`no e da<br />

podnesuva medicinski potvrdi za sostojbata <strong>na</strong> negovoto zdravje, odnosno<br />

za uspehot <strong>na</strong> lekuvaweto. Dokolku <strong>na</strong> osudenoto lice mu e odreden<br />

prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo podolgo traewe dol`no e potvrdite da gi podnesuva<br />

do <strong>na</strong>dle`niot sud <strong>na</strong> sekoi tri meseci. Ako od uvidot vo niv, sudot<br />

oceni deka presta<strong>na</strong>le pri~inite poradi koi bil odobren prekinot <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta, }e go otpovika re{enieto. Sudot }e postapi <strong>na</strong> istiot <strong>na</strong>~in i<br />

toga{ koga osudenoto lice ne odgovorilo <strong>na</strong> obvrskata za dostavuvawe<br />

<strong>na</strong> medicinski potvrdi za negovata zdravstve<strong>na</strong> sostojba.<br />

3. Soglasno ~l. 168 <strong>ZIS</strong> osudenoto lice <strong>na</strong> koe mu e odbieno<br />

baraweto za prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ima pravo <strong>na</strong> `alba do povisokiot sud<br />

vo rok od 8 de<strong>na</strong> od priemot<strong>na</strong> re{enieto.<br />

^len 155<br />

(1) Na osudeni lica <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor, direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata mo`e da im go prekine izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta vo traewe do 30 de<strong>na</strong>, od pri~inite <strong>na</strong>vedeni vo ~len 86 od<br />

ovoj zakon.<br />

299


(2) Protiv re{enieto <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata osudenoto<br />

lice ima pravo <strong>na</strong> `alba do ministerot za pravda vo rok od 8 de<strong>na</strong> od<br />

priemot <strong>na</strong> re{enieto.<br />

________________________<br />

1. Za prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta do eden mesec odlu~uva<br />

direktorot <strong>na</strong> Direkcijata. Vo toa se sostoi prvata razlika od prekinot<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta za koj soglasno ~l. 154 re{ava sudot. Vtorata razlika<br />

e vo toa {to, sudot, mo`e da go prekine izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta samo<br />

poradi lekuvawe, dodeka direktorot <strong>na</strong> Direkcijata izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta toa mo`e da go stori spored bilo koj od osnovite <strong>na</strong>vedeni vo<br />

~l. 86 <strong>ZIS</strong>.<br />

Od tie pri~ini treba da se vnimava <strong>na</strong> distinkcijata me|u institutot<br />

odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor i<br />

institutot prekin <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Prviot institut<br />

mo`e da se primeni ako osudenoto lice ne po~<strong>na</strong>lo so izvr{uaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta, a vtoriot, ako osudenoto lice po~<strong>na</strong>lo so nejzinoto izdr`uvawe.<br />

Ovde e bitno i toa deka za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

re{ava <strong>na</strong>dle`niot sud, a za prekin <strong>na</strong> izvr{uvaweto re{ava<br />

direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

2. Vtorostepenost <strong>na</strong> postapkata e obezbede<strong>na</strong> i protiv re{enieto<br />

<strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata. Imeno protiv odlukata <strong>na</strong> direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata so koja se odbiva prekinot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta, osudenoto lice i ~lenovite <strong>na</strong> negovoto potesno semejstvo<br />

imaat pravo <strong>na</strong> `alba do ministerot za pravda vo rok od 8 de<strong>na</strong> od<br />

priemot <strong>na</strong> re{enieto.<br />

^len 156<br />

Vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ne se smeta vo izdr`a<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

So ogled <strong>na</strong> toa deka za vreme <strong>na</strong> prekinot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta, osudenoto lice se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> sloboda i toa po sopstveno barawe,<br />

so cel da zadovoli nekavi li~ni ili semejni potrebi, prekinot <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta ne se smeta vo izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

Sporedi ~l. 127 i 192.<br />

^len 157<br />

Ako po istekot <strong>na</strong> vremeto <strong>na</strong> prekinot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta od ~lenovite<br />

154 i 155 od ovoj zakon osudenoto lice ne se javi <strong>na</strong> <strong>na</strong>tamo{no<br />

300


izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, ustanovata ved<strong>na</strong>{ za toa }e go izvesti <strong>na</strong>dle`niot<br />

sud koj }e prezeme zakonski merki za upatuvawe <strong>na</strong><br />

osudenoto lice <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

________________________<br />

Vo re{enieto <strong>na</strong> sudot (~l. 154) i direktorot <strong>na</strong> Direkcijata (~l.<br />

155) so koe se prekinuva izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta pokraj osnovot<br />

poradi koj se usvojuva baraweto, zadol`itelno se opredeluva vremeto<br />

koga osudenoto lice dol`no da se javi zaradi prodol`uvawe so<br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Ako osudenoto lice ne se javi <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> denot<br />

opredelen vo re{enieto <strong>na</strong> sudot, odnosno vo re{enieto <strong>na</strong><br />

direktorot <strong>na</strong> Direkcijata, kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ved<strong>na</strong>{ go<br />

izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud da prezeme zakonski merki za upatuvawe <strong>na</strong><br />

osudenoto lice <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

^len 158<br />

Prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta mo`e da opredeli i <strong>na</strong>dle-<br />

`niot sud koga re{ava po nekoi od vonrednite pravni sredstva<br />

podneseni od strankite vo krivi~<strong>na</strong>ta postapka.<br />

________________________<br />

Odredbata e vo soglasnost so ~l. 396 st. 4 i ~l 414 st.5 ZKP.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 92.<br />

18. Odnos <strong>na</strong> slu`benite lica sprema osudenite lica<br />

^len 159<br />

(1) Slu`benite lica vo ustanovite vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> svoite<br />

rabotni obvrski, ostvaruvaweto <strong>na</strong> tretmanot i voop{to vo<br />

kontaktite ili komunikacijata so osudenite lica treba da se<br />

odnesuvaat so dol`no vnimanie kon niv<strong>na</strong>ta li~nost, spokoen<br />

pristap, tolerancija, takti~nost, serioznost i neophod<strong>na</strong> cvrsti<strong>na</strong> i<br />

pravi~nost, {to }e ja pottiknuva niv<strong>na</strong>ta samopo~it i ~uvstvo <strong>na</strong><br />

li~<strong>na</strong> odgovornost.<br />

(2) Slu`benite lica svoite obvrski treba da gi izvr{uvaat<br />

~esno i nepristrasno, bez zloba i lo{a <strong>na</strong>mera, nezavisno od<br />

polo`bata, polot, rasata, <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosta, veroispovedta i<br />

politi~kite uveruvawa <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

________________________<br />

301


1. Spored Pravilo 48 SMP: Perso<strong>na</strong>lot sekoga{ mora da se<br />

odnesuva i da ja vr{i svojata dol`nost taka {to so svojot primer<br />

povolno }e vlijae vrz zatvorenicite i }e go predizvikuva nivnoto<br />

po~ituvawe.<br />

EZP sodr`at pove}e ~lenovi vo koi e dade<strong>na</strong> podrob<strong>na</strong><br />

razrabotka <strong>na</strong> pra{awata koi se odnesuvaat <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l.<br />

Vo Pravilo 51 EZP, se veli: So ogled <strong>na</strong> fundamentalnoto z<strong>na</strong>~ewe <strong>na</strong><br />

zatvorskiot perso<strong>na</strong>l za pravilno funkcionirawe <strong>na</strong> zatvorskata<br />

uprava i postignuvawe <strong>na</strong> organizaciaskite i rehabilitaciskite celi,<br />

upravata mora apsolut<strong>na</strong> prednost da mu pridade <strong>na</strong> sproveduvaweto <strong>na</strong><br />

pravilata <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot.<br />

Pravilo 52 EZP: Zatvorskiot perso<strong>na</strong>l po pat <strong>na</strong> obu~uvawe,<br />

sovetuvawe i pozitiven odnos <strong>na</strong> upravata kon niv mora da se pottiknuva<br />

kon postignuvawe <strong>na</strong> povisokite humani standardi, kon pogolema<br />

efikasnost i poseriozen odnos sprema svoite dol`nosti.<br />

Pravilo 53 EZP: Zatvorskata uprava mora da mu posveti dol`no<br />

vnimanie <strong>na</strong> informiraweto <strong>na</strong> javnosta za ulogata <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

sistem, kako i za rabotata <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l so cel javnosta da<br />

ja sfati va`nosta <strong>na</strong> nivniot pridones za zaednicata.<br />

Pravilo 56 EZP: Od site ~lenovi <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot vo sekoe vreme<br />

mora da se o~ekuva primerno povedenie i ispolnuvawe <strong>na</strong> dol`nostite,<br />

so cel so svojot primer trajno da vlijaat vrz zatvorenicite i da<br />

go predizvikuvaat nivniot respekt.<br />

Pravilo 59 EZP: Upravata mora da gi definira oblicite <strong>na</strong><br />

organizacija i upravuvawe {to }e gi olesni komunikaciite me|u<br />

razli~nite kategorii <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot vo ramkite <strong>na</strong> ustanovata, so cel<br />

da se obezbedi sorabotka me|u razli~nite slu`bi, osobeno vo pogled<br />

<strong>na</strong> postapuvaweto i rehabilitacijata <strong>na</strong> zatvorenivite.<br />

V. Penolo{ki kompendium, str. 321-325.<br />

2. Moderniot `ivot postavuva golemi socijalni barawa pred<br />

vrabotenite vo kazneno-popravnite ustanovi. Tie mora da bidat<br />

sposobni za sorabotka so drugite rabotnici, da bidat to~ni, da go<br />

odr`uvaat normalnoto rabotno tempo, da imaat soodvet<strong>na</strong> doza <strong>na</strong><br />

tolerancija i da bidat vnimatelni. Od niv<strong>na</strong> stra<strong>na</strong> osudenite lica<br />

treba da se tretiraat so spokojstvo, serioznost, cvrsti<strong>na</strong> i pravi~nost<br />

kako i so po~it <strong>na</strong> nivnoto ~uvstvo <strong>na</strong> ~est i dostoinstvo. Tie se oslovuvaat<br />

so "Vie", a vo obra}aweto kon edno osudeno lice treba da se<br />

upotrebuva negovoto prezime, dokolku istoto mu e poz<strong>na</strong>to <strong>na</strong> slu`benoto<br />

lice. Vo ovaa smisla so odredbata posebno se potencira baraweto<br />

od slu`benite lica da se odnesuvaat so dol`no vnimanie kon<br />

li~nosta <strong>na</strong> osudenite lica, so spokoen pristap, tolerancija, takti~-<br />

302


nost, serioznost i neophod<strong>na</strong> cvrsti<strong>na</strong> i pravi~nost, {to }e ja pottiknuva<br />

niv<strong>na</strong>ta samopo~it i ~uvstvo <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> odgovornost.<br />

Slu`benite lica imaat konkretni zadol`enija i golemi obvrski<br />

kon osudenite lica. Niv<strong>na</strong> zada~a e <strong>na</strong> site osudenici da im |i<br />

obezbedat potrebnite uslovi <strong>na</strong> `ivot kako {to se: smestuvawe,<br />

ishra<strong>na</strong>, ve`bawe, zdravstve<strong>na</strong> za{tita i sloboda <strong>na</strong> izrazuvaweto <strong>na</strong><br />

svojata verska pripadnost, da im davaat mo`nosti da se vklu~at vo<br />

konkretnite aktivnosti kako {to se: rabota, obrazovanie, stru~no<br />

usovr{uvawe, sport, rekreacija, hobi, da im ovozmo`at odr`uvawe<br />

kontakti so svoite bliski, da se gri`at za podgotvuvaweto za nivnoto<br />

otpu{tawe i sl. Vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovie i brojni drugi zada~i, koi<br />

<strong>na</strong> ova mesto ne mo`at nitu da se <strong>na</strong>brojat, tie treba da <strong>na</strong>stapuvaat<br />

~esno i nepristrasno, bez zloba i lo{a <strong>na</strong>mera, nezavisno od polo`bata,<br />

polot, rasata, <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosta, veroispovedta i politi~kite<br />

uveruvawa <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

^len 160<br />

Za vreme <strong>na</strong> rabotata i po izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotnite obvrski<br />

slu`benite lica so svojot izgled i odnesuvawe treba da im slu`at<br />

kako primer <strong>na</strong> osudenite lica, postojano imaj}i go predvid z<strong>na</strong>~eweto<br />

<strong>na</strong> funkcijata i celite {to treba da se postig<strong>na</strong>t od rabotata so<br />

osudenite lica, vo {to vidno mesto ima i nivniot li~en odnos.<br />

________________________<br />

Za uspe{no ostvaruvawe <strong>na</strong> svoite zada~i sprema osudenite od<br />

slu`beniet lica se bara da se pridr`uvaat kon osnovnite principi <strong>na</strong><br />

tretmanot, da poseduvaat posebni svojstva i da manifestira posebno<br />

povedenie. Vo taa smisla se istaknuva deka slu`benikot treba da bide<br />

visoko {kolski i stru~no podgotven, dobro da gi poz<strong>na</strong>va metodite <strong>na</strong><br />

pedago{ko-andrago{kata rabota, da poseduva op{ta kultura, da bide<br />

strpliv i razumen, da poka`uva sposobnosti za razbirawe i so`ivuvawe<br />

so tu|ite te{kotii, no ne i da se identifikuva so osudenicite,<br />

da bide zainteresiran za osudenicite i vo svojata rabota da projavuva<br />

pogolemo zalagawe, da ima vreme za osudenicite, da poka`uva razbirawe<br />

za niv<strong>na</strong>ta polo`ba i da im pristapuva prijatelski, da bide dru-<br />

{tven, no i sposoben za vladeewe so sebesi i da go sozdava i upotrebuva<br />

svojot avtoritet, so svojot <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> `iveewe i povedenie da im<br />

dava primer <strong>na</strong> osudenicite, da ne izdava besmisleni <strong>na</strong>redbi i<br />

zabrani, a sepak da insistira vrz strogoto dr`ewe pri odnesuvaweto<br />

vo ustanovata, da odr`uva pravilni kontakti so osudenite i da ja<br />

odr`uva i jakne niv<strong>na</strong>ta doverba kon sebe i kon niv samite, sekoga{ da<br />

303


ide gotov i da mu pomoga <strong>na</strong> osudenikot vo <strong>na</strong>dminuvaweto <strong>na</strong> aktuelnite<br />

`ivotni te{kotii {to se plod <strong>na</strong> brojnite problemi, intrapsihi~ki<br />

konflikti i sudiri <strong>na</strong> osudenikot so drugi osudenici, semejstvoto<br />

i po{irokata op{testve<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong>.<br />

^len 161<br />

(1) Ustanovata i slu`benite lica gi prezemaat potrebnite merki<br />

za postignuvawe i odr`uvawe <strong>na</strong> visoko nivo <strong>na</strong> stru~nost i<br />

pro{iruvawe <strong>na</strong> z<strong>na</strong>ewata i kompetentnosta <strong>na</strong> li~nosta koi<br />

neposredno izvr{uvaat raboti vo tretmanot <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(2) Za ostvaruvawe <strong>na</strong> rabotite od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len, direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata po predlog <strong>na</strong> ustanovata donesuva programa za<br />

postojano ostru~uvawe <strong>na</strong> slu`benite lica vo ustanovite.<br />

(3) Ministerot za pravda donesuva kodeks za odnesuvawe <strong>na</strong><br />

slu`benite lica vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotnite zada~i.<br />

________________________<br />

1. Prezemaweto <strong>na</strong> potrebnite merki za postignuvawe i<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> visoko nivo <strong>na</strong> stru~nost i pro{iruvawe <strong>na</strong> z<strong>na</strong>ewata i<br />

kompetentnosta <strong>na</strong> li~nosta koi neposredno gi izvr{uvaat rabotite<br />

vo tretmanot e dol`nost <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Barawata sodr`ani vo odredbata <strong>na</strong>lo`uvaat potreba od<br />

iskustvo koe zatvorskiot perso<strong>na</strong>l treba da go ima i da go priemeni vo<br />

tekot <strong>na</strong> raboteweto a koe neraskinlivo e vrzano so obukata {to ja<br />

dobiva za vreme <strong>na</strong> rabotata. Zatvorskiot perso<strong>na</strong>l treba da poseduva<br />

socijal<strong>na</strong> ve{ti<strong>na</strong> za da mo`e so samodoverba da se spravi so tenziite<br />

i situaciite {to predizvikuvaat problemi, razni stresovi i drugi<br />

nelagodni situacii vo ustanovata. Na perso<strong>na</strong>lot mu e potreb<strong>na</strong> takva<br />

ve{ti<strong>na</strong> za da mo`at da go odr`at svojot avtoritet kaj osudenite lica<br />

koj po~iva <strong>na</strong> zdravi osnovi vo pristapot za{to se karakterizira so<br />

trezvenost, pravi~nost i humanost. Vo ovaa smisla se i Pravilo 47<br />

SMP i Pravilo 55 EZP.<br />

Pravilo 47 SMP: (1) Perso<strong>na</strong>lot treba da bide <strong>na</strong> soodvetno<br />

intelektualno ramni{te.<br />

(2) Pred priemot vo slu`bata ~lenovite <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot treba da<br />

posetuvat op{t i poseben kurs i da polo`at teoretski i prakti~en<br />

ispit.<br />

(3) Po priemot vo slu`bata i vo tekot <strong>na</strong> karierata ~lenovite <strong>na</strong><br />

perso<strong>na</strong>lot treba da go odr`uvaat i <strong>na</strong>dopolnuvaat svoeto z<strong>na</strong>ewe i<br />

svoite stru~ni sposobnosti preku posetuvawe <strong>na</strong> povremeno<br />

organizirani kursevi za usovr{uvawe.<br />

304


Pravilo 55 EZP: (1) Pri vrabotuvaweto ili po opredelen<br />

periiod <strong>na</strong> steknuvawe so prakti~ni iskustva za perso<strong>na</strong>lot treba da<br />

se organizirat kursevi za izu~uvawe <strong>na</strong> nivnite op{ti i posebni<br />

dol`nosti, i teoretski i prakti~ni testovi, osven ako so ogled <strong>na</strong><br />

nivnite kvalifikacii toa ne e potrebno.<br />

(2) Vo tekot <strong>na</strong> rabotniot vek site ~lenovi <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot mora<br />

da go odr`uvaat i doka`uvaat svoeto z<strong>na</strong>ewe i profesio<strong>na</strong>lnite<br />

sposobnosti u~estvuvaj}i <strong>na</strong> interni kursevi {to upravata mora da gi<br />

organizira vo soodvetni intervali.<br />

(3) Za perso<strong>na</strong>lot mora da se organizira steknuvawe <strong>na</strong> pobogato<br />

iskustvo i treninzi <strong>na</strong> visoko nivo za da <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in se doka`at<br />

nivnite profesio<strong>na</strong>lni sposobnosti.<br />

(4) Obu~uvaweto <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot mora da go vklu~uva i<br />

objasnuvaweto vo vrska so barawata i prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> Evropskite<br />

zatvorski pravila.<br />

V. Penolo{ki kompendium, str. 321- 325.<br />

2. Za ostvaruvawe <strong>na</strong> zada~ite vo vrska so podigaweto <strong>na</strong><br />

obrazovnoto i stru~noto nivo vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> rabotite <strong>na</strong> sproveduvaweto<br />

<strong>na</strong> tretmanot zaradi resocijalizacija <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

sekoja ustanova izgotvuva poseb<strong>na</strong> programa. Taa programa treba da e<br />

vo soglasnost so vidot <strong>na</strong> ustanovata i karakterisktikite <strong>na</strong> osudeni~kata<br />

populacija. Programata za postojano ostru~uvawe <strong>na</strong> slu`benite<br />

lica vo ustanovata ja predlaga samata kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova,<br />

a ja donesuva direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

So programata treba da bidat opfateni raznovidni organizacioni<br />

formi i metodi {to treba da pridonesat za odr`uvaweto i podobruvaweto<br />

<strong>na</strong> stru~nosta zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. Nakratko, vo programata<br />

mora da se predvideni aktivnosti ispolneti so nekoi od slednive<br />

sodr`ini: postojano zapoz<strong>na</strong>vawe so pozitivnite propisi od<br />

oblasta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite; organizirawe <strong>na</strong> simpoziumi,<br />

sovetuvawa, semi<strong>na</strong>ri i kursevi vo Republikata i vo stranstvo zaradi<br />

zapoz<strong>na</strong>vawe so novite oblici, metodi i sredstva <strong>na</strong> tretman; obezbeduvawe<br />

i distribuirawe <strong>na</strong> doma{<strong>na</strong> i stranska literatura; ostvaruvawe<br />

<strong>na</strong> rabotni sredbi zaradi razme<strong>na</strong> <strong>na</strong> pozitivni iskustva me|u odelni<br />

slu`bi <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi, i sl. Perso<strong>na</strong>lot osobeno<br />

treba da go odr`uva i podobruva svoeto z<strong>na</strong>ewe i profesio<strong>na</strong>len kapacitet<br />

preku posetuvawe <strong>na</strong> kursevi za obuka ili osve`itelni<br />

kursevi. Za ostvaruvaweto <strong>na</strong> ovaa cel treba da bidat obezbedeni soodvetni<br />

uslovi i prostorni kapaciteti. A za da se obezbedi i odr`uva<br />

nivoto <strong>na</strong> profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> obuka <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot, potrebno e da se<br />

obezbedi soodveten status, adekvat<strong>na</strong> plata i beneficii, vo soglasnost<br />

305


so prirodata <strong>na</strong> rabotata kako i mo`nosti za profesio<strong>na</strong>len razvoj i<br />

<strong>na</strong>preduvawe vo karierata.<br />

Celta <strong>na</strong> obukata treba da bide perso<strong>na</strong>lot da dobie jas<strong>na</strong> pretstava<br />

za svoite dol`nosti i odgovornost vo pogled <strong>na</strong> resocijalizacijata<br />

i socijal<strong>na</strong>ta adaptacija <strong>na</strong> osudenite lica, obezbeduvaweto <strong>na</strong><br />

nivnite prava i za{titata <strong>na</strong> op{testvoto. Obukata treba, isto taka,<br />

da obezbeduva razbirawe <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong> potrebata za sorabotka i<br />

koordi<strong>na</strong>cija so soodvetnite organi, organizavii i drugi tela koi se<br />

zanimavaat so penitencijar<strong>na</strong>ta problematika i pomo{ta i prifa-<br />

}aweto <strong>na</strong> osudenite lica po nivnoto izleguvawe <strong>na</strong> sloboda.<br />

Pritoa, u{te pred da zapo~ne so izvr{uvaweto <strong>na</strong> svoite zada~i,<br />

treba da se ima predvid deka perso<strong>na</strong>lot treba da dobie obuka koja vo<br />

sebe vklu~uva instrukcii za prirodata <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, celite <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto i razli~nite modaliteti za primenuvawe <strong>na</strong> vospitnite<br />

i prevospitnite programi. Licata koi se opredeleni da gi izvr{uvaat<br />

kaznite treba da bidat so soodvetno obrazovanie, li~no sposobni, i,<br />

sekoga{ koga toa e mo`no, u{te vo startot, da imaat opredele<strong>na</strong><br />

stru~nost, soodveten profesio<strong>na</strong>len interes i prakti~no iskustvo.<br />

Pri nivnoto vrabotuvawe sekoga{ treba jasno da bide <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~eno i<br />

kakvi kvalifikacii se potrebni.<br />

V. ~l. 18-21 OP USOO, Rezlolucija (66) 26 i Rezolucija 68 (24) -<br />

Penolo{ki kompendium, str. 385-388 i 199-200.<br />

3. Vo penolo{kata literatura kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda se<br />

smeta kako ed<strong>na</strong> od pote{kite kazni. Nejzinoto izdr`uvawe stanuva<br />

u{te pote{ko ako licata {to rabotat vo kazneno-popravnite ustanovi,<br />

kon osudenite lica ne se odnesuvaat <strong>na</strong> soodvetno humano i profesio<strong>na</strong>lno<br />

nivo. Ottamu se z<strong>na</strong>~ajni <strong>na</strong>stojuvawata <strong>na</strong> sovreme<strong>na</strong>ta<br />

penitencijar<strong>na</strong> praktika za sozdavawe pravila <strong>na</strong> odnesuvawe vo odnos<br />

<strong>na</strong> dol`nostite <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l kon zatvorenicite. Stanuva,<br />

vsu{nost, zbor za sozdavawe moralen kodeks <strong>na</strong> odnesuvawe <strong>na</strong> ovie<br />

lica kon zatvorenicite, ili poto~no za sozdavawe <strong>na</strong> niv<strong>na</strong> penitencijar<strong>na</strong><br />

dontologija. Vo tie <strong>na</strong>stojuvawa zatvorskata slu`ba <strong>na</strong><br />

Sever<strong>na</strong> Irska ima doneseno mo{ne impresivni principi <strong>na</strong> odnesuvawe.<br />

So ogled <strong>na</strong> nivnoto z<strong>na</strong>~ewe ovie principi mo`at da poslu`at<br />

kako dobar primer {to treba da se kopira i sledi i vo <strong>na</strong>{ata penitencijar<strong>na</strong><br />

praktika. Otamu <strong>na</strong> ova mesto gi prenesuvame vo celost:<br />

I. DOL@NOSTI KON SLU@BATA<br />

1. Celosno }e se posvetam <strong>na</strong> svojata profesija, celite i zada~ite <strong>na</strong><br />

zatvorskata slu`ba<br />

306


Pripadnicite <strong>na</strong> zatvorskata slu`ba treba postojano da go odr`uvaat<br />

ugledot i ~esta <strong>na</strong> svojata profesija imaj}i vo vid deka <strong>na</strong> toj<br />

<strong>na</strong>~in se dava mo`nost za vr{ewe <strong>na</strong> z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> slu`ba za op{testvoto -<br />

u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> politikata od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vladata i deklariranite<br />

celi i zada~i <strong>na</strong> zatvorskata slu`ba. Vr{ej}i ja dol`nosta sekoga{<br />

profesio<strong>na</strong>lno, korektno i nepristrasno, sekoj poedinec }e se zdobie<br />

so samopo~ituvawe, a toa }e pridonese da se zgolemi ugledot <strong>na</strong> slu`bata.<br />

Slu`benicite treba da go dadat svojot pridones za uspe{no vodewe<br />

<strong>na</strong> slu`bata so predlozi, a so toa da gi otstra<strong>na</strong>t onie nedostatoci<br />

{to vodat kon zaguba <strong>na</strong> skromnite izvori so o{tetuvawe <strong>na</strong><br />

sopstvenosta <strong>na</strong> slu`bata.<br />

2. Ne smeeam da otkrijam nikakva informacija {to sum ja soz<strong>na</strong>l vo<br />

tekot <strong>na</strong> rabotata, osven vo slu~aj ako vr{eweto <strong>na</strong> dol`nosta ili<br />

zakonot toa go bara<br />

Slu`benicite se dol`ni da dadat precizni informacii<br />

dobieni za vreme ili <strong>na</strong>dvor od rabotata {to mo`at da gi poovredat<br />

interesite <strong>na</strong> slu`bata. Isto taka, slu`benicite se dol`ni da ja<br />

~uvaat sekoja informacija, koja bi mo`ela da í <strong>na</strong>{teti <strong>na</strong> slu`bata<br />

ili ugledot <strong>na</strong> sorabotnicite od javnosta i od zatvorenicite. Informaciite<br />

za zatvorenicite se doverlivi i ne smeat da se davaat <strong>na</strong><br />

neovlasteni lica.<br />

Informaciite {to vo soglasnost so zakonskite barawa se dobieni<br />

vo tekot <strong>na</strong> rabotata, mora da bidat celosni i vistiniti.<br />

II DOL@NOSTI KON ZATVORENICITE<br />

1. Kon zatvorenicite }e se odnesuvam kako kon li~nosti taka {to }e<br />

go pottiknuvam nivnoto samopo~ituvawe i ~uvstvo <strong>na</strong> li~<strong>na</strong><br />

odgovornost<br />

Slu`benicite mora da prifatat deka zatvorenicite se li~nosti<br />

za sebe, sekoj so sopstveno mi<strong>na</strong>to, karakter i mislewe i spored toa<br />

kon niv treba da se odnesuvaat so uva`uvawe <strong>na</strong> nivnoata samopo~it i<br />

dostoinstvo.<br />

2. Na site zatvorenici {to se pod moj <strong>na</strong>dzor }e im obezbedam dobri<br />

uslovi i site prava {to im pripa|aat<br />

Slu`benicite imaat dol`nost da se gri`at za site zatvorenici<br />

{to se pod nivni <strong>na</strong>dzor bez ogled <strong>na</strong> nivnoto odnesuvawe vo ustanov-<br />

307


ata. Ova dol`nost za gri`a ne vklu~uva samo zdrava, bezbed<strong>na</strong> i huma<strong>na</strong><br />

sredi<strong>na</strong>, tuku i za{tita <strong>na</strong> pravata i obvrskite <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

utvrdeni vo soglasnost so zakonot. Kon zatvorenicite sekoga{ treba<br />

da se pristapuva so razbirawe i postojano da im se uka`uva <strong>na</strong> nivnite<br />

prava.<br />

3. ]e gi izvr{uvam site moi obvrski nepristrasno, bez zloba ili lo{a<br />

<strong>na</strong>mera i bez ogled <strong>na</strong> statusot, polot, rasata, <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnosta, verata,<br />

politi~kite uveruvawa ili <strong>na</strong>stojuvawa<br />

Vr{ej}i gi savoite dol`nosti, slu`benicite mora postojano da<br />

bidat svesni za potrebata od nepristrasnost. Osobeno treba da gi<br />

izbegnuvaat sudirite me|u svoite sopstveni religiozni ili politi~}i<br />

uveruvawa i svojata dol`nost za nepristrasnost kako ~lenovi <strong>na</strong><br />

slu`bata.<br />

4. Spored zakonot smeam da upotrebam samo tolkava sila vo vr{eweto<br />

<strong>na</strong> obvrskite kolku {to e potrebno vo opredeleni okolnosti<br />

Nevozmo`no e da se opredeli kolkav stepen <strong>na</strong> sila e potreben za<br />

sekoja situacija. Toa neizbe`no bara opredele<strong>na</strong> odgovornost za sekoj<br />

poedinec da doka`e deka silata ne e upotrebe<strong>na</strong> bez potreba. Treba da<br />

se zapomne deka kako poedinci nie sme odgovorni za <strong>na</strong>{ite postapki<br />

i sekakva upotreba <strong>na</strong> sila vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> dol`nostite mora da<br />

bide soodvetno objasneta i opravda<strong>na</strong>, dokolku e toa potrebno i pred<br />

sudot.<br />

5. ]e <strong>na</strong>stojuvam da bidam diskreten, vozdr`an, toleranten, takti~en,<br />

cvrst i pravi~en<br />

Postojat slu~ai koga slu`benicite se povikani da u~estvuvaat<br />

vo te{ki situacii so te{ki zatvorenici. Toga{ e bitno razumno da se<br />

upotrebat silite koi ni stojat <strong>na</strong> raspolagawe i da se postapuva<br />

odgovorno vo site situacii. Slu`benicite ne smeat nikoga{ svesno da<br />

go provociraat zatvorenikot bilo so zborovi ili so gestovi.<br />

6. Na zatvorenicite treba da im slu`am kako primer so svojot izgled i<br />

odnesuvawe<br />

Vo sredi<strong>na</strong> kade postoi discipli<strong>na</strong> slu`benicite treba da bidat<br />

profesio<strong>na</strong>lni vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> svoite dol`nosti. Tie treba da<br />

bidat pristojno oble~eni, dobro fizi~}i podgotveni i voop{to<br />

308


odgovorni vo odnesuvaweto. Konsumiraweto <strong>na</strong> alkohol pri izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> dol`nosta ne e vo soglasnost so profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta pretstava<br />

<strong>na</strong> slu`bata. Slu`benicite treba, koga e mo`no da bidat primer {to<br />

}e vliae vrz zatvorenicite i da ja koristat sekoja mo`nost da gi<br />

podgotvuvaat za `ivot <strong>na</strong> sloboda.<br />

III DOL@NOSTI KON OP[TESTVOTO<br />

1. Za vreme i po rabotata treba da se odnesuvam <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in vo soglasnost<br />

so mojata uloga kako javen slu`benik<br />

Pripadnicite <strong>na</strong> zatvorskata slu`ba se javni slu`benici od koi<br />

sekoga{ se bara vo soglasnost so zakonot da vodat ~esen `ivot vo<br />

ramkite <strong>na</strong> op{testvoto, izbeguvaj}i gi duri i <strong>na</strong>jmalite prekr{uvawa<br />

<strong>na</strong> zakonot. Osobeno e bitno site site li~ni i fi<strong>na</strong>nsiski raboti da<br />

se izvr{uvaat propisno.<br />

2. ]e poka`am visok stepen <strong>na</strong> samostojnost vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> moite<br />

dol`nosti<br />

Javnosta ima pravo da o~ekuva samostojnosta <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong><br />

slu`bata za obezbeduvawe da bide besprekor<strong>na</strong>. Naj~esto i nemoralnoto<br />

odnesuvawe doveduva do gubewe <strong>na</strong> nivniot ugled i doverbata kaj<br />

javnosta, a sekoe <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> standardite negativno se odrazuva vrz<br />

poedincite i slu`bata. Slu`benicite sekoga{ mora da gi izvr{uvaat<br />

svoite dol`nosti sovesno, qubezno i ~esno vo kontaktite so javnosta<br />

pri poseti, vo sudot ili vo drugi situacii. Kako javni slu`benici tie<br />

se odgovorni za sproveduvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot i bi tebalo da odgovaraat <strong>na</strong><br />

upate<strong>na</strong> konstruktiv<strong>na</strong> kritika. Spom<strong>na</strong>tata obvrska: dol`nosti kon<br />

slu`bata da ne se otkriva informacija dobie<strong>na</strong> za vreme <strong>na</strong> dolnosta<br />

ima prime<strong>na</strong> i vo obvrskite kon op{testvoto.<br />

III DOL@NOSTI KON SEBE I KON SORABOTNICITE<br />

1. Sekoga{ }e se trudam da odr`am visoko nivo <strong>na</strong> stru~nost i }e ja<br />

iskoristam sekoja mo`nost da go pro{iram i podobram svoeto za<strong>na</strong>ewe<br />

i kompetentnost<br />

Steknuvaweto <strong>na</strong> z<strong>na</strong>ewa, osobeno za ~ovekovoto odnesuvawe, e<br />

nepreki<strong>na</strong>t proces <strong>na</strong> ravoj <strong>na</strong> li~nosta i <strong>na</strong> profesijata. Slu`benicite<br />

treba da gi usovr{uvaat svoite profesio<strong>na</strong>lni sposobnosti i da<br />

se zdobivaat so stru~ni z<strong>na</strong>ewa i iskustva taka {to mo`at podobro da<br />

309


gi sovetuvaat i pottiknuvaat svoite kolegi i da odgovorat <strong>na</strong> profesio<strong>na</strong>lnite<br />

barawa.<br />

2. Nema da u~estvuvam nitu da toleriram drugi aktivnosti <strong>na</strong> potkup i<br />

korupcija<br />

Slu`benicite ne smeeat, nitu za sebe nitu za drug, da prifatat<br />

li~en ili poseben <strong>na</strong>domestok so ogled <strong>na</strong> svojata profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

polo`ba. Ova mo`e da se javi kako rezultat <strong>na</strong> sves<strong>na</strong> korupcija ili,<br />

vo golem stepen kako zapostavuvawe <strong>na</strong> li~nite standardi.<br />

3. Sekoga{ }e bidam lojalen i vnimatelen kon kolegite<br />

Kon kolegite vo <strong>na</strong> zatvorsdkata slu`ba kako i kon onie koi<br />

vr{at sli~ni dejnosti treba sekoga{ da se odnesuvame so po~it i<br />

razbirawe i takvata lojalnot nikoga{ ne treba da z<strong>na</strong>~i pro{tevawe<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>vredlivo odnesuvawe <strong>na</strong> drugi.<br />

V. KOLOPZ i UEI - Penolo{ki kompendium, str. 36, 51 i 181-<br />

201.<br />

4. Kon seto ova, iako toa ne e predmet <strong>na</strong> regulirawe <strong>na</strong><br />

odredbata, treba da se dodade edno izvonredno pra{awe {to e vo<br />

neposred<strong>na</strong> vrska so prethodno izlo`enoto, a toa e platata <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l. Dobrata plata e va`<strong>na</strong> od pove}e pri~ini. Dobro<br />

plateniot perso<strong>na</strong>l podobro }e gi ostvaruva obvrskite i barawata<br />

{to pred nego se postavuvaat, }e se <strong>na</strong>malat begstvata, tenziite i<br />

otporite, i vo kraj<strong>na</strong> linija zatvorenicite }e bidat disciplinirani.<br />

Perso<strong>na</strong>lot treba da ima takvi primawa {to }e im ovozmo`at da<br />

imaat pristoen `ivoten standard. Tie treba da zarabotuvaat dovolno<br />

za da ne mora da prifatat druga dopolnitel<strong>na</strong> rabota. Sledniot aspekt<br />

<strong>na</strong> dobrata plata e {to taa go spre~uva perso<strong>na</strong>lot da podlegne <strong>na</strong><br />

potkup. Nakratko, korupcijata doveduva do bezzakonie, nepravda,<br />

strav, nesigurnost, otsastvo <strong>na</strong> bezbednost, revolt i zagrozuvawe <strong>na</strong><br />

`ivotot. (v. MSV, str. 228)<br />

310


19. Za{tita <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite lica so upotreba <strong>na</strong> pravni<br />

sredstva<br />

a) Pravni soveti i pravni sredstva <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 162<br />

(1) Ustanovata e dol`<strong>na</strong> da im dava informacii i da im dava<br />

prav<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> osudenite lica vo odnos <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong><br />

pravnite sredstva i prezemaweto <strong>na</strong> dejstvijata zaradi za{tita <strong>na</strong><br />

nivnite prava.<br />

(2) Osudenoto lice koe e nepismeno pravnoto sredstvo ili drug<br />

podnesok mo`e da go dade i <strong>na</strong> zapisnik vo ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so ~l. 15 od Ustavot, kade se veli:<br />

Se garantira pravoto <strong>na</strong> `alba protiv poedine~nite pravni akti<br />

doneseni vo postapka vo prv stepen pred sud, upraven organ ili<br />

organizacija ili drugi institucii {to vr{at javni ovlastuvawa.<br />

2. Odredbata e vo soglasnost i so Pravilo 35 SMP i Pravilo<br />

41(1) EZP i ednovremeno pretstavuva <strong>na</strong>dopolnuvawe <strong>na</strong> ~l. 96 <strong>ZIS</strong> so<br />

koj zatvorskiot perso<strong>na</strong>l se obvrzuva da gi informira osudenite lica<br />

za nivnite prava i obvrski za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i<br />

<strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto ostvaruvawe, kako i so propisite i pravilata<br />

(ku}niot red) koi se primenuvaat vo ustanovata.<br />

Pravilo 36 SMP: (1) Sekoj zatvorenik mora da ima mo`nost<br />

sekoj raboten den da podnesuva molbi i `albi do direktorot <strong>na</strong><br />

zavodot ili do slu`benikot koj e ovlasten da go zastapuva.<br />

(2) Molbite ili `albite mo`at da se predavaat <strong>na</strong> inspektorot<br />

<strong>na</strong> zavodot za vreme <strong>na</strong> vr{eweto <strong>na</strong> inspekciskiot <strong>na</strong>dzor.<br />

Zatvorenikot mo`e bez prisustvo <strong>na</strong> direktorot ili drugi ~lenovi <strong>na</strong><br />

zatvorskiot perso<strong>na</strong>l da razgovara so inspektorot ili so drug<br />

slu`benik <strong>na</strong>dle`en za vr{ewe <strong>na</strong> inspekcijata.<br />

(3) Sekoj zatvorenik ima pravo bez cenzura vo pogled <strong>na</strong><br />

sodr`i<strong>na</strong>ta da podnese molba ili `alba do central<strong>na</strong>ta administracija<br />

<strong>na</strong> kaznenite zavodi, do sud ili do druga <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong> vlast.<br />

(4) Dokolku molbata ili `albata ne e o~igledno drska ili bez<br />

sekakva osnova, treba bez odlagawe da se ispita i <strong>na</strong> zatvorenikot<br />

blagovremeno da mu se odgovori.<br />

Pravilo 41 EZP: (1) Na sekoj zatvorenik pri vleguvawe vo<br />

ustanovata treba da mu se dade pisme<strong>na</strong> informacija vo vrska so<br />

propisite koi va`at za tretmanot <strong>na</strong> opredele<strong>na</strong> kategorija <strong>na</strong> zatvorenici,<br />

za disciplinskite barawa <strong>na</strong> ustanovata, za propi{aniot<br />

311


<strong>na</strong>~in <strong>na</strong> barawe <strong>na</strong> informacii i podnesuvawe <strong>na</strong> `albi, kako i za<br />

site osta<strong>na</strong>ti elementi nu`ni za odr`uvawe <strong>na</strong> pravata i dol`nostite<br />

<strong>na</strong> zatvorenicite i prilagoduvawe <strong>na</strong> `ivotot vo ustanovata.<br />

(2) Na zatvorenikot mora da mu se dade mo`nost za razgovor ili<br />

za upatuvawe <strong>na</strong> molbata ili poplakata <strong>na</strong> inspektorot ili <strong>na</strong> drug<br />

organ <strong>na</strong>dle`en za <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> zatvorot bez prisustvo <strong>na</strong> direktorot ili<br />

<strong>na</strong> drugite ~lenovi od zatvorskiot perso<strong>na</strong>l. Me|utoa `albite protiv<br />

propi{aniet odluki mo`at da se ograni~at <strong>na</strong> voobi~ae<strong>na</strong>ta postapka<br />

(3) Na sekoj zatvorenik mora da mu se dopu{ti podnesuvawe <strong>na</strong><br />

molba ili `alba vo tajnost do central<strong>na</strong>ta zatvorska uprava, do<br />

sudskite vlasti ili do drugo soodvetno telo.<br />

(4) Sekoja molba ili poplaka upate<strong>na</strong> do zatvorskite vlasti mora<br />

da se razgleda i re{i bez odlagawe.<br />

V.Penolo{ki kompendium, str. 318.<br />

3. Od golema va`nost e {to seto ova se bara da se <strong>na</strong>pravi pri<br />

samiot priem <strong>na</strong> osudenikot vo ustanovata, {to z<strong>na</strong>~i u{te vo<br />

priemnoto oddelenie. So odredbata od ~l. 162 <strong>ZIS</strong> ova barawe se<br />

potvrduva, no istovremeno se istaknuva deka negovoto ostvaruvawe<br />

treba kontinuirano da prodol`i za vreme <strong>na</strong> celiot tek <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. So ovaa odredba isto taka se vostanovuva dol`nosta<br />

<strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l da im dava pou}i i prav<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong><br />

osudenite lica vo odnos <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong> pravnite sredstva i prezemaweto<br />

<strong>na</strong> dejstvija za za{tita <strong>na</strong> nivnite prava. Bitno e i toa {to<br />

<strong>na</strong> nepismenite osudeni lica im se ovozmo`uva pravnoto sredstvo ili<br />

drug podnesok da mo`at da go dadat usmeno <strong>na</strong> zapisnik vo ustanovata.<br />

Nakratko dobroto funkcionirawe <strong>na</strong> ustanovata mo`e da stane u{te<br />

podobro ako postoi soodveten sistem <strong>na</strong> informirawe i efikasni<br />

merki za brzo i adekvatno zadovoluvawe <strong>na</strong> molbite ili re{avaweto<br />

<strong>na</strong> poplakite i `albite <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

^len 163<br />

(1) Osudenite lica za za{tita <strong>na</strong> svoite prava vo vrska so polo-<br />

`bata i tretmanot vo ustanovata, po pra{awa vo vrska so osudata,<br />

kako i za za{tita <strong>na</strong> semejstvoto i negovite interesi, imaat pravo da<br />

podnesuvaat pravni sredstva, pretstavki i drugi podnesoci do <strong>na</strong>dle-<br />

`nite organi i drugi institucii i od niv da dobivaat odgovor.<br />

(2) Pravnite sredstva, pretstavkite, drugite podnesoci od stav<br />

1 <strong>na</strong> ovoj ~len i dobienite odgovori se upatuvaat i dobivaat preku<br />

ustanovata.<br />

312


(3) Na pravnoto sredstvo, pretstavkata i drugite podnesoci i<br />

<strong>na</strong> obvivkata <strong>na</strong> dobienite odgovori vo ustanovata }e se konstatira<br />

vremeto i datumot <strong>na</strong> priemot i ved<strong>na</strong>{ }e se upatat do adresantot<br />

odnosno odgovorot }e mu se predade <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

(4) Osudenite lica imaat pravo <strong>na</strong> diskrecija vo podnesuvaweto<br />

<strong>na</strong> pravnite sredstva.<br />

________________________<br />

1. Osudenite lica imat pravo da podnesuvaat pravni sredstva,<br />

pretstavki i drugi podnesoci do <strong>na</strong>dle`nite organi i drugi institucii<br />

i od niv da dobivaat odgovor zaradi: 1. za{tita <strong>na</strong> svoite prava<br />

vo vrska so polo`bata i tretmanot vo ustanovata po pra{awa so<br />

osudata i, 2. za za{tita <strong>na</strong> semejstvoto i negovite interesi. Vo prviot<br />

slu~aj celta <strong>na</strong> mehanizmite za za{tita e da se odr`i ili povrati<br />

redot i bezbednosta vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova. Penitencijarniot<br />

sistem ne mo`e da go postigne toa ako celosno se potpira <strong>na</strong><br />

prisilba, odnosno ako ne se zasniva <strong>na</strong> zakonskite odredbi koi gi<br />

priz<strong>na</strong>vaat i za{tituvaat pravata <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Zatvorskite neredi kako {to se {trajk so gladuvawe, begstvo od<br />

zatvorot, bunt, pa duri i samoubistvo, ~esto se dokaz deka osudenite<br />

lica ne se zadovolni od <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> koj se primenuvaat disciplinskite<br />

pravila ili deka tie nemaat doverba vo `albenite mehanizmi koi im<br />

se <strong>na</strong> raspolagawe. Od druga stra<strong>na</strong> ako zatvorskiot perso<strong>na</strong>l smeta<br />

deka disciplinskite mehanizmi ne se efikasni, svoite frustracii<br />

mo`e da gi prenesuva vrz osudenite lica so toa {to }e primeni brzi i<br />

nezakonski disciplinski kazni so {to <strong>na</strong>tamu }e ja <strong>na</strong>ru{i<br />

ramnote`ata <strong>na</strong> zatvoskiot sistem. Toa e dovolen dokaz deka disciplinskite<br />

pravila, vklu~uvajki |i i `alnite i postapkata za revizija<br />

koi go reguliraat zatvorskiot `ivot, dokolku se nesoodvetni mo`at<br />

da vlijaat <strong>na</strong> postapkite <strong>na</strong> zatvorenicite i zatvorskiot perso<strong>na</strong>l vo<br />

nivnite zaemni odnosi. Ottamu e neophodno da se vlo`at usilbi<br />

<strong>na</strong>vedenite mehanizmi da se vo funkcija <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, da<br />

vlevaat doverba me|u zatvorskiot perso<strong>na</strong>l i osudenite lica koi }e |i<br />

smetatat za pravedni i efektivni.<br />

Celta <strong>na</strong> vtorite mehanizmi e <strong>na</strong> osudenoto lice da gi koristi<br />

site pravni sredstva so koi ke gi ostvari svoite prava {to <strong>na</strong>dvor od<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova se povrzani so zakonskite interesi <strong>na</strong><br />

negovoto semejstvo.<br />

Pokraj gore<strong>na</strong>vedenoto, semejstvata <strong>na</strong> osudenite lica, nivnite<br />

braniteli kako i posetitelite <strong>na</strong> ustanovata od dobrovolni ili<br />

nevladini organizacii, po izvr{en razgovor so niv, mo`at isto taka<br />

da podnesat `albi vo ime <strong>na</strong> osudenikot. Ova nivno pravo proizleguva<br />

313


od Praviloto 36 SMP i poded<strong>na</strong>kvo se odnesuva kako <strong>na</strong> pritvoreni<br />

taka i <strong>na</strong> zatvoreni lica.<br />

2. Na sekoe osudeno lice mu e ovozmo`eno da podnese pravno<br />

sredstvo, pretstavka i drugi podnesoci bez cenzura <strong>na</strong> vistinskata sodr`i<strong>na</strong>,<br />

no vo soodvet<strong>na</strong> forma do Direkcijata, sudot ili do drugi soodvetni<br />

organi. Pravnite sredstva, pretstavkite i drugite podnesoci i<br />

dobienite odgovori sekoga{ se upatuvat i dobivaat preku ustanovata.<br />

Dokolku o~igledno ne se frivolni (lekomisleni i nepristojni) ili<br />

bez osnova, <strong>na</strong> site pravni sredstva, pretstavki i podnesoci im se<br />

pristapuva ved<strong>na</strong>{ i bez odlagawe im se odgovara. Ottamu zatvorskata<br />

uprava treba so osobeno vnimanie da gi pregleda site podnesoci od<br />

osudenite lica, a zatvorskite slu`benici treba da go razberat toa<br />

kako del od niv<strong>na</strong>ta primar<strong>na</strong> odgovornost.<br />

3. Zradi pogolema sigurnost vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong><br />

osudenite lica, <strong>na</strong> pravnoto sredstvo, pretstavkata ili drugite<br />

podnesoci i <strong>na</strong> obvivkite <strong>na</strong> dobienite odgovori vo ustanovata, }e se<br />

konstatira vremeto i datumot <strong>na</strong> priemot i ved<strong>na</strong>{ }e se upatat do<br />

adresantot, odnosno odgovorot }e mu se predade <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

4. Mnogu ~esto osudenite lica od podnesuvawe pravni sredstva,<br />

pretstavki, `albi i drugi podnesoci protiv zatvorskiot perso<strong>na</strong>l gi<br />

odvra}a stravot od prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> kazneni merki. Za da se obezbedi<br />

pogolema doverba <strong>na</strong> osudenicite kon penitencijar<strong>na</strong>ta vlast i<br />

pogolema sigurnost deka sepak }e ja ostvarat za{titata <strong>na</strong> svoite<br />

prava, niv im e obezbede<strong>na</strong> diskrecija vo nivnoto podnesuvawe<br />

^len 164<br />

Osudenite lica imaat pravo <strong>na</strong> usme<strong>na</strong> poplaka do direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata ili lice ovlasteno od nego za povredeno pravo ili<br />

store<strong>na</strong> druga nepravilnost.<br />

________________________<br />

Sekoe osudeno lice ima pravo da bara priem i da se `ali kaj<br />

direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ili kaj, od nego<br />

ovlasteniot slu`benik, za povredeno pravo ili za bilo kakva druga<br />

store<strong>na</strong> nepravda vo vrska so izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od<br />

sloboda. Stanuva zbor za pravo <strong>na</strong> usme<strong>na</strong> poplaka koja osudenoto lice<br />

mo`e da ja koristi vo rabotnite denovi.<br />

So odredbata osudenite lica se pottiknuvaat da podnesuvaat<br />

usmeni poplaki i da komuniciraat so zatvorskata uprava za nivnite<br />

problemi vo ustanovata. Ottamu direktorot <strong>na</strong> ustanovata, <strong>na</strong>jmalku<br />

ed<strong>na</strong>{ nedelno, a liceto ili licata {to toj }e gi opredeli, vo sekoj<br />

314


aboten den treba da se slobodni ili, poblago re~eno, da <strong>na</strong>jdat vreme<br />

za taa cel. Osudenite lica me|utoa ne samo {to treba da se ohrabrat<br />

da komunicirat so zatvorskata uprava za pote{kotiite {to gi imat,<br />

tuku kaj niv mora da se vlee i sigurnost deka kon nivnite poplaki i<br />

pretstavki od bilo koj vid }e se pristapi so seta serioznost. Za{to<br />

ako od bilo koi pri~ini zatvorenicite nemaat, ili od bilo koi<br />

pri~ini ja izgubat ve}e stek<strong>na</strong>tata doverba vo takvata komunikacija,<br />

toa mo`e da rezultira so frustracii i bespomo{nost koi od svoja<br />

stra<strong>na</strong> vodat kon brojni zatvorski neredi od sekakov vid. Osudenite<br />

lica ne smeeat da se ~uvstvuvaat zapla{eni pri podnesuvaweto <strong>na</strong><br />

poplaki {to gi imat vo odnos <strong>na</strong> funkcioniraweto <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

sistem, a zatvorskiot perso<strong>na</strong>l ima dol`nost da sozdade {to e mo`no<br />

poprijatelska i poopu{te<strong>na</strong> atmosfera za nivno podnesuvawe.<br />

^len 165<br />

(1) Osudenite lica imaat pravo i <strong>na</strong> pisme<strong>na</strong> poplaka do<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata, vo rok od 8 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> povredata <strong>na</strong><br />

pravoto ili od soz<strong>na</strong>vaweto za povredata <strong>na</strong> pravoto.<br />

(2) Nepismenite lica imaat pravo pisme<strong>na</strong>ta poplaka od stav 1<br />

<strong>na</strong> ovoj ~len da ja podnesat <strong>na</strong> zapisnik pred slu`beno lice <strong>na</strong><br />

ustanovata ovlasteno od direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

1. Odredbata jasno uka`uva deka sekoga{ koga li~no smeta deka<br />

mu e povredeno bilo koe pravo zagarantirano so <strong>ZIS</strong>, osudenoto lice<br />

ima pravo da podnese pisme<strong>na</strong> poplaka do direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Ako liceto, koe smeta deka mu e povredeno nekoe pravo, e nepismeno,<br />

poplakata ja podnesuva <strong>na</strong> zapisnik pred slu`beno lice koe od stra<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata e ovlasteno za toa. Pritoa treba da se<br />

vnimava deka slu`benoto lice smee da bide ovlasteno samo da go<br />

primi osudenoto lice i negovata poplaka da ja sostavi vo pisme<strong>na</strong><br />

forma, a ne i za toa da odlu~uva dali }e ja dostavi do direktorot, ili<br />

pak da re{ava po <strong>na</strong>vodite vo istata. Identitetot i dol`nostite <strong>na</strong><br />

slu`benoto lice mora da im se poz<strong>na</strong>ti <strong>na</strong> site osudenici i do nego da<br />

se ima nepre~en pristap sekoj raboten den. Toa e od osobeno z<strong>na</strong>~ewe<br />

za sozdavaweto doverba vo institutot so koi im se ovozmo`uva za{titata<br />

<strong>na</strong> nivnite prava, no i zatoa da ne ja propu{tat mo`nosta za<br />

blagovremeno reagiraawe <strong>na</strong> sekoja store<strong>na</strong> li~<strong>na</strong> ili kolektiv<strong>na</strong><br />

nepravda. Toa osobeno ottamu {to zakonodavecot vo ime <strong>na</strong> doka`uvawe<br />

<strong>na</strong> visti<strong>na</strong>ta i brzi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> postapkata, predvidel deka pisme<strong>na</strong><br />

315


poplaka mo`e da se podnese vo rok od osum de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> povredata,<br />

ili soz<strong>na</strong>nieto za povredata <strong>na</strong> pravoto.<br />

2. Odredbite od ovoj ~len i ~l. 164 treba da se tolkuvaat i <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>~in deka osudenite lica imaat ed<strong>na</strong>kvo pravo usmeno da se po`alat<br />

ili da podnesuvaat pretstavki i `albi do inspektorot <strong>na</strong> Direkcijata<br />

i vo tekot <strong>na</strong> inspekciskiot <strong>na</strong>dzor. Pritoa <strong>na</strong> osudenoto lice treba<br />

da mu se dade mo`nost da zboruva so inspektorot ili so drug inspekciski<br />

slu`benik bez prisustvo <strong>na</strong> direktorot ili drugi ~lenovi <strong>na</strong><br />

perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

^len 166<br />

(1) Direktorot <strong>na</strong> ustanovata e dol`en da gi ispita <strong>na</strong>vodite vo<br />

poplakata i da donese re{enie vo rok od 15 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> priemot<br />

<strong>na</strong> poplakata.<br />

(2) Protiv re{enieto <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili dokolku<br />

direktorot ne se proiznese po podnese<strong>na</strong>ta poplaka vo rokot predviden<br />

vo stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len, osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> `alba do<br />

Direkcijata vo rok od 8 de<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

1. Toga{ koga }e dobie usme<strong>na</strong> ili pisme<strong>na</strong> poplaka od osudeno<br />

lice, direktorot <strong>na</strong> ustanovata e dol`en da ja razgleda so nu`no<br />

vnimanie i da gi ispita site okolnosti od z<strong>na</strong>~ewe za utvrduvawe <strong>na</strong><br />

store<strong>na</strong>ta povreda. Ako <strong>na</strong>jde deka <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> stojat <strong>na</strong>vodite bilo od<br />

usme<strong>na</strong>ta ili od pisme<strong>na</strong>ta poplaka, negovata <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong> obvrska e da<br />

se prezemat ~ekori so koi povtorno }a se vospostavi pravoto <strong>na</strong><br />

osudenikot i, dokolku e mo`no, }e se popravat posledicite od store<strong>na</strong>at<br />

povreda. Negova zada~a e isto taka da se ispitaat pri~inite <strong>na</strong><br />

store<strong>na</strong>ta povreda i, ako postojat osnovani somnenija deka povredata e<br />

store<strong>na</strong> so zloupotreba <strong>na</strong> slu`be<strong>na</strong>ta polo`ba, da se povede<br />

disciplinska postapka protiv storitelot.<br />

Bitno e da se <strong>na</strong>glasi i toa deka, samo vo slu~aite koga poplakata<br />

e podnese<strong>na</strong> vo pisme<strong>na</strong> forma, stoi i obvrskata <strong>na</strong> direktorot i<br />

negoviot odgovor da bide vo pisme<strong>na</strong> forma, odnosno da donese re{enie<br />

koe mora da go izgotvi i da mu go dostavi <strong>na</strong> osudenikot vo rok od<br />

15 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> poplakata.<br />

2. Vo st. 2 e opredelen rokot <strong>na</strong> podnesuvawe <strong>na</strong> `alba <strong>na</strong><br />

osudenoto lice do Direkcijata protiv re{enieto <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata ili negovoto ne proiznesuvawe po podnese<strong>na</strong>ta poplaka od<br />

negova stra<strong>na</strong> vo rokot od 15 de<strong>na</strong>. Ovoj rok iznesuva 8 de<strong>na</strong>.<br />

316


^len 167<br />

(1) Direkcijata e dol`<strong>na</strong> da gi ispita <strong>na</strong>vodite vo `albata i da<br />

donese re{enie vo rok od 30 de<strong>na</strong> od priemot <strong>na</strong> `albata.<br />

(2) Re{enieto <strong>na</strong> Direkcijata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len e kone~no i<br />

osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> sudska za{tita.<br />

(3) Osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> sudska za{tita i vo slu~aj ako<br />

ne dobie odgovor od Direkcijata vo rokot opredelen vo stav 1 <strong>na</strong> ovoj<br />

~len.<br />

________________________<br />

1. Obvrska <strong>na</strong> slu`benoto lice vo Direkcijata e vo rok od 30<br />

de<strong>na</strong> da |i ispita <strong>na</strong>vodite vo `albata i za utvrde<strong>na</strong>ta sostojba da<br />

donese soodvetno re{enie. So toa re{enie se vostanovuvaat<br />

povrednite prava i se otstranuvaat nepravilnostite.<br />

2. Samo vo slu~aite koga gi iscrpelo mo`nostite so pravno<br />

sredstvo da se obrati do direktorot <strong>na</strong> ustanovata i potoa do Direkcijata<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, i vrz osnova <strong>na</strong> toa obra}awe ne ja<br />

dobilo posakuva<strong>na</strong>ta za{tita ili satisfakcija, osudenoto lice ima<br />

pravo da bara sudska za{tita.<br />

Odredbata e vo soglasnost so <strong>na</strong>~eloto deka vo site slu~ai koga<br />

kr{eweto <strong>na</strong> dicipli<strong>na</strong>ta vo ustanovata se re{ava interno od stra<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> zatvorskata uprava, osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> `alba do povisoki<br />

instanci. Ova <strong>na</strong>~elo e potrebno glavno od dve pri~ini: 1. da se obezbedi<br />

zatvorskiot perso<strong>na</strong>l da ne ja zloupotrebuva vlasta i postapkite<br />

preku koi se vr{i disciplinska kontrola <strong>na</strong>d osudenicite i, 2. da se<br />

popravat bilo kakvi zloupotrebi ili nepravilnosti koi se pojavuvaat<br />

vo upravata <strong>na</strong> zatvorskata discipli<strong>na</strong>. Vo funkcija <strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo e i<br />

<strong>na</strong>~eloto deka osudenicite imaat pravo sekoga{ da bidat zapoz<strong>na</strong>ti so<br />

<strong>na</strong>~inite <strong>na</strong> pristap do povisoka instanca i da bidat pottiknuvani da<br />

ja koristat.<br />

SMP ne sodr`at odredbi koi se odnesuvaat <strong>na</strong> revizijata <strong>na</strong><br />

povredata <strong>na</strong> pravata i disciplinskite kazni <strong>na</strong> osudenicite vo zatvorite.<br />

Me|utoa za potrebata od soodvet<strong>na</strong> forma <strong>na</strong> takva revizija e<br />

sodr`a<strong>na</strong> vo UDP^. Vo ~l. 8 UDP^ stoi: Sekoj ima pravo <strong>na</strong>dle`nite<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni sudovi efikasno da go {titat od delata so koi se kr{at<br />

osnovnite prava koi mu se priz<strong>na</strong>eni so ustavot i zakonite.<br />

Vakvata opredelba ja potvrduva i MPGPP vo ~l. 2(3). Spored<br />

ovaa odredba dr`avite imaat obvrska da: a) obezbedat deka vo odnos <strong>na</strong><br />

bilo koe lice, ~ii prava i slobodi priz<strong>na</strong>eni so ovoj Pakt se<br />

povredeni, da raspolaga so pravni delotvorni `albi, duri i toga{<br />

koga povredata e store<strong>na</strong> od lica koi ja vr{ele svojata slu`be<strong>na</strong><br />

317


dol`nost. b) obezbedat <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong>ta sudska, uprav<strong>na</strong> ili zakonodav<strong>na</strong><br />

vlast, ili sekoja druga vlast {to spored zakonodavstvoto e <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong><br />

za toa, da re{ava za pravata <strong>na</strong> licata koi vlo`uvaat `alba i da<br />

razvivaat mo`nost za koristewe <strong>na</strong> sudski pravni lekovi. c) obezbedat<br />

<strong>na</strong>dle`nite vlasti da postapuvat po sekoja `alba koja {to }e bide<br />

usvoe<strong>na</strong> kako opravda<strong>na</strong>.<br />

Vo ovaa smisla i ~l. 13 EK: Sekoj ~ovek, ~ii prava i slobodi,<br />

priz<strong>na</strong>eni so ovaa konvencija se <strong>na</strong>ru{eni, ima pravo <strong>na</strong> vistinski<br />

praven lek pred <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite vlasti, duri i toga{ koga povredata <strong>na</strong><br />

ovie prava i slobodi ja storile lica koi gi vr{ele svoite slu`beni<br />

dol`nosti.<br />

Vo soglasnost so gore<strong>na</strong>vedenite i drugi megu<strong>na</strong>rodni dokumenti<br />

e stipulira<strong>na</strong> i odredbata od ~l. 24 <strong>na</strong> Ustavot: Sekoj gra|anin ima<br />

pravo da podnesuva pretstavki do dr`avnite organi i drugite javni<br />

slu`bi i <strong>na</strong> niv da dobie odgovor. Gra|aninot ne mo`e da bide povikan<br />

<strong>na</strong> odgovornost, nitu da trpi {tetni posledici za stavovite izneseni<br />

vo pretstavkite, osven ako so niv ne storil krivi~no delo.<br />

^len 168<br />

Protiv re{enieto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud za prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

podolgo od 30 de<strong>na</strong>, kako i vo drugi slu~ai opredeleni so ovoj zakon,<br />

osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> `alba do povisokiot sud vo rok od 8<br />

de<strong>na</strong> od priemot <strong>na</strong> re{enieto.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l.154.<br />

^len 169<br />

(1) Ako so ovoj zakon ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno, `albata <strong>na</strong><br />

osudenoto lice ne go odlaga izvr{uvaweto <strong>na</strong> re{enieto protiv koe<br />

e izjave<strong>na</strong> `alba.<br />

(2) Postapkata za za{tita <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite lica so<br />

upotreba <strong>na</strong> pravni sredstva e it<strong>na</strong>.<br />

318


) Pravo <strong>na</strong> `alba <strong>na</strong> osudenite lica do Komisijata za ~ovekovi<br />

prava i do Evropskiot sud za ~ovekovi prava<br />

^len 170<br />

(1) Osudenoto lice mo`e da podnese `alba do Komisijata za<br />

~ovekovi prava i do Evropskiot sud za ~ovekovi prava <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong><br />

Evropa koga smeta deka mu se povredeni osnovnite ~ovekovi prava vo<br />

tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

(2) Na barawe od telata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len, direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata celosno }e gi ispita `albenite <strong>na</strong>vodi <strong>na</strong> osudenoto lice<br />

i za utvrdenoto preku Ministerstvoto za pravda }e go izvesti<br />

soodvetnoto telo.<br />

(3) Direktorot <strong>na</strong> ustanovata }e im ovozmo`i <strong>na</strong><br />

pretstavnicite <strong>na</strong> telata <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa neposreden uvid i<br />

razgovori so osudenite i slu`benite lica za utvrduvawe <strong>na</strong><br />

sostojbite po `alba <strong>na</strong> osudenoto lice upateno do ovie tela.<br />

________________________<br />

I. SOSTAV I FUNKCIJA NA EVROPSKATA KOMISIJA ZA<br />

PRAVATA NA ^OVEKOT<br />

1. Evropskata komisija za pravata <strong>na</strong> ~ovekot (vo <strong>na</strong>tamo{niot<br />

tekst Komisijata e nezavisen me|u<strong>na</strong>roden organ sozdaden vo<br />

soglasnost so EK. Komisijata postoi otkako EK stapi vo sila (<strong>na</strong> 3<br />

septemvri 1953 i do denes e ratifikuva<strong>na</strong> od 30 dr`avi <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong><br />

Evropa). Komisijata kako i Evropskiot sud za pravata <strong>na</strong> ~ovekot (vo<br />

<strong>na</strong>tamo{niot tekst Sudot) e formira<strong>na</strong> za da osiguri visokite stranki<br />

dogovoreni~ki (vo <strong>na</strong>tamo{niot tekst dr`avite) da gi po~ituvaat<br />

obvrskite prezemeni so EK.<br />

2. Spored ~l. 20 EK brojot <strong>na</strong> ~lenkite <strong>na</strong> Komisijata e ed<strong>na</strong>kov<br />

<strong>na</strong> brojot <strong>na</strong> dr`avite {to ja ratifikuvale EK (vo Sudot i Komitetot<br />

<strong>na</strong> ministrite ~lenkite <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa mo`at da bidat pretstaveni<br />

bez ogled <strong>na</strong> toa dali ja ratifikuvale EK). Vo ~l. 21 EK e regulira<strong>na</strong><br />

postapkata za izbor <strong>na</strong> ~lenovite <strong>na</strong> Komisijata, a vo ~l. 22 EK<br />

se opredeluva nivniot mandat koj iznesuva 6 godini so mo`nost za<br />

povtoren izbor. ^lenovite <strong>na</strong> Komisijata rabotat vo li~no svojstvo.<br />

Tie vo tekot <strong>na</strong> svojot mandat ne mo`at da prifatat kakva i da e<br />

funkcija koja e nespoiva so niv<strong>na</strong>ta nezavisnost, nepristrasnost i so<br />

su{tinskite ograni~uvawa {to proizleguvaat od mandatot (~l. 23<br />

319


EK). Toa z<strong>na</strong>~i deka tie ne smeeat da baraat ili da primat upatstva od<br />

svoite vladi, nitu da im bidat podredeni <strong>na</strong> bilo koj <strong>na</strong>~in.<br />

3. Komisijata se sostanuva koga toa okolnostite go baraat.<br />

Svikuvaweto go vr{i generalniot sekretar <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa (~l.<br />

35 EK ). Taa sekoja godi<strong>na</strong> odr`uva <strong>na</strong>jmalku 5 sednici od koi sekoja<br />

trae dve nedeli bez prisustvo <strong>na</strong> javnosta. Svoite odluki gi donesuva<br />

so mnozinstvo <strong>na</strong> glasovi <strong>na</strong> prisutnite ~lenovi, osven koga se raboti<br />

za odluki vo vrska so odredbite od ~l. 20 st. 3 i ~l. 29 EK. Nejzinite<br />

predmeti, dokumenti i bilteni se od doverliva priroda.<br />

Komisijata ima postojan Sekretarijat sostaven od ugledni<br />

pravnici koj ja pomaga nejzi<strong>na</strong>ta rabota i igra z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> uloga vo site<br />

fazi <strong>na</strong> postapkata {to se vodi pred nea.<br />

4. Komisijata pod opredeleni uslovi mo`e da razgleduva `albi<br />

od fizi~ko lice, nevladi<strong>na</strong> organizacija ili grupa <strong>na</strong> poedinci vo koi<br />

se tvrdi deka od nekoja dr`ava im se <strong>na</strong>ru{eni pravata i slobodite<br />

priz<strong>na</strong>eni so EK. Komisijata mo`e da go stori toa samo ako dr`avata<br />

protiv koja e izjave<strong>na</strong> `albata go priz<strong>na</strong>la pravoto <strong>na</strong> individual<strong>na</strong><br />

`alba, odnosno dala izjava so koja ja priz<strong>na</strong>va <strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong><br />

Komisijata da ja razgleduva takvata `alba. Dr`avite koi go priz<strong>na</strong>vaat<br />

pravoto <strong>na</strong> individual<strong>na</strong> `alba se obvrzuvaat - nitu so ed<strong>na</strong> merka<br />

da ne go popre~uvaat celosnoto i efikasno ostvaruvawe <strong>na</strong> ova pravo.<br />

5. Pravata i slobodite {to mu se garantiraat <strong>na</strong> ~ovekot se<br />

sodr`ani vo del I (~l. 2 i 18 ) od EK i vo ~etiri dogovori - Protokoli<br />

(I, IV, VI, VII ) kon EK. Me|utoa dosega site dr`avi sî u{te ne gi<br />

priz<strong>na</strong>le obvrskite od Protokolite.<br />

II. @ALBI [TO MO@E DA GI RAZGLEDUVA KOMISIJATA<br />

1. Komisijata mo`e da gi razgleduva samo `albite koi se<br />

odnesuvaat <strong>na</strong> pravata i slobodite garantirani vo EK i vo spom<strong>na</strong>tite<br />

Protokoli. Me|utoa pokraj toa {to site dr`avi ne gi prezele obvrskite<br />

od Protokolite, nekoi dr`avi stavile rezervi ili dale izjava za<br />

osloboduvawe od ispolnuvawe <strong>na</strong> nekoi od obvrskite (v. ~l. 64 i 15 EK)<br />

i <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in ja ograni~ile za{titata <strong>na</strong> opredeleni prava i slobodi.<br />

2. Komisijata mo`e da gi razgleduva samo onie `albi protiv<br />

dr`avite koi ja dale neophod<strong>na</strong>ta izjava (deklaracija) i koi se odnesuvaat<br />

<strong>na</strong> okolnostite <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>ti po opredeleni datumi. Tie datumi se<br />

razli~ni za razli~ni dr`avi i zavisat od toa dali `albata zasega vo<br />

<strong>na</strong>ru{enoto pravo sodr`ano vo EK ili vo nekoj od Protokolite. Komisijata<br />

ne mo`e da razgleduva drugi `albi osven onie koi se podneseni<br />

od fizi~ko lice, grupa ili od nevladini organizacii vo koi se<br />

tvrdi deka nekoi od dr`avite <strong>na</strong>ru{ile nekoe od pravata ili<br />

320


slobodite priz<strong>na</strong>eni vo EK ili vo Protokolite. Komisijata ne mo`e<br />

da razgleduva `albi podneseni od treti lica nitu `albi od op{t<br />

karakter.<br />

Komisijata mo`e da razgleduva `albi odnosno fakti koi se od<br />

<strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> organi <strong>na</strong> jav<strong>na</strong>ta vlast (dr`av<strong>na</strong> uprava, sudovi <strong>na</strong><br />

soodvetni dr`avi itn.). Komisijata ne mo`e da razgleduva `albi<br />

<strong>na</strong>so~eni protiv fizi~ki lica i zdru`enija <strong>na</strong> gra|ani.<br />

3. Komisijata ne e apelacionen sud: taa ne mo`e nitu da poni{ti,<br />

ni da izmeni odluka donese<strong>na</strong> od <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite sudovi. Taa isto taka ne<br />

mo`e da pledira da stane `albe<strong>na</strong> instanca <strong>na</strong>d <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnite<br />

instanci kon koja e <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong>ta `alba.<br />

III.OKOLNOSTI POD KOI KOMISIJATA MO@E DA<br />

RAZGLEDUVA PODNESENA @ALBA<br />

1. Pred da se obrati so `alba do Komisijata soodvetnoto lice<br />

(ili lica) ili nevladi<strong>na</strong>ta organizacija treba da se obidele da gi<br />

zadovolat svoite zakonski barawa preku iskoristuvawe <strong>na</strong> site mo`ni<br />

v<strong>na</strong>tre{ni pravni sredstva za za{tita. Samo koga dr`avnite organi<br />

propu{taat da gi vostanovat povredenite prava ili da dadat pravi~en<br />

<strong>na</strong>domest za negovata povreda, Komisijata (i/ili Sudot) ke go zemat<br />

slu~ajot vo postapka.<br />

Vo pove}eto slu~ai toa z<strong>na</strong>~i deka podnositelot <strong>na</strong> `albata<br />

<strong>na</strong>jprvin treba da se obrati do <strong>na</strong>jvisokite v<strong>na</strong>tre{ni sudski instanci<br />

vo ~ija <strong>na</strong>dle`nost e soodvetniot slu~aj. Neophodno e pravnite<br />

sredstva za za{tita da se iskoristat so zapazuvawe <strong>na</strong> soodvetnite<br />

rokovi i proceduralni pravila. Taka <strong>na</strong> primer, ako ed<strong>na</strong> `alba vo<br />

posled<strong>na</strong> instanca upate<strong>na</strong> kon <strong>na</strong>jvioskiot sud bila otfrle<strong>na</strong> so<br />

obrazlo`enie deka ne se zapazeni zakonskite rokovi ili deka ne se<br />

zapazeni pravilata <strong>na</strong> postapkata, Komisijata nema da bide vo sostojba<br />

da ja razgleda.<br />

Neophodno e z<strong>na</strong>~i `alitelot da gi iscrpel site redovni pravni<br />

administrativni i sudski lekovi koi postojat spored v<strong>na</strong>tre{noto<br />

pravo: ne e nu`no da e <strong>na</strong>praven obid za iskoristuvawe <strong>na</strong> vonrednite<br />

pravni lekovi, institutot pomiluvawe i sl.<br />

Za da utvrdi dali `alitelot gi iscrpel site v<strong>na</strong>tre{ni pravni<br />

lekovi, Komisijata gi razgleduva kako su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> slu~ajot za koj se<br />

re{avalo <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{en plan, taka i efikasnosta <strong>na</strong> pravnite lekovi<br />

koi postojat vo v<strong>na</strong>tre{niot praven sistem.<br />

Otfrluvaweto <strong>na</strong> `albata poradi toa {to v<strong>na</strong>tre{nite pravni<br />

lekovi ne se iscrpeni pretstavuva samo privreme<strong>na</strong> pre~ka. Komisij-<br />

321


ata mo`e da ja razgleda istata `alba, ako podnositelot ja povtori<br />

otkako }e gi iscrpi dostapnite v<strong>na</strong>tre{ni pravni lekovi.<br />

2. Ako soodvetnoto lice (ili lica) ili nevladinite organizacii<br />

gi iscrpile site mo`ni pravni sredstva za za{tita i ne izdejstvuvale<br />

zadovoluvawe <strong>na</strong> svoite zakonski barawa, raspolagaat so rok od 6<br />

meseci da se obratat do Komisijata. Rokot zapo~nuva da te~e od<br />

momentot koga e donese<strong>na</strong> odlukata <strong>na</strong> sudot ili drug organ koj odlu~uval<br />

vo slu~ajot vo posled<strong>na</strong> instanca. Ako `albata se odnesuva <strong>na</strong><br />

presuda <strong>na</strong> sud, rokot zapo~nuva da te~e od momentot <strong>na</strong> vleguvaweto vo<br />

sila <strong>na</strong> kone~<strong>na</strong>ta odluka so koja se potvrduva presudata po vlo`uvaweto<br />

<strong>na</strong> redovnite pravni lekovi.<br />

Datumot od koj po~nuva da te~e {estomese~niot rok ne se odnesuva<br />

samo <strong>na</strong> denot koga e donese<strong>na</strong> odlukata od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot<br />

v<strong>na</strong>tre{en organ, tuku i <strong>na</strong> denot koga `alitelot doz<strong>na</strong>l za odlukata i<br />

bil vo mo`nost da podnese `alba do Komisijata.<br />

3. Komisijata nema da ja razgleduva `albata podnese<strong>na</strong> spored ~l.<br />

25 EK ako taa:<br />

- e anonim<strong>na</strong>,<br />

- ako vo osnova e istovet<strong>na</strong> so `alba za koja Komisijata ve}e<br />

odlu~uvala ( princip res judicata ), ili,<br />

- koja e podnese<strong>na</strong> do nekoj drug me|u<strong>na</strong>roden organ (<strong>na</strong> primer,<br />

Komitetot za ~ovekovite prava <strong>na</strong> ON).<br />

Vo poslednite dva slu~ai Komisijata mo`e da ja razgleda<br />

`albata samo ako taa sodr`i novi fakti koi ne bile poz<strong>na</strong>ti vo momentot<br />

<strong>na</strong> podnesuvaweto <strong>na</strong> prethod<strong>na</strong>ta `alba ili <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>le otkako<br />

Komisijata se proiznela po predmetot.<br />

4. Ulovite <strong>na</strong>vedeni vo to~ka 1-3 se izlo`eni vo ~l. 26 I 27 EK.<br />

Vo nu`ni slu~ai sekretarot <strong>na</strong> Komisijata mo`e da dostavi informacija<br />

za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> koj Komisijata gi tolkuva tie uslovi.<br />

IV.OBRA]AWE DO KOMISIJATA ILI KAKO SE PODNESUVA<br />

@ALBATA<br />

1. Ako zaseg<strong>na</strong>toto lice (ili lica) ili nevladi<strong>na</strong> organizacija<br />

oceni deka e `rtva poradi <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> pravata ili slobodite<br />

proklamirani vo EK ili vo Protokolite, i ako smeta deka se zapazeni<br />

<strong>na</strong>pred <strong>na</strong>vedenite proceduralni uslovi, <strong>na</strong>jprvin so pismo treba da se<br />

obrati do sekretarot <strong>na</strong> Komisijata <strong>na</strong> sled<strong>na</strong>va adresa:<br />

322


The Secretary<br />

European Commission of Human Rights<br />

Council od Europe<br />

BP 431 R6<br />

67006 STRASBOURG CEDEX<br />

FRANCE<br />

2. Pismoto treba da sodr`i:<br />

- kratko obrazlo`enie <strong>na</strong> `albata (ili `albite),<br />

- uka`uvawe <strong>na</strong> pravoto (ili pravata ) i/ili slobodite, koi<br />

spored <strong>na</strong>o|awe <strong>na</strong> podnositelot bile <strong>na</strong>ru{eni.<br />

- spisok <strong>na</strong> pravnite sredstva za za{tita koi bile iskoristeni<br />

vo soodvet<strong>na</strong>ta dr`ava,<br />

- spisok <strong>na</strong> oficielnite odluki vo vrska so slu~ajot, datumite <strong>na</strong><br />

tie odluki, to~niot <strong>na</strong>ziv <strong>na</strong> sudskata ili druga instanca koja gi<br />

donela odlu}ite i kratok opis <strong>na</strong> su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> samata odluka (ili<br />

odlu}i).<br />

3. Koga po povod <strong>na</strong> `albata eventualno mu se potrebni dopolnitelni<br />

informacii, dokumenti ili objasnuvawa, sekretarot <strong>na</strong><br />

Komisijata ved<strong>na</strong>{ odgovara <strong>na</strong> sekoe pismo. Ako u{te vo <strong>na</strong>~eloto e<br />

o~igledno deka postoi pre~ka za prifatlivosta <strong>na</strong> `albata,<br />

sekterarot za toa go izvestuva `alitelot.<br />

4. Sekretarot vo odgovorot mo`e isto taka da poso~i <strong>na</strong> koj<br />

<strong>na</strong>~in Komisijata ja tolkuva EK vo porane{nite sli~ni situacii.<br />

Sekretarot ne mo`e da go sovetuva `alitelot vo vrska so pra{awa<br />

koi se odnesuvaat <strong>na</strong> zakonodavstvoto i praktikata <strong>na</strong> dr`avata protiv<br />

koja e <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> `albata (<strong>na</strong> primer da dava informacii, odnosno da<br />

uka`uva <strong>na</strong> pravnite sredstva za za{tita koi `alitelot treba da gi<br />

iskoristi vo taa dr`ava).<br />

5. Ako od prethodno opi{a<strong>na</strong>ta korespondencija sleduva deka<br />

`albata mo`e oficielno da bide registrira<strong>na</strong> i vo situacija koga<br />

saka da ostane <strong>na</strong> svojata `alba, sekretarot <strong>na</strong> `alitelot mu go ispra-<br />

}a neophodniot formular za oficielno podnesuvawe <strong>na</strong> `albata.<br />

6. Otkako `alitelot pravilno }e go popolni formularot i }e mu<br />

go isprati <strong>na</strong> sekretarot, predmetot se postavuva pred Komisijata.<br />

7. Sekretarot <strong>na</strong> Komisijata vo sekoj slu~aj }e go informira<br />

`alitelot za tekot i razvojot <strong>na</strong> postapkata po negovata `alba.<br />

323


V.POSTAPUVAWE NA KOMISIJATA PO PRIEMOT NA<br />

@ALBATA<br />

1. Prva faza: prostapka za prifatlivost. Postapkata e regulira<strong>na</strong><br />

so Delovnikot <strong>na</strong> Komisijata. Spored ~l. 47 st. 1 od Delovnikot<br />

koga propisno podnese<strong>na</strong>ta individual<strong>na</strong> `alba }e bide zavede<strong>na</strong><br />

vo protokolot (registrira<strong>na</strong>), Komisijata mu ja doveruva <strong>na</strong> eden od<br />

svoite ~lenovi (izvestitel) zaradi razgleduvawe <strong>na</strong> nejzijata prifatlivost.<br />

Izvestitelot sam procenuva dali neposredno ke im se obrati<br />

<strong>na</strong> `alitelot ili <strong>na</strong> <strong>na</strong>pad<strong>na</strong>tata dr`ava za dobivawe dopolnitelni<br />

informacii za su{tinski ili proceduralni pra{awa povrzani so<br />

`albata. Toj me|utoa e dol`en <strong>na</strong> `alitelot da mu go podnese sekoe<br />

izvestuvawe {to go dobil od <strong>na</strong>pad<strong>na</strong>ta dr`ava i da pobara negovi<br />

komentari. Izvestitelot go zavr{uva razgleduvaweto <strong>na</strong> registrira<strong>na</strong>ta<br />

`alba so <strong>na</strong>crt izve{taj vo koj dava preporaka vo vrska so prifatlivosta<br />

<strong>na</strong> `albata vrz osnova <strong>na</strong> gore<strong>na</strong>vedenite uslovi so predlog<br />

odluki ili drugi proceduralni merki. Izve{tajot go podnesuva do<br />

Komisijata koja mo`e da odlu~i deka `albata e neprifatliva ili da<br />

ja simne od svojot spisok <strong>na</strong> slu~ai ili pak da predlo`i da go istra`uva<br />

slu~ajot, barajki od stranite vo sporot da ispratat<br />

dopolnitelni informacii i pismeni komentari. Taa mo`e isto taka<br />

od niv da pobara usmeni objasnuvawa pri soslu{uvawe <strong>na</strong> strankite,<br />

bez prisustvo <strong>na</strong> javnosta.<br />

So ogled deka vo ovaa faza postapkata pred Komisijata ne e jav<strong>na</strong><br />

i se ostvaruva vo pisme<strong>na</strong> forma, podnositelot <strong>na</strong> `albata ne e nu`no<br />

li~no da prisustvuva vo sedi{teto <strong>na</strong> Komisijata, vo Strazbur.<br />

Ako toa mo`e da si go dozvoli `alitelot mo`e da bide pretstavuvan<br />

od advokat, iako samoto podnesuvawe <strong>na</strong> `albi ne e usloveno so<br />

koristewe <strong>na</strong> negovite uslugi. Toga{ koga postapkata }e dostigne<br />

povisok stadium `alitelite koi ne se vo mo`nost da platat uslugi <strong>na</strong><br />

branitel mo`at da pobaraat da go ostvarat pravoto <strong>na</strong> besplat<strong>na</strong><br />

prav<strong>na</strong> pomo{. Se razbira deka takva prav<strong>na</strong> pomo{ ne mo`e da im<br />

bide uka`a<strong>na</strong> vo momentot <strong>na</strong> podnesuvaweto <strong>na</strong> `albata.<br />

Komisijata odlu~uva za prifatlivosta <strong>na</strong> `albata <strong>na</strong> eden od<br />

slednive <strong>na</strong>~ini:<br />

- Donesuva odluka deka `albata e neprifatliva so {to<br />

postapkata zavr{uva. Takvata odluka koja e kone~<strong>na</strong> i ne mo`e da se<br />

ob`ali se dostavuva do `alitelot, a ako toa go <strong>na</strong>laga slu~ajot i do <strong>na</strong>pad<strong>na</strong>tata<br />

dr`ava. I pokraj takvata odluka sepak e mo`no predmetot<br />

povtorno da bide razgleduvan dokolku se pojavat novi informacii.<br />

Pritoa Komisijata e krajno restriktiv<strong>na</strong>, baraj}i negovata `alba da<br />

324


obezbedi informacii koi radikalno gi menuvaat okolnostite koi<br />

bile obezbedeni so prvata `alba.<br />

- Donesuva odluka so koja `albata se proglasuva za prifatliva.<br />

2. Vtora faza: Postapka za vrednosta <strong>na</strong> predmetot -<br />

prijatelsko poramnuvawe spored ~l. 28 EK. Dokolku `albata se<br />

proglasi za prifatliva Komisjata pristapuva kon:<br />

a) Utvrduvawe <strong>na</strong> faktite. Vo toj slu~aj taa raboti kako istra`en<br />

sudija. Spored ~l. 28 od Konvencijata"taa pristapuva kon razgleduvawe<br />

<strong>na</strong> `albata zaedno so pretstavnicite <strong>na</strong> stranite vo sporot<br />

i, dokolku ima potreba, sproveduva istraga za ~ija efikasnost zainteresiranite<br />

dr`avi, po razme<strong>na</strong> <strong>na</strong> mislewa so Komisijata gi obezbeduvaat<br />

site potrebni uslovi". Vo tekot <strong>na</strong> prou~uvaweto <strong>na</strong> faktite i<br />

argumentite <strong>na</strong> stranite (`alitelot i dr`avata protiv koja e <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong><br />

`albata) Komisijata mo`e da povikuva svedoci i ve{taci, da<br />

vr{i uvid <strong>na</strong> mestoto ili da pobara od stranite da u~estvuvaat <strong>na</strong><br />

soslu{uvawa, ako takvi ne se sprovedeni vo tekot <strong>na</strong> postapkata za<br />

prifatlivosta <strong>na</strong> `albata.<br />

b) Obid da se dojde do prijatelski re{enie <strong>na</strong> sporot. Komisijata<br />

<strong>na</strong> zainteresiranite strani im dava mo`nost so nejzi<strong>na</strong> pomo{ da<br />

dojdat do mirno re{enie <strong>na</strong> sporot, so po~ituvawe <strong>na</strong> ~ovekovite<br />

prava utvrdeni vo EK.<br />

Ako po nejzinitot obid dojde do prijatelsko re{enie Komisijata<br />

sostavuva kratok izve{taj i ja zavr{uva postapkata. Izve{tajot se<br />

dostavuva do zaseg<strong>na</strong>tite strani, Komitetot <strong>na</strong> ministrite i do<br />

generalniot sekretar <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa. Istiot se objavuva.<br />

Vo sprotivno, ako ne se postigne prijatelsko re{enie <strong>na</strong> sporot<br />

Komisijata podgotvuva izve{taj za slu~ajot koj treba da sodr`i nejzino<br />

mislewe po pra{aweto dali nekoi od konkretnite fakti svedo~at<br />

za <strong>na</strong>ru{uvaweto <strong>na</strong> edno ili pove}e prava i slobodi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

soodvet<strong>na</strong>ta dr`ava. Va`no e isto taka da se z<strong>na</strong>e deka ovoj izve{taj<br />

ima status <strong>na</strong> mislewe, a ne <strong>na</strong> zadol`itel<strong>na</strong> norma za zaseg<strong>na</strong>tata<br />

dr`ava.<br />

v) Simnuvawe <strong>na</strong> predmetot od spisokot. Komisijata mo`e da<br />

simne nekoj predmet od svojot spisok (da odlu~i da ja prekine rabotata<br />

<strong>na</strong> nekoja `alba) ne samo vo ovaa tuku vo sekoja druga faza od postapkata.<br />

Toa spored ~l. 30 EK }e se slu~i dokolku okolnostite<br />

<strong>na</strong>veduvaat <strong>na</strong> zaklu~ok deka: a) podnositelot <strong>na</strong> `albata nema <strong>na</strong>mera<br />

da prodol`i so postapkata ili, b) deka sporot e re{en, ili, v) deka<br />

postojat drugi pri~ini, koi gi utvrduva Komisijata i koi ne ja opravduvaat<br />

<strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong>ta postapka po `albata. Me|utoa, Komisijata mo`e<br />

da ja zadr`i `albata vo postapkata dokolku toa go bara po~ituvaweto<br />

<strong>na</strong> ~ovekovite prava utvrdeni so EK.<br />

325


V. [TO STANUVA SO IZVE[TAJOT NA KOMISIJATA<br />

1. Osven koga vo slu~aite utvrdila deka `albata e neprifatliva<br />

ili ja sim<strong>na</strong>la od spisokot <strong>na</strong> predmeti, vo site osta<strong>na</strong>ti slu~ai Komisijata<br />

donesuva izve{taj za `albata {to ja razgleduvala. Takviot<br />

izve{taj <strong>na</strong> Komisijata se ispra}a do pravosudstvoto <strong>na</strong> zaseg<strong>na</strong>tata<br />

dr`ava i do Komitetot <strong>na</strong> ministrite <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa. Ottoga{<br />

zapo~nuva nova - tretata faza <strong>na</strong> postapkata koja po odnos <strong>na</strong> pra{aweto<br />

dali î, ili ne î storeno <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> EK ovde zavr{uva so<br />

kone~<strong>na</strong> odluka.<br />

2. Otkako izve{tajot <strong>na</strong> Komisijata e ispraten do Komitetot <strong>na</strong><br />

Ministrite zapo~nuva da te~e rok od 3 meseci vo koj predmetot ili mu<br />

se predava <strong>na</strong> Sudot za donesuvawe kone~no re{enie, ili ne mu se predava<br />

<strong>na</strong> Sudot. Izve{tajot mo`e da mu se predade <strong>na</strong> Sudot samo ako<br />

dr`avata protiv koja e podnese<strong>na</strong> `albata ja priz<strong>na</strong>la <strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong><br />

Sudot da gi razgleduva podnesenite `albi protiv nea (~l. 46 EK).<br />

3. Zavr{<strong>na</strong> faza. Predmetot mo`e da bide podnesen vo Sudot vo<br />

<strong>na</strong>vedeniot trimese~en rok od samata Komisija ili od zaseg<strong>na</strong>tata<br />

dr{ava. Vo toj slu~aj izve{tajot <strong>na</strong> Komisijata se objavuva vo <strong>na</strong>jkratok<br />

mo`en rok. Pretsedatelot <strong>na</strong> Sudot mo`e da odlu~i opredelen<br />

izve{taj ili del od nego da ne se objavuva.<br />

Zasega podnositelot <strong>na</strong> `albata nema mo`nosti samiot da go<br />

predade predmetot vo Sudot. Otkako }e vleze vo sila Protokolot br. 9<br />

pod opredeleni uslovi <strong>na</strong> `alitelot mo`e da mu se dozvoli svojot<br />

slu~aj da go predava <strong>na</strong> Sudot. Ako `alitelot se re{i <strong>na</strong> toj ~ekor,<br />

grupa od tri sudii }e donese odluka dali sudot }e prodol`i da go<br />

razgleduva toj slu~aj. Protokolot br. 9 e otvoren za potpi{uvawe <strong>na</strong> 6<br />

noemvri 1990 godi<strong>na</strong> i }e vleze vo sila otkako }e bide ratifikuvan od<br />

10 dr`avi.<br />

Protokolot br. 9 }e va`i samo do momentot koga }e vleze vo sila<br />

<strong>na</strong> 12 maj 1994 potpi{aniot Protokol br. 11, a toa }e se slu~i ed<strong>na</strong><br />

godi<strong>na</strong> otkako }e bide ratifikuvan od site strani <strong>na</strong> EK. Spored<br />

Protokolot br. 11 Komisijata }e bide uki<strong>na</strong>ta i site nejzini funkcii<br />

}e bidat prezemeni od Sudot. Toga{ `albite }e se podnesuvaat do<br />

Sudot i vo site slu~ai presudata }e se donesuva od oddelenieto <strong>na</strong><br />

Sudot.<br />

4. Ako predmetot e predaden vo Sudot, toj se proiznesuva vo<br />

vrska so nego i otkako javno }e gi soslu{a strankite opredeluva dali<br />

î ili ne î storeno <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> EK. Odlukata <strong>na</strong> Sudot e kone~<strong>na</strong> i<br />

zadol`itel<strong>na</strong> za zaseg<strong>na</strong>tata dr`ava.<br />

Ako Sudot konstatira deka e store<strong>na</strong> povreda <strong>na</strong> pravo za{titeno<br />

so EK <strong>na</strong> `rtvata mo`e da i obezbedi spravedlivo zadovoluvawe,<br />

326


obi~no vo vid <strong>na</strong> pari~no obe{tetuvawe i <strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> tro{ocite<br />

vo vrska so slu~ajot. Ispla}aweto go vr{i dr`avata koja go<br />

izgubila predmetot.<br />

5. Ako predmetot ne e predaden vo Sudot vo tekot <strong>na</strong> rokot od 3<br />

meseci pra{aweto dali e ili ne e store<strong>na</strong> <strong>na</strong> pravoto za{titeno so<br />

EK se re{ava od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Komitetot <strong>na</strong> ministrite <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong><br />

Evropa. Toj obi~no go objavuva izve{tajot <strong>na</strong> Komisijata, a potoa ja<br />

donesuva svojata odluka po predmetot. Po obrazlo`eno barawe <strong>na</strong><br />

dr`avata koja e stra<strong>na</strong> spored EK ili <strong>na</strong> Komisijata, Komitetot <strong>na</strong><br />

ministrite mo`e da re{i opredelen izve{taj da ne se objavi.<br />

Odlukata <strong>na</strong> Komitetot <strong>na</strong> ministrite vo konkretniot slu~aj<br />

sekoga{ e kone~<strong>na</strong>. Vo tekot <strong>na</strong> 1992-1993 Komitetot zapo~<strong>na</strong> so praktika<br />

<strong>na</strong> `rtvite poradi povredata <strong>na</strong> pravata priz<strong>na</strong>eni so EK da im<br />

obezbeduva pravi~no zadovoluvawe koe spored svojata su{ti<strong>na</strong> i<br />

srazmer soodvetstvuva <strong>na</strong> o<strong>na</strong> {to bi bilo dadeno od Sudot.<br />

Glava HI<br />

ODR@UVAWE NA REDOT I DISCIPLINATA<br />

1. Dol`nost <strong>na</strong> osudenite lica za odr`uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta<br />

^len 171<br />

(1) Redot i discipli<strong>na</strong>ta se odr`uvaat vo interes <strong>na</strong><br />

bezbednosta <strong>na</strong> ustanovata, za da se ovozmo`i zaedni~ki `ivot <strong>na</strong><br />

osudenite lica i za postignuvawe <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> tretmanot.<br />

(2) Osudenite lica se dol`ni da se pridr`uvaat <strong>na</strong> odredbite<br />

<strong>na</strong> ovoj zakon i <strong>na</strong> ku}niot red, da gi ispolnuvaat obvrskite od<br />

programata za tretman i da se pridr`uvaat <strong>na</strong> <strong>na</strong>redbite <strong>na</strong><br />

slu`benite lica.<br />

________________________<br />

1. Redot i discipli<strong>na</strong>ta vo kazneno-popravnite ustanovi se odr`uvaat<br />

vo interes <strong>na</strong> 1. odr`uvaweto <strong>na</strong> bezbednosta <strong>na</strong> ustanovata, 2.<br />

ovozmo`uvaweto <strong>na</strong> zaedni~kiot `ivot <strong>na</strong> osudenite lica i 3. postignuvaweto<br />

<strong>na</strong> celite <strong>na</strong> tretmanot. Zaradi postignuvawe <strong>na</strong> seto ova<br />

osudenite lica se dol`ni da se pridr`uvaat <strong>na</strong> odredbite <strong>na</strong> ovoj<br />

zakon i <strong>na</strong> ku}niot red, da gi ispolnuvat obvrskite od programata za<br />

tretman i da se pridr`uvaat <strong>na</strong> <strong>na</strong>redbite <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

Ovie odredbi, vsu{nost se <strong>na</strong>dovrzuvaat <strong>na</strong> korpusot <strong>na</strong> pravilata<br />

od SMP i EZP koi vo celost glasat:<br />

327


Pravilo 27 SMP: Redot i discipli<strong>na</strong>ta treba da se odr`uvat so<br />

seta cvrsti<strong>na</strong>, no ne so pove}e ograni~uvawa odo{to e neophodno za<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> bezbednosta i dobro organiziraniot zaedni~ki `ivot.<br />

Pravilo 29 SMP: Slednite pra{awa treba sekoga{ da bidat<br />

re{eni ili so zakon ili so pravilnik <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong>ta administrativ<strong>na</strong><br />

vlast. a) Povedenito koe pretstavuva disciplinski prekr{ok, b)<br />

Vidot i traeweto <strong>na</strong> disciplinskite sankcii koi mo`at da bidat<br />

izre~eni, c) Nadle`niot organ za izrekuvawe <strong>na</strong> tie sankcii.<br />

Pravilo 30 SMP: (1) Zatvorenikot mo`e da bide kaznet samo<br />

ako toa e vo soglasnost so odredbite <strong>na</strong> opredelen zakon ili pravilnik<br />

i nikoga{ dva pati za ist prekr{ok.<br />

(2) Nitu eden zatvorenik ne mo`e da bide kaznet pred da bide<br />

izvesten za prekr{okot koj mu se stava <strong>na</strong> tovar i pred da mu bide<br />

dade<strong>na</strong> mo`nost da ja iznese svojata odbra<strong>na</strong>. Nadle`<strong>na</strong>ta vlast treba<br />

da pristapi kon sestrano ispituvawe <strong>na</strong> slu~ajot.<br />

(3) Dokolku e potrebno i ostvarlivo <strong>na</strong> zatvorenikot treba da<br />

mu se dozvoli da ja iznese svojat odbra<strong>na</strong> preku tolkuva~.<br />

Pravilo 33 EZP: Redot i discipli<strong>na</strong>ta treba da se odr`uvaat vo<br />

interes <strong>na</strong> bezbednosta <strong>na</strong> ustanovata, propi{aniot <strong>na</strong>~in <strong>na</strong><br />

zaedni~ki `ivot i celite <strong>na</strong> tretmanot.<br />

Pravilo 35 EZP: So zakon ili so odredba <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`en organ <strong>na</strong><br />

vlasta treba da bide opredeleno: a) povedenieto koe pretstavuva<br />

disciplinski prekr{ok, b) vidot i traeweto <strong>na</strong> kaznite {to mo`at da<br />

se izre~at, c) <strong>na</strong>dle`niot organ {to mo`e da odredi takva kaz<strong>na</strong>, d)<br />

upatstvata i `albeniot organ za `albe<strong>na</strong>ta postapka<br />

Pravilo 36 EZP: (1) Zatvorenicite ne smeat da se kaznuvaat<br />

osven toga{ ako toa e vo soglasnost so zakonot i propisite, no<br />

nikoga{ dva pati za isto delo.<br />

(2) Izve{taite za lo{oto povedenie mora ved<strong>na</strong>{ da se dostavat<br />

do <strong>na</strong>dle`niot organ koj bez odlagawe treba da donese odluka.<br />

(3) Zatvorenicite ne smeat da se kaz<strong>na</strong>t ako ne se izvesteni za<br />

<strong>na</strong>vodniot prekr{ok i ako ne im e ovozmo`eno da ja iznesat svojata<br />

odbra<strong>na</strong>.<br />

(4) Tamu kade {to e potrebno i izvodlivo <strong>na</strong> zatvorenicite<br />

treba da im se dopu{ti odbra<strong>na</strong> po pat <strong>na</strong> branitel.<br />

2. Od stilizira<strong>na</strong>ta odredba <strong>na</strong> <strong>na</strong>{iot zakon koja vo su{ti<strong>na</strong> ja<br />

inkorporira celokup<strong>na</strong>ta sodr`i<strong>na</strong> <strong>na</strong> ~l. 27-30 SMP proizleguvaat<br />

slednive rakovodni <strong>na</strong>~ela:<br />

- Zatvorskiot perso<strong>na</strong>l treba da ja odr`uva discipli<strong>na</strong>ta strogo,<br />

no ne so pogolemi ograni~uvawa otkolku {to e neophodno za<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> red vo ustanovata i dobro organiziran zaedni~ki `ivot.<br />

328


- Pravilata spored koi se ostvaruva discipli<strong>na</strong>ta vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi mora da se vo pi{a<strong>na</strong> forma. Tie pravila se<br />

sodr`ani vo <strong>ZIS</strong> ili vo ku}niot red kade zado`itelno se specificira:<br />

1. <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> odnesuvaweto <strong>na</strong> pritvorenoto ili zatvorenoto<br />

lice koe {to pretstavuva diciplinski prekr{ok vo tekot <strong>na</strong> pritvorot<br />

ili izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda, 2. opisot <strong>na</strong><br />

disciplinskata kaz<strong>na</strong> koja treba da se izre~e i 3. <strong>na</strong>dle`niot organ<br />

{to ja izrekuva.<br />

- Zatvorskata uprava e dol`<strong>na</strong> da im gi stavi <strong>na</strong> uvid i da gi<br />

zapoz<strong>na</strong>e pritvrenite i osudenite lica, no i zatvorskiot perso<strong>na</strong>l, so<br />

dicsiplinskite pravila u{te pri nivniot prv kontakt so kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova.<br />

- Vo funkcija <strong>na</strong> odr`uvaweto <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi ne e dozvole<strong>na</strong> nikakva proizvolnost kako vo<br />

odnos <strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> primenetite pravila taka i vo odnos <strong>na</strong><br />

procedura so koja tie pravila stapuvaat vo sila.<br />

- Disciplinskite pravila treba periodi~no da se razgleduvaat i<br />

osovremenuvaat za da bidat vo soglasnost so tekovnite zakonski<br />

standardi.<br />

- Prekr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskite pravila vo kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova mo`e da se re{i <strong>na</strong> dva <strong>na</strong>~ini: interno, preku<br />

zatvorskata uprava, ili, ako prekr{okot e krivi~no delo spored KZ,<br />

preku pokrenuvawe <strong>na</strong> obvinenie vo krivi~<strong>na</strong> postapka. Ne e nitu<br />

prakti~no, ni po`elno za sekoe prekr{uvawe <strong>na</strong> zatvorskite pravila<br />

da se sproveduva formal<strong>na</strong> disciplinska postapka. Mnogu ~esto<br />

neformalnoto voo~uvawe, prijatelskiot sovet i ohrabruvawe ili<br />

soodvetno izrazenoto nesoglasuvawe se dovolni za da se stavi pod<br />

kontrola osudenoto lice koe ja <strong>na</strong>ru{ilo discipli<strong>na</strong>ta. Samo toga{<br />

koga vakviot pristap ke se poka`e neuspe{en, nesoodveten ili<br />

nepogoden, treba da se pristapi kon formal<strong>na</strong> disciplinska postapka<br />

i sankcija.<br />

- Krajno nesoodvetno e isto taka za sekoja povreda <strong>na</strong><br />

disciplinskite pravila koja mo`e da se kvalificira kako krivi~no<br />

delo spored KZ da se tretira kako takvo. Taka <strong>na</strong> primer nepoimlivo e<br />

osudenoto lice koe vo ustanovata izvr{ilo kra`ba <strong>na</strong> sapun za da se<br />

istu{ira, da se obvini za krivi~no delo kra`ba spored KZ i da se<br />

izvede pred sud. Toa z<strong>na</strong>~i deka samo za <strong>na</strong>jserioznite krivi~ni dela<br />

storeni vo ustanovata treba da se pokrenuva krivi~<strong>na</strong> postapka.<br />

Nakratko, vrz zatvorskiot perso<strong>na</strong>l le`i obvrskata da oceni i odlu~i<br />

koga za povedenieto <strong>na</strong> osudenoto lice treba, ili ne treba da se povede<br />

krivi~<strong>na</strong> postapka. Taa ocenka me|utoa vo nikoj slu~aj ne smee da bide<br />

329


proizvol<strong>na</strong> tuku opredele<strong>na</strong> od nivnoto penitencijarno iskustvo i<br />

sekoga{ mora da bide preto~e<strong>na</strong> vo soodvetni interni pravila.<br />

- Ako povredata <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ta se kvalificira kako krivi~no<br />

delo osudenikot ima pravo <strong>na</strong> nepre~en pristap do branitel i za toa<br />

delo se tretira kako osudeno lice koe ~eka sudewe.<br />

Osudenite lica gi izvr{uvaat <strong>na</strong>redbite <strong>na</strong> slu`benite lica.<br />

Tie mo`at da ja odbijat poslu{nosta ako <strong>na</strong>redbata e sprotiv<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

zakonskite propisi od krivi~<strong>na</strong>ta oblast ili ako so nea javno se<br />

povreduva ~ovekovoto dostoinstvo.<br />

3. Osudenoto lice e disciplinski odgovorno ako <strong>na</strong>merno ili so<br />

krajno nevnimanie gi povredi pravilata <strong>na</strong> ku}niot red, rabot<strong>na</strong>ta<br />

discipli<strong>na</strong> i pravilniot odnos sprema slu`benite i osudenite lica.<br />

Pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe se dol`ni osudenite i<br />

pritvorenite lica da gi predupreduvaat <strong>na</strong> odgovornosta za povreda<br />

ili obid za povreda <strong>na</strong> pravilata <strong>na</strong> ku}niot red, rabot<strong>na</strong>ta discipli<strong>na</strong><br />

i pravilniot odnos sprema slu`benite lica. Tie mo`at da oddale~at<br />

osudeno lice od mesto kade pristapot ne e dozvolen, ili od mesto<br />

kade toa lice go <strong>na</strong>ru{uva mirot i pre~i vo rabotata. Ako e izvr{eno<br />

krivi~no delo ili obid za samopovreduvawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenite i<br />

pritvorenite lica ili ako do{lo do nesre}a <strong>na</strong> rabota <strong>na</strong> ova lice, }e<br />

se izvr{i obezbeduavwe <strong>na</strong> mestoto <strong>na</strong> izvr{uvawe i <strong>na</strong> tragite i<br />

predmetite koi se od interes za vr{ewe <strong>na</strong> uvidot od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovlasteniot<br />

organ. Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata e dol`en za <strong>na</strong>stanot i za<br />

prezemenite merki <strong>na</strong> obezbeduvawe, bez odlagawe da go izvesti<br />

neposredniot stare{i<strong>na</strong>, a ovoj direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

4. Najte{ki prekr{uvawa <strong>na</strong> propisite <strong>na</strong> ku}niot red {to se<br />

kaznuvaat kako disciplinski prekr{oci se osobeno:<br />

- begstvo ili obid za begstvo od ustanovata,<br />

- nedoli~no odnesuvawe ili <strong>na</strong>silstvo sprema pripadnicite <strong>na</strong><br />

zatvorskata administracija ili sprema soosudenicite,<br />

- deluvawe sprotivno <strong>na</strong> op{tite obvrski so otvoreno odbivawe<br />

ili neizvr{uvawe ("fa}awe krivini") <strong>na</strong> <strong>na</strong>redbite <strong>na</strong> slu`benite<br />

lica,<br />

- zloupotreba <strong>na</strong> otsustvoto,<br />

- <strong>na</strong>merno predizvikuva o{tetuvawe ili zagaduvawe <strong>na</strong> imotot <strong>na</strong><br />

ustanovata,<br />

- nedopu{teno vospostavuvawe vrski so lica <strong>na</strong>dvor od<br />

ustanovata,<br />

- vnesuvawe i iznesuvawe <strong>na</strong> predmeti, dokumenti i gotovi pari<br />

bez kontrola <strong>na</strong> zatvorskata administracija,<br />

330


- <strong>na</strong>merno samopovreduvawe i <strong>na</strong>{tetuvawe <strong>na</strong> svoeto zdravje ili<br />

dozvoluvawe da bide povreden od drug kako bi sta<strong>na</strong>l nesposoben da gi<br />

izvr{uva svoite obvrski,<br />

- ~uvawe predmeti ~ie dr`ewe ne e dozvoleno so ku}niot red <strong>na</strong><br />

ustanovata, i sl.<br />

V. Penolo{ki kompendium, str. 315-317<br />

2. Disciplinska i materijal<strong>na</strong> odgovornost <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 172<br />

Za povreda <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta sprema osudenite lica<br />

mo`at a se prime<strong>na</strong>t slednite disciplinski kazni:<br />

1. opome<strong>na</strong>,<br />

2. jav<strong>na</strong> opome<strong>na</strong>,<br />

3. odzemawe <strong>na</strong> del od <strong>na</strong>domestokot za rabota vo visi<strong>na</strong> do 20%,<br />

4. ograni~uvawe <strong>na</strong> dodeluvawe <strong>na</strong> pogodnosti do tri meseci ako<br />

osudeniot gi zloupotrebil dadenite pogodnosti, i<br />

5. upatuvawe vo samica od 3 do 15 de<strong>na</strong> so ili bez pravo <strong>na</strong><br />

rabota.<br />

________________________<br />

1. Vo zatvorski uslovi od osudenite lica se bara da go<br />

prilagodat svoeto povedenie <strong>na</strong> posebnite op{testveni normi i barawa<br />

<strong>na</strong> zatvorskata administracija, no i <strong>na</strong> normite {to gi <strong>na</strong>metnuva<br />

neformalniot zatvorski sistem kako zbir <strong>na</strong> nepi{ani pravila, koj<br />

isto taka rasplolaga so prisilni merki za po~ituvawe. Taka <strong>na</strong><br />

primer, so ku}nite redovi <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi vo podrobnosti<br />

se regulira odnesuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica. Spored ovie<br />

odredbi <strong>na</strong> osudenite lica im e opredeleno vreme <strong>na</strong> stanuvawe,<br />

legnuvawe, jadewe, odewe i doa|awe od rabota, zadol`itelen popladneven<br />

odmor, gledawe televizija, prebrojuvawe i sl. So Ku}niot red e<br />

reguliran i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto oblekuvawe, obra}awe i pozdravuvawe<br />

<strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l, odr`uvaweto <strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong>, ispolnuvaweto<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>redbite. Niv im se zabranuva vikawe, glasno raspravawe,<br />

oddale~uvawe od opredeleni mesta bez dozvola, ~uvawe <strong>na</strong> opredeleni<br />

predmeti i niv<strong>na</strong> kupoproda`ba, u~estvo vo <strong>na</strong>gradni <strong>na</strong>tprevari,<br />

lotarija, loto, igrawe komar so karti i drugi igri so pari~ni vlogovi,<br />

podgotvuvawe hra<strong>na</strong>, ~uvawe pari <strong>na</strong>d dozvoleniot iznos, pu{ewe<br />

vo opredeleni prostorii, <strong>na</strong>bavka i upotreba <strong>na</strong> alkohol i sl. Seto toa<br />

pretstavuva zbir od barawa za ~ie sproveduvawe se gri`i zatvorskiot<br />

perso<strong>na</strong>l. (v. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 49)<br />

331


Od druga stra<strong>na</strong> osudeni~kiot kodeks {to go sozdava neformal<strong>na</strong>ta<br />

zatvorska zaednica <strong>na</strong> osudenite lica im <strong>na</strong>metnuva drugi barawa<br />

i kaj niv gradi posebni stavovi i vrednosti <strong>na</strong> povedenie, kako <strong>na</strong><br />

primer, da se projavuva ma{kost (sila) i individualnost, <strong>na</strong>zavisnost,<br />

zatvorska solidarnost i sli~ni povedenija koi se sprotivstavuvaat <strong>na</strong><br />

barawata {to gi <strong>na</strong>metnuva formalniot zatvorski sistem. Taka,<br />

osudenite lica doa|aat vo situacija da vr{at izbor pome|u dva normativno<br />

protivre~ni sistemi. Toj fakt, kako i faktot {to i dvata<br />

sistemi za osudenicite z<strong>na</strong>~at raznovidni li{uvawa i ograni~uvawa,<br />

kaj niv predizvikuvaat <strong>na</strong>jrazli~ni neprijatnosti {to ja deperso<strong>na</strong>lizairaat<br />

niv<strong>na</strong>ta li~nost. Zatvorenicite <strong>na</strong>stojuvaat da gi otstra<strong>na</strong>t<br />

ili ubla`at tie neprijatnosti <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in {to gradat svoj specifi~en<br />

sistem <strong>na</strong> reakcii {to <strong>na</strong>j~esto se projuvavuva vo kr{ewe <strong>na</strong><br />

redot i discipli<strong>na</strong>ta vo kazneno-popravnite ustanovi. Poradi toa,<br />

normalnoto odvivawe <strong>na</strong> zatvorskiot `ivot i pravilnoto i efikasno<br />

izveduvawe <strong>na</strong> resocijalizacijata ne mo`at da se zamislat bez prime<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> opredeleni sredstva so koi }e se odr`uva redot i discipli<strong>na</strong>ta i }e<br />

se sozdava "penolo{ka klima" {to }e odi vo prilog <strong>na</strong> prevospituvaweto.<br />

Za odr`uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta zatvorskiot perso<strong>na</strong>l se<br />

slu`i, pred sî, so prevospitni merki {to z<strong>na</strong>~at vlijanija vrz<br />

osudenite lica kon aktivno razvivawe <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta samodiscipli<strong>na</strong> i<br />

samostojno anga`irawe vo svoeto prevospituvawe. Me|utoa, za taa cel<br />

slu`at i sredstvata i metodite <strong>na</strong> prisilba {to se javuvaat vo forma<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>dzor, opome<strong>na</strong>, zaka<strong>na</strong>, zabra<strong>na</strong>, <strong>na</strong>redba i kaz<strong>na</strong>. Pritoa spored<br />

<strong>ZIS</strong> za odr`uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta mo`at da se upotrebat<br />

samo onie merki {to se nu`ni za obezbeduvawe <strong>na</strong> sigurnosta i<br />

dobroto funkcionirawe <strong>na</strong> zaedni~kiot `ivot vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi. (v. Pravilo 27 SMP). Vo taa smisla koga se raboti za<br />

disciplinskite kazni, posebnite merki <strong>na</strong> bezbednost i upotrebata <strong>na</strong><br />

fizi~ka sila i ogneno oru`je se prepora~uva mnogu razumno i samo vo<br />

kraj<strong>na</strong> linija da se vr{i niv<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> bidej}i vo sprotivno tie<br />

mo`at da imaat mnogubrojni negativni posledici po osudenoto lice.<br />

Imeno, postojat osudenici vrz koi ovie sredstva ne deluvaat, za{to<br />

tie se prilagodeni <strong>na</strong> niv. Od druga stra<strong>na</strong>, kaj nekoi zatvorenici<br />

retributiv<strong>na</strong>ta sodr`i<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovie sredstva predizvikuva negativni<br />

~uvstva, osobeno ako tie li~no smetaat deka ne se vinovni i deka<br />

nesrazmeno se kazneti. Takvite lica poradi toa {to se ~uvstvuvaat<br />

nepolno otfrleni, ja gubat doverbata vo zatvorskata uprava, <strong>na</strong>stojuvaat<br />

{to pove}e da se oddale~at od nea ili da dojdat vo skrien ili<br />

otvoren konflikt so nea. Seto toa go paralizira nivniot pridones<br />

kon sopstvenoto prevospituvawe.<br />

332


Trgnuvaj}i od tie negativni efekti <strong>na</strong> disciplinskoto kaznuvawe,<br />

{to osobeno se te{ki ako {ablonski i rutiski se primenuvaat,<br />

vo teorijata ne e retko misleweto deka kaj mnogu zatvorenici uspehot<br />

<strong>na</strong> prevopsituvaweto e obratno proporcio<strong>na</strong>len so obemot <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta<br />

prime<strong>na</strong>.<br />

Osobeno va`no <strong>na</strong>~elo pri izrekuvaweto <strong>na</strong> disciplinskite<br />

kazni e potrebata pri nivnoto izrekuvawe da se vodi smetka za <strong>na</strong>~elata<br />

<strong>na</strong> individualizacija, spravedlivost i humanost.<br />

2. Disciplinskite kazni kaj <strong>na</strong>s se postaveni kako poseben metod<br />

<strong>na</strong> prevospiten tretman {to treba vnimatelno da se primenuvaat<br />

za{to vo svojata su{ti<strong>na</strong> pretstavuvaat zlo koe {to dokolku adekvatno<br />

ne e primeneto mo`e da predizvika nesakani kontraindicirani<br />

posledici. Zatoa vo penolo{kata teorija i praktika se prepora~uva<br />

pravilen izbor <strong>na</strong> merkata i striktno pridr`uvawe do principot <strong>na</strong><br />

individualizacijata. Pri opredeluvaweto <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta strogost sekoga{<br />

mora da se ima predvid i nivnoto pretpostaveno vlijanie vo<br />

soglasnost so li~nite karakteristiki <strong>na</strong> osudenite lica i korista<br />

{to od toa treba da proizleze za negovata resocijalizacija. Vakvoto<br />

kaznuvawe <strong>na</strong> osudenite lica ne smee da pretstavuva degradirawe i<br />

poni`uvawe nitu bilo kakva li~<strong>na</strong> presmetka so osudenikot od stra<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> onoj {to e vo sostojba da ja primenuva disciplinskata kaz<strong>na</strong>. Se<br />

<strong>na</strong>glasuva i toa deka treba da se za~uva opredele<strong>na</strong> postapnost vo<br />

nivnoto izrekuvawe: <strong>na</strong>jprvin da se odi kon izrekuvawe <strong>na</strong> poblagi<br />

merki (ukor, ograni~uvawe <strong>na</strong> opredeleni pogodnosti i sl.), a duri vo<br />

slu~aj <strong>na</strong> niv<strong>na</strong> neefikasnost kon onie od pote`ok vid. Dosega{nite<br />

istra`uvawa go poka`uvaat i toa deka strogoto disciplinsko kaznuvawe<br />

ne e vo soglasnost so osnovnite principi <strong>na</strong> kaznuvaweto voop-<br />

{to. Zgolemeniot stepen <strong>na</strong> represija mnogu ~esto sozdava novi <strong>na</strong>p<strong>na</strong>tosti<br />

i sudiri, v<strong>na</strong>tre{no ~uvstvo deka se raboti za nezaslu`e<strong>na</strong> i<br />

nesrazmer<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> i drugi reperkusii {to kaj golem del <strong>na</strong> osudenite<br />

vodi do rezistenten odnos sprema ostvaruvaweto <strong>na</strong> resocijalizacijata<br />

i socijal<strong>na</strong>ta adaptacija.<br />

3. Vo pogled <strong>na</strong> osnosot <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l koga e vo<br />

pra{awe disciplinskoto kaznuvawe <strong>na</strong> osudenite lica, kako mo{ne<br />

prakti~en patokaz mo`at da poslu`at slednive prakti~ni <strong>na</strong>soki od<br />

MSV:<br />

- Dobroto osnesuvawe <strong>na</strong> osudenite lica mnogu ~esto mo`e da se<br />

pottikne ako tie se tretiraat kako zreli ~ove~ki su{testva so<br />

dol`<strong>na</strong> po~it i dostoinstvo.<br />

- Nikoga{ ne e zdravo nitu od od pomo{ da se izre~e disciplinska<br />

kaz<strong>na</strong> samo zaradi aktot <strong>na</strong> kaznuvawe. Avtomatskata prime<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong> ne e produktiv<strong>na</strong> i ne treba da se ohrabruva.<br />

333


Vo prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> zatvorskite pravila, perso<strong>na</strong>lot terba da poka`e<br />

smisla za profesio<strong>na</strong>len sud i diskrecija i sekoga{ treba da ima <strong>na</strong><br />

um deka pravilata im slu`at <strong>na</strong> lu|eto, a ne obratno.<br />

- Mnogu ~esto mo`e da se pottikne dobar red i discipli<strong>na</strong> vo<br />

zatvorite ako se uvidi deka postojat va`ni i logi~ni posledici od<br />

odnesuvaweto <strong>na</strong> osudenoto lice. Na primer od ne<strong>na</strong>vremenoto budewe<br />

i stanuvawe od postela <strong>na</strong> osudenikot logi~<strong>na</strong> posledica e da go<br />

propu{ti pojadokot. Me|utoa ne e logi~no koga zaradi toa <strong>na</strong><br />

osudenikot mu se izre~e i nekoja dopolnitel<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>.<br />

4. Sledej}i gi ovie pojdovni stojali{ta i iskustva <strong>na</strong>{iot<br />

zakonodavec se opredeli za sovremen pristap <strong>na</strong> disciplinsko<br />

kaznuvawe koj <strong>na</strong> sublimiran <strong>na</strong>~in mo`e da se izrazi kako objektiv<strong>na</strong><br />

potreba za odr`uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta vo soglasnost so potrebata<br />

za prevospituvawe <strong>na</strong> osudenoto lice. Ottamu za povredi <strong>na</strong><br />

pravilata <strong>na</strong> ku}niot red i drugite pravila <strong>na</strong> odnesuvawe, kako i za<br />

polesni krivi~ni dela za koi spored KZ RM e propi{a<strong>na</strong> pari~<strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong> ili li{uvawe od sloboda do ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> gi predviduva<br />

slednive disciplinski kazni: 1. Opome<strong>na</strong>, 2. Jav<strong>na</strong> opome<strong>na</strong>, 3. Odzemawe<br />

<strong>na</strong> del od <strong>na</strong>domestokot za rabota vo visi<strong>na</strong> do 20%, 4. Ograni~uvawe<br />

<strong>na</strong> dodeluvawe <strong>na</strong> pogodnosti do 3 meseci ako osudenikot gi<br />

zloupotrebil dadenite pogodnosti i 5. Upatuvawe vo samica od 3 do 15<br />

de<strong>na</strong> so ili bez pravo <strong>na</strong> rabota.<br />

Od prilo`eniot registar <strong>na</strong> disciplinski kazni ved<strong>na</strong>{ se<br />

zabele`uva deka <strong>na</strong>{iot zakonodavec se opredelil za takva reakcija<br />

{to ne vodi kon fizi~ki i pogolemi moralni stradawa <strong>na</strong> osudenite<br />

lica. Vo toj registar opome<strong>na</strong>ta e <strong>na</strong>jblaga disciplinska kaz<strong>na</strong>, a upatuvaweto<br />

vo samica nosi <strong>na</strong>jgolema doza <strong>na</strong> represivnost. Toa uka`uva<br />

deka <strong>na</strong>{iot penitencijaren sistem gi izbegnuva onie oblici <strong>na</strong> kaznuvawe<br />

koi vodat kon vlo{uvawe <strong>na</strong> `ivot<strong>na</strong>ta situacija <strong>na</strong> osudenite<br />

i <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in mu protivre~at <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> resocijalizacijata.<br />

Nemu mu se tu|i telesnite kazni, stavaweto vo ludni~ki ko{uli,<br />

vrzuvaweto, ograni~uvawe <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta, li{uvaweto od pravoto <strong>na</strong><br />

sledewe pe~at i koristeweto <strong>na</strong> drugite vidovi informacii,<br />

dopi{uvaweto i drugite so zakon zagarantirani prava <strong>na</strong> osudenite.<br />

Ovie i drugi vidovi <strong>na</strong> kaznuvawe koi sî u{te mo`at da se sret<strong>na</strong>t vo<br />

nekoi zemji <strong>na</strong> svetot pretstavuvaat izraz <strong>na</strong> koegzistencijata <strong>na</strong><br />

klasi~niot i moderniot penitencijaren sistem. So ogled <strong>na</strong> toa deka<br />

ne koreliraat so proklamiranite celi <strong>na</strong> kaznuvaweto denes me|utoa<br />

se pove}e se <strong>na</strong>pu{taat.<br />

Na osudenoto lice mo`at da mu se izre~at samo disciplinski<br />

kazni utvrdeni so ovoj zakon.<br />

334


5. Celta <strong>na</strong> disciplinskite (i `albenite mehanizmi) vo kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova e da se odr`i ili povrati redot ili bezbednosta<br />

vo ustanovata. Sistemot ne bi mo`el da go postigne ova, ako celosno<br />

se potpira <strong>na</strong> prisilba. Zatvorskiot perso<strong>na</strong>l mo`e i bi trebalo da se<br />

obide pozitivno da vlijae i dobrovolno da sorabotuva so osudenite<br />

lica so ~ove~ko vodewe i dobar primer. (MSV str. 45)<br />

6. Disciplinskata kaz<strong>na</strong> treba da e kraen akt koj sleduva po<br />

zakonito sprovede<strong>na</strong> postapka od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskata uprava i po<br />

soslu{uvaweto <strong>na</strong> osudenikot. Na toj <strong>na</strong>~in se obeshrabruva mo`<strong>na</strong>ta<br />

praktika, opredeleno neformalno vodstvo <strong>na</strong> osudenici <strong>na</strong> razli~ni<br />

<strong>na</strong>~ini da opredeluva i izvr{uva "disciplinski kazni" vrz svoite<br />

soosudenici.<br />

Op{tite <strong>na</strong>soki za vidot <strong>na</strong> disciplinskite kazni se sodr`ani<br />

vo Pravilata 31 i 32 SMP i ~l. 12 st. 2 i 19 <strong>ZIS</strong>.<br />

Spored Pravilo 31 SMP: Telesnite kazni, stavaweto vo temni<br />

kelii, kako i sekoja svirepa, nehuma<strong>na</strong> ili poni`uva~ka sankcija<br />

treba da bidat celosno zabraneti kako disciplinski sankcii. Vo Pravilo<br />

32 SMP pak se istaknuva: (1) Kaz<strong>na</strong>ta so strogo ograni~uvawe<br />

ili smaluvawe <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta nikoga{ ne mo`e da se primeni se dodeka<br />

lekarot ne go pregleda zatvorenikot i pismeno ne potvrdi deka e<br />

sposoben da izdr`i takov vid kaz<strong>na</strong>.<br />

(2) Istoto va`i i a site drugi kazneni merki koi bi mo`ele da<br />

go <strong>na</strong>ru{at fizi~koto ili du{evnoto zdravje <strong>na</strong> zatvorenikot. Vo<br />

sekoj slu~aj kaznenite merki nikoga{ ne mo`at da bidat vo<br />

sprotivnost ili da otstapuvaat od <strong>na</strong>~eloto postaveno vo odredbata.<br />

(3) Lekarot sekojdnevno treba da gi posetuva zatvorenicite koi<br />

izdr`uvaat vakvi kazni i da go izvestuva direktorot ako oceni deka e<br />

potrebno da se prekine ili prei<strong>na</strong>~i sankcijata so ogled <strong>na</strong> nivnoto<br />

fizi~ko ili du{evno zdravje.<br />

Ved<strong>na</strong>{ treba da se zabele`i deka spored sovremenite standardi<br />

<strong>na</strong> humanost Praviloto 32 (1) SMP e vo ras~ekor so megu<strong>na</strong>rodnite<br />

standardi i so odredbite od <strong>ZIS</strong>, za{to <strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong> obrocite e<br />

neopravda<strong>na</strong> i degradira~ka kazne<strong>na</strong> merka karakteristi~<strong>na</strong> za<br />

kaznuvaweto vo sredniot vek. Takvata nelogi~nost e isprave<strong>na</strong> vo<br />

Pravilo 38 EZP koe vo celost glasi: (1) Kaznuvaweto so disciplinsko<br />

pritvorawe kako i sekoja druga kaz<strong>na</strong> {to mo`ela da ima<br />

sprotiven efekt vrz fizi~koto i du{evnoto zdravje <strong>na</strong> zatvorenikot<br />

mo`e da se primenuva samo ako lekar po izvr{eniot pregled dade<br />

pisme<strong>na</strong> potvrda deka zatvorenikot e sposoben da go podnese toj vid <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>.<br />

(2) Kaz<strong>na</strong>ta vo nikoj slu~aj ne smee da bide vo sprotivnost so<br />

principite utvrdeni vo Praviloto 37<br />

335


(3) Lekarot mora sekojdnevno da kontrolira kako zatvorenikot<br />

ja podnesuva takvata kaz<strong>na</strong> i da go izvesti direktorot ako sogleda deka<br />

vo interes <strong>na</strong> fizi~koto i du{evnoto zdravje e nu`no da se prekine<br />

ili prei<strong>na</strong>~i izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

7. Odzemaweto <strong>na</strong> del od <strong>na</strong>domestokot za rabota vo visi<strong>na</strong> od<br />

20% (<strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong> gotovinskiot iznos za isplata) kaj disciplinskite<br />

prekr{oci mo`e da bide opredeleno samo toga{ ako konkretniot<br />

prekr{ok e povrzan so poseduvaweto ili koristeweto <strong>na</strong> toj<br />

<strong>na</strong>domestok.<br />

8. Ograni~uvaweto <strong>na</strong> dodeluvaweto <strong>na</strong> pogodnosti do tri<br />

meseci se priemnuva kaj disciplinskite prekr{oci koi se povrzani so<br />

zloupotrebata <strong>na</strong> ve}e dodeleni i iskoristeni pogodnosti.<br />

Takov prekr{ok e <strong>na</strong> primer, zloupotrebata <strong>na</strong> droga dodeka<br />

zatvorenikot se <strong>na</strong>o|al <strong>na</strong> otsustvo. Vo takvi slu~ai mora da se opredeli<br />

disciplinska kaz<strong>na</strong> zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> dodeluvawe otsustvo. Takva zabra<strong>na</strong><br />

treba da se opredeli i toga{ koga zloupotrebata <strong>na</strong> drogata se slu~ila<br />

vo samata ustanova. Vo dvata slu~ai ne smee da se <strong>na</strong>dmine opredeleniot<br />

maksimum od tri meseci.<br />

[to se odnesuva do utvrduvaweto <strong>na</strong> zloupotrebata <strong>na</strong> droga, ovde<br />

treba da va`i praviloto spored koe odbivaweto <strong>na</strong> davawe uri<strong>na</strong> za<br />

pregled vo disciplinski pogled soodvetstvuva <strong>na</strong> pregled pri koj e<br />

dobien pozitiven rezultat. Tro{ocite za <strong>na</strong>odot od pregledot <strong>na</strong><br />

uri<strong>na</strong>ta, dokolku <strong>na</strong>odot e pozitiven pa|aat <strong>na</strong> teret <strong>na</strong> konkretniot<br />

zatvorenik. Dokolku <strong>na</strong>odot e negativen, tro{ocite za pegled gi<br />

podnesuva kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

9. Iako SMP i EZP strogo ne ja zabranuvaat disciplinskata<br />

kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica, tie jasno iska`uvaat deka ovaa kazne<strong>na</strong><br />

forma treba da se upotrebuva retko i vo isklu~itelni slu~ai. Ottamu<br />

proizleguva deka treba da se prezemaat i ohrabruvaat usilbite za<br />

ukinuvawe <strong>na</strong> zatvaraweto vo samica kako kaz<strong>na</strong> ili za <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong><br />

nejzi<strong>na</strong>ta upotreba.<br />

Od osobe<strong>na</strong> va`nost e zatvorskite propisi precizno da gi<br />

objasnuvaat uslovite pod koi mo`e da se izre~e disciplinskata kaz<strong>na</strong><br />

upatuvawe vo samica. (v. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 175)<br />

10. Ako osudenoto lice dodeka e <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

stori krivi~no delo za koe e propi{a<strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili kaz<strong>na</strong><br />

zatvor do ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>, }e se kazni disciplinski, a ako stori drugo<br />

krivi~no delo ved<strong>na</strong>{ }e se izvesti <strong>na</strong>dle`niot javniot obvinitel. (V.<br />

~l. 46 st. 3 KZ, ~l. 183-184 ZKP i 193-194 <strong>ZIS</strong>).<br />

Direktorot <strong>na</strong> kazneno-popravnta ustanova mo`e da odlu~i<br />

takvoto osudeno lice privremeno, do odlukata <strong>na</strong> sudot, da se izdvoi od<br />

drugite osudenici.<br />

336


11. V. objasnivawa <strong>na</strong> ~l. 175.<br />

^len 173<br />

(1) Disciplinskite kazni gi izrekuva direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

ili lice koe go zamenuva.<br />

(2) Vo disciplinskata postapka osudenoto lice mora da bide<br />

soslu{ano i negovata izjava provere<strong>na</strong>.<br />

(3) Pri izrekuvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong> }e se zeme<br />

predvid povedenieto <strong>na</strong> osudenoto lice i dali porano bilo<br />

disciplinski kaznuvano.<br />

(4) Pred izdr`uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo<br />

samica }e se pribavi mislewe od lekarot za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

________________________<br />

1. Izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskite kazni e vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong><br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili lice koe go zamenuva. Toa se vr{i vo<br />

disciplinska postapka vo koja <strong>na</strong> osudenikot mu e zagarantirano<br />

pravoto <strong>na</strong> odbra<strong>na</strong>, odnosno kaz<strong>na</strong>ta ne mo`e da se izre~e dokolku<br />

osudenikot ne bide soslu{an, a negovata izjava provere<strong>na</strong>. Pred<br />

izrekuvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta se proveruva i sevkupnoto povedenie <strong>na</strong><br />

osudenikot za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta kako i toa dali se<br />

raboti za lice koe i porano bilo disciplinski kaznuvano. Disciplinskata<br />

odluka se dostavuva <strong>na</strong> zatvorenikot vo pisme<strong>na</strong> forma (samo<br />

disciplinskata kaz<strong>na</strong> opome<strong>na</strong> se soop{tuva usmeno) vo koja se <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~uva<br />

prav<strong>na</strong>ta pouka za pravoto <strong>na</strong> `alba.<br />

2. Osudenoto lice mo`e disciplinski da se kazni samo ako<br />

prethodno e vode<strong>na</strong> disciplinska postapka vo koja podrobno e razgledan<br />

storeniot prestap preku soslu{uvawe <strong>na</strong> osudenikot i proverka<br />

<strong>na</strong> negovata izjava.<br />

Vo soglasnost so ~l. 171 <strong>ZIS</strong> i Pravilo 30 (2) SMP <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice treba da mu se dade mo`nost da se brani od obvinenieto za<br />

nedozvolenoto povedenie u{te pred da se konstatira deka toa povedenie<br />

e disciplinski prekr{ok. Toa e osobeno va`no za{to osudenite<br />

lica ne smeat da bidat disciplinski kazneti vrz osnova <strong>na</strong> nedoka`ani<br />

glasini ili poradi intrigi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> potka`uva~i bez ogled od<br />

kade tie pottiknuvaat. Na osudenoto lice treba da mu se dade mo`nost<br />

da odgovori <strong>na</strong> bilo kakva nepovol<strong>na</strong> izjava ili izve{taj protiv nego,<br />

osobeno toga{ koga takvata izjava ili izve{taj mo`e da bide osnova<br />

za pokrenuvawe disciplinska postapka. Ottamu zatvorskata uprava<br />

ima dol`nost da go izvesti osudenikot za postoeweto <strong>na</strong> takva izjava<br />

337


ili izve{taj. Vo taa smisla i Pravilo 36/3 EZP: Zatvorenicite ne<br />

smeeat da se kaz<strong>na</strong>t ako ne se izvesteni za <strong>na</strong>vodniot prekr{ok i ako ne<br />

im e ovozmo`eno da ja iznesat svojata odbra<strong>na</strong>.<br />

Obvrskata osudenoto lice vo disciplinskata postapka da mora<br />

da bide soslu{ano pred da mu bide izre~e<strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong> ne<br />

z<strong>na</strong>~i deka toj mora da bide zastapuvan od branitel <strong>na</strong> soslu{uvaweto.<br />

Vo <strong>na</strong>jgolem broj slu~ai e dovolno ako <strong>na</strong> osudenoto lice mu se dade<br />

mo`nost da ja ka`e svojata visti<strong>na</strong> za <strong>na</strong>stanot i da povika svedoci<br />

koi }e go podr`at negoviot iskaz. Va`no e svedo~ewata <strong>na</strong> osudenite<br />

lica vnimatelno da se razgledaat i vrz taa osnova da se donese<br />

pravil<strong>na</strong> odluka. U{te pova`no e svedocite da ne bidat podvrg<strong>na</strong>ti <strong>na</strong><br />

zastra{uvawe ili maltretirawe bidejki so toa ne samo {to i se<br />

<strong>na</strong>{tetuva <strong>na</strong> pravednosta, tuku se podriva doverbata vo `albenite<br />

mehanizmi vo ustanovata so mo`ni negativni konsekvenci po<br />

zatvorskata bezbednost. Me|utoa vo isklu~itelno seriozni slu~ai koi<br />

vklu~uvaat potencijalno te{ka kaz<strong>na</strong> (osamuvawe <strong>na</strong> osudeno lice od<br />

~l. 180) <strong>na</strong> osudenikot treba da mu se dade mo`nost da bide zastapuvan<br />

od branitel koja e jasno definira<strong>na</strong> vo ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata.<br />

4. Po barawe <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti, <strong>na</strong><br />

nivnite ovlasteni organi im se dava mo`nost vo ustanovata za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda da soslu{aat osudeno<br />

lice. Soslu{uvaweto sekoga{ se vr{i vo prisutvo <strong>na</strong> rabotnik <strong>na</strong><br />

ustanovata. Takvo soslu{uvawe mo`e so prethod<strong>na</strong> dozvola da im se<br />

dopu{ti i <strong>na</strong> ovlasteni organi <strong>na</strong> stranska dr`ava. Dozlvolata za<br />

vakvo soslu{uvawe vo vrska so izvr{enoto ili drugo krivi~no delo,<br />

mo`e da se dobie samo od direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite.<br />

5. U~estvoto <strong>na</strong> lekarot so davawe mislewe za zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

sostojba <strong>na</strong> osudenikot pred negovoto upatuvawe <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong><br />

disciplinskata kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica, predizvikuva silni eti~ki<br />

problemi me|u medicinskite stru~waci. Vo taa smisla vo ~l. 3 NME<br />

se veli: Medicinskata etika }e bide prekr{e<strong>na</strong> od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

zdravstveniot perso<strong>na</strong>l osobeno od lekarite, dokolku vospostavat<br />

bilo kakov profesio<strong>na</strong>len odnos so pritvorenicite ili zatvorenicite,<br />

a celta <strong>na</strong> toj kontakt ne bila isklu~ivo vrza<strong>na</strong> za niv<strong>na</strong>ta<br />

za{tita ili podobruvaweto <strong>na</strong> nivnoto telesno ili du{evno zdravje.<br />

Ottamu proizleguva deka lekarot koj potvrduva deka zatvorenikot e vo<br />

sostojba da go izdr`i zatvoraweto vo samica go kr{i ovoj princip.<br />

Me|utoa, preovladuva misleweto deka nema ni{to lo{o vo toa ako<br />

lekarot ili drugo kvalifikuvano medicinsko lice odgovara <strong>na</strong><br />

medicinskite potrebi <strong>na</strong> osudenite lica koi se upateni vo samica.<br />

Lekarot e isto taka dol`en da gi sovetuva zatvorskite slu`benici da<br />

338


go preki<strong>na</strong>t zatvoraweto vo samica toga{ koga toa go doveduva vo<br />

opasnost negovoto zdravje.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 175 st. 4<br />

^len 174<br />

(1) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskite kazni, ograni~uvawe <strong>na</strong><br />

dodeluvawe pogodnosti i upatuvawe vo samica mo`e uslovno da se<br />

odlo`i do 6 meseci ako osnovano se o~ekuva deka i bez izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> }e se postigne celta <strong>na</strong> disciplinskoto<br />

kaznuvawe.<br />

(2) Uslovnoto odlagawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata<br />

kaz<strong>na</strong> }e se otpovika ako uslovno kaznetoto osudeno lice vo rokot za<br />

koj e odlo`eno izvr{uvaweto e povtorno disciplinski kazneto. Ako<br />

se otpovika izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> }e se izre~e ed<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> i za<br />

porane{<strong>na</strong>ta i za novata disciplinska povreda, pri {to upatuvaweto<br />

vo samica mo`e da se izre~e vo traewe do 30 de<strong>na</strong>.<br />

(3) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta disciplinska kaz<strong>na</strong> ne mo`e<br />

da se odlaga ako osudenoto lice e kazneto za povreda koja e<br />

predvide<strong>na</strong> kako krivi~no delo za koe zakonot propi{uva kaz<strong>na</strong><br />

zatvor do 1 godi<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong> odzemawe ili ograni~uvawe<br />

<strong>na</strong> dadeni pogodnosti i upatuvawe vo samica mo`e uslovno da se<br />

odlo`i do 6 meseci ako direktorot <strong>na</strong> ustanovata osnovano oceni deka<br />

i bez nejzinoto izvr{uvawe mo`e da se o~ekuva postignuvawe <strong>na</strong> celta<br />

<strong>na</strong> disciplinskoto kaznuvawe. Uslovnoto odlagawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

mo`e da se otpovika ako uslovno kaznetoto osudeno lice vo rokot za<br />

koj e odlo`eno izvr{uvaweto bide povtorno disciplinski kazneto. Vo<br />

slu~aj <strong>na</strong> takvo otpovikuvawe se pristapuva kon izrekuvawe <strong>na</strong> ed<strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong> za porane{<strong>na</strong>ta i novata disciplinska povreda. Dokolu <strong>na</strong> toj<br />

<strong>na</strong>~in e opredele<strong>na</strong> edinstve<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica, taa mo`e da<br />

se izre~e vo traewe do 30 de<strong>na</strong>, odnosno ni den pove}e od toa.<br />

Direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ne mo`e da go<br />

odlo`i izvr{uvaweto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta disciplinska kaz<strong>na</strong> ako osudenikot<br />

e kaznet za krivi~no delo za koe krivi~niot zakonik propi{uva<br />

kaz<strong>na</strong> zatvor do ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>.<br />

339


^len 175<br />

(1) Pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo<br />

samica <strong>na</strong> osudenoto lice mu se obezbeduvaat potrebnite higienski i<br />

zdravstveni uslugi i mu se ovozmo`uva ~itawe <strong>na</strong> knigi i vesnici.<br />

(2) Prostorijata vo koja se izvr{uva disciplinskata kaz<strong>na</strong><br />

upatuvawe vo samica mora da e vo golemi<strong>na</strong> od <strong>na</strong>jmalku 9 m 3 , da e<br />

osvetle<strong>na</strong> so dnevno svetlo, da ima sanitaren jazol, voda za piewe,<br />

krevet so postelni<strong>na</strong>, stol i stolica i da e zagrea<strong>na</strong>.<br />

(3) Na disciplinski kaznetiot so upatuvawe vo samica mu se<br />

obezbeduva prestojuvawe <strong>na</strong> sve` vozduh <strong>na</strong>dvor od zatvorenite<br />

prostorii eden ~as dnevno.<br />

(4) Kaznetoto lice sekojdnevno go posetuva lekar, a direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata ed<strong>na</strong>{ nedeleno.<br />

________________________<br />

1. Prostorijata vo koja se izdr`uva disciplinskata kaz<strong>na</strong><br />

upatuvawe vo samica mora da e prostra<strong>na</strong> (<strong>na</strong>jmalku 9 m 3 ), osvetle<strong>na</strong> so<br />

dnevno svetlo, oprema<strong>na</strong> so sanitaren jazol, voda za piewe, krevet so<br />

postelni<strong>na</strong>, masi~ka i stol, i soodvetno da e zagrea<strong>na</strong>. Nakratko upatuvaweto<br />

vo samica se izdr`uva vo normal<strong>na</strong> prostorija (tn. samica) vo<br />

koja se <strong>na</strong>o|aat krevet i potrebnite predmeti za higie<strong>na</strong> i ishra<strong>na</strong>. Na<br />

disciplinki kaznetoto lice so ovaa kaz<strong>na</strong> ne mu e dozvole<strong>na</strong> rabota,<br />

koristewe <strong>na</strong> slobodnoto vreme, kupuvawe <strong>na</strong> bilo kakvi proizvodi od<br />

kanti<strong>na</strong>ta i pristap kon priredbi i drugi zabavni aktivnosti. Vo<br />

kelijata disciplinski kaznetiot ne smee da pu{i, da pi{uva nitu da<br />

prima pisma, ne smee da ima poseta i isklu~e<strong>na</strong> e sekakva mo`nost za<br />

dodeluvawe <strong>na</strong> pogodnosti. Za vreme <strong>na</strong> prestojot vo samica <strong>na</strong><br />

disciplinski kaznetoto lice mu se ovozmo`uva samo ~itawe vesnici i<br />

knigi i ostvaruvawe <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> prestojuvawe <strong>na</strong> sve` vozduh<br />

(pro{etka <strong>na</strong> otvoren prostor) vo traewe od eden ~as dnevno. Za vreme<br />

<strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta disciplinska kaz<strong>na</strong> zatvorenikot {eta sam.<br />

Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da mu odobri vr{ewe <strong>na</strong><br />

opredele<strong>na</strong> rabota (koja se vr{i vo samicata i ne se pla}a!) i ograni~eno<br />

dopi{uvawe ako toa e od poseben interes za zatvorenikot.<br />

Vo <strong>ZIS</strong> e propi{a<strong>na</strong> i obvrska <strong>na</strong> lekarot sekojdnevno da go<br />

posetuva liceto upateno vo samica, a direktorot <strong>na</strong> ustanovata ed<strong>na</strong>{<br />

vo tekot <strong>na</strong> nedelata.<br />

2. Po izrekuvaweto <strong>na</strong> disciplinskata merka upatuvawe vo<br />

samica osobeno e va`no lekarot ili drugiot kvalifikuvan medicinski<br />

perso<strong>na</strong>l da mu bide <strong>na</strong> raspolagawe i da mu odgovara <strong>na</strong> medicin-<br />

340


skite potrebi <strong>na</strong> osudenikot, no nikoga{ so cel da go pottiknuva i<br />

podr`uva da ja izdr`i (podnese) disciplinskata kaz<strong>na</strong>.<br />

Po izdr`uvaweto <strong>na</strong> diciplinskata kaz<strong>na</strong>, osudenoto lice se<br />

klasificira vo istata ustanova, odnosno oddelenie <strong>na</strong> ustanovata kade<br />

{to bilo pred upatuvaweto vo samica. Po isklu~ok, a vo zavisnost od<br />

storeniot disciplinski prekr{ok i odnesuvaweto, mo`e da se izvr{i<br />

negova reklasifikacija (reprogresirawe) za {to odlu~uva direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata. Vakvoto re{enie e vo soglasnost so Pravilo 30 (1)<br />

SMP kade se veli: Zatvorenikot mo`e da bide kaznet samo ako toa e<br />

vo soglasnost so odredbite <strong>na</strong> opredelen zakon i nikoga{ dva pati za<br />

ist prekr{ok. Vo taa smisla i Pravilo 36 (1) EZP: Zatvorenicite ne<br />

smeat da se kaznuvaat osven toga{ ako toa e vo soglasnost so zakonot i<br />

propisite, no nikoga{ dva pati za isto delo. Ovie pravila<br />

zabranuvaat osudenoto lice da se kazni dva pati za eden ist prekr{ok.<br />

Na primer, mnogu ~esto zatvorenicite se premestuvaat od edno vo<br />

drugo oddelenie ili od ed<strong>na</strong> vo druga kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova<br />

otkako }e ja izdr`at disciplinskata kaz<strong>na</strong>. Ovie pravila tvrdat deka<br />

e neprifatlivo da se kombinira premestuvaweto poradi prekr{ok so<br />

ed<strong>na</strong> ili pove}e kazneni formi. Me|utoa ova ne gi pokriva slu~aite<br />

kade {to premestuvaweto e izvr{eno kako izbra<strong>na</strong> zatvorska forma.<br />

Na primer, ako kako kazne<strong>na</strong> forma osudenoto lice se reklasificira<br />

vo povisoka bezbednos<strong>na</strong> kategorija, vo pove}eto slu~ai ova bi dovelo<br />

do premestuvawe <strong>na</strong> osudenoto lice vo drugo oddelenie ili ustanova vo<br />

koja se <strong>na</strong>o|a novata kategorija. Poradi toa vo opredeluvaweto <strong>na</strong><br />

disciplinskata kaz<strong>na</strong> zatvorskite slu`benici neophodno e<br />

vnimatelno da gi zemat vo predvid poslediciet koi proizleguvaat ili<br />

verojatno }e proizlezat od izbra<strong>na</strong>ta zatvorska forma. Vo site slu~ai<br />

dopolnitelnite disciplinski merki osven onie koi logi~no i<br />

direktno se odnesuvaat <strong>na</strong> izbra<strong>na</strong>ta kazne<strong>na</strong> forma, treba da se<br />

izbegnuvaat i bi trebalo da se dovedat do minimum dopolnitelnite<br />

posledici od kaz<strong>na</strong>ta vo odnos <strong>na</strong> drugite prava <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(MSV str. 78).<br />

3. Vo vrska so izrekuvaweto <strong>na</strong> diciplinskata kaz<strong>na</strong> upatuvawe<br />

vo samica zatvorskiot perso<strong>na</strong>l treba da vodi smetka za slednive<br />

<strong>na</strong>~ela:<br />

- Prodol`eno upatuvawe vo samica ne e zakonito.<br />

- Pove}ekratno upatuvawe vo samica, isto taka ne e zakonito.<br />

- Upatuvaweto vo samica pod nikakvi okolnosti ne smee da mu<br />

bide <strong>na</strong>lo`eno <strong>na</strong> bilo koe osudeno lice <strong>na</strong> neopredeleno vreme.<br />

- Upatuvaweto vo samica ne smee da se kombinira so bilo kakvi<br />

drugi disciplinski kazni ili kazneni formi.<br />

341


Zatvorskata uprava e dol`<strong>na</strong> da sopre bilo kakva tendencija {to<br />

vodi kon <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> ovie principi.<br />

^len 176<br />

Disciplinskata kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica nema da se izvr{i<br />

ili }e se prekine ako so izvr{uvaweto se zagrozuva zdravjeto <strong>na</strong><br />

osudenoto lice. Pritoa, izre~e<strong>na</strong>ta disciplinska kaz<strong>na</strong> mo`e da se<br />

zameni so druga poblaga kaz<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

Izre~e<strong>na</strong>ta disciplinska kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica mo`e da ne<br />

se izvr{i ili da se prekine so nejzinoto <strong>na</strong>tamo{no izvr{uvawe<br />

dokolu od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> lekar se ustanovi deka prestojot vo samicata go<br />

zagrozuva zdravjeto <strong>na</strong> osudenoto lice. Ili poednostavno, takvata<br />

disciplinska kaz<strong>na</strong> 1. mo`e vo celost ili delumno da se prosti, 2. da se<br />

odlo`i nejzinoto izvr{uvawe do momentot koga osudenoto lice so<br />

ogled <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba }e mo`e da izdr`i ili, 3. da se zameni<br />

so drug poblag vid <strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong>.<br />

Odredbata ne dava mo`nost, izre~e<strong>na</strong>ta disciplinska kaz<strong>na</strong><br />

upatuvawe vo samica {to go zagrozuva zdravjeto <strong>na</strong> osudenoto lice, da<br />

se uslovi.<br />

^len 177<br />

Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da go zapre izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

disciplinskata kaz<strong>na</strong> ako utvrdi deka so dotoga{noto izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta e postig<strong>na</strong>ta celta <strong>na</strong> disciplinskoto kaznuvawe.<br />

________________________<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> bilo koja disciplinska kaz<strong>na</strong> mo`e da se zapre<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata, sekoga{ koga stru~niot tim <strong>na</strong><br />

ustanovata }e utvrdi deka okolnostite od ve}e izdr`aniot del <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta, upatuvaat <strong>na</strong> zaklu~ok deka e postig<strong>na</strong>ta celta zaradi koja<br />

bila izre~e<strong>na</strong>.<br />

^len 178<br />

(1) Osudenoto lice e odgovorno za {tetata koja ja predizvikalo<br />

vo ustanovata <strong>na</strong>merno ili so krajno nevnimanie.<br />

(2) Za <strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> {tetata odlu~uva direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

342


(3) Ako osudenoto lice odbie da ja plati {tetata, ustanovata<br />

mo`e svoeto pobaruvawe da go ostvari so tu`ba pred <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

Osudenoto lice e odgovorno za {tetata {to ja pri~inilo po<br />

svoja vi<strong>na</strong>, odnosno ako pri nejzinoto pri~inuvawe dejstvuvalo<br />

<strong>na</strong>merno ili so krajno nevnimanie. Takvata {teta treba da e<br />

materijal<strong>na</strong> i da e pri~ineta za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

bilo sprema imotot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ili drugi organi.<br />

Za <strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> {tetata odlu~uva direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova mo`e da donese re{-<br />

enie, od delot <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestokot za rabota <strong>na</strong> osudenoto lice so koj toj<br />

slobodno raspolaga (do ed<strong>na</strong> polovi<strong>na</strong>) kako i od parite {to <strong>na</strong> osudenikot<br />

mu se odzemeni (vo celost) ili isprateni (do ed<strong>na</strong> polovi<strong>na</strong>), da<br />

se <strong>na</strong>domesti {tetata {to toj <strong>na</strong>merno ili so krajno nevnimanie ja<br />

predizvikal za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. (v. objasnuvawa <strong>na</strong><br />

~l. 115).<br />

Ako osudenoto lice odbie da ja plati {tetata, kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova svoeto pobaruvawe mo`e da go ostvari so tu`ba pred<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

^len 179<br />

(1) Protiv re{enieto za izre~e<strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong>, kako i<br />

protiv re{enieto od ~len 178 od ovoj zakon so koe e odlu~eno za<br />

<strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> {tetata, osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> `alba vo<br />

rok od 3 de<strong>na</strong> do direktorot <strong>na</strong> Direkcijata.<br />

(2) @albata <strong>na</strong> osudenoto lice ne go zadr`uva izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

re{enieto.<br />

(3) Postapkata za re{avawe po `albata e it<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

Protiv re{enieto za izre~e<strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong>, kako i<br />

protiv re{enieto so koe e odlu~eno za <strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> store<strong>na</strong> {teta,<br />

osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> `alba vo rok od 3 de<strong>na</strong> do direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata. @albata ne go zadr`uva izvr{uvaweto <strong>na</strong> re{enieto.<br />

3. Osamuvawe <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 180<br />

(1) Sprema osudenoto lice koe so svoite postapki seriozno ja<br />

zagrozuva bezbednosta vo ustanovata ili pretstavuva serioz<strong>na</strong><br />

343


opasnost za bezbednosta <strong>na</strong> drugite osudeni lica, dokolku<br />

primenetite disciplinski kazni se bezuspe{ni, mo`e da se opredeli<br />

osamuvawe vo nepreki<strong>na</strong>to traewe do 6 meseci.<br />

(2) Osamuvaweto od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len go izrekuva direktorot<br />

<strong>na</strong> Direkcijata.<br />

________________________<br />

Osven <strong>na</strong>vedenite disciplinski kazni od ~l. 172, vo <strong>na</strong>{iot<br />

penitencijaren sistem e predviden i insitutot osamuvawe {to se<br />

javuva kako poseb<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednost koja mo`e nepreki<strong>na</strong>to da<br />

trae <strong>na</strong>jdolgo 6 meseci. Ovaa merka se primenuva vo dva slu~ai: 1.<br />

sprema osudeno lice koe so svoite postapki seriozno ja zagrozuvaat<br />

bezbednosta vo ustanovata i 2. sprema osudenik koj pretstavuva<br />

serioz<strong>na</strong> opasnost za bezbednosta <strong>na</strong> drugite osudenici. Vo ovie slu~ai<br />

osamuvaweto mo`e da se opredeli samo toga{ ako <strong>na</strong> ovie lica porano<br />

ve}e im bile izre~eni disciplinski kazni i ako nivnoto izvr{uvawe<br />

se poka`alo bezuspe{no.<br />

Merkata osamuvawe se izvr{uva vo prostorija isklu~itelno<br />

<strong>na</strong>meneta za taa cel ili vo druga pogod<strong>na</strong> prostorija koja gi ispolnuva<br />

smestuva~kite uslovi od ~l. 175 <strong>ZIS</strong>. Za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

merkata osudenoto lice kaj sebe mo`e da zadr`i pribor za odr`uvawe<br />

<strong>na</strong> li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong>, cigari i zapalka, knigi i versnici i pribor za<br />

pi{uvawe. Toa e dol`no da ja odr`uva li~<strong>na</strong>ta higie<strong>na</strong> i higie<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

prostorijata. Nemu mu se obezbeduva kapewe <strong>na</strong>jmalku <strong>na</strong> 7 de<strong>na</strong>.<br />

Osamuvaweto pretstavuva isklu~itel<strong>na</strong> merka koja {to vo<br />

praktikata mo{ne retko se primenuva.<br />

^len 181<br />

(1) Protiv re{enieto od stav 2 <strong>na</strong> ~len 180 od ovoj zakon<br />

osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> `alba vo rok od 3 de<strong>na</strong> do ministerot za<br />

pravda.<br />

(2) @albata <strong>na</strong> osudenoto lice ne go zadr`uva izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

re{enieto.<br />

(3) Postapkata za re{avawe po `albata e it<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

Protiv re{enieto so koe e opredeleno osamuvaweto, vo<br />

soglasnost so principot <strong>na</strong> dvostepenost vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> pravata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica, osudenikot ima pravo <strong>na</strong> `alba vo rok od 3 de<strong>na</strong> do<br />

ministerot za pravda. @albata ne go zadr`uva izvr{uvaweto <strong>na</strong> re{enieto.<br />

344


^len 182<br />

(1) Za vreme <strong>na</strong> osamuvaweto osudenoto lice ne se upatuva <strong>na</strong><br />

rabota. Na osudenoto lice mu se obezbeduva prestojuvawe <strong>na</strong> sve`<br />

vozduh <strong>na</strong>dvor od zatvorenite prostorii dva ~asa dnevno.<br />

(2) Po isklu~ok, osamenoto osudeno lice mo`e da vr{i nekoja<br />

rabota vo prostoriajta vo koja ja izdr`uva merkata osamuvawe.<br />

(3) Vo tekot <strong>na</strong> osamuvaweto osudenoto lice sekojdnevno go<br />

posetuva lekar, a direktorot <strong>na</strong> ustanovata <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ <strong>na</strong> 15<br />

de<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

Prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovaa merka vodi kon celos<strong>na</strong> izolacija {to z<strong>na</strong>~i<br />

deka za vreme <strong>na</strong> nejzinoto traewe osudenikot ne se upatuva <strong>na</strong> rabota.<br />

Toa mo`e da dovede do seriozno <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> telesnoto i du{evnoto<br />

zdravje <strong>na</strong> osudenikot, pa ottamu pri nejzinoto izrekuvawe se vodi<br />

poseb<strong>na</strong> smetka za negovata psihofizi~ka sostojba. Od tie pri~ini e<br />

propi{ano za vreme <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> ovaa merka osudenikot sekojdnevno<br />

da bide posetuvan od lekar i da prestojuva <strong>na</strong> sve` vozduh <strong>na</strong>jmalku<br />

dva ~asa dnevno.<br />

Samo po isklu~ok osamenoto osudeno lice mo`e da vr{i nekoja<br />

rabota, i toa samo vo prostorijata vo koja se izdr`uva merkata. Toa }e<br />

bide vo prv red slu~aj toga{ koga, spored <strong>na</strong>od <strong>na</strong> lekarot, se smeta<br />

deka rabotata povolno }e vlijae vrz psihofizi~kata sostojba <strong>na</strong><br />

osobeno labilni i vul<strong>na</strong>rebilni osudenici.<br />

^len 183<br />

Na predlog <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata direktorot <strong>na</strong><br />

Direkcijata }e go zapre <strong>na</strong>tamo{noto izvr{uvawe <strong>na</strong> osamuvaweto<br />

ako <strong>na</strong>odot <strong>na</strong> lekarot uka`e deka <strong>na</strong>tamo{noto osamuvawe e {tetno<br />

za zdravjeto <strong>na</strong> osudenoto lice ili deka osamuvaweto ne e pove}e<br />

potrebno.<br />

________________________<br />

Ako so <strong>na</strong>od <strong>na</strong> lekarot se utvrdi deka osamuvaweto e {tetno za<br />

zdravjeto <strong>na</strong> osudenikot ili ako osamuvaweto se poka`e nepotrebno,<br />

<strong>na</strong> predlog <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata <strong>na</strong>dle`niot organ za nejzninoto<br />

izrekuvawe (direkotot <strong>na</strong> Direkcijata) e dol`en da go zapre<br />

nejzinoto <strong>na</strong>tamo{no izdr`uvawe.<br />

345


4. Upotreba <strong>na</strong> sredstva <strong>na</strong> prisilba i ogneno oru`je<br />

^len 184<br />

(1) Sprema osudenoto lice mo`e da se upotrebat sredstva <strong>na</strong><br />

prisilba samo vo o<strong>na</strong>a mera i koga toa e neophodno da se spre~i begstvo<br />

od ustanova i begstvo pri sproveduvawe, fizi~ki <strong>na</strong>pad,<br />

<strong>na</strong>nesuvawe <strong>na</strong> povreda, samopovreduvawe, pri~inuvawe <strong>na</strong><br />

materijal<strong>na</strong> {teta ili sovladuvawe <strong>na</strong> otpor <strong>na</strong> osudeni lica po<br />

povod <strong>na</strong> zakonita <strong>na</strong>redba <strong>na</strong> slu`beno lice.<br />

(2) Kako sredstva za prisilba {to mo`at da se upotrebat se:<br />

izdvojuvawe, vrzuvawe, gume<strong>na</strong> palka, {mrkovi so voda i hemiski sredstva.<br />

________________________<br />

1. Megu<strong>na</strong>rodnite standardi koi se odnesuvaat <strong>na</strong> kaznuvaweto <strong>na</strong><br />

zatvorenicite vo osnova go istaknuvaat <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

upotreba <strong>na</strong> sila. Vo taa smisla vo ~l. 3 KOLOPZ se veli: Licata vo<br />

slu`ba <strong>na</strong> zakonot smeat da upotrebat sila samo koga toa e nu`no ili<br />

koga toa go <strong>na</strong>laga prirodata <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta rabota. Vo komentarot <strong>na</strong><br />

KOLOPZ vo odnos <strong>na</strong> ovoj ~len se veli: a) Ova odredba istaknuva deka<br />

upotrebata <strong>na</strong> sila od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> slu`benicite <strong>na</strong> zakonot bi trebalo<br />

da bide isklu~ok {to z<strong>na</strong>~i deka im e dozvoleno da upotrebat sila<br />

samo vo neophoden slu~aj za da spre~at izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~no delo<br />

ili da u~estvuvaat ili pomagaat kaj zakonito li{uvawe od sloboda <strong>na</strong><br />

prestapnik ili somnitelno lice i nikakva druga sila <strong>na</strong>d tie granici<br />

ne e dopu{te<strong>na</strong>. b) Zakonite <strong>na</strong> dr`avata po pravilo ja ograni~uvaat<br />

upotrebata <strong>na</strong> sila od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> pretstavnicite <strong>na</strong> zakonot vo<br />

soglasnost so <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> proporcio<strong>na</strong>lnost. Takvite <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni<br />

<strong>na</strong>~ela treba da se po~ituvaat kaj tolkuvaweto <strong>na</strong> ovaa odredba. Vo<br />

nikoj slu~aj ne smeeat da se tolkuvaat taka {to ja dopu{taat<br />

upotrebata <strong>na</strong> sila nesrazmerno so legitimnite celi koi se saka da se<br />

postig<strong>na</strong>t. c) Upotrebata <strong>na</strong> ogneno oru`je e mo`no samo vo kraj<strong>na</strong><br />

nu`da. So site sili treba da se odi protiv upotrebata <strong>na</strong> ogneno<br />

oru`je, a osobeno protiv decata. Ognenoto oru`je ne treba da se<br />

upotrebuva osven vo slu~ai koga liceto pru`a oru`en otpor ili <strong>na</strong><br />

bilo koj drug <strong>na</strong>~in gi zagrozuva `ivotite <strong>na</strong> drugi lu|e, i koga nekoi<br />

drugi poblagi merki ne mo`at da bidat dovolni da se sovlada ili<br />

li{i od sloboda osomni~eniot pretstapnik. Vo site slu~ai koga e<br />

upotrebeno ogneno oru`je ved<strong>na</strong>{ treba da se podnese izve{taj do<br />

<strong>na</strong>dle`nite organi.<br />

346


Pokraj gore<strong>na</strong>vedenoto Principot 16 od OP USOO glasi:<br />

Slu`benite lica zadol`eni za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonot, vo nivniot odnos<br />

so licata vo pritvor ili zatvor nema da upotrebuvaat ogneno oru`je<br />

osven vo slu~aj <strong>na</strong> samoodbra<strong>na</strong> ili vo odbra<strong>na</strong> <strong>na</strong> drugi lica, vo slu~aj<br />

<strong>na</strong> neposred<strong>na</strong> zaka<strong>na</strong> za `ivotot ili seroz<strong>na</strong> povreda ili koga toa e<br />

neophodno zaradi spre~uvawe <strong>na</strong> begstvo <strong>na</strong> lice koe se <strong>na</strong>o|a vo<br />

pritvor ili zatvor i koga toa prestavuva opasnost vo smisla <strong>na</strong><br />

Principot 9. A opasnosta koja se odnesuva <strong>na</strong> Princip 9 e opasnost od<br />

"krajno seriozno krivi~no delo koe vklu~uva ekstrem<strong>na</strong> zaka<strong>na</strong> po<br />

`ivotot".<br />

V. OP USOO - Penolo{ki kompendiuma, str. 193-201.<br />

2. Pravilata 33 i 34 SMP se odnesuvaat <strong>na</strong> upotrebata <strong>na</strong><br />

sredstvata za prisilba. Tie z<strong>na</strong>~at deka zatvorskite slu`benici ne<br />

smeet da koristat instrumenti za fizi~ko zadr`uvawe, osven za da se<br />

spre~i zatvorenikot da si <strong>na</strong>{teti sebesi ili <strong>na</strong> drugite.<br />

Spored Pravilo 33 SMP: Sredstvata za prisilba kako {to se<br />

lisici, sinxiri i pran|ii kako i luda~kite ko{uli ne smeeat<br />

nikoga{ da bidat upotrebeni kako kaz<strong>na</strong>. Sinxirite i pran|iite ne<br />

smeat nikoga{ da se upotrebat ni kako sredstvo <strong>na</strong> prisilba.<br />

Osta<strong>na</strong>tite sredstva za prisilba mo`at da se upotrebat samo vo<br />

slednive slu~ai: a) kako merki <strong>na</strong> pretpazlivost protiv begstvio za<br />

vreme <strong>na</strong> sproveduvawe pod uslov koga zatvorenikot }e se pojavi pred<br />

sudska ili administrativ<strong>na</strong> vlast ved<strong>na</strong>{ da se otstra<strong>na</strong>t, b) od<br />

zdravstveni pri~ini, spored upatstvo <strong>na</strong> lekar, c) po <strong>na</strong>redba <strong>na</strong><br />

direktorot ako drugite sredstva ne pomogmale za sovladuvawe <strong>na</strong><br />

zatvorenikot i negovo samopovreduvawe ili povreda <strong>na</strong> drug ili<br />

predizvikuvawe <strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> {teta. Vo takov slu~aj direktorot<br />

treba ved<strong>na</strong>{ da se posovetuva so lekarot i da podnese izve{taj do<br />

povisokata administrativ<strong>na</strong> vlast.<br />

So ogled <strong>na</strong> prethodnoto Pravilo 34 SMP glasi: Oblikot i<br />

<strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> sredstvata za prisilba treba da bidat<br />

opredeleni od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> central<strong>na</strong>ta uprava <strong>na</strong> kaznenite zavodi.<br />

Takvite sredstva ne treba da se bidat primeneti podolgo od<br />

neophodnoto vreme.<br />

Vo soglasnost so prethodnite Pravila e i Pravilo 54 SMP : (1)<br />

Zatvorskite slu`benici vo svojot odnos kon zatvorenicite smeat da<br />

upotrebuvaat sila samo vo slu~aj <strong>na</strong> nu`<strong>na</strong> odbra<strong>na</strong>, obid za begstvo<br />

ili sprotivstavuvawe koe se manifestira so sila ili vo pasiven<br />

otpor sprema <strong>na</strong>redbite {to se baziraat <strong>na</strong> zakon ili pravilnik.<br />

Slu`benicite koi }e pristapat kon sila nejzi<strong>na</strong>ta upotreba mora da ja<br />

ograni~at samo <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnu`<strong>na</strong> mera i za slu~ajot ved<strong>na</strong>{ da go izvestat<br />

direktorot <strong>na</strong> zavodot.<br />

347


(2) ^lenovite <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong> kaznenite zavodi treba da<br />

pomni<strong>na</strong>t niz specijal<strong>na</strong> fizi~ka obuka {to }e im pomogne da gi<br />

sovladaat agresivnite zatvorenici.<br />

(3) Slu`benicite koi vr{at nekoja dol`nost {to gi doveduva vo<br />

neposreden dopir so zatvorenicite, osven vo posebni slu~ai, ne smeeat<br />

da bidat vooru`ani. Osven toa <strong>na</strong> ~len <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot koj ne e ostru~en<br />

da rakuva so oru`je nikoga{ ne treba da mu se doveri oru`je.<br />

Soodvetni <strong>na</strong> prethodnite se i Pravilata 39, 40 i 63 EZP.<br />

Pravilo 39 EZP: (1) Upotrebata <strong>na</strong> sinxiri i prangii mora da se<br />

zabrani. Lisici, luda~ki ko{uli i osta<strong>na</strong>tite sredstva za<br />

ograni~uvawe <strong>na</strong> dvi`eweto ne smeeat nikoga{ da se upotrebata kako<br />

merki <strong>na</strong> kaznuvawe. Niv<strong>na</strong>ta upotreba e dopu{te<strong>na</strong> edinstveno pod<br />

slednive okolnosti: a) Kako merka <strong>na</strong> pretpazlivost protiv begstvo za<br />

vreme <strong>na</strong> premestuvawe so toa {to moraat da se otstra<strong>na</strong>t koga<br />

zatvorenikot }e dojde pred sudskite ili administrativnite vlasti i<br />

ako tie vlasti ne opredelat poi<strong>na</strong>ku, b) Od zdravstveni pri~ini po<br />

<strong>na</strong>log i <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> lekar, c) So <strong>na</strong>redba <strong>na</strong> direktorot ako osta<strong>na</strong>tite<br />

metodi <strong>na</strong> kontrola se poka`at nedovolni da se za{titi od <strong>na</strong>pad <strong>na</strong><br />

zatvorenikot i da se spre~i seriozno o{tetuvawe <strong>na</strong> imotot. Vo takvi<br />

slu~ai direktorot mora ved<strong>na</strong>{ da se konsultira so lekar i da podnese<br />

izve{tak do povisokiot administrativen organ.<br />

Pravilo 40 EZP: Oblicite i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> sredstvata<br />

za ograni~uvawe <strong>na</strong> dvi`eweto, <strong>na</strong>vedeni vo prethod<strong>na</strong>ta to~ka, mora<br />

da bidat opredeleni so zakon ili propis. Takvite sredstva ne smeeat<br />

da se primenuvaat podolgo od realno potrebnoto vreme.<br />

Pravilo 63 EZP: (1) Perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong> ustanovata ne smee da<br />

upotrebuva sila protiv zatvorenicite, osven vo samoodbra<strong>na</strong> ili vo<br />

slu~aj <strong>na</strong> obid za begstvo ili aktiven ili pasiven fizi~ki otpor kon<br />

<strong>na</strong>redbite zasnovani <strong>na</strong> zakon ili propis. Perso<strong>na</strong>lot koj e prisilen<br />

da upotrebuva sila ne smee da ja koristi pove}e odo{to e nu`no<br />

potrebno i vo toj slu~aj ved<strong>na</strong>{ mora da go izvesti direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata.<br />

(2) Na perso<strong>na</strong>lot mora da mu se pru`i poseb<strong>na</strong> tehni~ka obuka za<br />

da se osposobi za sovladuvawe <strong>na</strong> agresivnite zatvorenici.<br />

(3) Osven vo posebni okolnosti, perso<strong>na</strong>lot koj pri vr{eweto <strong>na</strong><br />

svoite dol`nosti doa|a vo neposreden kontakt so zatvorenicite ne<br />

smee da bide vooru`en. Po<strong>na</strong>tamu perso<strong>na</strong>lot vo nikoj slu~aj ne smee<br />

da nosi oru`je, osven ako specijalno e obu~en za negova upotreba.<br />

3. Vo svesniot ili nedovlno svesen streme` da se iz<strong>na</strong>jde patot za<br />

steknuvawe <strong>na</strong> samodoverba, da se so~uva intrapsihi~ka i fizi~ka<br />

sigurnost i da se <strong>na</strong>dmi<strong>na</strong>t brojnite ma~ni situacii koi mo`at negativno<br />

da se odrazat vrz niv<strong>na</strong>ta individualnost osudenite lica ~esto-<br />

348


pati prifa}aat iracio<strong>na</strong>lni aktivnosti {to <strong>na</strong>mesto kon podobruvawe<br />

<strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta polo`ba vo ustanovata vodat vo sosema sprotiv<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>soka. Takvite aktivnosti ponekoga{ vodat kon te{ko kr{ewe <strong>na</strong><br />

postavenite pravila, bitno <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta i<br />

bezobyirno sprotivstavuvawe <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l so nesogledivi<br />

posledici. Za nivno predupreduvawe <strong>na</strong> zatvorskata uprava im stojat<br />

<strong>na</strong> raspolagawe i sredstva za prisilba.<br />

Spored <strong>ZIS</strong> sredstva za prisilba sprema osudenite lica mo`at<br />

da se upotrebat vo slednive slu~ai:<br />

- koga e neophodno da se za{titi sopstveniot ili `ivotot <strong>na</strong><br />

drug,<br />

- koga e potrebno da se odbie <strong>na</strong>pad <strong>na</strong> objekt koj se obezbeduva, i<br />

- koga e neophodno da se spre~i begstvo <strong>na</strong> osudeno lice od<br />

ustanovata od zatvoren vid ili pri sproveduvawe, ili za negovo<br />

povtorno vra}awe vo ustanovata,<br />

Iako toa ne e <strong>na</strong>vedeno vo <strong>ZIS</strong>, sprema osudenite lica mo`e da<br />

se upotrebi psisilba i:<br />

- koga e neophodno da se spre~i fizi~ki <strong>na</strong>pad vrz perso<strong>na</strong>lot <strong>na</strong><br />

ustanovata, vrz osudeno lice ili vrz drugo lice so koj ne se zagrozuva<br />

nivniot `ivot,<br />

- koga e potrebno da se spre~i <strong>na</strong>nesuvawe povreda <strong>na</strong> nekoe od<br />

prethodno <strong>na</strong>vedenite lica,<br />

- koga e potrebno da se spre~i izrabotuvawe ili vnesuvawe <strong>na</strong><br />

predmeti za <strong>na</strong>pad ili begstvo,<br />

- koga e potrebno da se sovlada bunt <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

- kon lica koi se obiduvat da vlezat ili vlegle vo ustanovata ili<br />

sakat da oslobodat osudeno lice,<br />

- koga e neophodno da se spre~i samopovreduvawe,<br />

- koga e potrebno da se spre~i ili sovlada otpor <strong>na</strong> osudeno lice<br />

po povod <strong>na</strong> zakoniti <strong>na</strong>redbi <strong>na</strong> slu`benoto lice.<br />

- za za~uvuvawe <strong>na</strong> redot vo ustanovata <strong>na</strong>ru{en poradi nepo~ituvawe<br />

<strong>na</strong> slu`be<strong>na</strong> <strong>na</strong>redba,<br />

- koga e potrebno da se smirat agresivnite reakcii <strong>na</strong> du`evno<br />

bolno lice ili <strong>na</strong>rkoman vo vreme <strong>na</strong> apstinencijalni krizi,<br />

- koga e potrebno da se spre~i predizvikuvawe materijal<strong>na</strong><br />

{teta,<br />

Prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sila se ograni~uva <strong>na</strong> potreb<strong>na</strong>ta merka. Dokolku<br />

so nejzi<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> bi bile zagrozeni celite <strong>na</strong> prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> silata<br />

taa mo`e da usledi samo po prethod<strong>na</strong> <strong>na</strong>redba od direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata.<br />

4. Ako neposredno postoi nekoja od ovie opasnosti po`elno e<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata vo soglasnost so direktorot <strong>na</strong> Direkcijata<br />

349


da opredeli posebni merki <strong>na</strong> ograni~uvawe. Ovie merki se prezemaat<br />

protiv osudenicite kaj koi postoi opasnost od begstvo, opasnost od<br />

<strong>na</strong>silstvo protiv lica ili imotot, ili opasnost od samoubistvo ili<br />

samopovreduvawe, ili od koi proizleguva z<strong>na</strong>~itel<strong>na</strong> opasnost po<br />

bezbednosta ili redot vo ustanovata. Nakratko, za odr`uvawe <strong>na</strong> redot<br />

i discipli<strong>na</strong>ta mo`at da se upotrebat samo onie merki <strong>na</strong> ograni-<br />

~uvawe {to se nu`ni za odr`uvawe <strong>na</strong> bezbednosta i dobroto funkcionirawe<br />

<strong>na</strong> zaedni~kiot `ivot vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Tie merki so sebe nosat dopolnitelno ograni~uvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>~inot<br />

<strong>na</strong> `ivotot <strong>na</strong> osudenite lica vo ustanovata. Samo vo slu~aj <strong>na</strong> neposred<strong>na</strong><br />

opasnost koja ne trpi odlagawe tie merki mo`e da gi <strong>na</strong>redi i<br />

lice koe za toa e ovlasteno od upravitelot <strong>na</strong> ustanovata. Stanuva<br />

zabor za nekoja od slednive merki koi <strong>na</strong>j~esto se prisutni vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi vo svetot:<br />

- postojano <strong>na</strong>bquduvawe ili samo za vreme <strong>na</strong> no}ta (so no}no<br />

osvetluvawe <strong>na</strong> prostorijata vo koja e smesten osudenikot),<br />

- po~esto pretresuvawe <strong>na</strong> li~nite raboti i prostorijata<br />

osudenikot,<br />

- odzemawe ili ograni~uvawe <strong>na</strong> poseduvawe <strong>na</strong> opredeleni<br />

predmeti,<br />

- vrzuvawe,<br />

- odzemawe <strong>na</strong> obleka poradi postoewe opasnost od zloupotreba,<br />

- izdvojuvawe od drugite osudenici za vreme <strong>na</strong> dnev<strong>na</strong>ta rabota<br />

ili vo slobodnoto vreme,<br />

- smestuvawe vo posebno obezbede<strong>na</strong> prostorija (izdvojuvawe) vo<br />

koja se otstraneti site predmeti so koi zatvorenikot bi mo`el da se<br />

samopovredi ili da <strong>na</strong>pravi bilo kakva {teta,<br />

- ograni~uvawe <strong>na</strong> pravoto <strong>na</strong> prestojot <strong>na</strong> ~ist vozduh zaedno so<br />

drugite osudenici.<br />

Osudenite lica protiv koi se prezemeni merkite <strong>na</strong> ograni~uvawe<br />

za vremetraeweto <strong>na</strong> merkata se isklu~uvaat od pravoto <strong>na</strong><br />

primawe <strong>na</strong> poseti osven od sekojdnevni poseti od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zatvorskiot<br />

lekar. Dokolku lekarot ne mo`e sekojdnevno da go posetuva<br />

osudenikot, toga{ vakvite osudenici se posetuvaat od iskusni slu`benici<br />

koi se pripadnici <strong>na</strong> sanitetskata slu`ba. Misleweto <strong>na</strong> lekarot<br />

treba zadol`itelno da se po~ituva dokolku <strong>na</strong> osudenoto lice mu<br />

e ograni~en dnevniot prestoj <strong>na</strong> ~ist vozduh.<br />

Osudenite lica ne smeat da se samopovreduvaat po teloto ili da<br />

si <strong>na</strong>{tetuvaat <strong>na</strong> zdravjeto so cel da se dovedat vo sostojba da bidat<br />

nesposobni za izv{uvawe <strong>na</strong> svoite obvrski za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. So takva <strong>na</strong>mera ne smeeat da dozvolat da bidat povredeni<br />

nitu od drugi.<br />

350


Izdvojuvawe. Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e<br />

privremeno da go izdvoi i da go smesti vo poseb<strong>na</strong> prostorija liceto<br />

li{eno od sloboda koe poradi svoite postapki pretstavuva serioz<strong>na</strong><br />

opasnost za bezbednosta <strong>na</strong> slu`benite i drugite lica. Vo takov slu~aj<br />

pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe e dol`en ved<strong>na</strong>{ da go<br />

izvesti direktorot <strong>na</strong> ustanovata, a po rabotnoto vreme de`urnoto<br />

lice.<br />

Vrzuvaweto se vr{i isklu~ivo so policiski lisici koi po<br />

pravilo smeat da se stavat samo <strong>na</strong> racete ili samo <strong>na</strong> nozete. Vo<br />

interes <strong>na</strong> osudenoto lice direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da <strong>na</strong>redi i<br />

drug <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> vrzuvawe. Dokolku toa e nu`no vrzuvaweto povremeno se<br />

olabavuva.<br />

Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe pri sproveduvawe <strong>na</strong><br />

lice li{eno od sloboda takvoto lice }e go vrze, ako za toa dobie<br />

pismen <strong>na</strong>log od <strong>na</strong>dle`en organ. Nadle`en organ za izdavawe pismen<br />

<strong>na</strong>log za osudenite lica i za licata kazneti vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka e<br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili odgovornoto lice <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe,<br />

a za liceto vo pritvor - pretsedatelot <strong>na</strong> sudot i direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata.<br />

Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe iako ne dobil pismen<br />

<strong>na</strong>log, mo`e da gi vrze site lica li{eni od sloboda koi pri sproveduvaweto<br />

davaat otpor, se obiduvaat da begaat, vr{at <strong>na</strong>pad <strong>na</strong> sprovodnikot<br />

ili <strong>na</strong> drugo lice, kako i koga osnovano pretpostavuva deka<br />

mo`e da dojde do samopovreduvawe ili do samoubistvo <strong>na</strong> liceto {to<br />

se sproveduva, i koga se sproveduva lica {to se privedeni po poternica,<br />

a koi ve}e se obiduvale da begaat od pritvor ili od izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, kako i vo drug slu~aj koga osnovano mo`e da se posomneva<br />

deka liceto {to se sproveduva }e se obide da bega.<br />

Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe e dol`en pri<br />

sproveduvaweto da go vrze liceto li{eno od sloboda {to storilo<br />

krivi~no delo za koe mo`e da se izre~e kaz<strong>na</strong> zatvor od 15 godini ili<br />

do`ivoten zatvor, dokolku ne dobie od <strong>na</strong>dle`en organ pismen <strong>na</strong>log<br />

takvoto lice da ne go vrzuva.<br />

Vrzuvawe nema da se primeni sprema licata li{eni od sloboda<br />

{to se o~igledno bolni, stari i iznemo{teni ili te{ki invalidi,<br />

kakoi sprema `enite li{eni od sloboda ~ija bremenost e vidliva, bez<br />

ogled <strong>na</strong> storenoto krivi~no delo, osven ako takvite lica so ogneno<br />

oru`je odnosno so drug opasno sredstvo neposredno go zagrozuvaat<br />

`ivotot <strong>na</strong> pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe {to gi<br />

sproveduva ili <strong>na</strong> drugo lice.<br />

Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e da go vrze<br />

liceto li{eno od sloboda koe vo ustanovata dava takov otpor {to <strong>na</strong><br />

351


drug <strong>na</strong>~i ne mo`e da se sovlada nitu da se obezbedi red. Za vrzuvawe<br />

vo ovoj slu~aj pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe e dol`en<br />

ved<strong>na</strong>{ da go izvesti direktorot <strong>na</strong> ustanovata, a po rabotnoto vreme<br />

de`urnoto lice.<br />

Ako osudenoto lice e vrzano ili smesteno vo poseben<br />

bezbednosen prostor (izdvojuvawe) mora ed<strong>na</strong>{ vo tekot <strong>na</strong> denot da<br />

bide poseteno i pregledano od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> lekarot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Vrzuvaweto se ukinuva koga }e presta<strong>na</strong>t pri~inite poradi koi<br />

toa e opredeleno.<br />

Upotreba <strong>na</strong> gume<strong>na</strong> palka e mo`<strong>na</strong> za sovladuvawe <strong>na</strong> aktiven i<br />

pasiven otpor <strong>na</strong> lice li{eno od sloboda. Aktiven otpor postoi koga<br />

liceto li{eno od sloboda dava otpor so upotreba <strong>na</strong> oru`je, orudija,<br />

drugi predmeti ili so fizi~ka sila (se otrgnuva, bori, turka,<br />

zasolnuva so razni predmeti i sl.) i <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in go onevozmo`uva<br />

pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe da ja izvr{uva slu`be<strong>na</strong>ta<br />

rabota. Pottiknuvawe <strong>na</strong> otpor se smeta kako aktiven otpor. Pasiven<br />

otpor postoi koga liceto li{eno od sloboda ne }e se otpovika <strong>na</strong><br />

povikot ili <strong>na</strong> zakonitite <strong>na</strong>redbi <strong>na</strong> pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za<br />

obezbeduvawe, so toa {to }e se stavi vo takva polo`ba (}e legne <strong>na</strong><br />

po~vata, }e klekne, }e se fati za nekoj predmet, }e zastane i ne saka da<br />

odi i sl.), so {to go onevozmo`uva izvr{uvaweto <strong>na</strong> slu`benoto<br />

dejstvie.<br />

Ako liceto li{eno od sloboda dava pasiven otpor, gume<strong>na</strong> palka,<br />

po pravilo, ne se upotrebuva, osven ako so pasivniot otpor ja onevozmo`uva<br />

intervencijata <strong>na</strong> pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe,<br />

ako nema drugi mo`nosti takviot otpor da se sovlada ili ako<br />

upotrebata <strong>na</strong> poblagite sredstva osta<strong>na</strong>la bez uspeh.<br />

Pri upotrebata <strong>na</strong> gume<strong>na</strong>ta palka pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata <strong>na</strong><br />

obezbeduvawe, vo granicite <strong>na</strong> mo`nostite, dol`en e da da gi<br />

izbegnuva udarite po glava i drugite osetlivi delovi od teloto. Toj e<br />

isto taka dol`en da prestane da ja upotrebuva gume<strong>na</strong>ta palka i<br />

fizi~kata sila {tom }e prestane neposredniot <strong>na</strong>pad ili otporot od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> liceto protiv koe e upotrebe<strong>na</strong>.<br />

Upotreba <strong>na</strong> {mrkovi so voda e mo`no zaradi vospostavuvawe <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>ru{en red i mir <strong>na</strong>ru{en od pove}e lica li{eni od sloboda.<br />

Upotreba <strong>na</strong> hemiski sredstva. Pri vr{eweto <strong>na</strong> rabotnite<br />

zada~i pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e da upotrebi<br />

hemiski sredstva samo koga pote{ko e <strong>na</strong>ru{en redot i mirot od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> pove}e lica li{eni od sloboda, ako do{lo do masov<strong>na</strong><br />

tepa~ka ili do bunt, ako pove}e lica otka`at poslu`nost, ako edno<br />

ili pove}e lica se zabarikadirale vo zatvore<strong>na</strong> prostorija ili <strong>na</strong><br />

drug <strong>na</strong>~in gi spre~uvaat pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />

352


da dojdat do niv, kako i vo slu~aj spored odredbite <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> e dozvole<strong>na</strong><br />

upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je.<br />

Postojano <strong>na</strong>bquduvawe i pretresuvawe. Ovie osudeni lica so<br />

zasileno vnimanie nezabele`itelno se <strong>na</strong>dgleduvaat i vo slobodnoto<br />

vreme kako i vo prostoriite za vreme <strong>na</strong> odmorot. Za taa cel ovie<br />

prostorii za vreme <strong>na</strong> no}niot odmor mo`at za kratko da se osvetlat.<br />

Osudenicite, nivnite predmeti i prostorii po~esto se pretresuvaat.<br />

Pretresot <strong>na</strong> osudenoto lice po mo`nost se izvr{uva pretpazlivo vo<br />

prisustvo <strong>na</strong> dve vraboteni lica od soodvetniot pol kako i osudenikot<br />

i <strong>na</strong> drugi osudeni lica.<br />

I<strong>na</strong>ku zaradi prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> odredbite za ku}niot red i discipli<strong>na</strong>ta,<br />

pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata mo`at sprema uka`a<strong>na</strong> potreba, da<br />

vr{at povredmen pretres <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite lica <strong>na</strong> prostoriite<br />

vo koi tie prestojuvaat i <strong>na</strong> predmetite so koi raspolagaat.<br />

Li~niot pretres <strong>na</strong> osudenite i pritvorenite lica se vr{i sekoga{<br />

pri priemot <strong>na</strong> izdr`uvawe kaz<strong>na</strong> zatvor, odnosno pritvor kako i pri<br />

sproveduvawe i smestuvawe vo prostorija za izdr`uvawe <strong>na</strong> disciplinska<br />

kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica. Li~niot pretres <strong>na</strong> osudenite i<br />

pritvorenite lica i pretres <strong>na</strong> prostoriite vo koi ovie lica prestojuvaat<br />

i rabotat, zaradi pro<strong>na</strong>o|awe <strong>na</strong> predmeti za koi ne e dozvoleno<br />

da se dr`at i upotrebuvaat, mo`e da se vr{i vo sekoe vreme.<br />

Pretres se vr{i po <strong>na</strong>redba <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili<br />

stare{i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe, a po sopstve<strong>na</strong> ocenka <strong>na</strong><br />

pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata, samo koga e neophodno pretresot da se<br />

izvr{i bez odlagawe. Za sekoj izvr{en pretres koj go prezel po<br />

sopstve<strong>na</strong> ocenka, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata mora ved<strong>na</strong>{ da go izvesti<br />

stare{i<strong>na</strong>ta, a ovoj direktorot <strong>na</strong> ustanovata. Koga se pretpostavuva<br />

deka so pretresot mo`at da se pro<strong>na</strong>jdat predmeti koi se upotrebeni<br />

ili <strong>na</strong>meneti za izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~no delo ili koi mo`at da<br />

poslu`at kako dokaz vo postapkata, pretrest se vr{i vo prisustvo <strong>na</strong><br />

dvajca svedoci.<br />

Od osudenite i pritvorenite lica se odzemaat site predmeti koi<br />

ne smeat da gi dr`at ili upotrebuvaat, kako i predmeti koi se<br />

upotrebeni ili <strong>na</strong>meneti za vr{ewe <strong>na</strong> krivi~ni dela. Za odzemenite<br />

predmeti koi se upotrebeni ili <strong>na</strong>meneti za izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~no<br />

delo i predmetite koi mo`at da poslu`at kako dokaz vo postapkata, se<br />

izdava potvrda, a predmetite se predavaat <strong>na</strong> ovlasteniot organ za<br />

krivi~no gonewe.<br />

5. Komitetot <strong>na</strong> ministri <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa vo svojata<br />

Preporaka br. R (82) 17 (Zatvorawe i postapuvawe so opasni zatvorenici)<br />

imaj}i go vo vid faktot deka postoi opredelen broj <strong>na</strong> opasni<br />

zatvorenici vo populacijata <strong>na</strong> zatvorenicite, svesen za potrebata za<br />

353


za{tita <strong>na</strong> jav<strong>na</strong>ta bezbednost i obezbeduvawe red vo zatvorite i<br />

nivno dobro funkcionirawe kako deka treba im se obezbedi sodveten<br />

tretman im prepora~uva <strong>na</strong> dr`avite ~lenki:<br />

1. dokolku e mo`no da gi primenuvaat voobi~aenite zatvorski<br />

propisi i za opasnite zatvorenici;<br />

2. da primenuvaat merki <strong>na</strong> ograni~uvaawe samo vo mera kolku<br />

{to e potrebno;<br />

3. da primenuvaat merki <strong>na</strong> ograni~uvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in so koj }e se<br />

po~ituvaat ~ovekovoto dostoinstvo i prava;<br />

4. da se obezbedi deka so merkite <strong>na</strong> ograni~uvawe se zemaat<br />

predvid razli~ni barawa za razli~ni vidovi <strong>na</strong> opasnosti;<br />

5. da se predvidat mo`ni sprotivni efekti od prime<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

zasileni merki <strong>na</strong> ograni~uvawe,<br />

6. da se posveti pogolemo vnimanie <strong>na</strong> zdravstvenite problemi<br />

{to mo`e da se pojavat kako razultat <strong>na</strong> zasileni merki <strong>na</strong> ograni-<br />

~uvawe;<br />

7. da se obezbedi obrazovanie, stru~no osposobuvawe, rabota i<br />

slobodni i drugi aktivnosti vo mera koja {to ja dozvoluvaat merkite<br />

<strong>na</strong> ograni~uvawe;<br />

8. da se vospostavi sistem <strong>na</strong> postoja<strong>na</strong> kontrola so koj ke se vidi<br />

dali zasilenite merki <strong>na</strong> ograni~uvawe i nivoto <strong>na</strong> bezbednost {to se<br />

primenuva ne go <strong>na</strong>dminuva o<strong>na</strong> {to se bara;<br />

9. ako ve}e postojat sektori so zasileni merki <strong>na</strong> ograni~uvawe,<br />

da se sogleda dali za toa postojat soodvetni uslovi, perso<strong>na</strong>l i<br />

neophodni objekti;<br />

10. da se obezbedi soodvet<strong>na</strong> obuka i informiranost za celokupniot<br />

perso<strong>na</strong>l {to raboti vo uslovi <strong>na</strong> strog re`im i tretman <strong>na</strong><br />

opasni zatvorenici.<br />

6. Vo <strong>ZIS</strong> taksativno e opredelen vidot <strong>na</strong> sredstvata <strong>na</strong><br />

prisilba {to mo`at da se upotrebata sprema osudenoto lice. Tie<br />

sredstva se: hemiski sredstva, {mrkovi so voda, gume<strong>na</strong> palka, vrzuvawe<br />

i izdvojuvawe.<br />

7. Vo kazneno-popravnite ustanovi se javuvaat obidi za samopovreduvawe<br />

ili samoubistvo. Naj~esto se slu~uvaat poradi du{evni,<br />

psihi~ki, socijalni ili kulturni problemi. Poradi toa kon takvite<br />

zatvorenici treba da se prijde vnimatelno i so individualen pristap<br />

kon sekoe lice, a ne rutinski ili disciplinski. O~ajot poradi idni<strong>na</strong>ta,<br />

op{testve<strong>na</strong>ta polo`ba vo zatvorot (<strong>na</strong> primer, seksualno zlostavuvawe),<br />

razli~nite kulturni konflikti, oddelenosta od semejstvoto<br />

i prijatelite (osobeno <strong>na</strong> stranskite zatvorenici), i raznovidnite<br />

li~ni pri~ini mo`at da go objas<strong>na</strong>t vakvoto odnesuvawe. Mnogu<br />

~esto merkata koja se prezema sprema zatvorenikot za da ne si <strong>na</strong>{teti<br />

354


<strong>na</strong> sebesi e izolacija. Me|utoa izolacijata e sprotiv<strong>na</strong> <strong>na</strong> o<strong>na</strong> {to e<br />

potrebno. Gri`ata i kontaktot so doverlivi lica od perso<strong>na</strong>lot i<br />

zatvorenicite treba da se primarniot odgovor.<br />

Spre~uvaweto <strong>na</strong> samoubistvata i samopovreduvawata se od<br />

golema va`nost. Smrtta ili serioz<strong>na</strong>ta povreda <strong>na</strong> liceto vo zatvor<br />

mo`e da im <strong>na</strong>{teti i <strong>na</strong> moralot <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot i <strong>na</strong> ustanovata. Zatoa<br />

od ogom<strong>na</strong> va`nost e obukata <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot. Treba da postojat jasni<br />

instrukcii za toa {to treba da se pravi vo takvi situacii. Site<br />

~lenovi <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot se odgovorni za vakvite <strong>na</strong>stani. Iako<br />

medicinskiot perso<strong>na</strong>l treba vo prv red da e informiran za sekoj<br />

vakov slu~aj, soodvet<strong>na</strong> pono{ mo`e da se pru`i od sekoj vraboten, pa<br />

duri i od soosudenik. Mnogu od problemite koi vodat kon samoubistvo<br />

se nere{livi (<strong>na</strong> primer, `e<strong>na</strong> zatvorenik ja <strong>na</strong>pu{til soprugot). O<strong>na</strong><br />

{to e neophodno e me|utoa bezuslov<strong>na</strong> pomo{ koja <strong>na</strong> takvite<br />

zatvorenici }e im se ponudi ved<strong>na</strong>{ i bezuslovno. Vo opredeleni<br />

slu~ai mo`ebi }e bide dovolno takvite zatvorenici samo budno da se<br />

<strong>na</strong>dgleduvaat i da im se odzemat predmetite so koi bi mo`ele da se<br />

povredat. Fakt e deka vo site slu~ai koga <strong>na</strong> zatvorenicite im bila<br />

ponude<strong>na</strong> podr{ka i koi uvidele deka perso<strong>na</strong>lot i drugite zatvorenici<br />

se zagri`eni za niv, sta<strong>na</strong>le posigurni vo re{avaweto <strong>na</strong> sopstvenite<br />

problemi i `ivotni situacii. (v. MSV, str. 121-122)<br />

^len 185<br />

(1) Pripadnik <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe pri vr{eweto <strong>na</strong><br />

slu`beno dejstvie mo`e da upotrebi ogneno oru`je samo ako ne mo`e<br />

poi<strong>na</strong>ku da postapi:<br />

1. za da za{titi `ivot <strong>na</strong> ~ovek,<br />

2. za da odbie neposreden <strong>na</strong>pad so koj se zagrozuva negoviot<br />

`ivot,<br />

3. za da odbie <strong>na</strong>pad <strong>na</strong> objekt koj go obezbeduva,<br />

4. za da spre~i begstvo <strong>na</strong> osudeno lice od ustanova od zatvoren<br />

vid odnosno od zatvoreno oddelenie, i<br />

5. za da spre~i begstvo <strong>na</strong> osudeno lice pri negovo sproveduvawe<br />

ako e osudeno za krivi~no delo za koe e predvide<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor od 15<br />

godini ili pote{ka kaz<strong>na</strong> zatvor.<br />

(2) Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e da<br />

upotrebi ogneno oru`je samo ako so upotreba <strong>na</strong> drugi sredstva <strong>na</strong><br />

prisilba ne mo`e da go obezbedi izvr{uvaweto <strong>na</strong> slu`benoto<br />

dejstvie.<br />

355


(3) Koga slu`benoto dejstvie se vr{i pod neposredno<br />

rakovodstvo <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili <strong>na</strong> slu`benoto lice<br />

koe rakovodi so slu`bata za obezbeduvawe, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata<br />

za obezbeduvawe smee da upotrebi ogneno oru`je samo po niv<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>redba. Naredbata za upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je mo`e da se izdade<br />

samo koga se ispolneti uslovite od stav 1 i 2 <strong>na</strong> ovoj ~len.<br />

(4) Pri upotrebata <strong>na</strong> ogneno oru`je pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata<br />

za obezbeduvawe e dol`en da vnimava da ne go zagrozi `ivotot <strong>na</strong><br />

drugite lica.<br />

________________________<br />

1. Pri vr{eweto <strong>na</strong> slu`beno dejstvie, pripadnicite <strong>na</strong><br />

slu`bata za obezbeduvawe mo`at da upotrebat ogneno oru`je samo vo<br />

isklu~itelni slu~ai i toa samo dokolku se ispolneti uslovite {to<br />

taksativno se opredeleni vo st. 1 t. 1-5. Toa z<strong>na</strong>~i deka pripadnikot <strong>na</strong><br />

slu`bata za obezbeduvawe, vrz osnova <strong>na</strong> prethodno rasuduvawe,<br />

sekoga{ mora brzo da oceni dali se ispolneti zakonskite uslovi i<br />

dali vo nekoja od slednive konkretni situacii mo`elo da se upotrebi<br />

ogneno oru`je.<br />

1. Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e da upotrebi<br />

ogneno oru`je vrz sekoe lice koe manifestiralo dejstvie so koe se<br />

zagrozuva `ivotot <strong>na</strong> ~ovek.<br />

So ogled deka ~ovekoviot `ivot e neprikosnoven podarok od<br />

prirodata, ognenoto oru`je mo`e da se upotrebi vrz sekoe lice {to<br />

seriozno go zagrozuva `ivotot <strong>na</strong> drug. Toa z<strong>na</strong>~i deka pripadnikot <strong>na</strong><br />

slu`bata za obezbeduvawe mo`e da go upotrebi ognenoto oru`je vrz<br />

osudeno lice {to go zagrozuva `ivotot <strong>na</strong> slu`beno ili osudeno lice,<br />

no ed<strong>na</strong>kvo, i vrz pripadnik <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l ili bilo koe<br />

<strong>na</strong>dvore{no lice, {to go zagrozuva `ivotot <strong>na</strong> osudenikot. Pripadnikot<br />

<strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe e dol`en da go {titi `ivotot i<br />

sigurnosta kako <strong>na</strong> osudenoto lice taka i <strong>na</strong> zatvorskiot perso<strong>na</strong>l i <strong>na</strong><br />

site drugi lica koi so posebno ovlastuvawe imaat pristap vo ustanovata.<br />

So ogled deka sekoga{ mora da se ima vo vid <strong>na</strong>~eloto spored koe<br />

`ivotot <strong>na</strong> sekoj ~ovek e ed<strong>na</strong>kov i ne mo`e da se meri so `ivotot <strong>na</strong><br />

drug, upotrebata <strong>na</strong> ognenoto oru`je mo`e da bide <strong>na</strong>so~e<strong>na</strong> kako<br />

sprema osudeno lice, taka i sprema sekoe drugo lice {to ne e osudenik,<br />

sekoga{ koga <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in ne mo`ela da se otstrani neposred<strong>na</strong>ta<br />

opasnost po `ivotot <strong>na</strong> opredelen poedinec ili grupa <strong>na</strong> lica.<br />

Vo vakov slu~aj pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata deluva vo kraj<strong>na</strong> nu`da.<br />

Kraj<strong>na</strong> nu`da postoi koga deloto e storeno so cel storitelot da<br />

otstrani od sebe ili od drug, istovreme<strong>na</strong> neskrive<strong>na</strong> opasnost {to <strong>na</strong><br />

drug <strong>na</strong>~in ne mo`ela da se otstrani, a pritoa storenoto zlo ne e<br />

pogolemo od zloto {to se zakanuvalo (~l. 10 KZ).<br />

356


Napad vo smisla <strong>na</strong> odredbite od t. 1 i 2 postoi ako e<br />

protivpraven i e izvr{en so ogneno oru`je, opasno orudie ili drug<br />

predmet so koj mo`e da se zagrozi `ivotot odnosno ako e izvr{en od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> dve ili pove}e lica <strong>na</strong> mesta i vo vreme koga ne mo`e da se<br />

o~ekuva pomo{ ili od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> fizi~ki posilno lice ili od lice koe<br />

se slu`i so poseb<strong>na</strong> ve{ti<strong>na</strong>.<br />

2. So ogled <strong>na</strong> svoite slu`beni ovlastuvawa i zada~i pripadnikot<br />

<strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe e <strong>na</strong>jizlo`enoto lice <strong>na</strong> razni<br />

<strong>na</strong>padi vrz negoviot `ivot i telesen i du{even integritet. Toga{<br />

koga od bilo kogo vrz nego e prezemen <strong>na</strong>pad so koj seriozno se zagrozuva<br />

negoviot `ivot, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e<br />

da go upotrebi ognenoto oru`je. Vo takov slu~aj deluva vo nu`<strong>na</strong> odbra<strong>na</strong>.<br />

Soglasno ~l. 9 KZ nu`<strong>na</strong> odbra<strong>na</strong> e o<strong>na</strong>a odbra<strong>na</strong> {to e neophodno<br />

potreb<strong>na</strong> storitelot da odbie od sebe ili od drug, istovremen<br />

protivpraven <strong>na</strong>pad.<br />

3. Tretata konkret<strong>na</strong> situacija vo ramkite <strong>na</strong> koja pripadnik <strong>na</strong><br />

slu`bata za obezbeduvawe e ovlasten i mo`e da upotrebi ogneno<br />

oru`je e toga{ koga nekoe lice vr{i <strong>na</strong>pad vrz objekt koj pripadnikot<br />

<strong>na</strong> slu`bata go obezbeduva. Imeno dol`nost <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />

e da gi za{tituva objektite <strong>na</strong> ustanovata od bilo kakov <strong>na</strong>pad<br />

{to doa|a od v<strong>na</strong>tre{nosta ili e prevzemen od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> bilo koi lica<br />

od <strong>na</strong>dvor.<br />

Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe }e upotrebi ogneno<br />

oru`je sprema lice {to vr{i <strong>na</strong>pad vrz objektot {to se obezbeduva,<br />

ako <strong>na</strong>padot e neposreden i sî u{te ne presta<strong>na</strong>l, a <strong>na</strong>pa|a~ot prethodno<br />

bil predupreden za upotrebata <strong>na</strong> ognenoto oru`je spored odredbite<br />

za predupreduvawe. Kako <strong>na</strong>pad vrz objektot {to se obezbeduva, se<br />

smeta sekoe dejstvie <strong>na</strong>so~eno kon o{tetuvawe ili uni{tuvawe <strong>na</strong><br />

objektot, ili <strong>na</strong> oddelni negovi delovi ili rasipuvawe, uni{tuvawe<br />

ili zloupotrebuvawe <strong>na</strong> uredite <strong>na</strong> objektot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

4. Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe e ovlasten da<br />

upotrebi ogneno oru`je zaradi spre~uvawe <strong>na</strong> begstvo <strong>na</strong> osudeno lice<br />

samo od ustanova od zatvoren vid, ili vo zatvoreno oddelenie <strong>na</strong><br />

opredelen vid ustanovi. Vakvata opredelba e uslove<strong>na</strong> od okolnosta<br />

deka vo ustanovite od zatvoren vid kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda ja<br />

izdr`uvaat osudeni lica <strong>na</strong> do`ivoten zatvor ili so dolgi vremenski<br />

kazni, povratnici i drugi kategorii <strong>na</strong> opasni krimi<strong>na</strong>lci, a vo<br />

zatvorenite oddelenija i lica so pote{ki problemi vo odnesuvaweto,<br />

koi manifestiraat po~esto kr{ewe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta, lica<br />

vrateni od begstvo ili <strong>na</strong>kloneti kon begstvo i sl. Od tie pri~ini<br />

ovlastuvaweto da se upotrebi ogneno oru`je e vo funkcija <strong>na</strong> celite<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i obezbeduvaweto <strong>na</strong> v<strong>na</strong>tre{<strong>na</strong>ta sigur-<br />

357


nost i sigurnosta <strong>na</strong> op{testvoto. Ottamu odredbata treba da se tolkuva<br />

vo smisla deka ovlastuvaweto za upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je treba<br />

da va`i za ustanovite od zatvoren vid i za zatvorenite oddelenija <strong>na</strong><br />

kazneno-popravnite ustanovi od zatvoren i poluotvoren vid. Ne e<br />

propust <strong>na</strong> zakonodavecot {to ovaa odredba izri~no ne go isklu~uva<br />

ovlastuvaweto za upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je koga se raboti za<br />

zatvoreni oddelenija <strong>na</strong> ustanovi od otvoren vid. Toa proizleguva<br />

ottamu {to vo ~l. 28 st.3 <strong>ZIS</strong> opredelil deka ustanovite od otvoren<br />

vid nemaat fizi~ko i materijalno obezbeduvawe. Spored taa odredba<br />

pripadnicite <strong>na</strong> slu`ite za obezbeduvawe vo ovoj vid <strong>na</strong> ustanovi<br />

nemaat pravo nitu da nosat ogneno oru`je.<br />

5. Pripadnik <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e da upotrebi<br />

ogneno oru`je i toga{ koga e potrebno da spre~i begstvo <strong>na</strong> osudeno<br />

lice pri negovo sproveduvawe, ako liceto {to se obidelo da bega e<br />

osudeno za krivi~no delo za koe e predvide<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor od 15<br />

godini ili kaz<strong>na</strong> do`ivoten zatvor.<br />

Vo <strong>na</strong>logot za sproveduvawe ili ~uvawe <strong>na</strong> licoto li{eno od<br />

sloboda <strong>na</strong>dvor od ustanovata, mora izri~no da se <strong>na</strong>vede deka pripadnikot<br />

<strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e da upotrebi ogneno oru`je vo<br />

slu~aj <strong>na</strong> begstvo <strong>na</strong> liceto {to go sproveduva odnosno ~uva.<br />

Ako se sproveduva lice sprema koe, vo slu~aj <strong>na</strong> begstvo e dozvoleno<br />

upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />

e dol`en takvoto lice pred sproveduvaweto da go predupredi<br />

deka vo slu~aj <strong>na</strong> obid <strong>na</strong> begstvo }e upotrebi ogneno oru`je.<br />

Direktorot <strong>na</strong> ustanovata, odnosno liceto {to go zamenuva, go<br />

opredeluva <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> sproveduvaweto <strong>na</strong> liceto li{eno od sloboda i<br />

brojot <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe {to }e go<br />

izvr{at obezbeduvaweto i sproveduvaweto.<br />

2. So ogled <strong>na</strong> z<strong>na</strong>~eweto i te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> posledicite {to mo`at<br />

da proizlezat od upotrebata <strong>na</strong> ognenoto oru`je vo <strong>ZIS</strong> se predvideni<br />

i posebni uslovi za negova prime<strong>na</strong>. Vo toj kontekst e opredeleno deka<br />

pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe mo`e da upotrebi ogneno<br />

oru`je ako so upotreba <strong>na</strong> drugi sredstva <strong>na</strong> prisilba ne mo`e da go<br />

obezbedi izvr{uvaweto <strong>na</strong> nekoe od slednive slu`beni dejstvija: 1. da<br />

go spasi svojot ili `ivoto <strong>na</strong> drug, 2. da go za{titi objektot {to go<br />

obezbeduva i 3. da spre~i begstvo <strong>na</strong> osudeno, pritvoreno ili lice {to<br />

go sproveduva. Koga se raboti za begstvo <strong>na</strong> osudeno lice, slu`benoto<br />

lice mo`e da upotrebi ogneno oru`je samo ako stanuva zbor za begstvo<br />

od zatvor<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova ili od zatvoreno oddelenie <strong>na</strong><br />

kazneno-popraven dom. Vo drugi slu~ai <strong>na</strong> begstvo pripadnikot <strong>na</strong><br />

slu`bata za obezbeduvawe mo`e da upotrebi ogneno oru`je ako liceto<br />

{to se sproveduva e osudeno, a liceto vo pritvor obvineto, za<br />

358


krivi~no delo za koe e predvide<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda od 15<br />

godini ili do`ivoten zatvor.<br />

3. Toga{ koga pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe vr{i<br />

nekoe od <strong>na</strong>vedenite dejstvija pod neposredno rakovodstvo <strong>na</strong> stare{i<strong>na</strong>,<br />

ognenoto oru`je smee da go upotrebi samo po negova <strong>na</strong>redba.<br />

Pritoa, kako i vo site drugi slu~ai, vo prv red, treba da dejstvuva da<br />

go onesposobi (povredi) osudenikot, a ne da go ubie.<br />

Kako stare{i<strong>na</strong> se smeta direktorot <strong>na</strong> ustanovata, ili liceto<br />

{to go zamenuva, rakovoditelot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe i<br />

pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe pod ~ie neposredno rakovodstvo<br />

se <strong>na</strong>o|a pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe pri izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> rabotata i rabot<strong>na</strong>ta zada~a, i de`urnoto lice vo ustanovata<br />

za vreme dodeka se <strong>na</strong>o|a <strong>na</strong> taa dol`nost.<br />

4. Ako liceto {to ja izdr`uva kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo ustanovata od<br />

zatvoren vid, ili liceto {to se <strong>na</strong>o|a vo pritvor poradi storeno<br />

krivi~no delo za koe mo`e da se izre~e kaz<strong>na</strong> zatvor od 15 godini ili<br />

do`ivoten zatvor, se obide da bega, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za<br />

obezbeduvawe }e se obide takvoto lice da go fati, dokolku za toa ima<br />

mo`nost, so istovremen povik "stoj, }e pukam". Ako liceto vo begstvo<br />

ne zastanuva, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe }e go povtori<br />

povikot, a ako ni <strong>na</strong> povtoreniot povik ne zastane, a ne postoi druga<br />

mo`nost da se spre~i begstvoto, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />

mo`e da go upotrebi ognenoto oru`je. Ako uslovite dozvoluvaat<br />

pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe po vtoriot povik treba da<br />

puka vo vozduh pred da puka vo liceto {to bega.<br />

Na ovoj <strong>na</strong>~in pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe }e<br />

postapi i koga bega lice {to go sproveduva ili go ~uva <strong>na</strong>dvor od<br />

ustanovata, ako sprema takvoto lice e dozvole<strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> ogneno<br />

oru`je vo slu~aj <strong>na</strong> begstvo.<br />

No}e ili vo gusta magla, odnosno <strong>na</strong> nepregleden teren ili vo<br />

{uma, kako i koga liceto li{eno od sloboda bega kon {umata ili vo<br />

pravec <strong>na</strong> objekt kade {to mo`e da se sokrie, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata<br />

za obezbeduvawe mo`e da go upotrebi ognenoto oru`je i po prviot<br />

povik <strong>na</strong> takvoto lice da zastane.<br />

Ako liceto li{eno od sloboda bega kon grupa lu|e ili se krie vo<br />

grupa lu|e, pa postoi opasnost da mo`e da bide pogoden nekoj od niv<br />

ili deka bi mo`elo da bide pogodeno nekoe drugo lice <strong>na</strong>dvor od taa<br />

grupa, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe ne smee da upotrebi<br />

ogneno oru`je.<br />

Upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je ne e dozvolenoa vo slu~aj <strong>na</strong> begstvo<br />

<strong>na</strong> `e<strong>na</strong> ~ija bremenost e vidliva.<br />

359


Protiv drugi lica mo`e da se upotrebi ogneno oru`je ako tie<br />

prezemaat dejstvie so cel <strong>na</strong>silno da gi oslobodat zatvorenicite ili<br />

<strong>na</strong>silno da <strong>na</strong>vlzat vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

^len 186<br />

(1) Za upotrebata <strong>na</strong> sekoe sredstvo <strong>na</strong> prisilba i ogneno<br />

oru`je, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe sostavuva<br />

izve{taj.<br />

(2) Za upotrebata <strong>na</strong> sekoe sredstvo <strong>na</strong> prisilba i ogneno<br />

oru`je pismeno se izvestuva Direkcijata koja ja ocenuva<br />

opravdanosta <strong>na</strong> upotrebata <strong>na</strong> sredstvoto <strong>na</strong> prisilba.<br />

________________________<br />

1. Ved<strong>na</strong>{ po upotrebata <strong>na</strong> bilo koe sredstvo <strong>na</strong> prisilba ili<br />

ogneno oru`je, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe sostavuva<br />

iscrpen izve{taj. Vo izve{tajot mora da bidat sodr`ani podrobnosti<br />

za vremeto i mestoto, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> upotrebata, liceto sprema koe e<br />

upotrebeno i okolnostite zaradi koi e upotrebeno opredeleno<br />

sredstvo za prisilba ili ogneno oru`je. Takviot izve{taj potpi{an<br />

od liceto {to go upotrebilo sredstvoto <strong>na</strong> prisilba ili ognenoto<br />

oru`je ved<strong>na</strong>{ mu se dostavuva <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

2. Za upotrebata <strong>na</strong> sredstvata za prisilba od ~l 184 st. 2 i<br />

ogneno oru`je od ~l. 185 sprema osudenite lica, direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova <strong>na</strong>jprvin e dol`en itno da ja izvesti Direkcijata<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Izvestuvaweto mora da bide vo<br />

pisme<strong>na</strong> forma.<br />

Po celosnoto utvrduvawe <strong>na</strong> sostojbite koi dovele do upotreba<br />

<strong>na</strong> fizi~kata sila i ognenoto oru`je, direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova e dol`en da isprati kompleten materijal vo vrska<br />

<strong>na</strong>stanot. Vo toj materijal mora da bidat vklu~eni izve{tajot <strong>na</strong> slu`benoto<br />

lice {to go upotrebilo sredstvoto za prisilba ili ognenoto<br />

oru`je, izjavite <strong>na</strong> o~evidcite <strong>na</strong> <strong>na</strong>stanot kako i izjavata <strong>na</strong> osudenikot<br />

sprema koj bila izvr{e<strong>na</strong> prisilbata ili, dokolku osta<strong>na</strong>l `iv,<br />

bilo upotrebeno ognenoto oru`je. Vo nego treba da bide sodr`a<strong>na</strong> i<br />

ocenka <strong>na</strong> direktorot za osnovanosta <strong>na</strong> primenetite sredstva za<br />

prisilba i ogneno oru`je.<br />

Kone~<strong>na</strong>ta ocenka za opravdanosta <strong>na</strong> upotrebenoto sredstvo <strong>na</strong><br />

prisilba ja dava direktorot <strong>na</strong> Direkcijata so akt vo forma <strong>na</strong><br />

re{enie.<br />

360


^len 187<br />

(1) Ako sredstvata <strong>na</strong> prisilba i ognenoto oru`je se zakonito<br />

upotrebeni, isklu~e<strong>na</strong> e protivpravnosta i odgovornosta <strong>na</strong> slu`benoto<br />

lice {to go upotrebilo ili ja <strong>na</strong>redilo upotrebata <strong>na</strong> sredstvoto<br />

<strong>na</strong> prisilba.<br />

(2) Ako protiv slu`benoto lice {to zakonito upotrebilo ili<br />

<strong>na</strong>redilo upotreba <strong>na</strong> sredstvoto <strong>na</strong> prisilba i ognenoto oru`je se<br />

vodi kazne<strong>na</strong>, disciplinska ili druga postapka, }e mu se obezbedi<br />

stru~<strong>na</strong> pomo{ vo postapkata.<br />

________________________<br />

1. Prisilnite sredstva opredeleni vo ~l. 184 st. 2 i ognenoto<br />

oru`je od ~l. 185 se legalni sredstva {to mo`at da se prime<strong>na</strong>t sprema<br />

osudenite lica dokolku postojat osnovite opredeleni vo ~l. 184 st. 1 i<br />

~l. 185 st. 1-4. Poa|aj}i od ovie zakonski osnovi treba da se ocenuva ne<br />

samo legalitetot tuku i legimitetot <strong>na</strong> izvr{e<strong>na</strong>ta intervencija so<br />

niv<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong>.<br />

Ottamu ako direktorot <strong>na</strong> Direkcijata oceni deka sredstvata <strong>na</strong><br />

prisilba i ognenoto oru`je bile zakonito i opravdano upotrebeni,<br />

isklu~e<strong>na</strong> e protivpravnosta <strong>na</strong> dejstvieto i odgovornosta <strong>na</strong> slu`benoto<br />

lice koe gi upotrebilo ili ja <strong>na</strong>redilo niv<strong>na</strong>ta upotreba. Vo toj<br />

slu~aj slu`benoto lice voop{to ne e odgovotno zatoa {to postapilo<br />

vo granicite <strong>na</strong> svoite slu`beni ovlastuvawa.<br />

Sprotivno <strong>na</strong> toa, ako pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />

so pre~ekoruvawe <strong>na</strong> ovlastuvawata upotrebil sredstvo <strong>na</strong> prisilba<br />

ili ogneno oru`je, e odgovoren za svoeto povedenie, i zavisno od<br />

okolnostite <strong>na</strong> deloto i <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>tite posledici sprema nego }e bide<br />

povede<strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong> (disciplinska, prekr{o~<strong>na</strong>, krivi~<strong>na</strong>) postapka.<br />

Vo takov slu~aj kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ne e obvrza<strong>na</strong> da mu<br />

obezbedi prav<strong>na</strong> pomo{.<br />

Od druga stra<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>redbite <strong>na</strong> pretpostaveniot<br />

ne smee da bide opravduvawe za slu`benite lica zadol`eni za prime<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> zakonot, koga z<strong>na</strong>ele deka upotrebata <strong>na</strong> sila ili ogneno oru`je koja<br />

rezultirala vo smrt ili serioz<strong>na</strong> povreda <strong>na</strong> nekoe lice bila<br />

o~igledno nezakonska, i koga mo`ele istata <strong>na</strong>redba da odbijat da ja<br />

sprovedat. Vo sekoj slu~aj, odgovornosta ja snosi i pretpostavenoto<br />

slu`beno lice koe ja dalo takvata nezakonska <strong>na</strong>redba.<br />

Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite treba da obezbedi<br />

rakovodnite slu`beni lica da bidat zemani <strong>na</strong> odgovornost i toga{<br />

koga z<strong>na</strong>ele ili morale da z<strong>na</strong>at, deka slu`benite lica zadol`eni za<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonot koi se pod niv<strong>na</strong> direkt<strong>na</strong> komanda, upotrebile<br />

361


ili upotrebuvaat sila i ogneno oru`je sprotivno <strong>na</strong> zakonot, a ne<br />

prezemale merki da gi spre~at, eliminiraat ili da informiraat za<br />

vakvata upotreba.<br />

Licata vrz koi bila primeneta sila ili ogneno oru`je ili<br />

nivnite pravni zastapnici imaat pravo <strong>na</strong> preispituvawe <strong>na</strong> vakvata<br />

postapka vo poseb<strong>na</strong>, vklu~itelno i sudska, postapka.<br />

2. Soglasno prethodnoto, ako protiv slu`benoto lice koe<br />

zakonito upotrebilo ili <strong>na</strong>redilo upotreba <strong>na</strong> sredstvo <strong>na</strong> prisilba<br />

ili ogneno oru`je, opredelen organ sepak povel disciplinska, prekr-<br />

{o~<strong>na</strong>, krivi~<strong>na</strong> ili druga postapka, upravata <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova vo koja e vraboteno slu`benoto lice e dol`<strong>na</strong> da mu obezbedi<br />

stru~<strong>na</strong> pomo{ vo postapkata.<br />

Direkcijata treba da obezbedi da ne se povede nikakva krivi~<strong>na</strong><br />

ili disciplinska postapka protiv slu`beni lica zadol`eni za<br />

prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zakonot koi, vo soglasnost so <strong>ZIS</strong> i Kodeksot <strong>na</strong><br />

odnesuvawe <strong>na</strong> slu`benite lica vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotnite zada~i,<br />

odbile da izvr{at <strong>na</strong>redba za upotreba <strong>na</strong> sila ili ogneno oru`je ili<br />

koi informirale za takva upotreba od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> drugi slu`beni lica.<br />

5. Fa}awe <strong>na</strong> izbegano osudeno lice<br />

^len 188<br />

(1) Zaradi neposredno fa}awe <strong>na</strong> osudeno lice koe izbegalo od<br />

ustanova ili pri sproveduvawe, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />

so sudska odluka mo`e da vleze vo dom <strong>na</strong> gra|anin ili drugi<br />

prostorii i po potreba da izvr{i pretres zaradi pro<strong>na</strong>o|awe <strong>na</strong><br />

izbeg<strong>na</strong>toto osudeno lice, ako videl ili dobil informacija deka<br />

izbeg<strong>na</strong>toto lice se zasolnilo vo domot ili prostorijata.<br />

(2) Pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe vo slu~aite od<br />

stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len mo`e da se poslu`i so soobra}ajnite sredstva i<br />

sredstvata za vrski {to mu se dostapni zaradi prevoz ili pomo{ <strong>na</strong><br />

lice koe pri toa e povredeno.<br />

(3) Na korisnikot <strong>na</strong> soobra}ajnoto sredstvo ili sredstvoto za<br />

vrska mu se izdava potvrda zaradi <strong>na</strong>domestok <strong>na</strong> tro{ocite od<br />

ustanovata ~ij pripadnik go iskoristil sredstvoto.<br />

________________________<br />

1. Slu`benoto lice koe neposredno raboti <strong>na</strong> ~uvaweto <strong>na</strong><br />

osudenicite zadol`itelno go izvestuva direktorot <strong>na</strong> ustanovata, a<br />

ovoj dorektorot <strong>na</strong> Direkcijata za sekoj obid ili uspe{no izvr{eno<br />

begstvo. Direktorot <strong>na</strong> ustanovata go <strong>na</strong>so~uva ispituvaweto <strong>na</strong><br />

362


slu~ajot osobeno kon toa da se utvrdi dali begstvoto e potpomog<strong>na</strong>to<br />

od nesovesno odnesuvawe ili odnesuvawe sprotivno <strong>na</strong> obvrskite <strong>na</strong><br />

vrabotenite lica ili poradi nedostig <strong>na</strong> oprema.<br />

Osudeno lice koe }e izvr{i begstvo uporno se sledi bez zapostavuvawe<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot <strong>na</strong> drugite osudeni lica, so cel da se fati i vrati<br />

vo ustanovata. Do kolku ne mo`e ved<strong>na</strong>{ da se vrati vo ustanovata,<br />

direktorot gi izvestuva <strong>na</strong>dle`nite organi i blagovremeno bara<br />

raspi{uvawe <strong>na</strong> poternica.<br />

2. Nepovredlivosta <strong>na</strong> domot e zagarantirano kako ustavno pravo<br />

<strong>na</strong> gra|aninot (v. ~l. 26 Ustav). Soglasno prethodnoto, <strong>na</strong>ru{uvaweto<br />

<strong>na</strong> nepovredlivosta <strong>na</strong> domot (v. ~l. 145 KZ ) i protivzakonito vr{ewe<br />

pretres (~l. 146 KZ) pretstavuvaat krivi~no delo.<br />

Vakvata za{tita <strong>na</strong> nepovredlivosta <strong>na</strong> domot obvrzuva <strong>na</strong><br />

restriktiv<strong>na</strong> postavenost <strong>na</strong> ovlastuvawata <strong>na</strong> vleguvaweto vo tu| dom<br />

i prostorii (zatvoren ili zagraden prostor {to mu pripa|a <strong>na</strong> toj dom<br />

ili privaten deloven prostor oz<strong>na</strong>~en kako takov) i vr{ewe pretres<br />

bez poseb<strong>na</strong> <strong>na</strong>redba <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`en sud. Toa mora da bide imperativ duri<br />

i toga{ koga pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe <strong>na</strong> kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova videl ili dobil informacija deka izbeganoto lice<br />

od ustanova ili pri sproveduvawe se zasolnilo vo opredelen dom ili<br />

prostorija. Zaradi negovo fa}awe pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za<br />

obezbeduvawe, bez ogled {to samiot go videl zasolnuvaweto <strong>na</strong> izbeganoto<br />

osudeno lice ili stek<strong>na</strong>l osnovano somnenie deka toa lice vleglo<br />

i se sokrilo vo opredelen dom ili prostorija, ne e ovlasten da vleze<br />

vo domot ili prostorijata i da izvr{i pretres ako za toa nema<br />

soodvet<strong>na</strong> pismeno obrazlo`e<strong>na</strong> <strong>na</strong>redba od <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

Pri vleguvawe vo tu| dom i drugi prostorii i vr{eweto pretres<br />

se primenuvaat odredbite od ~l. 198 - 202 ZKP.<br />

2. Zaradi fa}awe <strong>na</strong> izbegano lice li{eno od sloboda koe<br />

neposredno se goni, kako i za prevezuvawe do <strong>na</strong>jbliskata zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova <strong>na</strong> liceto {to bilo povredeno pri upotreba <strong>na</strong> ogneno<br />

oru`je, pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata <strong>na</strong> obezbeduvawe ima pravo da se<br />

poslu`i so soobra}ajni sredstva (sekoe patni~ko vozilo) i sredstva za<br />

vrska (obi~en ili mobilen telefon, telegraf i sl.) do koi mo`e da<br />

dojde, ako toa ne mo`e da go izvr{i <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in. Za upotrebata <strong>na</strong><br />

soobra}ajnite sredstva ili sredstvata za vrska, <strong>na</strong> dr`atelot <strong>na</strong><br />

soobra}ajnoto sredstvo ili vrskata mu se izdava potvrda zaradi<br />

<strong>na</strong>domestok <strong>na</strong> tro{ocite od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ~ii rabotnik<br />

e pripadnikot <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe.<br />

363


^len 189<br />

(1) Ako osudeno lice izbega, ustanovata e dol`<strong>na</strong> ved<strong>na</strong>{ da go<br />

izvesti Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

(2) Ustanovata }e go izvesti Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti i za pogolemi <strong>na</strong>ru{uvawa <strong>na</strong> redot vo ustanovata i }e pobara<br />

pomo{ za vospostavuvawe <strong>na</strong> redot.<br />

(3) Vo slu~aite od stav 1 i 2 <strong>na</strong> ovoj ~len ustanovata }e gi<br />

izvesti Direkcijata i <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

1. Begstvo <strong>na</strong> lice li{eno od sloboda pretstavuva krivi~no delo.<br />

Soglasno ~l. 371 KZ toj {to }e pobegne od ustanovata vo koja so<br />

zakonita odluka e li{en od sloboda so upotreba <strong>na</strong> sila ili serioz<strong>na</strong><br />

zaka<strong>na</strong> deka neposredno }e <strong>na</strong>padne vrz `ivotot i teloto <strong>na</strong> drug, }e se<br />

kazni so zatvor od tri meseci do pet godini. Krivi~no delo<br />

pretstavuva i ovozmo`uvaweto begstvo <strong>na</strong> lice li{eno od sloboda (v.<br />

~l. 372 KZ) kako i protivzakonito osloboduvawe <strong>na</strong> lice li{eno od<br />

sloboda (v. ~l. 373 KZ).<br />

Toga{ koga pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe ne<br />

uspeale da go fatat liceto neposredno po negovoto begstvo od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova, ustanovata e dol`<strong>na</strong> ved<strong>na</strong>{ go izvesti Ministerstvoto<br />

za v<strong>na</strong>tre{ni raboti. Ministersatvoto za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti e <strong>na</strong>dle`en organ za raspui{uvawe poternica i za organizirawe<br />

<strong>na</strong> pro<strong>na</strong>o|aweto i fa}aweto <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

Zaradi uspe{no sogleduvawe <strong>na</strong> sostojbata i prezemawe <strong>na</strong><br />

soodvetni merki vo vrska so izvr{enoto begstvo, ustanovata e dol`<strong>na</strong><br />

ved<strong>na</strong>{ da ja izvesti i Direkcijaat za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

2. Direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova neodlo`no go<br />

izvestuva Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti i Direkcijata i vo<br />

slu~aj <strong>na</strong> <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> redot od pogolem obem, podgotvuvawe ili<br />

zapo~<strong>na</strong>t bunt ili sli~no dejstvo od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudeni ili pritvoreni<br />

lica. Dokolku poradi nekoja od gornite sostojbi se <strong>na</strong>lo`uva potreba<br />

od pomo{ {to mo`e da ja pru`i Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti,<br />

takvata pomo{ e upatno direktorot <strong>na</strong> ustanovata da ne ja bara sam,<br />

tuku samo so prethod<strong>na</strong> konsultacija i soglasnost <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong><br />

Direkcijata koj }e ja oceni neophodnosta od intervencijata. Takvata<br />

pomo{ mo`e da se pobara samo toga{ ako se oceni deka rabotnicite <strong>na</strong><br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ne mo`at sami uspe{no da gi otstra<strong>na</strong>ta<br />

pri~inite koi dovele do serioznoto zagrozuvawe <strong>na</strong> bezbednosta i<br />

doveduvaweto vo pra{awe normalniot `ivot i rabota vo ustanovata.<br />

Vo site slu~ai akcijata <strong>na</strong> Ministerstvot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti treba<br />

364


da bide vo funkcija <strong>na</strong> asistencija i da bide izvede<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> koj<br />

}e se izbeg<strong>na</strong>t pogolemi {tetni posledici.<br />

V. krivi~no delo bunt <strong>na</strong> lice li{eno od sloboda, ~l. 370 KZ.<br />

Glava HII<br />

OTPU[TAWE NA OSUDENITE LICA OD IZDR@UVAWE NA<br />

KAZNATA<br />

1.Osnovi za otpu{tawe <strong>na</strong> osudenite lica<br />

^len 190<br />

Osudenite lica se otpu{taat od izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta po<br />

izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, po prostuvawe <strong>na</strong> ostatokot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta so akt <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>dle`en organ, odluka za usloven otpust i po odluka <strong>na</strong> direktorot<br />

<strong>na</strong> ustanovata za predvremeno otpu{tawe od izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

________________________<br />

Osudenoto lice se otpu{ata od izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe<br />

od sloboda<br />

1. po celosno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, ili<br />

2. predvremeno, pred celosno da ja izdr`i kaz<strong>na</strong>ta zaradi:<br />

a) prostuvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta so re{enie za amnestija,<br />

b) prostuvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta so re{enie za pomiluvawe,<br />

v) <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta so re{enie za vonredno ubla`uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta,<br />

g) uslovno otpu{tawe so re{enie <strong>na</strong> osnovniot sud,<br />

d) po otpu{tawe so re{enie <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata,<br />

Toga{ koga vo porane{<strong>na</strong> SFRJ osudenoto lice treba{e da se<br />

otpu{ti pred celosno da ja izdr`i kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda, vo<br />

praktikata se postavuva{e dilemata - {to stanuva ako <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice mu e prosten (ubla`en) ostatokot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta spored osnovite<br />

<strong>na</strong>vedeni pod t. b) i v). Vo takvi slu~ai poveduvaj}i se spored <strong>na</strong>~elnoto<br />

mislewe <strong>na</strong> Sojuzniot vrhoven sud <strong>na</strong> SFRJ br. 3 donesen <strong>na</strong><br />

XXXIV odr`a<strong>na</strong> <strong>na</strong> 17 i 18 juni 1987 godi<strong>na</strong> kaj <strong>na</strong>s sosema pogre{no se<br />

praktikuva{e presmetuvawe <strong>na</strong> oproste<strong>na</strong>ta (ubla`e<strong>na</strong>ta) kaz<strong>na</strong><br />

spored metodot <strong>na</strong> apsorpcija. Su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ovoj metod mo` e <strong>na</strong>jjasno<br />

da se sogleda od <strong>na</strong>~elniot stav koj <strong>na</strong> ova mesto go prilo`uvame vo<br />

celost:<br />

365


N A ^ E L E N S T A V<br />

Koga osudenikot so odluka za pomiluvawe delumno e osloboden<br />

od izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, pa sudot, ne z<strong>na</strong>ej}i za ova pomiluvawe, vo<br />

postapkata za vonredno ubla`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, donese re{enie so koe<br />

se prei<strong>na</strong>~uva pravosil<strong>na</strong>ta presuda vo pogled <strong>na</strong> odlukata za kaz<strong>na</strong>ta i<br />

mu ja ubla`i kaz<strong>na</strong>ta koja po vid i traewe e identi~<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong>ta<br />

sodr`a<strong>na</strong> vo odlukata za pomiluvawe, <strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta koe e<br />

izvr{eno vo dvete odlu}i nema da se sobira, tuku }e se zeme deka<br />

kaz<strong>na</strong>ta e <strong>na</strong>male<strong>na</strong> do merkata koja e odrede<strong>na</strong> identi~no i vo ed<strong>na</strong>ta i<br />

vo drugata odluka.<br />

Koga odlukata za pomiluvawe i re{enieto za vonredno<br />

ubla`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta pri ~ie donesuvawe sudot ne z<strong>na</strong>el za pomiluvaweto<br />

sodr`at razli~ni odluki vo pogled <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ili<br />

traeweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>maluvawe, odnosno ubla`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta }e se<br />

presmeta vo o<strong>na</strong>a odluka koja e popovol<strong>na</strong> za osudenikot.<br />

Navedenite stavovi treba da se primenuvaat i vo slu~aite koga<br />

pri donesuvaweto <strong>na</strong> odlukata za pomiluvawe, <strong>na</strong> organot za<br />

pomiluvawe ne mu bilo poz<strong>na</strong>to deka sudot donel re{enie za vonredno<br />

ubla`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, dokolku organot <strong>na</strong>dle`en za pomiluvawe<br />

dopolnitelno ne odredi ne{to drugo.<br />

Ako se pojavi somnenie vo izrekuvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta po povod <strong>na</strong><br />

ovie odlu}i, za toa vrz osnova <strong>na</strong> ~len 136 st. 1 od ZKP }e odlu~i<br />

pretsedatelot <strong>na</strong> sovetot <strong>na</strong> sudot koj sudel vo prv stepen.<br />

Ovoj <strong>na</strong>~elen stav, koj <strong>na</strong> prostorot <strong>na</strong> porane{<strong>na</strong> Jugoslavija<br />

mo`ebi i ima{e nekakva pragmati~<strong>na</strong> opravdanost, vo uslovi <strong>na</strong> <strong>na</strong>{-<br />

iot dene{en praven sistem, koj se stremi kon izgradba <strong>na</strong> prav<strong>na</strong><br />

dr`ava, nema nikakva normativ<strong>na</strong> zasnovanost ili potkrepa, nitu pak<br />

smee da ima nekakvo realno z<strong>na</strong>~ewe za praktikata.<br />

Ne <strong>na</strong>vleguvaj}i vo poodrobnostite koi vo porane{<strong>na</strong><br />

Jugoslavija dovedoa do negovoto donesuvawe, bitno e da se z<strong>na</strong>e deka<br />

toga{ postoea {est republi~}i, dva pokrainski i sojuzniot sud koi<br />

bea <strong>na</strong>dle`ni za odlu~uvawe za baraweto za vonredno ubla`uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta (vo <strong>na</strong>tamo{niot tekst VUK). Toa be{e period koga postoea i<br />

devet slu`beni vesnici vo koi se objavuvaa re{enijata <strong>na</strong> devet<br />

<strong>na</strong>dle`ni organi za pomiluvawe <strong>na</strong> osudenite lica. Vo takvi okolnosti<br />

i so ogled <strong>na</strong> faktot deka SFRJ be{e zemja so pove}e od dvaeset<br />

milioni `iteli, brojot <strong>na</strong> predmetite vo koi se odlu~uva{e za VUK i<br />

pomiluvawe be{e z<strong>na</strong>~itelno golem. Soodvetno <strong>na</strong> seto toa, donekade i<br />

mo`e{e da se bara i opravduva rezonot <strong>na</strong> <strong>na</strong>~elniot stav vo koj<br />

glav<strong>na</strong>ta poenta be{e stave<strong>na</strong> vrz odredbata "pa sudot, ne z<strong>na</strong>ej}i ...",<br />

366


ez pritoa da se ~uvstvuva potreba za <strong>na</strong>veduvawe <strong>na</strong> pri~inite za toa<br />

nez<strong>na</strong>ewe.<br />

Vo dene{ni uslovi vo Republika Makedonija postoi samo eden<br />

organ - Vrhovniot sud <strong>na</strong> Makedonija koj odlu~uva za VUK, eden organ -<br />

Pretsedatelot <strong>na</strong> dr`avata koj odlu~uva za pomiluvawe <strong>na</strong> osudenite<br />

lica i samo eden slu`ben vesnik vo koj se objavuvaat re{enijata za<br />

nivno pomiluvawe. Nivnite sedi{ta duri i prostorno se pomesteni <strong>na</strong><br />

nekolku kilometri eden od drug. Vo takvi uslovi iluzorno e da se<br />

tvrdi deka nekoj od prethodno <strong>na</strong>vedenite organi mo`e da se odnesuva<br />

kako neuka stranka i da se povikuva <strong>na</strong> ne{to {to postoelo vo<br />

porane{<strong>na</strong> Jugoslavija za da ja opravda svojata "pogre{<strong>na</strong>" odluka. So<br />

drugi zborovi o<strong>na</strong> {to be{e edinstve<strong>na</strong>ta pri~i<strong>na</strong> za donesuvawe <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>~elniot stav denes vo celost nepostoi. Zgora <strong>na</strong> toa, so ogled <strong>na</strong><br />

konstituiraweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ata dr`avnost, so Ustavot od 1991 i<br />

Ustavniot zakon za sproveduvawe <strong>na</strong> Ustavot <strong>na</strong> Republika Makedonija,<br />

<strong>na</strong>vedeniot <strong>na</strong>~elen stav, isto taka ne postoi - ve}e e neva`e~}i.<br />

O<strong>na</strong> {to me|utoa za~uduva e faktot deka za nekoi sudii <strong>na</strong><br />

Vrhovniot sud <strong>na</strong> Makedonija i za nekoi <strong>na</strong>{i teoreti~ari (v. Proevski,<br />

V i Krckovski, M, Zakon za krivi~<strong>na</strong>ta postapka, objasnuvawa,<br />

komentari, sudska praktika i obrasci za prakti~<strong>na</strong> prime<strong>na</strong>,<br />

Akademik, Skopje, 1997, str. 137-138 i 436-437) gor<strong>na</strong>ta argumentacija e<br />

voop{to neprifatliva. Ottamu i niv<strong>na</strong>ta zalo`ba za <strong>na</strong>tamo{no<br />

va`ewe <strong>na</strong> poso~eniot, iako sega nepostoe~}i, <strong>na</strong>~elen stav. Tokmu<br />

zaradi niv, no zaradi site drugi koi uporno insistiraat vrz prime<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> ovoj <strong>na</strong>~elnen stav, go odvojuvame ovoj prostor, iako samata<br />

polemika ne go zaslu`uva toa vnimanie. Vo taa smisla poso~uvame <strong>na</strong><br />

glavniot argument protiv koristeweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedeniot <strong>na</strong>~elen stav:<br />

Institutot pomiluvawe e reguliran so Ustavot <strong>na</strong> RM (~l. 84<br />

st.1 a. 10); KZ (~l. 114); Zakonot za pomiluvawe (SV RM 1993/20) i<br />

Upatstvoto za postapuvawe <strong>na</strong> sudovite i kazneno-popravnite ustanovi<br />

po predmetite za pomiluvawe (SV RM 1993/39).<br />

Institutot VUK e reguliran so ZKP (~l. 399-402).<br />

^i<strong>na</strong>m deka samo ova potsetuvawe e dovolno da se doka`e deka<br />

pomiluvaweto i VUK se sosema razli~ni instituti koi, zasebno i<br />

nezavisno eden od drug, vliajat <strong>na</strong> visi<strong>na</strong>ta i vidot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

osudenite lica. Sekoj pravnik mnogu dobro go z<strong>na</strong>e, ili treba da go<br />

z<strong>na</strong>e, i toa deka so soodvetno vlijanie vrz kaz<strong>na</strong>ta se i institutite<br />

<strong>na</strong>vedeni pod t. a), g) i d). Nakratko stanuva zbor za ~etiri instituti<br />

koi se <strong>na</strong>polno <strong>na</strong>zavisni eden od drug. Zakonodavecot smetal deka od<br />

razli~ni pri~ini so nivno koristewe mo`e da se izdejstvuva<br />

opredeleno prei<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i gi opredelil kako mo`nost za<br />

sekoe osudeno lice. Dokolku smetal deka prei<strong>na</strong>~uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

367


po eden, treba apriorno da go isklu~i prei<strong>na</strong>~uvaweto po bilo koj od<br />

drugite osnovi, zakonodavecot toa izri~no }e go ka`el. Isto taka, ako<br />

smetal deka treba da se opredelat granici <strong>na</strong> pravi~niot iznos <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>male<strong>na</strong>ta ili zamenetata kaz<strong>na</strong> koi ne smeeat da se <strong>na</strong>dmi<strong>na</strong>t so<br />

zaedni~ko koristewe <strong>na</strong> ovie instituti, samiot }e izgotvel "{ema" vo<br />

koja tie granici treba da se pomestat. Kreatorite <strong>na</strong> <strong>na</strong>~elniot stav<br />

se obiduvaa da go storat tokmu toa, no samo vo odnos <strong>na</strong> koristeweto <strong>na</strong><br />

osnovite - pomiluvawe i VUK. So negovata prime<strong>na</strong> treba{e da se<br />

otstranuva nepravi~nosta <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>ta poradi nez<strong>na</strong>ewe, ili podobro<br />

ka`ano, poradi neinformiranost ili otsustvo <strong>na</strong> koordiniranost<br />

me|u dva razli~ni organi. Pri toa e izbran sosema pogre{en i<br />

neligitimen pat. Namesto da se <strong>na</strong>stojuva da se otstra<strong>na</strong>t pri~inite <strong>na</strong><br />

neusoglasenosta preku iz<strong>na</strong>o|awe <strong>na</strong>~ini {to }e go usovr{at<br />

doa|aweto do potrebnite informacii, se pristapi kon iz<strong>na</strong>o|awe<br />

<strong>na</strong>~in kako da se otstra<strong>na</strong>t posledicite <strong>na</strong> takvata neusoglasenost so<br />

usvojuvawe <strong>na</strong>~ela koi vo osnova se vo protivre~nost so postojnite<br />

<strong>na</strong>~ela <strong>na</strong> pravniot poredok. Taka se dojde do apsurd<strong>na</strong> situacija: so<br />

odluka <strong>na</strong> Vrhovniot sud <strong>na</strong> Republika Makedonija zasnova<strong>na</strong> vrz<br />

nekakov si <strong>na</strong>~elen stav, potkrepen edinstveno so avtoritetot <strong>na</strong> onie<br />

koi go donele a, ne so zakonska zasnovanost i prav<strong>na</strong> argumentacija, da<br />

se derogira odluka <strong>na</strong> Pretsedatelot <strong>na</strong> dr`avata, i obratno.<br />

Koristeweto <strong>na</strong> metodite <strong>na</strong> matemati~ko presmetuvawe vo ovie slu-<br />

~ai e tokmu toa, i ni{to drugo. Pravi~nosta <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> odluka treba da ja<br />

ceni sekoj od ovie organi zasebno vo ramkite <strong>na</strong> svoite ovlastuvawa, a<br />

ne so donesuvawe <strong>na</strong> dopolnitel<strong>na</strong> odluka so koja se negira tu|ata<br />

odluka, i {to e osobeno bizarno - seto toa da se pravi poradi sopstvenoto<br />

nez<strong>na</strong>ewe. O<strong>na</strong> {to me|utoa sepak e <strong>na</strong>j~udno i nedozvoleno, e<br />

pomesteno vo sozdade<strong>na</strong>ta praktika, ~lenovite <strong>na</strong> sovetot koi<br />

re{avaat po VUK, takvoto nez<strong>na</strong>ewe da go opravduvaat samo so faktot<br />

deka ne go pogled<strong>na</strong>le slu`beniot vesnik vo koj e objave<strong>na</strong> odlukata za<br />

pomiluvawe (?!).<br />

Za onie <strong>na</strong> koi ne im e prifatlivo i toa deka Pretsedatelot <strong>na</strong><br />

dr`avata i Vrhovniot sud se sosema razli~ni i eden od drug <strong>na</strong>polno<br />

nezavisni organi koi ne mo`at zaemno da si gi derogiraat nitu svoite,<br />

a kamo li tu|i odlu}i, i toa osobeno ne spored nepostoe~}i <strong>na</strong>~elni<br />

stavovi, im go nudime i posledniot argument protiv nivno koristewe.<br />

Toa e argumentot deka nutu Vrhovniot sud ni Pretsedatelot ne se<br />

<strong>na</strong>dle`ni da donesuvaat odluki koi se odnesuvaat <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

sankciite. Toga{ otkako ed<strong>na</strong> odluka }e stane kone~<strong>na</strong> (pravosil<strong>na</strong> i<br />

izvr{<strong>na</strong>), <strong>na</strong>dle`e`ni za nivno izvr{uvawe se isklu~ivo organite<br />

opredeleni so <strong>ZIS</strong>. Vo konkretniov slu~aj toa e Direkcijata od ~l. 23<br />

st. 1 <strong>ZIS</strong>. Ottamu donesuvaweto <strong>na</strong> bilo kakvi <strong>na</strong>~elni stavovi <strong>na</strong><br />

368


Vrhovniot sud i bilo kakvi tolkuvawa vo vrska so izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

prei<strong>na</strong>~enite kazni, se <strong>na</strong>polno irelevantni za{to prestavuvaat<br />

me{awe vo <strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong> drug nezavisen organ - Direkcijata za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Vo taa smisla treba da se tolkuva i<br />

odredbata od ~l. 136 od porane{niot ZKP, i, se razbira, <strong>na</strong> nea sosema<br />

identi~<strong>na</strong>ta odredba od ~l. 129 st. 1 ZKP. Vo taa odredba, vsu{nost<br />

nikade i ne stoi deka bilo koj sud ima ingerencii vo pogled <strong>na</strong> izvr-<br />

{uvaweto <strong>na</strong> odlu}i so koi se prei<strong>na</strong>~uva kone~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

Kraen zaklu~ok <strong>na</strong> ova a<strong>na</strong>liza e deka vo ed<strong>na</strong> prav<strong>na</strong> dr`ava ne<br />

smee da se slu~uvaat situacii visoki dr`avni organi da gi opravduvaat<br />

svoite odlu}i so nez<strong>na</strong>ewe <strong>na</strong> okolnosti {to bile dol`ni da gi<br />

z<strong>na</strong>at, ili da gi doz<strong>na</strong>at so ednostavno zaemno informirawe, ili so<br />

proveruvawe. Toga{ koga organot koj odlu~uva za prei<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta }e gi osoz<strong>na</strong>e komutaciite <strong>na</strong> prethodniot <strong>na</strong>dle`en organ, so<br />

seta odgovornost za toa deka |i izvr{il neophodnite prover}i, treba<br />

da ja usoglasi svojata odluka so <strong>na</strong>~elata <strong>na</strong> pravdata i pravi~nosta.<br />

Pritoa ne smee da se vpu{ta vo ocenka <strong>na</strong> tu|ata odluka zaradi nejzino<br />

prepravawe, tuku samo da se zadr`i vrz svojata odluka od aspekt <strong>na</strong><br />

davaweto sopstven pridones vo odnos <strong>na</strong> celta zaradi koja se odlu~uva.<br />

Ottamu taa odluka ne smee da bide nitu vo sprotivnost so bilo koja od<br />

prethodnite odlu}i. Nakratko, `alno e soz<strong>na</strong>nieto deka ed<strong>na</strong> prav<strong>na</strong><br />

dr`ava od<strong>na</strong>pred kalkulira so toa deka zaradi sopstveno nez<strong>na</strong>we }e<br />

pravi gre{ki vo pravorazdavaweto, i deka }e bide dovolno ako potoa<br />

}e se opravda so toa {to gi ispravi so novo kalkulirawe vrz osnova <strong>na</strong><br />

bilo kakov <strong>na</strong>~elen stav, <strong>na</strong>mesto vo takvi slu~ai da se stremi da<br />

obezbedi odgovornost za onie koi vo nikoj slu~aj ne smeele da <strong>na</strong>pravat<br />

takva gre{ka. Ottamu, proizleguva apodikti~<strong>na</strong> obvrska, sekoj<br />

organ koj sledovatelno odlu~uva za prei<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, <strong>na</strong>vremeno<br />

i vo soglasnost so svoite <strong>na</strong>dle`nosti da |i obezbedi neophodnite<br />

informacii za ve}e donese<strong>na</strong>ta odluka od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> organot<br />

koj za prei<strong>na</strong>~uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta re{aval pred nego. Edinstve<strong>na</strong>ta cel<br />

<strong>na</strong> toa informirawe e, soz<strong>na</strong>nieto za prethod<strong>na</strong>ta odluka vo vrska so<br />

kaz<strong>na</strong>ta da se iskoristi zaradi usoglasuvawe <strong>na</strong> sopstve<strong>na</strong>ta odluka so<br />

<strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> pravdata i pravi~nosta.<br />

[to stanuva me|utoa, ako vo praktikata sepak se pojavi neusoglase<strong>na</strong><br />

odluka vo pogled <strong>na</strong> prei<strong>na</strong>~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> spored dvata ili<br />

pove}eto od <strong>na</strong>vedenite osnovi. Toga{, <strong>na</strong>stra<strong>na</strong> od ne~ija odgovornost,<br />

neusoglasenot nesomneno postoi, i, ako ni{to drugo, barem<br />

zaradi sudbi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudenikot, }e mora da se razre{i. Vo takov slu~aj<br />

privrzanicite <strong>na</strong> <strong>na</strong>~elniot stav, povtorno }e poso~at deka tokmu<br />

zatoa e nu`no negovoto postoewe: da se <strong>na</strong>jde re{enie za slu~aite koga<br />

se javuva prei<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> pravosil<strong>na</strong>ta presuda vo pogled <strong>na</strong> odlukata<br />

369


za visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta spored dva, pove}eto ili po site osnovi<br />

<strong>na</strong>vedeni vo ovoj ~len, ili pak, koga se doneseni razli~ni odluki vo<br />

pogled vidot i traeweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Mora li sepak da postoi takva<br />

forma so koja se priz<strong>na</strong>vaat gre{ki, i mora li toa forma da e <strong>na</strong>~elen<br />

stav <strong>na</strong> Vrhovniot sud <strong>na</strong> Makedonija. Edinstveniot ispraven odgovor<br />

e ne!, i toa ne samo zatoa {to so toa se proklamira <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong><br />

prei<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> kone~ni odlu}i koi se <strong>na</strong>praveni zaradi nedopu{-<br />

teno nez<strong>na</strong>ewe i toa so akt koj nema zakonska sila, tuku i zatoa {to<br />

takviot akt kako i odlukata {to proizleguva ottamu, gi nosi tokmu<br />

Vrhoven sud. Toa e nedopu{teno vo ed<strong>na</strong> prav<strong>na</strong> dr`ava za{to, so ogled<br />

<strong>na</strong> podelbata <strong>na</strong> vlasta, <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in eden nezavisen organ se me{a vo<br />

kompetenciite <strong>na</strong> drug. Ottamu dokolku mora (a mora) ne{to da se<br />

<strong>na</strong>pravi, toa mo`e da se stori samo od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>dle`en i<br />

nezavisen organ od onie organi koi odlu~uvale za prei<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta. Toj organ soglasno zakonskite odredbi e, i mo`e da bide<br />

isklu~ivo Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite. Taa, vo soglasnost<br />

so <strong>na</strong>~elata <strong>na</strong> pravdata i pravi~nosta, i, {to e osobeno z<strong>na</strong>~ajno<br />

vo zavisnost od sogleduvawata za stepenot <strong>na</strong> postig<strong>na</strong>tata resocijalizacija,<br />

vo ramkite <strong>na</strong> svoite ovlastuvawa itno }e se opredeli za<br />

odlukata koja, vo slu~aj <strong>na</strong> bilo kakvo somnenie mora da e <strong>na</strong>jpovol<strong>na</strong><br />

za osudeniot. Soglasno <strong>ZIS</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta e ovlastuvawe<br />

<strong>na</strong> Direkcijata i vo taa smisla ne í se potrebni nikakvi dopolnitelni<br />

odredbi so koi treba da se menuvaat i opravduvaat kone~nite odlu}i<br />

<strong>na</strong> organite koi odlu~uvaat za prei<strong>na</strong>~uvaweto <strong>na</strong> kaznite. Kone~nite<br />

odlu}i mo`at da se menuvaat samo ako za toa postoi forma opredele<strong>na</strong><br />

vo zakon, a so ogled deka vo ovoj moment vo <strong>na</strong>{iot praven sistem takva<br />

odredba ne postoi, do nejzinoto donesuvawe ocenkata <strong>na</strong> Direkcijata e<br />

edinstvenoto mo`no i pravno izdr`ano re{enie.<br />

2. Podgotvuvawe za otpu{tawe od ustanovata<br />

^len 191<br />

(1) Osudenoto lice se podgotvuva za otpu{tawe od<br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta od po~etokot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

vo ustanovata.<br />

(2) Aktivnostite <strong>na</strong> podgotvuvawe za otpu{tawe <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice se intenziviraat do tri meseci pred istekot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

odnosno pred denot koga se pretpostavuva deka }e bide otpu{teno.<br />

Ovie osudeni lica se upatuvaat vo oddelenie za otpu{tawe vo koe<br />

370


aktivnostite za podgotvuvawe se ostvaruvaat spored poseb<strong>na</strong><br />

programa za podgotvuvawe za otpu{tawe <strong>na</strong> osudenite lica.<br />

(3) Osudenite lica vo tekot <strong>na</strong> podgotvuvaweto za otpu{tawe se<br />

pou~uvaat za posledicite <strong>na</strong> osudata od povtornoto vr{ewe <strong>na</strong><br />

krivi~no delo i za mo`nostite za otstranuvawe <strong>na</strong> ovie posledici i<br />

za odbegnuvawe <strong>na</strong> povtorot.<br />

(4) Na osudenoto lice mo`e da mu se dozvoli po potreba vo<br />

vremeto dodeka e vo oddelenieto za otpu{tawe da izleguva od<br />

ustanovata zaradi barawe <strong>na</strong> rabota i zaradi smestuvawe.<br />

(5) Na dva de<strong>na</strong> pred otpu{taweto osudenoto lice se osloboduva<br />

od rabota za da mo`e da se podgotvi za izleguvawe.<br />

________________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Praviloto 60 SMP i ottamu so<br />

edno od osnovnite penolo{ki <strong>na</strong>~ela - <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> normalizacija <strong>na</strong><br />

`ivotot <strong>na</strong> zatvorenicite vo kazneno-popravnite ustanovi. Spored<br />

toa Pravilo: (1) Preku re`imot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaznite treba da<br />

se <strong>na</strong>stojuva kon <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> razlikite {to postojat me|u `ivotot<br />

vo zatvorot i slobodata, dokolku tie razliki poka`at streme` da ja<br />

oslabat smislata <strong>na</strong> odgovornost kaj zatvorenikot ili go <strong>na</strong>maluvaat<br />

po~ituvaweto <strong>na</strong> dostoinstvoto <strong>na</strong> negovata li~nost.<br />

(2) Pred izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ili merkata po`elno e da se<br />

prezemat potrebni merki {to <strong>na</strong> zatvorenikot }e mu obezbedat<br />

postepeno vra}awe vo op{testveniot `ivot. Taa cel zavisno od<br />

slu~ajot mo`e da se postigne so voveduvawe podgotvitelen re`im za<br />

`ivot <strong>na</strong> sloboda, koj mo`e da se organizira vo samiot zavod ili vo<br />

nekoja druga prilagode<strong>na</strong> ustanova ili po pat <strong>na</strong> usloven otpust pod<br />

<strong>na</strong>dzor, koj ne treba da i se doveri <strong>na</strong> policijata, tuku treba da se<br />

potpre vrz efikas<strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong> pomo{.<br />

Soodvetnoto Pravilo 70 EZP glasi: (1) Podgotvuvaweto <strong>na</strong><br />

zatvorenicite za otpu{tawe mora da zapo~ne ved<strong>na</strong>{ po doa|aweto vo<br />

kazne<strong>na</strong>ta ustanova. Ottamu akcentot <strong>na</strong> tretmanot mora da bide<br />

staven vrz nivnoto nepreki<strong>na</strong>to u~estvuvawe vo zaednicata, a ne vrz<br />

isklu~uvaweto od nea.Op{testvenite slu`bi i socijalnite rabotnici<br />

sekade kade {to toa e mo`no ottamu bi trebalo da bidat vklu~eni<br />

kako pomo{en perso<strong>na</strong>l vo ustanovata i izvr{uvaweto <strong>na</strong> zada~ite <strong>na</strong><br />

rehabilitacijata <strong>na</strong> zatvorenicite, a osobeno <strong>na</strong> odr`uvaweto i<br />

u<strong>na</strong>preduvaweto <strong>na</strong> nivniot odnos so semejstvoto, so drugite lu|e i so<br />

javnite slu`bi. Treba da se prezemat potrebnite merki do <strong>na</strong>jvisok<br />

stepen da se za{titat vo soglasnost so zakonot i presudata, pravata<br />

vrzani za gra|anskiot interes, pravoto <strong>na</strong> socijal<strong>na</strong> sigurnost i<br />

drugite op{testveni prava <strong>na</strong> zatvorenikot.<br />

371


(2) Programite <strong>na</strong> tretman bi trebalo da sodr`at i mo`nost za<br />

izleguvawe od zatvorot koja {to isto taka treba da se dozvoluva do<br />

<strong>na</strong>jvisok stepen vrz osnova <strong>na</strong> zdravstveni, profesio<strong>na</strong>lni, semejni i<br />

drugi socijalni motivi.<br />

(3) Stranskite dr`avjani ne bi smeelo samo zaradi nivnoto<br />

dr`avjanstvo da bidat li{eni od mo`nosta da dobivaat otsustvo.<br />

Po<strong>na</strong>tamu treba da se prezeme sî za da im se ovozmo`i u~estvo vo<br />

zaedni~ki programski aktivnosti so cel da se ubla`i nivnoto ~uvstvo<br />

<strong>na</strong> izoliranost.<br />

Od ovie pravila proizleguva deka slobodata <strong>na</strong> zatvorenikot,<br />

negovite <strong>na</strong>dvore{ni kontakti i mo`nosti za li~en razvoj ne smeeat<br />

da se ograni~at pove}e odo{to toa e neophodno i deka zatvorskite<br />

pravila i potrebi treba da se soodvetni <strong>na</strong> podgotovkata za normalen<br />

`ivot <strong>na</strong> osudenikot po negovoto vra}awe vo op{testvoto. Principot<br />

<strong>na</strong> normalizacija <strong>na</strong> `ivotot <strong>na</strong> zatvorenicite vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova ne z<strong>na</strong>~i deka uslovite <strong>na</strong> zatvorskiot `ivot mora da se<br />

ed<strong>na</strong>kvi <strong>na</strong> <strong>na</strong>dvore{niot `ivot, <strong>na</strong> primer, da se odlikuvaat so luksuz<br />

vo bogatite, ili so mizernost vo siroma{nite op{testva. Su{ti<strong>na</strong>ta<br />

e vo toa da se <strong>na</strong>dmi<strong>na</strong>t drasti~nite razliki me|u uslovite vo kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova i onie vo op{testvoto za{to takvite razliki gi<br />

otu|uvaat zatvorenicite od niv<strong>na</strong>ta smisla za odgovornost ili od<br />

respektot kon sopstvenoto dostoinstvo. Nastojuvaweto do minimum da<br />

se <strong>na</strong>malat razlikite ma|u `ivotot vo ustanovata i `ivotot <strong>na</strong>dvor od<br />

ustanovata e osobeno z<strong>na</strong>~ajno pra{awe za zatvorenikot po otpu{taweto<br />

da mo`e da se prilagodi <strong>na</strong> `ivotot vo op{testvoto. Ova<br />

osobeno e potrebno za{to zatvorskite re`imi tradicio<strong>na</strong>lno se potpiraat<br />

<strong>na</strong> organizirawe <strong>na</strong> `ivotot <strong>na</strong> zatvorenikot vo minuta, poradi<br />

{to se <strong>na</strong>maluvaat mo`nostite za realizirawe <strong>na</strong> negovata li~<strong>na</strong><br />

inicijativa i odgovornost.<br />

Treba da se zabele`i deka Praviloto 60 (2) preferira da se<br />

obezbedi postapno vra}awe vo `ivotot vo op{testvoto preku eden<br />

fleksibilen pristap. Re`imot <strong>na</strong> prethodno premestuvawe vo ed<strong>na</strong><br />

ista ili vo razli~<strong>na</strong> ustanova se spomenuva kako ed<strong>na</strong> od mo`nite<br />

varijanti. Primer za toa e koga zatvorenikot koj izdr`uva kaz<strong>na</strong> vo<br />

zatvore<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova se premesti vo ustanova od poluotvoren<br />

ili otvoren vid {to e blisku do negovoto `iveali{te, za<br />

podgotovkite za negovoto otpu{tawe da bidat efikasni.<br />

Druga mo`nost spom<strong>na</strong>ta vo praviloto e uslovno otpu{tawe i<br />

pu{tawe pod <strong>na</strong>dzor dokolku se adekvatno sledeni so prethodni podgotovki<br />

za takvo otpu{tawe <strong>na</strong> zatvorenikot. Vo sprotivno otpu{taweto<br />

pretstavuva prebrzo vra}awe vo op{testveniot `ivot <strong>na</strong> zatvorenikot<br />

i negovo sudruvawe so prakti~nite problemi <strong>na</strong> `ivotot. Toa<br />

372


osobeno e slu~aj so zatvorenicite koi izdr`uvale dolgi kazni. Na<br />

ovie zatvorenici ~esto im se slu~uva da ne se sposobni da se spravat so<br />

<strong>na</strong>jednostavnite situacii, kako <strong>na</strong> primer, patuvawe so avtobus ili<br />

voz, a kamo li so barawe rabota, mesto za `iveewe i sl. Ottamu e i<br />

posebnoto insistirawe vrz nophodnosta od prethod<strong>na</strong> podgotovka po<br />

koja zatvorenikot }e se zdobie so neophodnite informacii i iskustva<br />

za socijalen `ivot.<br />

Na pra{aweto <strong>na</strong> podgotvuvawe <strong>na</strong> osudenite lica za otpu{tawe<br />

od ustanovata se odnesuvaat i slednive pravila <strong>na</strong> SMP.<br />

Pravilo 80. Od samiot po~etok <strong>na</strong> osudata treba da se vodi<br />

smetka za idni<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> zatvorenicite po nivnoto pu{tawe <strong>na</strong> sloboda.<br />

Zatvorenikot treba da se pottiknuva da odr`uva i sozdava takvi<br />

odnosi so licata i organizaciite <strong>na</strong>dvor od ustanovata koi bi bile od<br />

interes za nivnoto semejstvo, a, isto taka, i vo interes za nivnoto<br />

sopstveno op{testveno prevospituvawe.<br />

Pravilo 81 (1) Dr`avite ili <strong>na</strong>dle`nite slu`bi i organizacii<br />

{to im davaat pomo{ <strong>na</strong> zatvorenicite po pu{taweto <strong>na</strong> sloboda<br />

treba vo granicite <strong>na</strong> mo`nostite <strong>na</strong> oslobodenite zatvorenici da im<br />

pribavat poseb<strong>na</strong> dokumentacija i ispravi za identitetot, da im<br />

obezbedat stan, rabota, pristoj<strong>na</strong> obleka koja odgovara <strong>na</strong> klimata i<br />

godi{noto vreme, kako i posebni sredstva za da stig<strong>na</strong>t do opredeleno<br />

mesto i da mo`at normalno da `iveat neposredno po izleguvaweto <strong>na</strong><br />

sloboda.<br />

(2) Nadle`nite pretstavnici <strong>na</strong> tie organizacii treba da imaat<br />

pristap vo zavodot i do zatvorenicite. Od samiot po~etok <strong>na</strong> osudata<br />

od niv treba da se bara mislewe za predlozite za prevospituvawe <strong>na</strong><br />

zatvorenicite.<br />

(3) Po`elno e aktivnostite <strong>na</strong> ovie organi da bidat {to pove}e<br />

centralizirani i usoglaseni so cel <strong>na</strong>jdobro da se iskoristat nivnite<br />

usilbi.<br />

Na ova pra{awe ed<strong>na</strong>kvo vnimanie mu pru`aat i EZP vo svoite<br />

pravila 87-89.<br />

Pravilo 87. Na site zatvorenici bi trebalo da im se pru`i<br />

pomo{ za uspe{no vra}awe vo op{testvoto, vo semeen `ivot i vrabotuvawe<br />

po otpu{taweto. Za taa cel treba da se sprovedat opredeleni<br />

postapki i potrebni kursevi.<br />

Pravilo 88. Za zatvorenicite <strong>na</strong> podolgi vremenski kazni treba<br />

da se prezemat potrebni merki {to go ovozmo`uvaat postepenoto<br />

vra}awe vo op{testveniot `ivot. Ovaa cel mo`e da se postigne so<br />

sproveduvawe <strong>na</strong> poseben, predotpusten tretman, organiziran vo<br />

istata ili druga soodvet<strong>na</strong> ustanova, ili so usloven otpust pod<br />

373


nekakov vid <strong>na</strong>dzor kombiniran so konkret<strong>na</strong> podr{ka od<br />

op{testvoto.<br />

Pravilo 89 (1) Zatvorskite upravi bi trebalo tesno da<br />

sorabotuvaat so socijalnite slu`bi koi im pomagaat <strong>na</strong> biv{ite<br />

zatvorenici vo niv<strong>na</strong>ta rehabilitacija, osobeno vo pogled <strong>na</strong><br />

semejniot `ivot i vrabotuvaweto.<br />

(2) Treba da se obezbedi pri otpu{taweto od ustanovata<br />

zatvorenicite da dobijat spored potrebite soodvet<strong>na</strong> dokumentacija i<br />

da im se pomogne da pro<strong>na</strong>jdat prikladno smestuvawe i rabota. Treba<br />

da se podmirat i so nu`ni sredstva za po~etok <strong>na</strong> `ivotot <strong>na</strong> sloboda i<br />

so priklad<strong>na</strong> obleka so ogled <strong>na</strong> uslovite i godi{noto vreme kako i da<br />

im se dadat pari potrebni da stig<strong>na</strong>t do svoeto odredi{te.<br />

(3) Na pretstavnicite <strong>na</strong> soodvetnite socijalni slu`bi bi<br />

trebalo da im se dozvoli pristap vo ustanovata i do zatvorenicite za<br />

da dadat celosen pridones kon programata za otpu{tawe i kon<br />

programite za pomo{ <strong>na</strong> zatvorenicite po otpu{taweto<br />

2. Odredbata od ~l. 191 vo celost e vo soglasnost so <strong>na</strong>pred<br />

spome<strong>na</strong>tite <strong>na</strong>~ela <strong>na</strong> SMP i EZP. Taa pretstavuva va`en del <strong>na</strong><br />

idejata za resocijalizacijata <strong>na</strong> osudenite lica kako primar<strong>na</strong> cel <strong>na</strong><br />

zatvorskiot tretman i osposobuvaweto za normalen `ivot <strong>na</strong> sloboda.<br />

Vo nea <strong>na</strong>jprvin e istak<strong>na</strong>ta potrebata od kontinuirano podgotvuvawe<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice za otpu{tawe od izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta koe treba<br />

da zapo~ne u{te so prviot moment <strong>na</strong> negovoto doa|awe vo ustanovata.<br />

Nejzi<strong>na</strong> sled<strong>na</strong> bit<strong>na</strong> karakteristika e vo istaknuvaweto <strong>na</strong> stavot i<br />

baraweto za <strong>na</strong>glaseni tretmanski aktivnosti kon osudenoto lice<br />

neposredno pred negovoto otpu{tawe od ustanovata. Ovaa potreba<br />

posebno e va`<strong>na</strong> za osudenite lica <strong>na</strong> dolgotrajni kazni li{uvawe od<br />

sloboda. Za niv aktivnostite <strong>na</strong> podgotvuvawe za otpu{tawe se intenziviraat<br />

tri meseci pred istekot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta. Na~inite za nivno<br />

podgotvuvawe se dosta slo`eni. Za niv treba da se sostavat individualni<br />

programi za rabota, obrazovanie i u~estvo vo sportskite i<br />

drugite aktivnosti vo zaednicata. Takviot zatvorenik bi trebalo da<br />

ima poseb<strong>na</strong> podgotovka so seta korist koja mo`e da ja ima od<br />

pocelosno vospituvawe koe treba da gi vklu~i site mo`nosti <strong>na</strong><br />

op{testvoto i ustanovata, kako i dopolnitelni specijalizirani<br />

kursevi {to se praktikuvaat <strong>na</strong> krajot od izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Zaradi ostvaruvawe <strong>na</strong> ovie zada~i vo koi treba da dojdat do izraz<br />

pozitivnite odnosi me|u perso<strong>na</strong>lot i zatvorenicite, kako i<br />

po{irokata sorabotka so op{testvenite organizacii, a, da se <strong>na</strong>devame,<br />

i so dobrotvorni rabotnici koi bi trebalo rabotat vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi, zatvorenicite treba da bidat smesteni vo posebno<br />

tn. otpusno ili priemno-otpusno oddelenie. Vo toa oddelenie<br />

374


treba da bide smesteno sekoe osudeno lice tri meseci pred istekot <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta bez ogled <strong>na</strong> osnovot po koj toa treba da se otpu{ti.<br />

Te{kotijata deka sekoga{ ne mo`e da se predvidi osnovot spored koj<br />

osudenikot }e bide pu{ten <strong>na</strong> sloboda ima svoe z<strong>na</strong>~ewe. Izgledite<br />

toa da se pretpostavi se sepak realni ako se z<strong>na</strong>e stepenot <strong>na</strong> postig<strong>na</strong>tata<br />

resocijalizacija <strong>na</strong> osudenikot, vremenskiot ostatok <strong>na</strong> negovata<br />

kaz<strong>na</strong> i podneseniot predlog za oprostuvawe <strong>na</strong> del od negovata kaz<strong>na</strong><br />

koj, vpro~em, vo <strong>na</strong>jgolemiot broj slu~ai treba da poteknuva od stra<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> upravata, a ne kako vo dosega{anta praktika, od samiot osudenik<br />

ili od negovite bliski srodnici.<br />

Za licata osudeni <strong>na</strong> pokratki vremenski kazni a, osobeno za<br />

prekr{o~no kaznetite lica, mo`nostite {to gi pru`a ovaa odredba se<br />

stesneti. Sepak i za niv podgotovkite se mnogu va`ni duri i toga{<br />

koga se sveduvaat <strong>na</strong> <strong>na</strong>jelementarnite formi kako {to se davaweto <strong>na</strong><br />

osnovni soveti, ili pomo{ <strong>na</strong> tehni~ko nivo ili vo li~niot `ivot (<strong>na</strong><br />

primer, problemite vrzani za <strong>na</strong>o|aweto vrabotuvawe, problemite vo<br />

semejstvoto, problemi so smestuvaweto i sl.).<br />

Site ~lenovi <strong>na</strong> zatvorskaat uprava treba da se osposobuvaat za<br />

u~estvo vo podgotvuvaweto <strong>na</strong> zatvorenikot za otpu{tawe. Vospituva-<br />

~ot, psihologot, socijalniot rabotnik, lekarot, <strong>na</strong>dzornikot i<br />

instruktorot treba da z<strong>na</strong>at kako da rabotat so liceto i kakvo vnimanie<br />

da mu posvetat za da pomogne vo re{avaweto <strong>na</strong> osnovnite pra{awa<br />

od z<strong>na</strong>~ewe za negoviot `ivot <strong>na</strong> sloboda. Ova osposobuvawe treba da<br />

se sproveduva vo tes<strong>na</strong> sorabotka ne samo so Direkcijata, tuku i so<br />

centrite za socijalni raboti, fakultitetite, institutite i drugi<br />

stru~waci {to se vraboteni <strong>na</strong>dvor od zatvorskite ustanovi.<br />

Te{kotiite {to se sre}avaat <strong>na</strong> toa podra~je <strong>na</strong>stanuvaat glavno<br />

zaradi nedostigot <strong>na</strong> sredstva ili <strong>na</strong> samiot tretman vo ustanovata.<br />

Drugi te{koti <strong>na</strong>stanuvaat zaradi nedovol<strong>na</strong>ta koordiniranost me|u<br />

organite <strong>na</strong> dr`av<strong>na</strong>ta uprava. Me|utoa, bez ogled <strong>na</strong> toa, treba se da<br />

stori sî, takvite problemi da se ostra<strong>na</strong>t preku ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

posebni vidovi sorabotka. Propustite vrz ovoj plan ne mo`at da im se<br />

prepi{at samo <strong>na</strong> zatvorskata uprava, no sepak zatvorskata uprava e<br />

taa {to i <strong>na</strong>tamu treba da gi vlo`uva glavnite usilbi vo <strong>na</strong>soka <strong>na</strong><br />

inicirawe i ostvaruvawe <strong>na</strong>jtes<strong>na</strong> sorabotka so site onie op{testveni<br />

faktori {to mo`at da dadat makar i <strong>na</strong>jmal pridones za uspe{no<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> barawata predvideni vo ovaa odredba. Inventivnosta,<br />

propagandata i ~estite kontakti vo propa|iraweto <strong>na</strong> ovie celi se<br />

nesomneno samo del od aktivnostite koi treba da mu pomog<strong>na</strong>t <strong>na</strong><br />

liceto, koe se <strong>na</strong>o|a pred otpu{tawe, da se soo~i so po~etnite te{kotii<br />

i u{te dodeka se <strong>na</strong>o|a vo ustanovata da <strong>na</strong>jde sili so koi }e go<br />

375


odbegnuva nivnototo <strong>na</strong>dminuvawe so povtorno oddavawe kon<br />

antisocijalnoto povedenie.<br />

3. Ako direktorot <strong>na</strong> ustanovata e <strong>na</strong> mislewe deka osudenoto<br />

lice bi mo`elo da bide uslovno otpu{teno, merodaven e momentot <strong>na</strong><br />

pretpostavenoto uslovno otpu{tawe.<br />

^len 192<br />

(1) Pred otpu{taweto osudenoto lice go pregleduva lekar <strong>na</strong><br />

ustanovata koj pismeno }e ja konstatira negovata zdravstve<strong>na</strong><br />

sostojba vo momentot <strong>na</strong> otpu{taweto.<br />

(2) Ako osudenoto lice vo vremeto koga se otpu{ta od izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta e te{ko bolno, ustanovata }e go smesti vo<br />

<strong>na</strong>jbliskata zdravstve<strong>na</strong> ustanova.<br />

(3) Ako osudenoto lice nema sredstva da gi plati tro{ocite za<br />

lekuvawe, za prviot mesec <strong>na</strong> lekuvaweto niv }e gi snosi ustanovata,<br />

a za <strong>na</strong>tamo{noto lekuvawe }e se postapuva spored op{tite propisi.<br />

________________________<br />

1. Otpu{taweto od ustanovata se vr{i vo za toa posebno predvideni<br />

prostorii. Osudenoto lice se soblekuva i pretresuva. Sledniot<br />

~ekor e kapewe i odzemawe <strong>na</strong> predmetite so koi osudenikot bil<br />

zadol`en vo ustanovata. Na krajot osudenikot se pregleduva od lekarot<br />

<strong>na</strong> ustanovata koj pismeno ja konstatira negovata zdravstve<strong>na</strong><br />

sostojba.<br />

Sporedi so ~l. 94.<br />

2. Ako osudenoto lice vo vremeto koga se otpu{ta od ustanovata<br />

vo koja ja izdr`uvalo kaz<strong>na</strong>ta zatvor e te{ko bolno i poradi toa<br />

nesposobno za patuvawe, ustanovata e dol`<strong>na</strong> da go smesti vo <strong>na</strong>jbliskata<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova zaradi lekuvawe.<br />

3. Ako osudenoto lice nema sredstva da gi podmiri tro{ocite za<br />

lekuvawe, ovie tro{oci za prviot mesec pa|aat <strong>na</strong> tovat <strong>na</strong> kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova, a potoa se postapuva spored op{tite propisi.<br />

^len 193<br />

Ustanovata gi snosi prevoznite tro{oci <strong>na</strong> osudenoto lice od<br />

ustanovata do mestoto <strong>na</strong> negovoto `iveali{te odnosno<br />

prestojuvali{te, dokolku liceto koe se otpu{ta nema sredstva za<br />

taa <strong>na</strong>me<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

376


Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova nema obvrska da gi podnesuva<br />

tro{ocite za prevoz <strong>na</strong> otpu{tenite osudeni lica do mestoto <strong>na</strong><br />

nivnoto `iveali{te odnosno prestojuvali{te. Takva dol`nost ustanovata<br />

ima samo vo isklu~itelni slu~ai, odnosno samo toga{ koga<br />

liceto {to se otpu{ta od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova nema li~ni<br />

sredstva za taa <strong>na</strong>me<strong>na</strong>.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 9.<br />

^len 194<br />

(1) Pri otpu{taweto od ustanovata <strong>na</strong> osudenoto lice mu se<br />

predava negovata li~<strong>na</strong> karta i otpusniot list od ustanovata. Na<br />

osudenoto lice mu se predavaat i drugite negovi predmeti, kako i<br />

za{tedenite pari od rabota vo ustanovata.<br />

(2) Vo otpusniot list se sodr`ani podatoci za vremeto <strong>na</strong><br />

otpu{tawe i vremeto i mestoto koga i kade treba da se javi <strong>na</strong><br />

podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

(3) Ako osudenoto lice nema li~<strong>na</strong> karta, otpusniot list slu`i<br />

kako dokaz za utvrduvawe <strong>na</strong> negoviot identitet.<br />

________________________<br />

Pri otpu{taweto od ustanovata <strong>na</strong> osudenoto lice mu se predava<br />

negovata li~<strong>na</strong> karta ili druga li~<strong>na</strong> isprava za identifikacija,<br />

li~nite predmeti {to mu bile zadr`ani po priemot vo ustanovata<br />

kako i za{tedenite pari od rabotata. Pritoa <strong>na</strong> osudenoto lice mu se<br />

izdava otpusen list {to mu slu`i kako potvrda deka go ispolnil<br />

svojot dolg kon op{testvoto i kako dokaz za negoviot identitet do<br />

doa|aweto vo mestoto <strong>na</strong> `iveewe, odnosno prestojuvawe toga{ koga<br />

nema druga li~<strong>na</strong> isprava. Vo otpus<strong>na</strong>ta lista zadol`itelno treba da<br />

bidat vneseni podatoci za vremeto <strong>na</strong> otpu{tawe i mestoto vo koe vo<br />

opredelen rok osudenoto lice treba da se javi <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot organ za<br />

v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

3. Otpu{tawe po izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong><br />

^len 195<br />

(1) Osudenoto lice se otpu{ta od izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta od<br />

ustanovata vo denot i ~asot koga mu isteknuva izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

377


(2) Ako posledniot den <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta pa|a vo<br />

nedela ili praznik, osudenoto lice se otpu{ta vo denot {to mu<br />

prethodi.<br />

________________________<br />

1. Osudenikot <strong>na</strong> kogo mu istekla kaz<strong>na</strong>ta treba da se otpu{ti<br />

{to e mo`no porano. Toa treba da se stori vo prepladnevnite ~asovi<br />

<strong>na</strong> denot koga mu istekuva kaz<strong>na</strong>ta.<br />

2. Ako krajot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta pa|a vo sabota ili nedela, ili prviot<br />

den od dr`aven ili religiozen praznik, toga{ osudenoto lice se<br />

otpu{ta prethodniot raboten den.<br />

4. Otpu{tawe po prostuvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

^len 196<br />

Osudenoto lice se otpu{ta od izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta od<br />

ustanovata vo denot koga so akt <strong>na</strong> amnestija ili pomiluvawe donesen<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`en organ se osloboduva od <strong>na</strong>tamo{no<br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

________________________<br />

1. Za institutot amnestija v. ~l. 113 KZ, a za <strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong><br />

Sobranieto <strong>na</strong> Republika Makedonija v. ~l. 68 st.1 al.18 od Ustavot.<br />

2. Za institutot pomiluvawe v. ~l. 114 KZ; Zakonot za<br />

pomiluvawe (SV RM 1993/20) i Upatstvoto za postapuvawe <strong>na</strong> sudovite<br />

i kazneno-popravnite ustanovi po predmetite za pomiluvawe (SV RM<br />

1993/39), a za <strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong> Pretsedatelot <strong>na</strong> Republika Makedonija<br />

v. ~l. 84 al.10 od Ustavot.<br />

5. Otpu{tawe po usloven otpust<br />

^len 197<br />

Osudenoto lice se otpu{ta od izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo<br />

denot koga so re{enieto za usloven otpust e opredeleno<br />

otpu{taweto.<br />

________________________<br />

Pred da se ka`e ne{to pove}e vo vrska so uslovniot otpust<br />

<strong>na</strong>jprvin treba da se opredeli negoviot poim, {to i ne e taka les<strong>na</strong><br />

zada~a za{to se raboti za takov krivi~nopraven institut koj so ogled<br />

<strong>na</strong> svoite celi tesno e povrzan so osta<strong>na</strong>tite instituti od ovaa oblast<br />

i izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~nite sankcii. Od tie pri~ini dokolku se<br />

378


saka precizno pojmovno opredeluvawe mora od<strong>na</strong>pred da se razgrani~at<br />

polivalentnite funkcii {to uslovniot otpust gi ostvaruva vo<br />

ramkite <strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta politika so posredstvo <strong>na</strong> krivi~nopravnoto<br />

i penolo{koto zakonodavstvo i praktika. Ako vaka se trgne vo<br />

negovoto definirawe, mo`at vo golem obem da se <strong>na</strong>dmi<strong>na</strong>t i dilemite<br />

okolu teoretskoto opredeluvawe <strong>na</strong> negoviot karakter.<br />

Osnov<strong>na</strong>ta krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ka ideja kaj uslovniot otpust e vo<br />

onoj moment koga <strong>na</strong>tamo{noto zadr`uvawe <strong>na</strong> osudenicite vo<br />

penitencijarnite ustanovi ne mu koristi <strong>na</strong> osudenicite nitu <strong>na</strong><br />

interesite <strong>na</strong> op{testvoto, dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta da se soobrazi so<br />

<strong>na</strong>predokot <strong>na</strong> storitelot vo pogled <strong>na</strong> negovoto prevospituvawe,<br />

osudenikot i samiot pove}e se anga`ira vo svojata resocijalizacija,<br />

kako i toa pred definitivnoto pu{tawe <strong>na</strong> sloboda da mo`e da se<br />

proveri negovata sposobnost za normalen `ivot bez krimi<strong>na</strong>lno<br />

odnesuvawe.<br />

Ovaa sumarno izlo`e<strong>na</strong> krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ka ideja <strong>na</strong>jprvin se<br />

ostvaruva preku odredbite <strong>na</strong> krivi~noto pravo. Spored niv<strong>na</strong>ta<br />

smisla ovoj institut ne pretstavuva izme<strong>na</strong> <strong>na</strong> dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

tuku izme<strong>na</strong> <strong>na</strong> uslovite <strong>na</strong> nejzinoto izvr{uvawe. Na toj <strong>na</strong>~in<br />

krivi~nopra<strong>na</strong>ta funkcija <strong>na</strong> uslovniot otpust se sostoi vo ovozmo-<br />

`uvaweto da se postigne celta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta preku ubla`uvawe <strong>na</strong> nejzi<strong>na</strong>ta<br />

retributniv<strong>na</strong> komponenta.<br />

Vtoriot aspekt niz koj se ostvaruva krimi<strong>na</strong>lnopolti~kata ideja<br />

<strong>na</strong> uslovniot otupust e sodr`an vo izvr{noto krivi~no zakonodavstvo<br />

i negovata neposred<strong>na</strong> praktika. Vo ovaa smisla uslovniot otpust ima<br />

osnov<strong>na</strong> cel da gi pottiknuva osudenite lica <strong>na</strong> aktiven odnos kon<br />

sopstve<strong>na</strong>ta resocijalizacija i da gi spre~i {tetnite posledici od<br />

prestojot vo kazneno-popravnite ustanovi vrz nego i negovoto semejstvo.<br />

Po ova ras~lenuvawe uslovniot otpust mo`e da se opredeli kako<br />

krivi~nopraven i penolo{ki institut {to ima vlijanie vrz samoto<br />

traewe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda, eliminirawe <strong>na</strong> retributivnosta<br />

i nejzinite {tetni posledici i pottiknuvaweto <strong>na</strong> osudenite<br />

lica kon aktivno u~estvo <strong>na</strong> svojata resocijalizacija i pobrza<br />

reintegracija vo op{testvoto.<br />

379


6. Postapka za usloven otpust<br />

^len 198<br />

(1) Molba za otpu{tawe po osnov <strong>na</strong> usloven otpust, pod uslovi<br />

opredeleni so zakon, mo`e da podnese osudenoto lice ili ~len <strong>na</strong><br />

negovoto potesno semejstvo.<br />

(2) Predlog za otpu{tawe <strong>na</strong> osudenoto lice po osnov <strong>na</strong><br />

usloven otpust mo`e da podnese i direktorot <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

Uslovniot otpust kaj <strong>na</strong>s e reguliran so KZ RM, <strong>ZIS</strong>, Ku}niot<br />

red <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi, pa duri i <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in {to <strong>na</strong><br />

praktika i se dopu{ta sozdavawe <strong>na</strong> opredeleni kriteriumi za negovo<br />

sproveduvawe.<br />

a) Spored pozitivnite krivi~nopravni propisi uslovniot<br />

otpust se sostoi vo otpu{tawe <strong>na</strong> osudenoto lice od izdr`uvawe <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda i maloletni~ki zatvor pred istekot <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta odrede<strong>na</strong> so sudska presuda ili so akt <strong>na</strong> amnestija ili pomiluvawe,<br />

dokolku tie lica gi ispolnuvaat so zakon propi{anite formalni<br />

(vrzani za vremeto <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta) i materijalni<br />

(vrzani so kvalitetot <strong>na</strong> odnesuvaweto <strong>na</strong> li~nosta) pretpostavki. Vo<br />

~l. 36 KZ se dadeni formalnite pretpostavki za usloven otpust: polovi<strong>na</strong>,<br />

a po isklu~ok i ed<strong>na</strong> treti<strong>na</strong> od izdr`anta kaz<strong>na</strong> li{uvawe od<br />

sloboda odnosno maloletni~ki zatvor.<br />

Materijalnite pretpostavki za usloven otpust se vrzani so<br />

li~nosta i povedenieto <strong>na</strong> osudenoto lice. Toa z<strong>na</strong>~i deka osudenikot<br />

mo`e uslovno da se otpu{ti ako vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

se popravil taka {to osnovano mo`e da se o~ekuva deka <strong>na</strong> sloboda<br />

dobro }e se odnesuva, a osobeno deka nema da vr{i krivi~ni dela. Pri<br />

ocenkata dali osudenikot uslovno }e se otpu{ta }e se zeme predvid<br />

negovoto povedenie za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> rabotnite obvrski so ogled <strong>na</strong> negovata rabot<strong>na</strong> sposobnost i<br />

drugite okolnosti {to poka`uvaat deka e postig<strong>na</strong>ta celta <strong>na</strong><br />

kaznuvaweto. Ovie materijalni pretpostavki se vrzuvaat kumulativno<br />

so ispolnuvaweto i <strong>na</strong> formalnite pretpostavki, me|utoa pri uslovnoto<br />

otpu{tawe <strong>na</strong> osudenici {to izdr`ale treti<strong>na</strong> od kaz<strong>na</strong>ta<br />

prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> uslovniot otpust se dozvoluva samo ako posebni okolnosti<br />

{to se odnesuvaat <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenikot o~igledno poka`uvaat<br />

deka e postig<strong>na</strong>ta celta <strong>na</strong> kaznuvaweto.<br />

Pokraj gore<strong>na</strong>vedenite pretpostavki vo vrska so prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

uslovniot otpust krivi~no-pravnite propisi predviduvaat i ispolnu-<br />

380


vawe <strong>na</strong> opredeleni uslovi koi istovremeno pretstavuvaat osnova za<br />

negovo otpovikuvawe. Za polnoletnite osudenici koi izdr`uvaat<br />

kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda e predivden samo eden uslov - do istekot <strong>na</strong><br />

vremeto za koe e izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta da ne se izvr{i novo krivi~no delo.<br />

Za osudenicite pak <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> maloletni~ki zatvor postojat ne{to<br />

po{iroko postaveni uslovi - ako postig<strong>na</strong>tiot uspeh vo vospituvaweto<br />

i prevospituvaweto osnovano mo`e da se o~ekuva deka maloletnikot<br />

<strong>na</strong> sloboda dobro }e se odnesuva, }e go prodol`i {koluvaweto i<br />

rabotata i deka nema vo idni<strong>na</strong> da vr{i krivi~ni dela.<br />

Krivi~niot zakon <strong>na</strong> RM sodr`i samo <strong>na</strong>~elni odredbi za<br />

prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> uslovniot otpust. Od tie pri~ini toj ne go opredeluva<br />

organot {to odlu~uva za usloven otpust osven koga se raboti za otpu{-<br />

teni lica od zdravstveni ustanovi (~l. 63 st. 3 KZ RM.).<br />

Od iznesenoto mo`e da se zabele`i deka krivi~niot zakon<br />

uslovniot otpust direktno go vrzuva za kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda,<br />

za kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor i merkata <strong>na</strong> bezbednost - zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Uslovniot otpust ne e predviden kaj vospitnite merki od institucio<strong>na</strong>len<br />

karakter.<br />

Sled<strong>na</strong>ta karakteristika <strong>na</strong> uslovniot otpust e deka ovoj<br />

institut kaj <strong>na</strong>s ne e predviden kako pravo <strong>na</strong> osudenite lica tuku samo<br />

kako mo`nost za koja po slobod<strong>na</strong> procenka odlu~uva <strong>na</strong>dle`niot<br />

organ.<br />

Od krivi~noprevnite odredbi proizleguva i toa deka <strong>na</strong> usloven<br />

otpust mo`e da se pu{ti sekoe lice bez ogled <strong>na</strong> visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

li{uvawe od sloboda odnosno maloletni~ki zatvor <strong>na</strong> koja e osudeno,<br />

osven licata osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> do`ivoten zatvor, vrz koi uslovniot<br />

otpust ne mo`e da se primeni dokolku ne izdr`ale <strong>na</strong>jmalku 15 godini<br />

od izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> (~l. 36 st. 4 KZ).<br />

I <strong>na</strong> krajot, vo pogled <strong>na</strong> prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> uslovniot otpust ne se<br />

pravi nikakva razlika <strong>na</strong> osudenicite vo pogled <strong>na</strong> prirodata i<br />

te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> nivnoto krivi~no delo, recidivizmot ili drugi<br />

kategorizacii <strong>na</strong> osudenicite.<br />

b) [to se odnesuva do izvr{noto zakonodavstvo vo nego se<br />

regulira: pokrenuvaweto <strong>na</strong> postapkata za usloven otpust, sostavot i<br />

rabotata <strong>na</strong> organot {to odlu~uva za uslovniot otpust, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

odlu~uvaweto i pretpostavkite pod koi direktorot <strong>na</strong> kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova mo`e da odlu~uva za predvremeno otpu{tawe od<br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Postapkata za usloven otpust se pokrenuva vrz osnova <strong>na</strong> molba<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice, ~len <strong>na</strong> negovoto potesno semejstvo ili po<br />

predlogot <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova. Postapkata<br />

381


za odobruvawe <strong>na</strong> uslovniot otpust <strong>na</strong>j~esto se pokrenuva vrz osnova <strong>na</strong><br />

molba <strong>na</strong> samiot osudenik bez mo`nosti za u~estvo i vlijanie <strong>na</strong><br />

osudenite lica od tn. zatvorska zaednica. Pritoa, kako {to vidovme<br />

uslovite za baraweto se formalni (1/2 ili 1/3 od izdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>).<br />

Ako se ispol<strong>na</strong>t tie uslovi osudenikot se steknuva so pravo da pobara,<br />

a toa z<strong>na</strong>~i da podnese molba za usloven otpust.<br />

^len 199<br />

Za uslovno otpu{tawe <strong>na</strong> osudenoto lice odlu~uva sudot {to ja<br />

donel presudata vo prv stepen vo sovet sostaven od trojca sudii, koj<br />

odlu~uva <strong>na</strong>dvor od glavniot pretres.<br />

________________________<br />

Za uslovno otpu{tawe <strong>na</strong> osudenoto lice odlu~uva sudot {to ja<br />

donel presudata vo prv stepen vo sovet sostaven od trojca sudii koj<br />

odlu~uva <strong>na</strong>dvor od glavniot pretres.<br />

So ova novo re{enie vo <strong>ZIS</strong> odlu~uvaweto za usloven otpust od<br />

porane{<strong>na</strong>ta komisija formira<strong>na</strong> <strong>na</strong> dr`avno nivo za prv pat se<br />

prenesuva vo racete <strong>na</strong> sudot. Na toj <strong>na</strong>~in se ovozmo`i za uslovniot<br />

otpust da re{ava sudijata {to go osudil liceto koj ottamu mnogu<br />

podobro gi poz<strong>na</strong>va karakteristikite <strong>na</strong> negovata li~nost odo{to<br />

nekakva komisija {to nikoga{ ne go gleda{e zatvorenikot i pri<br />

odlu~uvaweto isklu~ivo se rakovode{e od kriteriumi i materijali<br />

dobieni od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Bitno pra{awe od prakti~en aspekt e site sudski soveti za<br />

uslovniot otpust, da odlu~uvaat vo odreden termin <strong>na</strong> krajot od sekoj<br />

mesec, a re{enieto so koe se uslovuva kaz<strong>na</strong>ta mora da ima va`nost od<br />

po~etokot od <strong>na</strong>reniot mesec. Dokolku vo momentot <strong>na</strong> re{avaweto ne<br />

postojat okolnosti za donesuvawe pozitivno re{enie, treba taka i da<br />

se odlu~i. Tokmu zatoa <strong>na</strong> osudenikot mu stoi <strong>na</strong> raspolagawe<br />

institutot <strong>na</strong> povtoruvawe <strong>na</strong> molbata. Dobra praktika e sekoga{<br />

koga za toa postojat mo`nosti, ~lenovite <strong>na</strong> sovetot po molbite za<br />

usloven otpust da odlu~uvaat vo samata kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova<br />

zaradi mo`nosta da se ostvari neposreden kontakt so osudenoto lice i<br />

neposredno utvrduvawe <strong>na</strong> okolnostite {to se od z<strong>na</strong>~ewe za donesuvaweto<br />

<strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong> odluka po molbite ili predlozite za usloven<br />

otpust.<br />

Vo funkcija <strong>na</strong> voed<strong>na</strong>~uvawe <strong>na</strong> kriteriumite <strong>na</strong> dodeluvaweto<br />

<strong>na</strong> uslovniot otpust i visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> ostatokot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta {to se uslovuva,<br />

po`elno e sudskite soveti <strong>na</strong> site osnovni sudovi, ed<strong>na</strong>{ godi{no<br />

da se sostanuvaat i da gi razmenuvaat svoite iskustva i milewa .<br />

382


^len 200<br />

(1) Pred odlu~uvaweto za uslovniot otpust <strong>na</strong>dle`niot sud }e<br />

pobara podatoci od ustanovata, a mo`e da se soslu{aat i slu`beni<br />

lica <strong>na</strong> ustanovata za okolnosti {to se odnesuvaat <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong><br />

osudenoto lice, negovoto povedenie za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta, izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotnite obvrski i za drugi okolnosti od<br />

koi mo`e da se zaklu~i dali e postig<strong>na</strong>ta celta <strong>na</strong> kaznuvaweto i<br />

osobeno dali osudenoto lice vo idni<strong>na</strong> nema da vr{i krivi~ni dela.<br />

(2) Predlogot <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata go zastapuva i go<br />

obrazlo`uva pretstavnik <strong>na</strong> ustanovata vo koja osudenoto lice ja<br />

izdr`uva kaz<strong>na</strong>ta.<br />

________________________<br />

1. Pri odlu~uvaweto za usloven otpust <strong>na</strong>dle`niot sud bara<br />

podatoci od ustanovata kade {to liceto ja izdr`uva kaz<strong>na</strong>ta, a<br />

ustanovata e dol`<strong>na</strong> da gi dostavi vo forma <strong>na</strong> izve{taj. Vo izve{-<br />

tajot treba jasno da se razgrani~eni dva dela. Prviot del treba da |i<br />

sodr`i osnovnite pokazateli za li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice (negovite<br />

generalii), krivi~noto delo i izre~e<strong>na</strong>ta sankcija. Potoa sledat<br />

informacii {to gi objasnuvaat li~nite karakteristiki <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice, kako i takvi informacii {to go objasnuvaat negovoto povedenie,<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotnite obvrski, prifa}aweto <strong>na</strong> individualnite<br />

i grupnite oblici <strong>na</strong> tretman, odnosot kon vrabotenite i drugite<br />

osudeni lica i sli~ni okolnosti od z<strong>na</strong>~ewe za tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Za za site okolnosti {to se odnesuvaat <strong>na</strong> deloto, li~nosta <strong>na</strong><br />

osudenikote i negovoto povedenie vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

sudot mo`e da gi soslu{a i slu`beni lica <strong>na</strong> ustanovata. Ovde ne<br />

stanuva zbor za klasi~no sudsko soslu{uvawe, tuku za obi~en razgovor<br />

{to ~lenovite <strong>na</strong> sovetot koj odlu~uva za uslovniot otpust, treba neposredno<br />

da go vodat vo ustanovata kade {to e vraboteno slu`benoto<br />

lice. Razgovorot slu`i za steknuvawe <strong>na</strong> stru~ni vpe~atoci za resocializacijata<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice i prognozata za negovoto idno<br />

odnesuvawe <strong>na</strong> sloboda.<br />

Vo vtoriot del <strong>na</strong> izve{tajot treba da bide pomesteno misleweto<br />

<strong>na</strong> stru~niot tim za stepenot <strong>na</strong> postig<strong>na</strong>ta resocijalizacija <strong>na</strong><br />

osudenikot. Vo ovoj del, dokolku ne se raboti za uslovno otpu{tawe po<br />

predlog <strong>na</strong> direktorot, treba da izosta<strong>na</strong>t predlozi i sugestii za toa<br />

kakva odluka treba da donese sudskiot sovet.<br />

383


2. Toga{ koga za usloven otpust se re{ava po predlog <strong>na</strong><br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata, sudot, so pretstavnikot <strong>na</strong> ustanovata vo<br />

koja osudenoto lice ja izdr`uva kaz<strong>na</strong>ta, mo`e da razgovara vo<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, me|utoa toa lice mo`e i da go povika<br />

pred sovetot da go zastapuva i go obrazlo`uva predlogot.<br />

Rabotata <strong>na</strong> sovetot {to odlu~uva za usloven otpust, e jav<strong>na</strong>.<br />

^len 201<br />

(1) Molbata odnosno predlogot za usloven otpust mo`e<br />

povtorno da se podnese po istekot <strong>na</strong> 6 meseci za kaz<strong>na</strong> zatvor <strong>na</strong>d 1<br />

godi<strong>na</strong> odnosno 3 meseci za kaz<strong>na</strong> zatvor pod 1 godi<strong>na</strong> od<br />

pravosilnosta <strong>na</strong> re{enieto so koe e odbie<strong>na</strong> prethod<strong>na</strong>ta molba <strong>na</strong><br />

osudenoto lice odnosno predlogot <strong>na</strong> direktorot.<br />

(2) Re{enieto so koe sudot odlu~uva za usloven otpust se<br />

dostavuva do osudenoto lice, ~lenot <strong>na</strong> semejstvoto {to podnel<br />

molba za usloven otpust, ustanovata vo koja osudenoto lice izdr`uva<br />

kaz<strong>na</strong> i do podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice, ako odlukata e pozitiv<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

1. Podnesuvaweto <strong>na</strong> baraweto za usloven otpust e ograni~eno.<br />

Imeno osudenikot ne mo`e da podnese barawe za usloven otpust ako od<br />

podnesuvaweto <strong>na</strong> predhodnoto barawe ne pomi<strong>na</strong>lo opredeleno vreme<br />

(6 meseci <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda <strong>na</strong>d 1 godi<strong>na</strong>, odnosno 3 meseci<br />

za kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda pod ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> od pravosilnosta <strong>na</strong><br />

re{enieto so koe e odbie<strong>na</strong> predhod<strong>na</strong>ta molba <strong>na</strong> osudenoto lice,<br />

odnosno predlogot <strong>na</strong> direktorot). So ovaa zakonska odredba postapka<br />

vo vrska so uslovniot otpust u{te pove}e se formalizira.<br />

Ako se ima predvid postig<strong>na</strong>tiot stepen <strong>na</strong> prevospituvaweto,<br />

{to treba da bide glav<strong>na</strong> osnova za prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> uslovniot otpust<br />

toga{ negovata prime<strong>na</strong> ne bi trebalo da zavisi od baraweto <strong>na</strong><br />

osudenikot, nitu od <strong>na</strong>vedenite dopolnitelni kriteriumi za negovo<br />

povtorno podnesuvawe. Materijalnite pretpostavki za usloven otpust<br />

kako {to vidovme se opredeleni od kvalitetot <strong>na</strong> povedenieto i<br />

rabotata <strong>na</strong> osudenite lica vo kazneno-popravnite ustanovi, a za toa e<br />

potreb<strong>na</strong> objektiv<strong>na</strong> ocenka od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> prevospitnite slu`bi vo<br />

ustanovata. Ottuka smetame deka pokrenuvaweto <strong>na</strong> ovaa postapka bi<br />

trebalo da odi vo predlog <strong>na</strong> timovi sostaveni od vospituva~i, psiholozi,<br />

socijalni rabotnici, stru~ni strukturi, pripadnici <strong>na</strong> slu`bata<br />

za obezbeduvawe - <strong>na</strong>kratko od onie {to se anga`irani vo procesot <strong>na</strong><br />

384


esocijalizacijata <strong>na</strong> osudenite lica. Predlogot <strong>na</strong> ovie timovi e,<br />

vsu{nost, o<strong>na</strong> {to treba da bide predlog <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. Toj predlog treba da proizleze kako ocenka od<br />

kolektivno sledewe <strong>na</strong> postig<strong>na</strong>tiot stepen <strong>na</strong> resocijalizacijata <strong>na</strong><br />

osudenoto lice koe preku uslovniot otpust sakame da go (do)resocijalizirame<br />

so pottiknuvawe <strong>na</strong> negovite sopstveni usilbi za pozitivno<br />

vklu~uvawe vo `ivotot <strong>na</strong> slobodata. Ovoj stav ne z<strong>na</strong>~i celosno<br />

otfrlawe <strong>na</strong> inicijativata <strong>na</strong> osudenoto lice za dobivawe usloven<br />

otpust, za{to takviot stav negativno bi se odrazil vrz negovata pozicija<br />

vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, tuku taa inicijativa da se vgradi<br />

vo sistemot <strong>na</strong> prevospituvaweto i da se ostvaruva kako negov sostaven<br />

del.<br />

2. Odlukata <strong>na</strong> sudot za usloven otpust se izrabotuva vo forma <strong>na</strong><br />

re{enie. Ova re{enie sudot e dol`en da go dostavi do osudenoto lice,<br />

~lenot <strong>na</strong> semejstvoto {to podnel molba za usloven otpust, ustanovata<br />

vo koja osudenoto lice izdr`uva kaz<strong>na</strong> i do upravata za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice, ako odlukata e pozitiv<strong>na</strong>. Dokolku pak se raboti za<br />

odbieni molbi ili predlozi za usloven otpust protiv takvoto re{enie<br />

osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> `alba vo rok od 8 de<strong>na</strong> do povisokiot<br />

sud.<br />

^len 202<br />

Sudot vo re{enieto za usloven otpust mo`e da opredeli<br />

centarot za socijalni raboti <strong>na</strong>dle`en spored `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice da vr{i socijalen<br />

<strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d osudenoto lice do istekot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta za koja e osuden i so<br />

soveti i <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in da mu pomogne povtorno da ne vr{i krivi~ni<br />

dela.<br />

________________________<br />

Novi<strong>na</strong> vo <strong>na</strong>{iot <strong>ZIS</strong> e i odredbata spored koja sudot vo<br />

re{enieto za usloven otpust mo`e da opredeli centarot za socijalni<br />

raboti <strong>na</strong>dle`en spored `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong><br />

osudenoto lice, da vr{i socijalen <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d osudenite lica. Ovoj<br />

<strong>na</strong>dzor mo`e da trae do istekot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta {to mu bila izre~e<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

osudenoto lice. Vo toj period pokraj soodvetniot <strong>na</strong>dzor centarot za<br />

socijalni raboti <strong>na</strong> uslovno otpu{tenoto lice mo`e da mu dava<br />

soveti, upatstva i <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in da mu pomaga da ne vr{i krivi~ni<br />

dela. Spored porane{nite propisi za vremetraeweto <strong>na</strong> uslovniot<br />

otpust sudot mo`e{e da opredeli <strong>na</strong>dzor samo toga{ koga se rabote{e<br />

385


za lica osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> maloletni~ki zatvor (~l. 34 st. 4 KZ<br />

SRM/1977).<br />

V. RS UO - Penolo{ki kompendium, str. 42 i 255-262 i KNUOL -<br />

Penolo{ki kompendium, str. 469-481.<br />

^len 203<br />

Protiv re{enieto so koe e odbie<strong>na</strong> molbata ili predlogot za<br />

usloven otpust osudenoto lice ima pravo <strong>na</strong> `alba vo rok od 8 de<strong>na</strong><br />

do povisokiot sud.<br />

________________________<br />

Vo funkcija <strong>na</strong> obezbeduvawe dvostepenost <strong>na</strong> postapkata vo<br />

odlu~uvaweto, <strong>na</strong> osudenoto lice mu e dadeno pravo protiv re{enieto<br />

so koe e odbie<strong>na</strong> molbata ili predlogot za usloven otpust, da podnese<br />

`alba vo rok od 8 de<strong>na</strong> do apelacioniot sud.<br />

7. Otpu{tawe po odluka <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

^len 204<br />

Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da go otpu{ti osudenoto lice i<br />

pred istekot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>jmnogu 30 de<strong>na</strong> ako osudenoto lice<br />

izdr`alo <strong>na</strong>jmalku 3/4 od kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

________________________<br />

Pokraj sudot {to ja donel presudata vo prv stepen za otpu{tawe<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice spred ~l. 204 <strong>ZIS</strong> odlu~uva i direktorot <strong>na</strong><br />

ustanovata. Toj mo`e da go otpu{ti osudenoto lice <strong>na</strong>jmnogu 30 de<strong>na</strong><br />

pred istekot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ako osudenoto lice izdr`alo <strong>na</strong>jmalku 3/4 od<br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Nema pri~ini toa negovo pravo da ne se<br />

odnesuva i za osudenicite <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> maloletni~ki zatvor koi poka`ale<br />

dobro povedenie, se zalagale vo u~eweto i rabotata i aktivno u~estvuvale<br />

vo drugite formi <strong>na</strong> tretman i korisni dejnosti vo kazneno<br />

poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Bitno e da se <strong>na</strong>glasi deka institutot <strong>na</strong> otpu{tawe po odluka <strong>na</strong><br />

direktorot <strong>na</strong> ustanovata ne smee da se me{a so institutot usloven<br />

otpust predviden so ~l. 36 KZ. Ova ottamu {to ovde se raboti za<br />

ispolnuvawe <strong>na</strong> razli~ni formalni pretpostavki so striktno ograni~en<br />

rok do 30 de<strong>na</strong> za negovo koristewe, za razli~en organ vo<br />

odlu~uvaweto kako i za odluka {to ne mo`e da se otpovika. O<strong>na</strong> {to<br />

od druga stra<strong>na</strong> gi dobli`uva ovie dva instituti e toa {to i kaj<br />

otpu{taweto po odluka <strong>na</strong> direktotot <strong>na</strong> ustanovata vo celost treba<br />

386


da va`i ispolnuvaweto <strong>na</strong> materijalnite pretpostavki kako i kaj<br />

uslovniot otpust. Ottamu mo`e da se ka`e deka ovde se raboti za ista<br />

su{ti<strong>na</strong> zaradi koja ovoj institut mo`e da se pomestuva <strong>na</strong> ova mesto i<br />

spored <strong>na</strong>s da se <strong>na</strong>re~e usloven otpust vo malo.<br />

Glava HIII<br />

POMO[ NA OSUDENITE LICA PO OTPU[TAWE OD<br />

USTANOVATA<br />

^len 205<br />

(1) Ustanovata <strong>na</strong> tri meseci pred otpu{taweto <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice <strong>na</strong> koe mu e potreb<strong>na</strong> pomo{ po izleguvaweto <strong>na</strong> sloboda go<br />

izvestuva centarot za socijalni raboti spored mestoto <strong>na</strong><br />

`iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice za<br />

denot koga treba da bide otpu{teno i }e go <strong>na</strong>vede vidot <strong>na</strong> pomo{ta<br />

{to osobeno mu e potreb<strong>na</strong> zaradi negovo uspe{no vklu~uvawe vo<br />

`ivot <strong>na</strong> sloboda.<br />

(2) Organite od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len i drugi <strong>na</strong>dle`ni<br />

institucii treba da mu uka`uvaat pomo{ <strong>na</strong> osudenoto lice po<br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, osobeno vo privremeno smestuvawe i<br />

obezbeduvawe ishra<strong>na</strong>, vo obezbeduvawe <strong>na</strong> nu`no lekuvawe, vo izbor<br />

<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong> vo koja }e `ivee, vo sreduvawe <strong>na</strong> semejnite priliki, vo<br />

dovr{uvawe <strong>na</strong> zapo~<strong>na</strong>toto stru~no usovr{uvawe, vo vrabotuvaweto<br />

i vo davawe <strong>na</strong> pari~en iznos za <strong>na</strong>jnu`nite potrebi.<br />

______________________<br />

1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 64 SMP: So osloboduvaweto<br />

<strong>na</strong> zatvorenicite ne prestanuva dol`nosta <strong>na</strong> op{testvoto.<br />

Zatoa bi trebalo da se imaat <strong>na</strong> raspolagawe dr`avni i privatni<br />

ustanovi {to se vo sostojba <strong>na</strong> oslobodeniot zatvorenik da mu pru`aat<br />

efikas<strong>na</strong> pomo{ po izleguvaweto od zatvorot i koi }e se stremat vo<br />

idni<strong>na</strong> da se ubla`at predrasudite vo pogled <strong>na</strong> zatvorenicite i da im<br />

se pomogne povtorno da se vratat vo op{testvoto.<br />

2. Odredbata go istaknuva z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> institutot postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

pomo{ <strong>na</strong> osudenite lica, organot {to se gri`i za negovoto ostvaruvawe,<br />

potrebata od utvrduvawe <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> pomo{ta i osnov<strong>na</strong>ta<br />

postapka okolu nejzijata realizacija. Na toj <strong>na</strong>~in <strong>ZIS</strong> se otka`a od<br />

porane{nite pretenzii da opredeluva raznovidni tela, da im dava raznovidni<br />

zadol`enija taka {to ostvaruvaweto <strong>na</strong> ovoj institut su{tinski<br />

se prenese tamu kade {to <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> mu e mestoto - vo oblasta <strong>na</strong><br />

socijal<strong>na</strong>ta politika. Vo soglasnost so organizacio<strong>na</strong>ta postavenost,<br />

387


zada~ite i mo`nostite <strong>na</strong> o<strong>na</strong> {to ja so~inuva ovaa poseb<strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong><br />

dejnost, postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong>ta pomo{ i prifa}aweto <strong>na</strong> osudenite lica<br />

treba da se ostvaruva i razviva vo soglasnost so site segmenti {to ja<br />

iscrpuvaat socijal<strong>na</strong>ta gri`a za ~ovekot vo <strong>na</strong>{eto op{testvo.<br />

3. Odredbata uka`uva vo {to se sostoi pomo{ta {to im se pru`a<br />

<strong>na</strong> osudenite lica. Poradi faktot {to vo zakonot tie vidovi ne se<br />

taksativno <strong>na</strong>broeni <strong>na</strong> organite {to se dol`ni da se gri`at za<br />

niv<strong>na</strong>ta realizacija im e ostave<strong>na</strong> mo`nost vo konkretnite slu~aii da<br />

pru`aat i drugi vidovi pomo{, odnosno da se anga`iraat za iz<strong>na</strong>o|awe<br />

i <strong>na</strong> drugi formi <strong>na</strong> postpe<strong>na</strong>lno prifa}awe <strong>na</strong> osudenicite vo<br />

zavisnost od potrebite {to kaj niv }e se uka`at a se od z<strong>na</strong>~ewe za<br />

nivnoto vklu~uvawe vo op{testvoto. Ovaa odredba od <strong>ZIS</strong> ne e vo<br />

kontradiktornost so obvrskata da im se dava pomo{ <strong>na</strong> osudenite lica<br />

za{to edno e pra{aweto deka taa treba da se dava, a drugo e vidot i<br />

visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> taa pomo{ {to zavisi od dva vida faktori: od mo`nostite<br />

<strong>na</strong> op{testvoto i od realnite potrebi <strong>na</strong> osudenikot. [to se odnesuva<br />

do mo`nostite <strong>na</strong> op{testvoto toa e faktor od objektiv<strong>na</strong> priroda,<br />

<strong>na</strong>j~esto povrzan so obemot <strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nsiskite sredstva za koi treba da<br />

se izborat organite {to se gri`at za ostvaruvawe <strong>na</strong> zada~ite vrz<br />

planot <strong>na</strong> postpe<strong>na</strong>lnite aktivnosti. Tuka obi~no <strong>na</strong>j~esto se zatajuva<br />

za{to takvi sredstva <strong>na</strong>j~esto nedostasuvaat. Me|utoa {to se odnesuva<br />

do drugiot faktor - da se utvrdat realnite potrebi <strong>na</strong> osudenikot<br />

zaradi prezemawe <strong>na</strong> prakti~ni akcii se javuvaat i drugi problemi. Se<br />

raboti za le`ernosta, nedovol<strong>na</strong>ta a`urnost, nezainteresiranosta <strong>na</strong><br />

licata <strong>na</strong> koi im e dovereno ostvaruvaweto <strong>na</strong> ovaa bit<strong>na</strong> socijal<strong>na</strong><br />

funkcija, nemaweto dovolen stru~en kadar i drugi nedoslednosti {to<br />

zaedno pridonesuvaat da se proma{i osnov<strong>na</strong>ta zamisla <strong>na</strong> penitencijarnoto<br />

prifa}awe. Za{to se zatajuva i koi se podrobnite te{kotii<br />

{to go popre~uvaat ostvaruvaweto <strong>na</strong> ovoj institut mo`e da se utvrdi<br />

samo so <strong>na</strong>u~no empirisko sledewe vrz baza <strong>na</strong> koe ke se predlo`at<br />

merki za u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> praktikata.<br />

1. Privremeno smestuvawe i obezbeduvawe <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>. Po<br />

otpu{taweto od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ne se retki slu~aite<br />

opredelen broj osudenici da se <strong>na</strong>jdat vo takva situacija da ne mo`at<br />

za sebe da obezbedat smestuvawe i ishra<strong>na</strong>. Se raboti za lica koi<br />

<strong>na</strong>j~esto poradi nemawe semejstvo ili poradi negova dezorganizacija i<br />

dificientnost ne se prifateni, ili pak, samiot osudenik ne saka ili<br />

ednostavno ne mo`e da se vrati i normalno da `ivee vo svoeto<br />

semejstvo. Nakratko poradi nepostoeweto <strong>na</strong> semejstvo voop{to ili<br />

poradi <strong>na</strong>ru{eni semejni odnosi od bilo koj vid, ~esto se slu~uva po<br />

otpu{taweto od ustanovata osudenikot da ne z<strong>na</strong>e kade da se upati.<br />

Pretpostavka e deka od ovie ustanovi toj izleguva pozrel, prevospitan<br />

388


i ostru~en za nekoja rabota. Pred nego e idealot deka treba da se<br />

po~ne so nov `ivot koj {to z<strong>na</strong>~i prilagodeno povedenie i anga`man<br />

<strong>na</strong> sopstvenite sili da se stekne opredelen socijalen status {to }e mu<br />

ovozmo`i so podig<strong>na</strong>to ~elo vra}awe me|u lugeto i fa}awe vo kostec<br />

so sekojdnevnite `ivotni problemi. Od nivnoto uspe{no re{avawe<br />

zavisi negovoto doka`uvawe vo sredi<strong>na</strong>ta kako ~esen gra|anin koj zad<br />

sebe go ostavil mi<strong>na</strong>toto. Pra{awe e me|utoa {to mo`e da <strong>na</strong>pravi<br />

~ovek koj u{te so pre~ekoruvaweto <strong>na</strong> pragot <strong>na</strong> ustanovata se sre}ava<br />

so <strong>na</strong>josnovnite problemi vo vrska so smestuvaweto i ishra<strong>na</strong>ta. Poradi<br />

seto toa se predviduva op{testvoto da vodi gri`a za takvite lica,<br />

i za niv, do nivnoto s<strong>na</strong>o|awe, da predvidi privremeno smestuvawe i<br />

obezbeduvawe ishra<strong>na</strong>. Za taa cel se <strong>na</strong>dle`ni centrite za socijalni<br />

raboti koi {to za site konkretni slu~ai se obiduvaat da go re{at ovoj<br />

problem za{to vo <strong>na</strong>{ata zemja sî u{te ne postoi bilo kakvo prifatili{te<br />

ili drug vid samostoj<strong>na</strong> ustanova za vakva <strong>na</strong>me<strong>na</strong> sprema otpu{-<br />

tenite osudeni lica.<br />

2. Obezbeduvawe nu`no lekuvawe. Ovde vsu{nost se raboti za<br />

toa vo slu~aj <strong>na</strong> bilo kakvo pote{ko fizi~ko ili psihi~ko<br />

zaboluvawe <strong>na</strong> osudenikot po negovoto otpu{tawe od kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova centrite za socijal<strong>na</strong> rabota da bidat tie {to }e<br />

ja prezemat gri`ata za smestuvawe <strong>na</strong> ovie lica vo soodvet<strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong> usranova i obezbeduvawe <strong>na</strong> zdravstveno osiguruvawe<br />

dokolku vo toj moment ne mo`e da se obezbedi po drug osnov.<br />

3. Izbor <strong>na</strong> nova sredi<strong>na</strong> vo koja }e `ivee osudenikot. Koga<br />

stanuva zbor za izbor <strong>na</strong> nova sredi<strong>na</strong> vo koja }e `ivee osudenikot<br />

osnovno pra{awe e da se iz<strong>na</strong>jdat takvi socijalni uslovi {to }e<br />

mo`at da mu ja dadat topli<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> izgubenite me|u~ove~ki odnosi.<br />

Dokolku <strong>na</strong> ~ovek {to izleguva od penitencijar<strong>na</strong> ustanova mu nedostasuva<br />

energija da se vrati vo sredi<strong>na</strong>ta za koja smeta deka poradi niza<br />

okolnosti ne mo`e da go prifati, vo koja se ~uvstvuva otu|eno i deka<br />

vo nea <strong>na</strong> razni <strong>na</strong>~ini }e mu bide prefrluvano za porane{noto<br />

odnesuvawe, centrite za socijal<strong>na</strong> rabota mu pomagaat pri izborot <strong>na</strong><br />

novo `iveali{te ili prestojuvali{te. Preku konkretni anga`mani i<br />

soodvetni soveti centrite treba da go iz<strong>na</strong>jdat <strong>na</strong>jpovolnoto re{enie<br />

za osudenikot {to }e odgovara <strong>na</strong> negovoto kulturno i profesio<strong>na</strong>lno<br />

nivo, mo`nostite za prilagoduvawe, poz<strong>na</strong>vaweto i porane{noto prestojuvawe<br />

vo novoto mesto, postoeweto <strong>na</strong> srodni~ki i drug vid <strong>na</strong><br />

odnosi i sl. Pritoa, se razbira, deka treba osobeno da se ima vo vid i<br />

`elbata <strong>na</strong> osudenikot. Taa `elba treba da se po~ituva duri i toga{<br />

koga centarot smeta deka ne e vo soglasnost so negovite potrebi i<br />

mo`nosti za s<strong>na</strong>o|awe. Vo tie slu~ai vistinskiot sovet {to }e ovoz-<br />

389


mo`i brzo s<strong>na</strong>o|awe vo novata sredi<strong>na</strong> i obezbeduvawe materijalni<br />

uslovi za toa treba da bide niv<strong>na</strong> prvoklas<strong>na</strong> zada~a.<br />

4. Sreduvawe <strong>na</strong> semejniet priliki. Mnogubrojni se faktorite<br />

koi uka`uvaat <strong>na</strong> toa deka <strong>na</strong> osudenikot mu e potreb<strong>na</strong> zdrava semej<strong>na</strong><br />

sredi<strong>na</strong> vo koja ke ja <strong>na</strong>jde neophod<strong>na</strong>ta srde~nost i qubov kako osnovni<br />

pretpostavki za ~uvstvuvawe <strong>na</strong> svojata prifatenost. Ako me|u<br />

svoite <strong>na</strong>jbliski ne mo`e da <strong>na</strong>jde qubov, iskrenost, po~ituvawe i<br />

razbirawe toga{ ~ovekot so pravo se pra{uva kolku vo toj pogled<br />

mo`e da o~ekuva od osta<strong>na</strong>tite op{testveni grupi i op{testve<strong>na</strong>ta<br />

sredi<strong>na</strong> vo celost. Neprifatenosta od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> svoeto semejstvo<br />

osudenikot mo`e da ja po~ustvuva od niza pri~ini ~ie {to <strong>na</strong>brojuvawe<br />

ne e ni mo`no. Zatoa <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nite organi za negovo prifa}awe<br />

im e ostave<strong>na</strong> obvrska da gi utvrdat pri~inite i okolnostite {to vo<br />

sekoj poedine~en slu~aj ja <strong>na</strong>metnuvaat potrebata od nivni konkretni<br />

dejstvuvawa vo sreduvaweto <strong>na</strong> semejnite priliki. Aktivnosta se<br />

<strong>na</strong>so~uva kon onie rastrojstva vo semejstvoto koi proizleguvaat<br />

poradi sociopatolo{koto odnesuvawe i krimi<strong>na</strong>litet <strong>na</strong> roditelite<br />

<strong>na</strong> biv{iot osudenik, poradi lo{ite materijalni i stambeni uslovi<br />

vo semejstvoto, poradi lo{iot odnos i otsustvo <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzor i kontrola<br />

vo semejstvoto i sl. Takvata intervencija e osobeno potreb<strong>na</strong> vo dificientnite<br />

semejstva, osobeno brojnite semejstva i o<strong>na</strong>mu kade poradi<br />

razni bolesti se javuvaat materijalni i psihosocijalni problemi <strong>na</strong><br />

semejstvoto. Pritoa vo re{avaweto <strong>na</strong> ovie zada~i <strong>na</strong>dle`niot organ<br />

treba da postapuva krajno pretpazlivo i konspirativno, za{to so<br />

negovata intervencija se zadira vo <strong>na</strong>jintim<strong>na</strong>ta sfera <strong>na</strong> ~ovekoviot<br />

`ivot kade {to sekoj pogre{en ~ekor mo`e vo mnogu da gi vlo{i<br />

odnosite vo semejstvoto. Vpletuvaweto vo doma{nite raboti bez razlika<br />

<strong>na</strong> humanisti~ki motiviranite pobudi, ako se raboti za pogre{en<br />

pristap mo`e da predizvika ~uvstvitelni reakcii {to mo`at mo{ne<br />

negativno da se odrazat vrz site ~lenovi <strong>na</strong> semejstvoto. Vo opredeleni<br />

slu~ai ne smee da se zaboravi i efektot <strong>na</strong> stigmatizacijata i<br />

stamot od okoli<strong>na</strong>ta poradi nesposobnosta samostojno da se ureduvaat<br />

doma{nite problemi poradi {to, isto taka, treba krajno vnimatelen<br />

odnos duri i toga{ koga semejstvoto samo ja bara socijal<strong>na</strong>ta gri`a od<br />

ovoj vid.<br />

5. Nao|awe <strong>na</strong> soodvetno vrabotuvawe. Koga stanuva zbor za lica<br />

{to bile otpu{teni od penitencijar<strong>na</strong> ustanova razgleduvaweto <strong>na</strong><br />

problemot <strong>na</strong> vrabotenosta i negovite implikacii ne mo`at da se<br />

oddelat od op{tiot kontekst <strong>na</strong> ovoj problem, koj kako {to z<strong>na</strong>eme vo<br />

sovremenoto op{testvo dobiva se pogolemo z<strong>na</strong>~ewe. Imeno, vrabotenosta,<br />

odnosno nevrabotenosta se pojavuvaat kako svetski problem i<br />

kako krupni i nezaobikollivi zada~i od ~ie {to re{avawe zavisi<br />

390


sozdavaweto i razvojot <strong>na</strong> materijalnite pretpostavki kako baza za<br />

<strong>na</strong>tamo{en sestran razvoj <strong>na</strong> sekoe op{testvo. I pokraj toa {to sekade<br />

se pravat usilbi vrz planot <strong>na</strong> podigaweto <strong>na</strong> nivoto <strong>na</strong> vrabotenosta,<br />

isklu~ok se zemjite {to adekvatno go re{ile ovoj problem, dodeka<br />

mnogu pogolem e brojot <strong>na</strong> onie vo koi{to nedovol<strong>na</strong>ta vrabotenost so<br />

site svoi negativni konsekvencii pretstavuva neizbe`<strong>na</strong> pojava. Vo<br />

taa smisla mnogubrojni se op{testveno-ekonomskite pri~ini {to ja<br />

uslovuvaat ovaa pojava i sostojbite {to vo vrska so nea se pojavuvat<br />

kako svetski problem.<br />

Za razre{uvawe <strong>na</strong> ovoj problem se mo`ni pove}e solucii<br />

me|utoa site tie mora sestrano da se razgledaat za da se dojde vo situacija<br />

<strong>na</strong> bilo koja <strong>na</strong>~in ne se favoriziraat, odnosno ne se doveduvaat<br />

vo privilegira<strong>na</strong> polo`ba onie {to gi <strong>na</strong>ru{ile op{testvenite<br />

normi vo odnos <strong>na</strong> licata {to pretstavuvaat nedelinkvent<strong>na</strong> populacija.<br />

Pri izgradbata <strong>na</strong> penolo{kite principi ne smeeme da gi posmatreme<br />

samo pozitivnite konsekvenci od vrabotuvaweto <strong>na</strong> otpu{tenite<br />

osudenici kako vo pogled <strong>na</strong> niv samite, taka i vo pogled <strong>na</strong> nivnoto<br />

semejstvo i vo vrska so toa vo celoto op{testvo, a od druga stra<strong>na</strong> da<br />

gi zapostavime objektivnite ekonomski sostojbi <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ata zaednica i<br />

potrebite <strong>na</strong> onie lica {to od sekoga{ projavuvale op{testveno<br />

prikladno povedenie. Me|utoa i pokraj `elbata za nivelacija i iz<strong>na</strong>o|awe<br />

sredni re{enija {to nema da bidat vo sudir so gore<strong>na</strong>vedenite<br />

barawa sepak se nu`ni opredeleni otstapki vo ed<strong>na</strong> od ovie <strong>na</strong>soki,<br />

za{to ostanuvaweto <strong>na</strong> sredni re{enija bi pretstavuvalo samo<br />

pomiruvawe so <strong>na</strong>vedenite objektivni te{kotii i parcijalno re{enie<br />

koe od svoja stra<strong>na</strong> ne mo`e da ovozmo`i perspektivno re{avawe <strong>na</strong><br />

problemot. Zatoa za <strong>na</strong>s ne e prifatlivo re{enieto {to gi stava vo<br />

priviligira<strong>na</strong> polo`ba otpu{tenite osudenici, no u{te pomalku ni e<br />

prifatlivo nivnoto zapostavuvawe vo pogled <strong>na</strong> vrabotuvaweto.<br />

Imeno, ~esto pati sokrivaj}i se zad argumentot <strong>na</strong> privilegiranosta<br />

vo praktikata se slu~uva <strong>na</strong> ovie lica da ne im se posvetuva dovolno<br />

vnimanie osobeno od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> pretprijatijata koi mnogu ~esto izrazuvaat<br />

otvoren negativen stav kon nivniot priem <strong>na</strong> rabota so {to gi<br />

postavuvaat vo nezavid<strong>na</strong> pozicija vo odnos <strong>na</strong> osta<strong>na</strong>tite gra|ani. Za<br />

da ne dojde do toa socijalnito rabotnik vo sekoja op{ti<strong>na</strong> da gi<br />

re{ava konkretnite slu~ai <strong>na</strong> nevrabotenost <strong>na</strong> otpu{tenite osudenici<br />

<strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in {to od slu~aj do slu~aj }e gi moli preprijatijata da<br />

mu izlezat vo presret kako da se raboti za negov ~ovek za koj {to<br />

op{testvoto ne e zainteresirano, vo penolo{kata teorija se predlagaat<br />

mnogu re{enija. Edni predlagaat da se preispita mo`nosta osudenite<br />

lica koi pred osudata bile vo raboten odnos i za vreme <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta neposredno rabotele, do nivnoto izleguvawe<br />

391


<strong>na</strong> sloboda da bidat stavenio vo polo`ba <strong>na</strong> materijalno obezbeduvawe<br />

do nivnoto vrabotuvawe no, <strong>na</strong>jdolgo za period od 6 meseci. Se predlaga<br />

<strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> pru`aweto podatoci od kazne<strong>na</strong>ta evidencija za<br />

osuduvanosta odnosno izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda.<br />

Deka pe~atot i drugite oblici <strong>na</strong> masov<strong>na</strong> komunikacija treba da go<br />

izme<strong>na</strong>t svojot odnos i <strong>na</strong>mesto da go ote`nuvaat da go oles<strong>na</strong>t vrabotuvaweto<br />

<strong>na</strong> osudenicite {to izdr`ale kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda.<br />

Aludirawe <strong>na</strong> sojuzot <strong>na</strong> sindikatite vo porane{<strong>na</strong>ta rabot<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> otpu{teniot osudenik da pretstavuva va`<strong>na</strong> potpora za negovo<br />

vrabotuvawe dokolku ova lice ne se ogre{ilo okolu interesite <strong>na</strong><br />

preprijatieto. Formirawe <strong>na</strong> prifatili{ta kade {to osudenicite bi<br />

rabotele izvesno vreme dodeka centrite za socijalni raboti ili drugi<br />

<strong>na</strong>dle`ni organi i organizacii ne iz<strong>na</strong>jdat kone~no re{enie. Kako<br />

edinstveno re{enie se predlaga i miruvaweto <strong>na</strong> vrabotenosta ili<br />

~uvawe <strong>na</strong> rabotnoto mesto <strong>na</strong> osudenicite za periodot <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ili pak, merkata <strong>na</strong> tn. rabota <strong>na</strong> sloboda, odnosno<br />

polusloboda. Vo sekoj slu~aj site ovie predlozi treba da se posmatraat<br />

so nu`<strong>na</strong> po~it i da se se prezemat merki vo taa <strong>na</strong>soka. Me|utoa<br />

<strong>na</strong>jblisku do vistinskoto e o<strong>na</strong> re{enie deka vrabotuvaweto <strong>na</strong> otpu-<br />

{tenite osudenici mo`e <strong>na</strong>jlesno da se re{i koga tie bi imale pravo<br />

<strong>na</strong> materijalno obezbeduvawe kako i rabotnicite koi bez vi<strong>na</strong> osta<strong>na</strong>le<br />

bez rabota. Osudenikot toa pravo bi go stek<strong>na</strong>l so svojata rabota<br />

za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda, a bidejki<br />

zavodite za vrabotuvawe im davaat prednost vo vrabotuvaweto <strong>na</strong><br />

licata <strong>na</strong> koi im ispla}aat materijalno obezbeduvawe tie <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in<br />

i pobrgu ke se vrabotat. So toa pokraj obezbeduvaweto <strong>na</strong> osnovnoto<br />

pra{awe po otpu{taweto, osudenicite bi se motivirale za rabota<br />

u{te vo kazneno-popravnite ustanovi. Rabotata koja bi se tretirala<br />

kako i o<strong>na</strong>a <strong>na</strong> slobodnite gra|ani pozitivno bi deluvala za nivnoto<br />

prevospituvawe, a za seto toa ustanovata bi pla}ala soodveten pridones<br />

koj {to se pla}a za rabotnicite <strong>na</strong> sloboda. Na toj <strong>na</strong>~in bi im se<br />

dala prednost <strong>na</strong> onie lica koi se vo polo{a materijal<strong>na</strong> sostojba bez<br />

razlika dali tie se otpu{teni od izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta ili se<br />

slobodni gra|ani. So toa bi se izbeg<strong>na</strong>l i negativniot stav i odnos od<br />

site onie {to se ~uvstvuvaat zagrozeni od privilegira<strong>na</strong>ta polo`ba<br />

<strong>na</strong> osudenite.<br />

6. Dovr{uvawe <strong>na</strong> zapo~<strong>na</strong>toto osnovno vospituvawe i<br />

obrazovanie i <strong>na</strong>so~enoto obrazovanie. Vospituvaweto, osnovnoto i<br />

<strong>na</strong>so~enoto obrazovanie sekade vo svetot imaat osobeno z<strong>na</strong>~ewe za<br />

poedinecot i op{testvoto. Preku gri`ata za sevkup<strong>na</strong>ta socijalizacija<br />

<strong>na</strong> sekoj poedinec op{testvoto treba da obezbeduva izgradba <strong>na</strong><br />

takvi li~nosti koi }e bidat vo sostojba da gi {titat negovite vred-<br />

392


nosti, interesi, glavni dostigawa, kako i negoviot <strong>na</strong>tamo{en razvoj.<br />

Formiraweto i <strong>na</strong>so~uvaweto kon op{testveno prikladno povedenie<br />

kako osobeno va`no se pojavuva kaj onie li~nosti koi izdr`uvaat<br />

kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda za{to so svoeto krimi<strong>na</strong>lno odnesuvawe<br />

poka`ale deka vo odnos <strong>na</strong> niv vo golem obem zataile vospitno-obrazovnite<br />

procesi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> op{testvoto. Poradi toa osnov<strong>na</strong>ta gri`a<br />

<strong>na</strong> ustanovite vo koi se upatuvaat ovie lica e da se podigne nivnoto<br />

vospitno i soz<strong>na</strong>jno nivo preku op{toto i stru~noto osposobuvawe i<br />

ostru~uvawe. So tie procesi vo prv red kaj pomladite lu|e se sozdava<br />

svest i odgovornost za tvore~ki odnos sprema poedincite i zaednicata,<br />

sprema svoeto idno zanimawe i sprema trudot i rezultatite od<br />

trudot voop{to. Na toj <strong>na</strong>~in li~nosta se osposobuva uspe{no da se<br />

nosi so site problemi {to gi <strong>na</strong>metnuva `ivotot koj vo dene{ni uslovi<br />

e osobeno bogat i di<strong>na</strong>mi~en poradi zabrzanoto razvivawe <strong>na</strong> op{testvenite,<br />

prirodnite i tehni~kite <strong>na</strong>u}i. Me|utoa procesot <strong>na</strong><br />

vospituvaweto i obrazovanieto bara sistematski pristap koj od brojni<br />

pri~ini, a vo prv red, poradi vremenskiot prostor ne mo`e nitu<br />

vistinski da zapo~ne ni da zavr{i vo ustanovite kade {to se izdr`uva<br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Toa e dolgoro~en proces za koj treba da<br />

se vodi postoja<strong>na</strong> gri`a. Na osudenite lica op{testvoto treba da im<br />

ovozmo`i uslovi da go prodol`at svoeto obrazovanie i usovr{uvawe i<br />

po izleguvaweto <strong>na</strong> sloboda <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in {to materijalno }e go pomaga<br />

nivnoto {koluvawe ili preku nivno sovetuvawe i sledewe <strong>na</strong> nivnoto<br />

{koluvawe }e im ovozmo`uva do kraj da istrajat vo zapo~<strong>na</strong>tite<br />

usilbi.<br />

7. Davawe pari~en iznos za <strong>na</strong>miruvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnu`nite potrebi.<br />

Ednokrat<strong>na</strong>ta pomo{ {to centrite za socijalni raboti im ja davaat <strong>na</strong><br />

osudenicite po ostvareniot institucio<strong>na</strong>len tretman zavisi od<br />

konkretniot poedinec i negovite potrebi. Ovoj vid pomo{ z<strong>na</strong>~i ne e<br />

obvrska <strong>na</strong> centrite vo odnos <strong>na</strong> sekoj otpu{ten osudenik, tuku samo za<br />

onie <strong>na</strong> koi{to takvata pomo{ im e nu`<strong>na</strong> za <strong>na</strong>miruvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>josnovnite<br />

potrebi od hra<strong>na</strong>, obleka, obuvki, ogrev i sl. Kako i site osta<strong>na</strong>ti<br />

vidovi <strong>na</strong> postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pomo{ i ovde treba da se vnimava da se<br />

dodeluva vo soglasnost so <strong>na</strong>~eloto da im se izleguva vo presret <strong>na</strong><br />

onie osudenici <strong>na</strong> koi pomo{ta <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> im e potreb<strong>na</strong>.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 10.<br />

393


^len 206<br />

Ako osudenoto lice nema svoja obleka, dol<strong>na</strong> obleka ili<br />

obuvki, nitu sredstva da gi <strong>na</strong>bavi, ustanovata mu dodeluva takva<br />

obleka bez <strong>na</strong>domestok.<br />

________________________<br />

Na osudenoto lice koe se otpu{ta od izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

samo toga{ koga nema sopstve<strong>na</strong> civil<strong>na</strong> obleka, dol<strong>na</strong> obleka ili<br />

obuv}i, za{teda od rabotata vo ustanovata, nitu drugi sredstva so koi<br />

mo`e da gi <strong>na</strong>bavi, kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e dol`<strong>na</strong> da mu gi<br />

obezbedi <strong>na</strong> tro{ok <strong>na</strong> ustanovata. Oblekata vo nikoj slu~aj ne smee da<br />

e od takov materijal i vid {to se nosi vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

(osudeni~ka obleka). Taa mora da bide od prose~en kvalitet, sekoga{<br />

vo soglasnost so kulturnite <strong>na</strong>viki {to vladeat <strong>na</strong> sloboda (da ne go<br />

<strong>na</strong>vreduva dostoinstoto <strong>na</strong> osudenikot) i soodvet<strong>na</strong> <strong>na</strong> godi{noto<br />

vreme i klimatskite uslovi vo momentot <strong>na</strong> otpu{taweto.<br />

Glava HIV<br />

PODGOTVUVAWE NA ZAKLU^EN IZVE[TAJ<br />

^len 207<br />

(1) Pred otpu{taweto <strong>na</strong> osudenoto lice od ustanovata,<br />

slu`bata za prevospituvawe sproveduva anketa i podgotvuva<br />

zaklu~en izve{taj za izvr{e<strong>na</strong>ta prevospit<strong>na</strong> programa so osudenoto<br />

lice, kako i za ocenkata za ostvareniot stepen <strong>na</strong> resocijalizacija<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

(2) Neposredno pred izleguvaweto, direktorot ili rabotnikot<br />

{to toj }e go opredeli, razgovara so osudenoto lice i mu dava soveti<br />

za `ivot <strong>na</strong> sloboda.<br />

(3) Zaklu~niot izve{taj se vnesuva vo li~niot list <strong>na</strong><br />

osudenoto lice.<br />

(4) Zaklu~niot izve{taj se dostavuva do podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong><br />

Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti i centarot za socijalni<br />

raboti, spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto<br />

<strong>na</strong> otpu{tenoto osudeno lice, a po potreba i do drugi dr`avni<br />

organi.<br />

________________________<br />

Pred otpu{taweto <strong>na</strong> osudenoto lice <strong>na</strong> sloboda slu`bata za<br />

prevospituvawe sproveduva anketa i podnesuva zaklu~en izve{taj za<br />

394


izvr{e<strong>na</strong>ta prevospit<strong>na</strong> programa i dava ocenka za stepenot <strong>na</strong><br />

nejzinoto ostvaruvawe. Ovoj izve{taj e od izvonredno z<strong>na</strong>~ewe za<br />

sledewe i verifikacija <strong>na</strong> prevospit<strong>na</strong>ta programa kako od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

slu`bite <strong>na</strong> ustanovata taka i od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>u~nite rabotnici koi se<br />

zanimavaat so empiriski istra`uvawa vo ovaa oblast. Od tie pri~ini<br />

zaklu~niot izve{taj treba da bide seriozno izraboten i sekoga{ da se<br />

vnesuva vo osudeni~koto dosie {to pedantno treba da se ~uva i po<br />

otpu{taweto <strong>na</strong> osudenikot.<br />

Zaklu~niot izve{taj se dostavuva do upravata za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti i centarot za socijalni raboti, spored mestoto <strong>na</strong> `iveewe<br />

odnosno prestojuvawe <strong>na</strong> otpu{tenoto osudeno lice, a po potreba i do<br />

drugi dr`avni ograni.<br />

Neposredno pred izleguvaweto od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova<br />

se vodi i posledniot razgovor so osudenoto lice. Ovoj razgovor za koj<br />

e zadol`en direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili lice {to toj }e go opredeli<br />

ne e bez z<strong>na</strong>~ewe za{to <strong>na</strong> osudenikot u{te ed<strong>na</strong>{ mu se davaat<br />

neophodni soveti za `ivotot <strong>na</strong> sloboda i neporo~no sovladuvawe <strong>na</strong><br />

te{kotiite {to tamu go o~ekuvaat. Po`elno e samiot direktor da gi<br />

izvr{i zaklu~nite razgovori so osudenikot i usmeno da go pou~i ili<br />

da mu predade lista so kratki i ednostavni upatstva za osnovnite<br />

<strong>na</strong>soki i te{kotiite {to go ~ekakat <strong>na</strong> sloboda.<br />

Glava HV<br />

IZVESTUVAWE ZA SMRT NA OSUDENO LICE<br />

^len 208<br />

(1) Ako osudenoto lice za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

po~ine, ustanovata e dol`<strong>na</strong> za toa ved<strong>na</strong>{ da gi izvesti: potesnoto<br />

semejstvo <strong>na</strong> osudeniot i <strong>na</strong>dle`niot sud, Direkcijata i mati~arot<br />

vo sedi{teto <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(2) Teloto <strong>na</strong> po~i<strong>na</strong>toto osudeno lice }e go pregleda lekar koj<br />

}e gi utvrdi i pri~inite za smrtta.<br />

(3) Ako postoi somnenie deka smrtta <strong>na</strong> osudenoto lice e<br />

<strong>na</strong>sil<strong>na</strong> }e se postapi soglasno Zakonot za krivi~<strong>na</strong>ta postapka.<br />

(4) Posmrtnite ostanki <strong>na</strong> osudenoto lice }e mu se predadat <strong>na</strong><br />

semejstvoto <strong>na</strong> osudenoto lice. Ako ~lenovite <strong>na</strong> semejstvoto ne<br />

sakaat da gi prifatat posmrtnite ostanki, osudenoto lice }e se<br />

pogrebe <strong>na</strong> mesnite grobi{ta <strong>na</strong> tro{ok <strong>na</strong> ustanovata.<br />

________________________<br />

395


1. Odredbata e vo soglasnost so Pravilo 44 SMP koe glasi: (1)<br />

Vo slu~aj <strong>na</strong> smrt ili te{ka bolest, te{ka povreda ili smestuvawe <strong>na</strong><br />

zatvorenikot vo zavod za du{evni bolesti, direktorot e dol`en<br />

ved<strong>na</strong>{ da go izvesti bra~niot drugar ako zatvorenikot e vo brak ili<br />

<strong>na</strong>jbliskiot rodni<strong>na</strong>, a vo sekoj slu~aj i liceto koe zatvorenikot<br />

baral da bide izvesteno.<br />

(2) Zatvorenikot mora ved<strong>na</strong>{ da bide izvesten za smrt ili<br />

serioz<strong>na</strong> bolest <strong>na</strong> nekoj od negovite bliski rodnini. Vo slu~aj <strong>na</strong><br />

osobeno te{ka bolest <strong>na</strong> takvoto lice, ako prilikite toa go<br />

dopu{taat, <strong>na</strong> zatvorenikot treba da mu se dozvoli slobodno ili vo<br />

pridru`ba da go poseti svojot dom.<br />

(3) Sekoj zatvorenik ima pravo ved<strong>na</strong>{ da go izvesti svoeto<br />

semejstvo za negovoto zatvarawe ili premestuvawe vo druga ustanova.<br />

Vo ovaa smisla e i Pravilo 49 EZP: (1) Za smrt ili serioz<strong>na</strong><br />

bolest, serioz<strong>na</strong> povreda <strong>na</strong> zatvorenikot ili premestuvawe vo<br />

soodvet<strong>na</strong> ustanova za lekuvawe <strong>na</strong> du{evni bolesti ili rastrojstva,<br />

direktorot mora ved<strong>na</strong>{ da go izvesti sopru`nikot ako zatvorenikot<br />

e ven~an, odnosno <strong>na</strong>jbliskiot rodni<strong>na</strong>, i, po pravilo sekoe drugo lice<br />

koe zatvorenikot porano go opredelil.<br />

(2) Zatvorenikot mora ved<strong>na</strong>{ da bide izvesten za smrtta ili<br />

serioz<strong>na</strong> bolest <strong>na</strong> nekoj od negovite bliski rodnini. Vo ovie slu~ai i<br />

toga{ koga okolnostite toa go dopu{taat, <strong>na</strong> zatvorenikot treba da mu<br />

se dozvoli da go poseti bolniot rodni<strong>na</strong> ili da go vidi po~i<strong>na</strong>tiot, so<br />

pridru`ba ili samostojno.<br />

(3) Site zatvorenici mora da imaat pravo ved<strong>na</strong>{ da go izvestat<br />

svoeto semejstvo za zatvarawe ili premestuvawe vo druga ustanova.<br />

2. Poradi slo`e<strong>na</strong>ta pozicija <strong>na</strong> zatvorskiot lekar potrebni se<br />

vnimatelni ~ekori vo slu~aj <strong>na</strong> smrt <strong>na</strong> osudenoto lice. Vo takov<br />

slu~aj pri~i<strong>na</strong>ta poradi koja <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>la smrtta treba ved<strong>na</strong>{ da se<br />

ispita i utvrdi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> lekar. Po`elno e toa da go stori nezavisen<br />

lekar koj ne e povrzan so zatvorskiot sistem ili <strong>na</strong>dle`noto<br />

ministerstvo za pravda. Ova treba osobeno da se stori ako rodninite<br />

<strong>na</strong> po~i<strong>na</strong>tiot toa izri~no go baraat. Vo sekoj slu~aj vnimatelno ke se<br />

postapuva bez ogled <strong>na</strong> toa dali postoi, ili ne postoi, bilo kakva<br />

vrska ili somnenie me|u izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda<br />

vo ustanovata i smrtta <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

3. Vo slu~aj <strong>na</strong> serioz<strong>na</strong> bolest ili povreda <strong>na</strong> osudenoto lice,<br />

negovo premestuvawe vo du{ev<strong>na</strong> bolnica i osobeno vo slu~aj <strong>na</strong><br />

negova smrt, direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e zadol`en<br />

li~no da go izvr{i neophodnoto izvestuvawe <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong><br />

osudenoto lice. Obvrskata da se izvesti <strong>na</strong>dle`niot sud, Direkcijata<br />

i mati~arot vo sedi{teto <strong>na</strong> ustanovata, direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

396


mo`e da mu ja prenese i <strong>na</strong> drugo slu`beno lice. Takvoto izvestuvawe<br />

mora da se izvr{i vo <strong>na</strong>jkratok rok koj vo nikoj slu~aj ne smee da bide<br />

podolg od 24 ~asa. Vo sekoj slu~aj mora da mu se uka`e poseb<strong>na</strong> gri`a<br />

<strong>na</strong> teloto <strong>na</strong> po~i<strong>na</strong>tiot zaradi za{tita od negovo raspa|awe.<br />

Soodvetno <strong>na</strong> prethodnoto vrz direktorot <strong>na</strong> ustanovata le`i i<br />

obrskata da go izvesti osudenoto lice vo slu~aj <strong>na</strong> smrt, serioz<strong>na</strong><br />

povreda ili bolest <strong>na</strong> ~lenovi <strong>na</strong> negovoto potesnoto semejtvo.<br />

Ako bolesta <strong>na</strong> bliskiot rodni<strong>na</strong> e kriti~<strong>na</strong> (se o~ekuva negova<br />

bliska smrt) i ako okolnostite toa go dozvoluvaat, <strong>na</strong> osudenikot<br />

treba da mu se ovozmo`i da go poseti bolnoto lice.<br />

Pod istite okolnosti <strong>na</strong> osudenikot treba da mu se dozvoli da<br />

prisustvuva <strong>na</strong> pogrebot <strong>na</strong> blizok rodni<strong>na</strong>.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 29.<br />

4. Direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e obvrzan sekoga{<br />

da mu gi predade posmrtnite ostanki, polo`eni vo sandak za zakop, <strong>na</strong><br />

negovoto semejstvo. Samo toga{ ako ~lenovite <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong><br />

osudeno lice ne sakaat da gi prifata negovite posmrtni ostanki,<br />

po~i<strong>na</strong>tiot }e bide pogreben <strong>na</strong> <strong>na</strong>jbliskite mesni grobi{ta <strong>na</strong><br />

tro{ok <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

Glava HVI<br />

POSEBNI ODREDBI ZA IZVR[UVAWE NA KAZNATA<br />

MALOLETNI^KI ZATVOR<br />

^len 209<br />

Vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor se primenuvaat<br />

odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon, ako vo ovaa glava <strong>na</strong> zakonot ne e poi<strong>na</strong>ku<br />

opredeleno.<br />

_______________________<br />

1. Poseb<strong>na</strong>ta polo`ba <strong>na</strong> maloletnite storiteli vo krivi~noto i<br />

izvr{noto zakonodavstvo e ed<strong>na</strong> od va`nite pridobivki <strong>na</strong> evolucijata<br />

<strong>na</strong> krivi~noto pravo i penologijata. Od vekovnite <strong>na</strong>u~ni prou-<br />

~uvawa i prakti~ni sogleduvawa deka borbata pritiv maloletni~kata<br />

delinkvencija ne mo`e da se vodi <strong>na</strong> ista <strong>na</strong>~in i so isti sredstva kako<br />

protiv polnoletnite storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela, osnovnite sankcii<br />

za ovie storiteli se transformiraa vo vospitni merki. Kaznuvaweto<br />

sta<strong>na</strong> poseb<strong>na</strong> merka koja isklu~ivo se primenuva, no i toga{ koga se<br />

397


primenuva taa e takva merka {to vo prv red e ispoleta so vospit<strong>na</strong><br />

sodr`i<strong>na</strong>.<br />

So ogled <strong>na</strong> nejziniot supsidieren karakter kaz<strong>na</strong>ta maloletni-<br />

~ki zatvor se proklamira kako spored<strong>na</strong>, poseb<strong>na</strong> i isklu~itel<strong>na</strong><br />

merka {to mo`e da se izre~e samo vo slu~aite koga se ispolneti opredeleni<br />

uslovi. Kako kazne<strong>na</strong> merka so specifi~no vospiten karakter<br />

maloletni~kiot zatvor kaj <strong>na</strong>s mo`e da se izre~e samo <strong>na</strong> krivi~no<br />

odgovoren postar maloletnik {to storil krivi~no delo za koe so<br />

zakon e propi{a<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> pote{ka od pet godini li{uvawe od sloboda<br />

i koga poradi te{kite posledici <strong>na</strong> deloto i visokiot stepen <strong>na</strong><br />

krivi~<strong>na</strong>ta odgovornost ne e opravdano da se izre~e vospit<strong>na</strong> merka.<br />

Ovaa kaz<strong>na</strong> ne mo`e da bide pokratka od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> (op{t zakonski<br />

minimum) nitu podolga od deset godini (op{t zakonski maksimum).<br />

Maloletni~kiot zatvor koj vo <strong>na</strong>{iot kaznen sistem za prv pat e<br />

voveden so izmenite i doplnuvawata <strong>na</strong> krivi~niot zakon od 1959<br />

godi<strong>na</strong> predvideno e da se izvr{uva vo poseb<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova za maloletnici. Vo taa ustanova malolenicite ostanuvaat do<br />

<strong>na</strong>vr{uvaweto <strong>na</strong> 23 godini, a vo isklu~itelni slu~ai (ako toa e potrebno<br />

za dovr{uvawe <strong>na</strong> nivnoto {koluvawe ili ostru~uvawe ili ako<br />

preosta<strong>na</strong>tiot del od neizdr`a<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ne <strong>na</strong>dminuva 6 meseci) vo<br />

nea mo`at da bidat zadr`ani i podolgo. Ako za toa vreme ne ja izdr-<br />

`ale kaz<strong>na</strong>ta maloletnite osudenici se upatuvaat vo kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova za polnoletni osudenici i vo celost se ized<strong>na</strong>~uvaat so<br />

nivniot osudeni~ki status.<br />

Pokraj <strong>na</strong>vedenite uslovi za krivi~nopravno tretirawe <strong>na</strong><br />

postarite malolentici, <strong>na</strong> ova mesto ne pre~i da se potsetime i <strong>na</strong><br />

drugite odredbi vo vrska so nivnoto kaznuvawe. Imeno, mo{ne<br />

z<strong>na</strong>~ajno e toa deka pri odmeruvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor<br />

sudot gi zema site okolnosti {to vlijaat kaz<strong>na</strong>ta da bide pomala ili<br />

pogolema vodej}i poseb<strong>na</strong> smetka za stepenot <strong>na</strong> du{ev<strong>na</strong>ta razvienost<br />

<strong>na</strong> maloletnikot i vremeto potrebno za negovo vospituvawe, prevospituvawe<br />

i stru~no usovr{uvawe. Za odmeruvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta za<br />

krivi~ni dela vo stek va`at ramkite od ed<strong>na</strong> do deset godini vo koi<br />

{to, koga postojat zakonski uslovi, i koga se <strong>na</strong>jde deka takva kaz<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

maloletnikot treba da mu se izre~e, sudot }e mu opredeli samo ed<strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong> maloletni~ki zatvor. Pritoa ako sudot <strong>na</strong>jde deka za nekoi od<br />

krivi~nite dela vo stek postariot maloletnik treba da se kazni, a za<br />

drugite dela treba da se izre~at vospitni merki, za site dela vo stek<br />

}e izre~e samo maloletni~ki zatvor.<br />

Izrekuvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor se vr{i zaradi<br />

postignuvawe <strong>na</strong> re~isi istite celi kako i onie kon koi se stremat i<br />

vospitnite merki. Me|utoa, kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor se izrekuva<br />

398


koga ne e celishodno da se izre~at vospitnite merki. Pritoa<br />

celishodnosta ovde treba da se podrazbere vo smisla <strong>na</strong> stepenuvawe<br />

<strong>na</strong> potrebata od prezemawe <strong>na</strong> poslabi ili zasileni merki <strong>na</strong><br />

vospituvawe, bidej}i vospituvaweto <strong>na</strong> maloletnicite se istakuva<br />

kako ednistve<strong>na</strong> cel <strong>na</strong> site krivi~ni sankcii <strong>na</strong>meneti za ovie lica.<br />

Vo taa smisla maloletni~kiot zatvor gi poseduva karakteristikite <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong> merka i zatoa so pravo mo`e da se ka`e deka maloleti~kiot<br />

zatvor pretstavuva i "poostra vospit<strong>na</strong> merka". Ovaa konstatacija<br />

mo`e mnogu lesno da se vidi od odredbata so koja se odreduva celta <strong>na</strong><br />

maloletni~kiot zatvor. Ottamu mo`e da se zaklu~i deka i kaj izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> vospitnite merki i kaj izvr{uvaweto <strong>na</strong> maloltni~kiot<br />

zatvor soglasno niv<strong>na</strong>ta zaedni~ka cel {to ja opredelil zakonodavecot,<br />

a vrz osnova <strong>na</strong> poz<strong>na</strong>vaweto <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> maloletnikot,<br />

op{testve<strong>na</strong>ta reakcija <strong>na</strong> sredi<strong>na</strong>ta sprema maloletnite delinkventi<br />

e ista. Toa z<strong>na</strong>~i deka vospitnite merki od institucio<strong>na</strong>len karakter<br />

ne se razlikuvaat i ne treba da se razlikuvaat vo <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto<br />

izvr{uvawe. Razlikata me|u niv zasega se sostoi samo vo <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

nivnoto izrekuvawe. Toa proizleguva ottamu {to za izrekuvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor zakonodavecot predvidel poi<strong>na</strong>kvi kriteriumi<br />

od onie za izrekuvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki. Tie kriteriumi<br />

kaj maloletni~kiot zatvor se odnesuvaat <strong>na</strong> vozrasta <strong>na</strong> delinkventot,<br />

te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> storenoto krivi~no delo, stepenot <strong>na</strong> krvi~<strong>na</strong>ta<br />

odgovornost kako i uverenieto deka ni ed<strong>na</strong> od vospitnite merki vo<br />

konkreniot slu~aj ne bi bila celishod<strong>na</strong>. Pokraj ovie strogi uslovi<br />

pri kaznuvaweto <strong>na</strong> maloletnicite mora da se vodi smetka za celosnoto<br />

zapoz<strong>na</strong>vawe <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta li~nost, nivnoto sudsko mi<strong>na</strong>to, deka<br />

eventualno izre~enite porane{ni merki go nemale sakaniot efekt, za<br />

semej<strong>na</strong>ta i ekonomskata sostojba <strong>na</strong> maloletnicite, mo`nosta za nivnoto<br />

{koluvawe i uslovite za nivnoto stru~no usovr{uvawe. Seto toa<br />

se okolnosti od posebno z<strong>na</strong>~ewe za podobro ostvaruvawe <strong>na</strong> specijal<strong>na</strong>ta<br />

i general<strong>na</strong>ta prevencija koga se raboti za maloletnite storiteli<br />

<strong>na</strong> krivi~ni dela od pote`ok vid. Me|utoa ovde treba da se ima<br />

predvid deka izrekuvaweto <strong>na</strong> maloletni~kiot zatvor duri i toga{<br />

koga se ispolneti site pretpostavki ne e zadol`itelno. Imeno, sudot<br />

e ovlasten (toa e negovo fakultativno pravo) da odlu~i dali }e ja<br />

izre~e ili nema da ja izre~e ovaa merka, a za toa e potrebno toj da se<br />

uveri deka poradi te{kite posledici <strong>na</strong> deloto i visokiot stepen <strong>na</strong><br />

krivi~<strong>na</strong>ta odgovornost ne bi bilo opravdano da se izre~e vospit<strong>na</strong><br />

merka.<br />

Od predhodnoto jasno se ocrtuvaat elementite {to maloletni~kiot<br />

zatvor go karakteriziraat kako vospit<strong>na</strong> merka. Me|utoa kako<br />

{to ve}e spome<strong>na</strong>vme vo nego se vtkaeni i drugi elementi koi<br />

399


nesomneno uka`uvaat <strong>na</strong> negoviot kaznen karakter. Toa <strong>na</strong>jdobro se<br />

gleda od faktot {to maloletni~kiot zatvor go so~uval svojot represiven<br />

prizvuk. Imeno, spored svojata priroda maloletni~kiot zatvor e<br />

kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda i kako takov e sli~en <strong>na</strong> takvata kaz<strong>na</strong> {to<br />

im se izrekuva <strong>na</strong> polnoletnite krimi<strong>na</strong>lci. I pokraj toa {to e pronik<strong>na</strong>t<br />

vo idejata za vospituvawe, {to e izrazen niz eden poseben human<br />

i liberalen stav, poradi samata svoja priroda vo nego prevejuvaat<br />

elementi koi iako prividno deluvaat od vtor plan jasno se <strong>na</strong>so~eni<br />

kon toa maloletnikot da po~uvstvuva i da se uveri deka op{testvoto<br />

ne ja odobruva negovata postapka. Od faktot {to kaznuvaweto se<br />

primenuva sprema krivi~no odgovorni lica nu`no proizleguva deka<br />

postoi opredelen socijalno eti~ki prekor koj se provlekuva niz<br />

retribucijata {to kako neizostaven del se <strong>na</strong>o|a vo su{ti<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta. Me|utoa pri odmeruvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor<br />

te`i{teto sepak ne se stava vrz te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> deloto i stepenot <strong>na</strong><br />

vi<strong>na</strong>ta kako kaj polnoletnite storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela. Se razbira<br />

deka tie elementi se imaat predvid no ovde im se pridava sekundar<strong>na</strong><br />

va`nost, a toa z<strong>na</strong>~i deka so maloletni~kiot zatvor se <strong>na</strong>stojuva kon<br />

pomestuvawe <strong>na</strong> retribucijata vo vtor plan vo o<strong>na</strong>a mera vo koja toa<br />

realno mo`e da se ostvari. Me|utoa so toa ni od daleku ne mo`e da se<br />

negira vistinskata egzistencija <strong>na</strong> represijata i da ne se priz<strong>na</strong>e deka<br />

tokmu zatoa maloletni~kiot zatvor vo osnova e kaz<strong>na</strong>. Fakt e me|utoa<br />

i toa deka se raboti za specifi~en vid <strong>na</strong> merka koja {to, iako za<br />

maloletnikot mo`e da pretstavuva dosta bolno li{uvawe od sloboda,<br />

vo nea se sleani i brojni karakteristiki koi so ogled <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta cel<br />

ja odbele`uvaat kako vospit<strong>na</strong> merka. Ottamu vo teorijata e <strong>na</strong>jprifatliva<br />

o<strong>na</strong>a formulacija {to maloletni~kiot zatvor go opredeluva<br />

kako merka sui generis. Vakvata opredelba e <strong>na</strong>jblisku do visti<strong>na</strong>ta.<br />

2. Vo pogled <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor<br />

va`at odredbite od <strong>ZIS</strong> koi se odnesuvaat <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda, no i posebni odredbi pomesteni vo<br />

glava XVI vo koi se predvideni specifi~ni re{enija. So niv<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> maloletni~kiot zatvor vo golem obem se pribli`uva<br />

do izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki od institucio<strong>na</strong>len karakter.<br />

Specifi~nosta <strong>na</strong> ovie re{enija vo prv red se sostoi vo izdvojuvaweto<br />

<strong>na</strong> maloletnite delinkventi vo posebni ustanovi vo koi tie<br />

celosno se li{eni od bilo kakvi kontakti so polnoletnite storiteli<br />

<strong>na</strong> krivi~ni dela. Na toj <strong>na</strong>~in se odbegnuvaat negativnite vlijanija<br />

<strong>na</strong> postarite poiskusni krimi<strong>na</strong>lci vrz mladite nedovolno oformeni<br />

lica <strong>na</strong> koi so ogled <strong>na</strong> brojni li~ni obele`ja im e potreben poseben<br />

prostor kade {to mo`e da dojde do izraz prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> intenziven<br />

tretman vo uslovi <strong>na</strong> poliberalen institucio<strong>na</strong>len re`im.<br />

400


Po odnos <strong>na</strong> tretmanot <strong>na</strong> maloletnicite ved<strong>na</strong>{ treba da se<br />

ras~isti so dosta ra{ire<strong>na</strong>ta zabluda deka vo ovie ustanovi za niv se<br />

gradat posebni oblici, metodi i metodolo{ki postapki {to ne se<br />

primenuvaat sprema polnoletnite lica. Su{ti<strong>na</strong>ta e vo toa deka<br />

zakonodavstvoto i praktikata sekoga{ se otvoreni za akceptirawe <strong>na</strong><br />

site sovremeni dostigawa {to davaat i makar malku <strong>na</strong>de` za uspe{<strong>na</strong><br />

resocijalizacija i socijal<strong>na</strong> adaptacija bez ogled <strong>na</strong> vozrasta <strong>na</strong> onie<br />

{to otstapile od op{testvenite normi <strong>na</strong> odnesuvawe. Razlikata ne e<br />

i ne treba da bide vo izborot <strong>na</strong> merkite <strong>na</strong> tretman {to se javuvaat<br />

kako <strong>na</strong>su{<strong>na</strong> potreba <strong>na</strong> site, tuku, pred se, vo intenzitetot <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta<br />

prime<strong>na</strong> vo soglasnost so individualnite i grupnite karakteristiki<br />

<strong>na</strong> oddel<strong>na</strong>ta li~nost. Vo taa smisla e i intencijata <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong>: kon<br />

stavawe <strong>na</strong> te`i{teto vrz obrazovanieto, stru~noto osposobuvawe i<br />

koristeweto <strong>na</strong> slobodnoto vreme so ~ija pomo{ <strong>na</strong> maloletnikot<br />

treba da mu se ovozmo`i osposobuvawe za `ivot <strong>na</strong> sloboda i pozitiven<br />

razvoj za s<strong>na</strong>o|awe vo raznovidnite `ivotni situacii. Za taa cel<br />

ministerot za pravda vo soglasnost so ministerot za obrazovanie i<br />

ministerot za trud i socijal<strong>na</strong> politika izgotvuvaat poseb<strong>na</strong> programa.<br />

Posebniot re`im <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo ovie ustanovi e<br />

opredelen od potrebata da se sozdadat uslovi za: a) normalizacija <strong>na</strong><br />

`ivotot vo ovie ustanovi i negovo dobli`uvawe do uslovite {to<br />

vladeat <strong>na</strong> sloboda, b) maksimalno eliminirawe <strong>na</strong> zatvorskite neugodnosti<br />

i v) podobruvawe <strong>na</strong> polo`bata <strong>na</strong> maloletnicite i nivno<br />

doveduvawe vo funkcija <strong>na</strong> efiskasniot prevospiten tretman.<br />

3. V. PP - Penolo{ki kompendium, str. 203-229.<br />

^len 210<br />

(1) Maloletnite lica kaz<strong>na</strong>ta maleletni~ki zatvor ja izdr`uvaat<br />

vo posebni kazneno-popravni ustanovi za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

maloletni~ki zatvor (vo <strong>na</strong>tamo{niot tekst: ustanovi za maloletnici),<br />

odvoeno od polnoletnite lica.<br />

(2) Maloletnite lica od ma{ki pol moraat da bidat smesteni<br />

oddelno od maloletnite lica od `enski pol. Tie mo`at da bidat<br />

zdru`eni vo ramkite <strong>na</strong> obrazovni, socijalni i zabavni programi ili<br />

programi za profesio<strong>na</strong>lno osposobuvawe.<br />

________________________<br />

1. Odredbata, vsu{nost, gi utvrduva uslovite spored koi<br />

maloletnite lica kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor ja izvr{uvaat vo posebni<br />

kazneno-popravni ustanovi, so posebno <strong>na</strong>glasuvawe deka treba da<br />

401


idat odvoeni od polnoletnite osudeni lica. Oddeluvaweto, bez ogled<br />

<strong>na</strong> motivot, mo`e da bide sprovedeno samo so cel da ja za{titi li~nosta<br />

<strong>na</strong> maloletnikot. Spre~uvaweto <strong>na</strong> negativnoto vlijanie <strong>na</strong><br />

vozrasnite zatvorenici i gri`ata za dobroto <strong>na</strong> maloletnikot vo zatvorskiot<br />

ambient, {to proizleguva od ovaa odredba, e vo soglasnost so<br />

baraweto da se prezemaat i drugi merki protiv negativnoto vlijanie<br />

<strong>na</strong> vozrasnite zatvorenici.<br />

Vo ovaa smisla PP vo <strong>na</strong>~elo 26 st. 3: Maloletnicite vo<br />

zatvorite treba da bidat smesteni odvoeno od vozrasnite vo posebni<br />

institucii ili posebni delovi <strong>na</strong> institucijata vo koja se smesteni i<br />

vozrasnite zatvorenici.<br />

2. Odredbata od st. 2 dozvoluva vo ramkite <strong>na</strong> obrazovnite, socijalnite<br />

i zabavnite programi ili programite za profesio<strong>na</strong>lno<br />

osposobuvawe ma{kite i `enskite maloletni lica da mo`at da<br />

prestojuvaat zaedno.<br />

Maloletnicite protiv koi se vodi istraga treba da bidat oddeleni<br />

od osudenite maloletnici.<br />

^len 211<br />

Ustanovite za maloletnici neophodno e da go imaat minimumot<br />

<strong>na</strong> bezbednost i da imaat fizi~ki prepreki do stepen da go<br />

spre~uvaat begstvoto <strong>na</strong> maloletnite lica, no taka postaveni {to<br />

ako se <strong>na</strong>pravi obid za begstvo da ne predizvikaat fizi~ko<br />

povreduvawe kaj maloletnoto lice {to se obidelo da bega.<br />

________________________<br />

So odredbata e predvideno ustanovite za maloletnici da bidat<br />

so takov stepen <strong>na</strong> obezbeduvawe {to e dovolen da se spre~i sekakov<br />

obid za begstvo. Ustanovite treba da nudat minimum bezbednost, spored<br />

potrebite <strong>na</strong> razli~nite maloletnici. Ograni~uvaweto <strong>na</strong> slobodata<br />

treba da bide reducirano <strong>na</strong> neophodniot minimum za da se<br />

spre~i begstvoto <strong>na</strong> maloletnicite, me|utoa fizi~kite pre~}i ne<br />

treba da bidat <strong>na</strong>praveni i ostaveni <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to }e predizvikuva<br />

o{tetuvawe kaj maloletnicite vo slu~aj <strong>na</strong> obid za begstvo.<br />

^len 212<br />

Brojot <strong>na</strong> maloletnite lica vo ed<strong>na</strong> ustanova za maloletnici<br />

treba da ja ovozmo`uva individualizacijata vo tretmanot.<br />

________________________<br />

402


So cel da se obezbedi postapuvawe {to e prilagodeno <strong>na</strong><br />

li~nosta <strong>na</strong> maloletnikot, zakonodavecot insistira <strong>na</strong> po~ituvaweto<br />

<strong>na</strong> principot <strong>na</strong> individualizacija. Po`elno e brojot <strong>na</strong> maloletnicite<br />

vo ed<strong>na</strong> ustanova da bide tolkav {to nema da ja onevozmo`i<br />

individualizacijata <strong>na</strong> tretmanot. Vo nekoi zemji se smeta deka populacijata<br />

<strong>na</strong> ovie ustanovi ne treba da <strong>na</strong>dminuva 500 lica. Vo ustanovite<br />

od otvoren vid, populacijata treba da bide kolku e mo`no<br />

pomalubroj<strong>na</strong>. Od druga stra<strong>na</strong>, ne e po`elno ustanovite da bidat<br />

tolku mali {to da ne mo`at da bidat s<strong>na</strong>bdeni so neophodnite instalacii.<br />

^len 213<br />

Ustanovata za maloletnici mora da ima otvoreno oddelenie vo<br />

koe maloletnoto lice }e progresira, koga }e se utvrdi deka poradi<br />

otsustvo <strong>na</strong> fizi~ko obezbeduvawe nema da pobegne i deka }e se<br />

pridr`uva <strong>na</strong> redot zasnovan vrz samodiscipli<strong>na</strong> vo oddelenieto.<br />

________________________<br />

Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova za maloletnici e od zatvoren vid.<br />

Vo nea me|utoa, zadol`itelno e postoewe <strong>na</strong> oddelenie vo koe<br />

maloletnoto lice mo`e da bide reklasificirano ako se utvrdi deka<br />

nema da go zloupotrebi otsustvoto <strong>na</strong> fizi~ki pre~ki za begstvo i<br />

deka }e se pridr`uva do redot zasnovan vrz samodiscipli<strong>na</strong>ta vo odnesuvaweto.<br />

Zakonot vsu{nost ja utvrduva mo`nosta za progresirawe <strong>na</strong><br />

maloletno lice, koe vo tekot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta so svoeto<br />

povedenie, rabotno anga`irawe i u~estvo vo vospitno - obrazovniot<br />

proces uka`uva deka procesot <strong>na</strong> negova resocijalizacija uspe{no se<br />

ostvaruva.<br />

Za progresirawe i reprogresirawe <strong>na</strong> maloletnicite koi izdr`uvaat<br />

kaz<strong>na</strong> maloletni~ki zatvor soodvetno se primenuvaat odredbite<br />

150, 151 i 152 <strong>ZIS</strong>.<br />

Treba da se pottiknuva osnovawe <strong>na</strong> ustanovi za maloletnici od<br />

poluotvoren vid, za{to tie nudat <strong>na</strong>jpovolni uslovi za resocijalizacija<br />

i socijal<strong>na</strong> adaptacija poradi samiot fakt {to predviduvaat<br />

pomal stepen <strong>na</strong> materijalno obezbeduvawe i vo golem del se zasnovani<br />

<strong>na</strong> samodiscipli<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenicite.<br />

^len 214<br />

Postapkata za priem <strong>na</strong> maloletno lice vo ustanovata za maloletnici<br />

treba da bide sprovede<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to }e gi svede <strong>na</strong><br />

403


minimum nepovolnite psiholo{ki efekti od li{uvaweto od<br />

sloboda.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 94-97.<br />

^len 215<br />

So tretmanot {to se sproveduva sprema maloletnite lica,<br />

spored stru~no izgotve<strong>na</strong> programa utvrde<strong>na</strong> od ministerot za pravda<br />

vo soglasnost so ministerot za obrazovanie i ministerot za trud i<br />

socijal<strong>na</strong> politika treba da se ohrabruva i da mu se pomaga <strong>na</strong> maloletnoto<br />

lice, kaj nego da se pottiknuvaat pozitivni osobini i razvoj<br />

<strong>na</strong> li~nosta i da mu se ovozmo`uva ostru~uvawe i osposobuvawe za<br />

`ivot <strong>na</strong> sloboda.<br />

________________________<br />

Odredba uka`uva deka tretmanot sprema maloletnoto lice se<br />

ostvaruva spored od<strong>na</strong>pred stru~no izgotve<strong>na</strong> programa koja {to ja<br />

utvrduvat ministerot za pravda vo soglasnost <strong>na</strong> ministerot za obrazovanie<br />

i ministerot za trud i socijal<strong>na</strong> politika.<br />

Na maloletnicite vo zatvorite treba da im se pru`i gri`a,<br />

za{tita i seta potreb<strong>na</strong> pomo{: socijal<strong>na</strong>, vospit<strong>na</strong>, stru~<strong>na</strong>, psiholo{ka,<br />

medicinska i teles<strong>na</strong> koja mo`e da im zatreba so ogled <strong>na</strong> vozrasta,<br />

polot i obele`jata <strong>na</strong> li~nosta i koja e vo interes <strong>na</strong> nivniot<br />

pravilen razvoj. Ili poi<strong>na</strong>ku, <strong>na</strong> maloletnite prestapnici treba da<br />

im se posveti potrebnoto vnimanie vo vrska so nivnite li~ni potrebi<br />

i problemi. Vo taa smisla programata za tretman ima za cel maloletnoto<br />

lice da se pottiknuva i da mu se pomaga kaj nego da se sozdadat<br />

pozitivnite osobini i razvoj <strong>na</strong> li~nosta, kako i da mu se ovozmo`uva<br />

ostru~uvawe i osposobuvawe za da im se pomogne da se vklu~at vo<br />

op{testvoto <strong>na</strong> konstruktiven i produktiven <strong>na</strong>~in.<br />

Pri tretmanot <strong>na</strong> maloletnicite, poseben akcent treba da se<br />

stavi <strong>na</strong> faktot deka maloletnikot prodol`uva da í pripa|a <strong>na</strong><br />

zaednicata. Zatoa sekoga{ koga toa e mo`no treba da se obezbedi<br />

sorabotka so op{testvenite organizacii koi }e mu pomog<strong>na</strong>t <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot<br />

vo ustanovata vo sproveduvaweto <strong>na</strong> negovite zada~i za resocijalizacija<br />

i socijal<strong>na</strong> adaptacija.<br />

^len 216<br />

(1) Vo ed<strong>na</strong> prostorija no}e maloletnite lica se smestuvaat vo<br />

zasebni sobi za no}evawe, soglasno mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata.<br />

404


(2) Ako poradi nedostig <strong>na</strong> prostor, no}e vo ed<strong>na</strong> prostorija se<br />

smesteni pove}e maloletni lica, ~ij broj ne smee da bide pogolem od<br />

pet lica treba da se obezbedi <strong>na</strong>dzor {to }e se ostvaruva <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in so<br />

koj }e mo`e da mu se uka`e za{tita <strong>na</strong> sekoe maloletno lice.<br />

________________________<br />

Vo pogled <strong>na</strong> uslovite za smestuvawe vo ustanovite za maloletnici,<br />

<strong>ZIS</strong> izri~no predviduva deka no}e vo ed<strong>na</strong> prostorija mo`e da<br />

bide smesteno samo edno lice. Vo slu~aite koga poradi privremen<br />

nedostig <strong>na</strong> prostor toa ne e ostvarlivo, vo ed<strong>na</strong> prostorija mo`at da<br />

bidat smesteni do 5 lica. Vo takov slu~aj se obezbeduva kontrola<br />

zaradi za{tita <strong>na</strong> sekoe maloletno lice. Prostoriite kade {to spijat<br />

osudenite maloletnici vo tekot <strong>na</strong> no}ta treba da bidat podlo`eni <strong>na</strong><br />

diskreten <strong>na</strong>dzor, <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to }e obezbedi za{tita <strong>na</strong> sekoj<br />

maloletnik. Ako poradi posebni pri~ini, <strong>na</strong> primer, poradi privreme<strong>na</strong><br />

pre<strong>na</strong>trupanost, zatvorskata uprava bide prisile<strong>na</strong> da <strong>na</strong>pravi<br />

isklu~ok, toa treba da bide kolku {to e mo`no za pokus period.<br />

Fizi~koto opkru`uvawe treba da bide vo soglasnost so celite<br />

<strong>na</strong> tretmanot <strong>na</strong> osudenite lica, so strogo vodewe smetka za potrebata<br />

od pottiknuvawe <strong>na</strong> ~uvstvata <strong>na</strong> maloletnicite.<br />

Organizacijata <strong>na</strong> ustanovite, vo granicite <strong>na</strong> mo`nostite,<br />

treba da bide sprovede<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in za da bide po~ituva<strong>na</strong> potrebata i<br />

od po~ituvawe <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> privatnost kon maloletnicite, ovozmo`uvaj}i<br />

im vo celost mo`nost za dru`ewe so lica koi se sli~ni <strong>na</strong><br />

niv.<br />

Site prostorii <strong>na</strong>meneti za maloletnicite treba da gi<br />

ispolnuvaat higienskite uslovi, so strogo vodewe smetka za stepenot<br />

<strong>na</strong> dozvole<strong>na</strong>ta zvu~nost, klimata i, osobeno, kubaturata <strong>na</strong> vozduhot,<br />

minimal<strong>na</strong>ta povr{i<strong>na</strong>, osvetluvaweto, greeweto i ventilacijata.<br />

Vo sekoja prostorija vo koja prestojuvaat maloletnicite za<br />

vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta: prozorcite treba da bidat dovolno<br />

golemi za maloletnikot da mo`e da ~ita i raboti <strong>na</strong> prirod<strong>na</strong><br />

svetli<strong>na</strong>. Rasporedot <strong>na</strong> ovie prozorci treba da ovozmo`uva vleguvawe<br />

<strong>na</strong> ~ist vozduh, bez ogled dali ima ve{ta~ka ventilacija. Ve{ta~koto<br />

osvetluvawe treba da bide dovolno <strong>na</strong> maloletnicite da im ovozmo`i<br />

da ~itaat ili rabotat bez da se o{teti nivniot vid. Poseb<strong>na</strong> smetka se<br />

vodi i za higie<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> prostoriite za no}evawe, isto kako i <strong>na</strong> onie<br />

<strong>na</strong>meneti za dneven prestoj.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 18.<br />

405


^len 217<br />

Na maloletnite lica vidot <strong>na</strong> rabotite i osnovnoto<br />

obrazovanie treba da im se opredeluva spored programata za<br />

tretman.<br />

________________________<br />

Celta i opravdanosta <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> presuda so koja maloletnikot se<br />

li{uva od sloboda e da bide smesten vo specijal<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong> vo koja<br />

povtorno tereba da se vospostavi dostoinstvoto <strong>na</strong> maloletnikot i da<br />

se pottikne negovoto samopo~ituvawe.<br />

Zaradi obrazovanie <strong>na</strong> maloletnicite od {kolska vozrast, se<br />

prezemaat merki i se obezbededuvaat oprema i neophodni materijali.<br />

Nivnoto obrazovanie se sproveduva od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> kvalifikuvani <strong>na</strong>stavnici<br />

koi se integrirani vo obrazovniot sistem <strong>na</strong> zemjata, taka<br />

{to maloletnicite mo`at, po osloboduvaweto, bez te{kotii da go<br />

prodol`at nivnoto {koluvawe.<br />

Site nepismeni maloletnici ili koi imaat drugi pote{kotii vo<br />

u~eweto treba da bidat predmet <strong>na</strong> posebno vnimanie. Isto taka, se<br />

prezemaat merki da se pomog<strong>na</strong>t i pottik<strong>na</strong>t maloletnicite koi ja<br />

<strong>na</strong>dmi<strong>na</strong>le vozrasta za zadol`itelno {koluvawe i koi imaat `elba da<br />

prodol`at so u~eweto.<br />

Mo`nosta stru~no da se osposobi za vr{ewe dejnosti koi<br />

ovozmo`uvaat da vodi eden ispolnet `ivot, treba da mu bide ponude<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> sekoj maloletnik koj ja <strong>na</strong>dmi<strong>na</strong>l vozrasta za zadol`itelno {koluvawe<br />

i <strong>na</strong> onoj koj u{te go nema zavr{eno ili koj saka da go zavr{i<br />

spome<strong>na</strong>toto {koluvawe.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 308.<br />

^len 218<br />

(1) Vo ustanovata za maloletnici mo`e da se organizira<br />

<strong>na</strong>stava za osnovno vospitanie i obrazovanie i drugi vidovi <strong>na</strong><br />

stru~no osposobuvawe <strong>na</strong> maloletnite lica vo zavisnost od uslovite<br />

i mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata.<br />

(2) Izborot <strong>na</strong> rabotata, vidot <strong>na</strong> <strong>na</strong>stavata i stru~noto<br />

osposobuvawe se vr{i spored mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata za maloletnici,<br />

imaj}i gi pri toa predvid fizi~kite sposobnosti, li~nite<br />

svojstva i <strong>na</strong>klonetosta <strong>na</strong> maloletnoto lice za oddelen vid<br />

zanimawe.<br />

406


(3) Ako vo ustanovata za maloletnici nema uslovi za<br />

organizirawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>stava, maloletnite lica mo`at da posetuvaat<br />

<strong>na</strong>stava vo u~ili{te vo sedi{teto <strong>na</strong> ustanovata za maloletnici.<br />

________________________<br />

1. Vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova za maloletnici zadol`itelno<br />

se organizira <strong>na</strong>stava za osnovno vospituvawe i obrazovanie i drugi<br />

vidovi <strong>na</strong> stru~no osposobuvawe i rabota <strong>na</strong> maloletnite lica. Taa se<br />

izveduva vo u~ili{te, spored istata programa za vospituvawe i obrazovanie<br />

<strong>na</strong> sloboda, od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>stavnici vraboteni vo samata ustanova.<br />

Po potreba, opredeleni <strong>na</strong>stavni kadri, so dopolnitelno rabotno<br />

vreme, mo`at da se anga`iraat od soodvetno u~ili{te vo sedi{-<br />

teto <strong>na</strong> ustanovata.<br />

2. Izborot <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> <strong>na</strong>stavata, rabotata i stru~noto osposobuvawe<br />

se vr{i spored mo`nostite <strong>na</strong> ustanovata, vo zavisnost od brojot<br />

i strukturata <strong>na</strong> maloletni~kata populacija. Vo granicite {to<br />

odgovaraat <strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong> profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> selecija i <strong>na</strong> potrebite <strong>na</strong><br />

upravata i discipli<strong>na</strong>ta vo ustanovata, maloletnicite treba da imaat<br />

mo`nost da go izberat vidot <strong>na</strong> rabotata {to sakaat da ja vr{at. So<br />

drugi zborovi, sekoga{ se vodi smetka za psihofizi~kite sposobnosti,<br />

li~nite svojstva, `elbata i <strong>na</strong>klonetosta <strong>na</strong> maloletnikot za opredeleno<br />

obrazovanie, zanimawe i rabota.<br />

3. Odredbata pretstavuva isklu~ok od praviloto spored koe<br />

<strong>na</strong>stavata i stru~noto osposobuvawe se organizira vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. Imeno, toga{ koga vo ustanovata ne postojat objektivni<br />

uslovi za organizirawe <strong>na</strong>stava i stru~no osposobuvawe, maloletnite<br />

lica mo`at <strong>na</strong>stavata da ja posetuvaat vo soodvetno u~ili{te {to se<br />

<strong>na</strong>o|a vo mestoto kade {to se <strong>na</strong>o|a sedi{teto <strong>na</strong> ustanovata.<br />

Posetuvaweto <strong>na</strong>stava ili opredeleni formi <strong>na</strong> ostru~uvawe<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata, neophodno e potrebno da im se ovozmo`i i <strong>na</strong><br />

sredno{kolcite i studentite koi se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

maloletni~ki zatvor.<br />

4. Rabotata od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> maloletnikot vo nikoj slu~aj ne smee da<br />

mu pre~i vo negovoto obrazovanie ili stru~no osposobuvawe.<br />

Vidot <strong>na</strong> predvide<strong>na</strong>ta rabota treba da obezbedi soodvet<strong>na</strong><br />

stru~<strong>na</strong> osposobenost <strong>na</strong> maloletnikot po negovoto osloboduvawe.<br />

Organizacijata i metodite <strong>na</strong> rabota vo ustanovata treba da<br />

<strong>na</strong>likuvaat kolku {to e mo`no <strong>na</strong> onie raboti <strong>na</strong>dvor od ustanovata za<br />

maloletnicite da bidat podgotveni <strong>na</strong> uslovite <strong>na</strong> normalen profesio<strong>na</strong>len<br />

`ivot.<br />

Interesite <strong>na</strong> maloletnicite i <strong>na</strong> nivnoto profesio<strong>na</strong>lno<br />

osposobuvawe ne treba da bidat podredeni za ostvaruvawe <strong>na</strong> profit<br />

bilo od ustanovata bilo od treto lice.<br />

407


Za<strong>na</strong>et~iskite i zemjodelskite raboti vo ustanovata treba da<br />

bidat direkno upravuvani od ustanovata, a ne od privatnite pretpriema~i.<br />

Osobeno e potrebno da se iz<strong>na</strong>jdat mo`nosti za soodvetni rabotni<br />

mesta vo lokal<strong>na</strong>ta zaednica, pod opredelen <strong>na</strong>dzor, davaj}i im<br />

prednost <strong>na</strong> rabotite koi go u<strong>na</strong>preduvaat zaedni~kiot razvoj.<br />

Site normi za za{tita {to se primenuvaat <strong>na</strong> rabota <strong>na</strong> deca i<br />

mladi rabotnici, se primenuvaat i <strong>na</strong> maloletnicite - li{eni od<br />

sloboda.<br />

Vo slu~aj <strong>na</strong> nesre}a <strong>na</strong> rabota ili profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> bolest treba<br />

da se prezemat merki za <strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> {tetata <strong>na</strong> maloletnicite.<br />

Rabotata <strong>na</strong> maloletnicite treba pravilno da bide <strong>na</strong>grade<strong>na</strong>.<br />

So propisite <strong>na</strong> maloletnicite im e dozvoleno del od niv<strong>na</strong>ta<br />

plata da ja koristat za kupuvawe predmeti za niv<strong>na</strong> li~<strong>na</strong> upotreba i<br />

eden del da pra}aat <strong>na</strong>dvor od ustanovata. So propisite, isto taka, e<br />

predvideno eden del od platata da se zadr`i vo upravata, za da se<br />

sozdade za{teda {to vo momentot <strong>na</strong> osloboduvaweto }e mu bide<br />

predade<strong>na</strong> <strong>na</strong> maloletnikot.<br />

So osloboduvaweto ne prestanuvaat zada~ite <strong>na</strong> op{testvoto kon<br />

maloletnikot. Javnite vlasti treba da formiraat i obezbedat slu`bi<br />

za pomo{ <strong>na</strong> maloletnicite pu{teni <strong>na</strong> sloboda, za tie da mo`at da si<br />

go <strong>na</strong>jdat svoeto mesto vo op{testvoto. Ovie slu`bi treba da se<br />

gri`at, vo ramkite <strong>na</strong> mo`nostite, koga toa e potrebno, maloletnikot<br />

da dobie dokumenti i li~ni ispravi, smestuvawe i soodvet<strong>na</strong> rabota,<br />

obleka i dovolno sredstva da stigne do opredelenoto mesto kade }e<br />

`ivee za vreme <strong>na</strong> periodot {to sledi ved<strong>na</strong>{ po negovoto osloboduvawe.<br />

Ovie slu`bi treba da se trudat, isto taka, da se smaluvaat predrasudite<br />

vo pogled <strong>na</strong> maloletnikot li{en od sloboda. Pretstavnicite<br />

<strong>na</strong> instituciite koi pru`aat takvi uslugi mo`at da imaat pristap<br />

do ustanovite i maloletnicite i treba da bidat konsultirani za<br />

idni<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> maloletnikot od momentot koga toj po~nuva da ja izdr`uva<br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 308.<br />

^len 219<br />

Na maloletno lice mu se obezbeduva ishra<strong>na</strong> koja dnevno mora<br />

da ima <strong>na</strong>jmalku 14.600 xuli.<br />

________________________<br />

Vo funkcija <strong>na</strong> fizi~kiot razvoj <strong>na</strong> maloletnikot, no i zaradi<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> negovoto zdravje, zakonodavecot predvidel zasile<strong>na</strong><br />

408


ishra<strong>na</strong> koja dnevno treba da ima <strong>na</strong>jmalku 14.600 xuli. Vo zavisnost od<br />

anga`iraweto <strong>na</strong> maloletnicite i tro{eweto <strong>na</strong> silata, kalori~<strong>na</strong>ta<br />

vrednost <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta mo`e da bide i pogolema.<br />

Sekoj maloletnik treba da primi vo voobi~aenite ~asovi obroci<br />

koi }e obezbedat voed<strong>na</strong>~e<strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>, koi imaat hranliva vrednost,<br />

zadovolitelni za pravilen razvoj, so dobar kvalitet i dobro podgotveni<br />

i servirani.<br />

Na sekoj maloletnik treba da mu se obezbedi voda za piewe vo<br />

dovolno koli~estvo.<br />

Vo odnos <strong>na</strong> kvantitetot i kvalitetot <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> maloletnite<br />

lica poseb<strong>na</strong> gri`a treba da se vodi od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> direktorot i<br />

lekarot <strong>na</strong> ustanovata, soglasno podzakonskiot akt za kvalitetot i<br />

kvantitetot <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

^len 220<br />

(1) Na maloletnoto lice treba da mu se obezbedat uslovi za<br />

zanimawe so fizi~ka kultura i sport.<br />

(2) Maloletnoto lice treba da se zanimava dava ~asa dnevno so<br />

sport i drugi slobodni aktivnosti <strong>na</strong> ~ist vozduh, a ako vremenskite<br />

priliki toa ne go dozvoluvaat, toa treba da go ostvaruva vo poseb<strong>na</strong><br />

prostorija za fizi~ko i rekreativno vospituvawe.<br />

(3) Maloletnoto lice <strong>na</strong>jmalku dva ~asa dnevno treba da<br />

pominuva vo zabava.<br />

(4) Maloletnoto lice <strong>na</strong>jmalku dva ~asa dnevno treba da pominuva<br />

vo osposobuvawe i vr{ewe <strong>na</strong> za<strong>na</strong>et~iski aktivnosti.<br />

________________________<br />

So ogled <strong>na</strong> toa {to maloletnicite se vo faza <strong>na</strong> intenziven<br />

fizi~ki razvoj niv im se potrebeni posebni uslovi za zanimavawe so<br />

sport. Ottamu e i insistiraweto <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> za sozdavawe uslovi {to }e<br />

ovozmo`at maloletnoto lice dva ~asa dnevno da se zanimava so sport i<br />

slobodni aktivnosti <strong>na</strong> ~ist vozduh, a koga vremenskite uslovi toa go<br />

dozvoluvaat, vo posebni sportski sali i drugi prostorii. Operacio<strong>na</strong>lizacijata<br />

<strong>na</strong> ovaa odredba, podrazbira utvrduvawe <strong>na</strong> poseb<strong>na</strong><br />

programa so razrabotka <strong>na</strong> pove}e zabavni i sportski sodr`ini koi za<br />

maloletnite lica }e bidat od zadol`itelen karakter, a voedno treba<br />

da pretstavuvaat del od celokupniot tretman vo procesot <strong>na</strong><br />

resocijalizacijata.<br />

Sekoj maloletnik treba za se zanimava dva ~asa so slobodni<br />

aktivnosti <strong>na</strong> ~ist vozduh ako vremeto toa go dozvoluva vo tekot <strong>na</strong><br />

koi se steknuva so fizi~ko i rekreativno vospituvawe. Me|utoa, sekoj<br />

409


maloletnik treba da ima <strong>na</strong> raspolagawe i <strong>na</strong>jmalku dva ~asa vo tekot<br />

<strong>na</strong> denot za zabava vo koi eden del }e bide posveten <strong>na</strong> osposobuvaweto<br />

za za<strong>na</strong>et~iski aktivnosti.<br />

^len 221<br />

(1) Medicinskata slu`ba i lekarot vo ustanovata za maloletnici<br />

treba da imaat poz<strong>na</strong>vawa od detskata psihologija kako i od<br />

tretmanot vo slu~ai <strong>na</strong> mental<strong>na</strong> bolest i drugi psihi~ki<br />

rastrojstva.<br />

(2) Lekarot treba da vr{i redovni pregledi i kontroli <strong>na</strong><br />

zdravjeto <strong>na</strong> maloletnite lica, a vo slu~aj <strong>na</strong> bolest da gi prezeme<br />

neophodnite merki za lekuvawe <strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

(3) Za sostojbata <strong>na</strong> bolest <strong>na</strong> maloletnoto lice treba da se<br />

izvesti negovoto semejstvo.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 121-130<br />

^len 222<br />

(1) Na maloletnoto lice, direktorot <strong>na</strong> ustanovata za maloletnici<br />

mo`e da mu dozvoli otsustvo zaradi poseta <strong>na</strong> roditelite i<br />

semejstvoto dva pati vo tekot <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>, vo vreme koga ne se<br />

odr`uva <strong>na</strong>stava.<br />

(2) Sekoja poseta vo semejstvoto mo`e da trae do 14 de<strong>na</strong>, imaj}i<br />

go predvid povedenieto i zalagaweto <strong>na</strong> maloletnoto lice vo<br />

u~eweto i vo ustanovata za maloletnici.<br />

________________________<br />

Od po~etokot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> maloletnikot,<br />

treba da se misli <strong>na</strong> negovata idni<strong>na</strong> po osloboduvaweto, da se<br />

pottiknuva i da mu se pomaga da gi odr`uva negovite postojani vrski<br />

ili da gi vospostavuva so semejstvoto, licata ili organizaciite <strong>na</strong>dvor<br />

od ustanovata, odnosite koi <strong>na</strong>jdobro mo`at da i slu`at <strong>na</strong> interesite<br />

<strong>na</strong> resocijalizacijata. Pokraj toa treba da se trudi da gi odr`i i<br />

kontaktite so lokal<strong>na</strong>ta zaednica.<br />

Na maloletnik koj so svoeto odnesuvawe, postig<strong>na</strong>tiot uspeh vo<br />

u~eweto i rabotata i po~ituvaweto <strong>na</strong> odrebite <strong>na</strong> ku}niot red im<br />

slu`i kako primer <strong>na</strong> drugite maloletnici, direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

mo`e kako pogodnost da mu odobri otsustvo. Za razlika od polnoletnite,<br />

<strong>na</strong> maloletnite lica mo`e da im se dozvoli otsustvo zaradi<br />

410


poseta <strong>na</strong> roditelite i semejstvoto do dva pati vo tekot <strong>na</strong> godi<strong>na</strong>ta.<br />

Ovie otsustva mo`at maksimalno da traat po 14 de<strong>na</strong>.<br />

Otsustvoto po pravilo se odobruva za vreme <strong>na</strong> godi{nite raspusti.<br />

Me|utoa toga{ koga postoi nekoja od pri~inite <strong>na</strong>vedeni vo ~l.<br />

86, nema nikakvi pre~}i otsustvoto da ne se dozvoli i vo vreme koga se<br />

odr`uva redov<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>stava vo u~ili{teto. Pritoa treba da se vodi<br />

smetka otsustvoto da ne se odrazi negativno vrz uspehot vo u~eweto.<br />

^len 223<br />

Na maloletnite lica treba da im se davaat pogodnosti koi }e go<br />

pottiknuvaat vklu~uvaweto vo aktivnostite vo ustanovata za<br />

maloletnici, razvivawe <strong>na</strong> pozitivnite crti <strong>na</strong> li~nosta i<br />

samopo~ituvaweto.<br />

________________________<br />

Ne treba da se zapostavi nikakva usilba <strong>na</strong> maloletnikot mu se<br />

dozvoli pristap do sredstvata za komunikacija so <strong>na</strong>dvore{niot svet.<br />

Sekoj maloletnik treba da ima pravo da prima redovni i ~esti poseti<br />

<strong>na</strong> ~lenovite <strong>na</strong> negovoto semejstvo, vo princip barem ed<strong>na</strong>{ nedelno,<br />

no vo nikoj slu~aj pomalku od ed<strong>na</strong>{ mese~no. Vo slu~aite koga toa e<br />

potrebno, <strong>na</strong> roditelite treba da im se pru`i pomo{ za da se obezbedi<br />

maloletnikot <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> da go u`iva ova pravo. Nadle`nite organi<br />

terba da ovozmo`at ovie poseti da se odr`uvaat vo ustanovi koi vodat<br />

smetka za potrebata <strong>na</strong> maloletnikot da zboruva bez <strong>na</strong>dzor i da ima<br />

kontakti i komunikacija so svoeto semejstvo baz ograni~uvawa.<br />

Sekoj maloletnik treba da ima pravo <strong>na</strong> koresponedencija,<br />

pisme<strong>na</strong> ili preku telefon, <strong>na</strong>jmalku dva pati sedmi~no i ako e potrebno,<br />

da mu se pru`i pomo{ da mo`e celosno da go koristi ova pravo.<br />

Sekoj maloletnik treba da ima pravo da ja primi sekoja po{ta<br />

koja mu e upate<strong>na</strong>. Korespondencijata me|u maloletnikot i negoviot<br />

praven sovetnik prestavuva profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> taj<strong>na</strong> i ne mo`e da bide<br />

~ita<strong>na</strong>, no mo`e da bide otvore<strong>na</strong> vo prisustvo <strong>na</strong> maloletnikot.<br />

Maloletnicite - dr`avjani <strong>na</strong> stranska zemja treba da u`ivaat<br />

razumni olesnuvawa za ostvaruvawe komunikacija so nivnite diplimatski<br />

i konzularni pretstavnici.<br />

Maloletnicite <strong>na</strong> zemji koi nemaat diplomatsko konzularni<br />

pretstavnici vo zemjata i maloletnicite - begalci i apatridi treba<br />

da gi imaat istite olesnuvawa za komunikacija so diplomatskiot pretstavnik<br />

<strong>na</strong> dr`avata koja se gri`i za nivnite interesi i sekoj <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>len<br />

ili inter<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>len organ koj ima zada~a da gi za{tituva.<br />

411


Sekoj maloletnik treba da ima mo`nost redovno da bide vo tek<br />

so aktuelnostite, bilo preku ~itawe <strong>na</strong> dnevniot ili periodi~niot<br />

pe~at bilo preku radio difuznite ili televiziskite emisii, sostanoci<br />

ili koi i da e drugi sli~ni sredstva.<br />

^len 224<br />

(1) Na maloletnoto lice mo`e da mu se izre~e disciplinskata<br />

kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica <strong>na</strong>jmnogu do 10 de<strong>na</strong>.<br />

(2) Traeweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong> od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len, }e<br />

prestane ved<strong>na</strong>{ koga }e se oceni deka nema pove}e potreba od<br />

nejzinoto izvr{uvawe.<br />

________________________<br />

1. Odredbata pravi opredeleni otstapki vo pogled <strong>na</strong><br />

disciplinskoto kaznuvawe koe za maloletnite lica e poblago odo{to<br />

o<strong>na</strong> kaj vozrasnite. Ovie i sli~ni otstapki, ili poto~no specifi~ni<br />

re{enija vo pogled <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> maloletni~kiot zatvor ovozmo`uvaat<br />

posigurno akceptirawe <strong>na</strong> pozitivnite vlijanija <strong>na</strong> ed<strong>na</strong><br />

kategorija lica koi so ogled <strong>na</strong> svojata vozrast i niza drugi obele`ja<br />

imaat potreba od posuptilen pristap kako od aspekt <strong>na</strong> resocijalizacijata,<br />

taka i od aspekt <strong>na</strong> dostignuvaweto <strong>na</strong> drugite celi <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Disciplinskite kazni sprema maloletnite lica treba da se<br />

izrekuvaat samo vo slu~aj koga <strong>na</strong> drug <strong>na</strong>~in ne e mo`no odr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta. Vo odnos <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong> - samica,<br />

zakonodavecot utvrdil deka istata ne mo`e da bide podolga od 10 de<strong>na</strong>.<br />

Istovremeno se predviduva so izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong><br />

samica ved<strong>na</strong>{ da se prestane {tom }e se oceni deka pove}e ne postoi<br />

potrebata od nejzinoto izvr{uvawe.<br />

Za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong>, <strong>na</strong> maloletnoto<br />

lice potrebno e da mu se ovozmo`i prisustvo <strong>na</strong> organizira<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong>stava i stru~no osposobuvawe vo ustanovata.<br />

2. Site disciplinski merki i site kazni treba da bidat kompatibilni<br />

so odr`uvaweto <strong>na</strong> samopo~ituvaweto i dostoinstvoto <strong>na</strong><br />

maloletnikot. Ottamu ni eden maloletnik ne mo`e da bide kaznet bez<br />

da bide izvesten <strong>na</strong> razbirliv jazik za prekr{okot koj mu se pripi-<br />

{uva i bez da mu se dade mo`nost da se brani. Vo slu~aj <strong>na</strong> disciplinski<br />

prestap kazniv so odzemawe <strong>na</strong> privilegija ili nekoe<br />

pravo, maloletnikot treba da raspolaga so soodvet<strong>na</strong> pomo{ za da<br />

mo`e da ja iznese svojata odbra<strong>na</strong> i da ima pravo <strong>na</strong> `alba. Toga{ koga<br />

toa e neophodno maloletnikot treba da bide ovlasten da ja iznese svo-<br />

412


jata odbra<strong>na</strong> so posredstvo <strong>na</strong> tolkuva~. Se {to se odnesuva <strong>na</strong><br />

disciplinskite merki treba pismeno da bide zabele`ano.<br />

Site surovi, nehumani i poni`uva~ki postapki i osobeno telesni<br />

kaznuvawa, zatvarawa vo temni kelii se zabraneti. Kolektivnoto<br />

kaznuvawe isto taka e zabraneto. Redukcijata <strong>na</strong> hra<strong>na</strong> i restrikcijata<br />

<strong>na</strong> kontakti so semejstvoto ili zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> kontakti so semejstvoto se<br />

isklu~eni. Istoto va`i za sekoe drugo kaznuvawe koe mo`e da bide<br />

{tetno za fizi~koto ili mentalnoto zdravje <strong>na</strong> maloletnikot.<br />

Sredstvata za prisilba ne smeeat da bidat takvi da predizvikuvaat<br />

povredi ili bolki i niv<strong>na</strong>ta upotreba ne treba da bide potraj<strong>na</strong><br />

odo{to e neophodno. Tie sredstva mo`at da bidat upotrebeni<br />

samo vo slednite slu~ai: a) kako merki <strong>na</strong> pretpazlivost protiv<br />

begstvo za vreme <strong>na</strong> premestuvawe, pod uslov da bidat otstraneti koga<br />

maloletnikot se pojavuva pred sudski ili upraven organ, b) po <strong>na</strong>redba<br />

<strong>na</strong> direktorot da se onevozmo`i maloletnikot da si <strong>na</strong>{teti samiot<br />

<strong>na</strong> sebesi ili <strong>na</strong> drug, ako osta<strong>na</strong>tite sredstva za sovladuvawe <strong>na</strong><br />

maloletnikot ne uspeale. Vo takov slu~aj, direktorot treba ved<strong>na</strong>{ da<br />

se konsultira so lekar i za toa da ja izvesti Direkcijata.<br />

^len 225<br />

Na maloletno lice ne mo`e da mu se izre~e merka <strong>na</strong><br />

osamuvawe.<br />

________________________<br />

Ovaa zabra<strong>na</strong> ima za cel da se se isklu~i sekakva mo`nost od <strong>na</strong>stanuvaweto<br />

<strong>na</strong> bilo kakvi posledici vrz fizi~kiot i psihi~kiot<br />

razvoj <strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

Glava HVII<br />

IZVR[UVAWE NA PARI^NA KAZNA<br />

^len 226<br />

(1) Ako osudenoto lice vo opredeleniot rok ne ja plati<br />

pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> taa se izvr{uva prisilno.<br />

(2) Tro{ocite <strong>na</strong> prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> gi<br />

podnesuva osudenoto lice.<br />

________________________<br />

1. Pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> e imot<strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong> sankcija so koja osudenoto<br />

lice se obvrzuva vo opredeleno vreme <strong>na</strong> dr`avata da i go isplati<br />

pari~not iznos utvrden vo sudskata odluka.<br />

413


Vo krivi~noprav<strong>na</strong>ta i penolo{kata teorija se iznesuvaat<br />

brojni prigovori protiv pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> so koi se doveduva vo somnenie<br />

opravdanosta <strong>na</strong> nejzinoto postoewe. Od druga stra<strong>na</strong> privrzanicite<br />

<strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> iznesuvaat sprotivni argumenti so koi se <strong>na</strong>stojuva<br />

da se poka`at nejzinite dobri strani i potrebata od nejzin <strong>na</strong>tamo{en<br />

opstanok vo sistemot <strong>na</strong> krivi~nite sankcii.<br />

Protiv pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> obi~no se istaknuvaat slednite nejzini<br />

nedostatoci:<br />

a) Pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ne e od li~<strong>na</strong> priroda. Taa vo golema mera e<br />

li{e<strong>na</strong> od perso<strong>na</strong>lniot karakter za{to ne go pogoduva samo<br />

storitelot <strong>na</strong> krivi~noto delo tuku i ~lenovite <strong>na</strong> negovoto semejstvo<br />

osobeno toga{ koga tie se izdr`uvani od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> storitelot. Na toj<br />

<strong>na</strong>~in so izrekuvaweto <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> se pogoduvaat i lica {to voop-<br />

{to ne se vinovni za deloto. Zgora <strong>na</strong> toa ~lenovite <strong>na</strong> semejstvoto<br />

ponekoga{ od izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> stradaat duri i pove}e od<br />

samiot storitel.<br />

Perso<strong>na</strong>lniot karakter <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> se gubi ottamu {to ~esto<br />

se slu~uva nejzi<strong>na</strong>ta isplata da padne <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> nekoe drugo lice koe<br />

od bilo koi pri~ini saka ili e prisileno da mu pomogne <strong>na</strong> storitelot.<br />

Toa se obi~no <strong>na</strong>jbliskite rodnini <strong>na</strong> storitelot.<br />

Privrzanicite <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovoj prigovor vozvra}aat<br />

deka ni drugite kazni ne ja pogoduvaat isklu~ivo li~nosta <strong>na</strong> storitelot.<br />

Toa z<strong>na</strong>~i deka nitu drugite kazni ne se celosno individualni pa<br />

sepak se primenuvaat. Taka <strong>na</strong> primer kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda<br />

mnogu pote{ko gi pogoduva ~lenovite <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong> osudenikot<br />

odo{to pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i toa ne samo vrz ekonomski tuku i vrz<br />

socijalen i psiholo{ki plan.<br />

b) Natamu se istaknuva deka pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> e nepraved<strong>na</strong> za{to<br />

neadekvatno gi pogoduva storitelite <strong>na</strong> krivi~nite dela. Imeno, ovaa<br />

kaz<strong>na</strong> sekoga{ pote{ko }e ja po~uvstvuva onoj so poslaba imot<strong>na</strong><br />

sostojba odo{to dobro situiraniot osudenik. Ottamu proizleguva, bez<br />

ogled <strong>na</strong> toa {to <strong>na</strong> dvajca storiteli za isto delo im se odmereni isti<br />

iznosi <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>, so niv ne se postapuva pravi~no za{to<br />

razlikite vo niv<strong>na</strong>ta materijal<strong>na</strong> sostojba predizvikuvaat razli~ni<br />

posledici. Spored toa so prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> se <strong>na</strong>ru{uva<br />

principot <strong>na</strong> ed<strong>na</strong>kvost <strong>na</strong> gra|anite pred zakonot.<br />

Na ova se odgovara deka dokolku pri odmeruvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta se<br />

vodi smetka za imot<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> storitelot taa mo`e da bide<br />

pravi~<strong>na</strong> za site gra|ani. Vo toj slu~aj sudijata so opredeluvawe <strong>na</strong><br />

razli~ni iznosi <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vnimava sekoj storitel da bide pogoden vo<br />

ed<strong>na</strong>kva mera.<br />

414


v) Sledniot prigovor e deka izvr{uvaweto <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong><br />

mo`e lesno da se izbegne, odnosno da se izigra nejzi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> toj<br />

<strong>na</strong>~in {to storitelot }e go sokrie, otu|i ili uni{ti svojot imot.<br />

Privrzanicite <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> potsetuvaat deka nejzinoto<br />

neisplatuvawe mo`e da se onevozmo`i ako taa bide zameneta so kaz<strong>na</strong><br />

li{uvawe od sloboda.<br />

g) Pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ne go spre~uva recidivizmot za{to so<br />

nejzi<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> ne e mo`no da se ostvari resocijalizacija <strong>na</strong> osudenikot.<br />

Taa e sankcija so izrazito retributiven karakter li{e<strong>na</strong> od<br />

sekakvo vospitno-prevospitno i moralno vlijanie sprema storitelot.<br />

Osudenikot vo ovaa kaz<strong>na</strong> gleda samo mo`nost za bogatewe <strong>na</strong> dr`avata<br />

{to kaj nego predizvikuva ~uvstvo <strong>na</strong> nepravda i revolt sprema<br />

op{testvoto vo celost.<br />

Na ovie argumenti im se sprotivstavuva stavot deka pari~<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong> ima takva mo} da go spre~i recidivizmot. So nejzi<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong><br />

se zadira vo al~nosta i koristoqubivosta <strong>na</strong> onie lica koi tokmu<br />

poradi takvite motivi posebno se ~uvstvitelni <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

Tuka e i nestvarnoto tvrdewe spored koe, za razlika od kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe<br />

od sloboda, pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ima takvo svojstvo poradi koe<br />

osudenikot ne mo`e da se <strong>na</strong>vikne <strong>na</strong> nea. Daleku od visti<strong>na</strong>ta e i stavot<br />

za resocijalizaciskata mo} <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> koga se z<strong>na</strong>e deka resocijalizacijata<br />

e proces, a ne momentno udirawe po xepot <strong>na</strong> storitelot<br />

bez u~estvo <strong>na</strong> kakov i da e edukativen ili drug vid <strong>na</strong> tretman.<br />

d) Pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ne e ekonomi~<strong>na</strong> sankcija za{to tro{ocite<br />

za nejzinoto prisilno izvr{uvawe ~esto ja <strong>na</strong>dminuvaat vrednosta<br />

opredele<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Na ova sleduva odgovor deka i drugite kazni ne se ni{to<br />

poekonomi~ni pa sepak se izrekuvaat i izvr{uvaat.<br />

|) Pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ne e efikas<strong>na</strong> od aspekt <strong>na</strong> general<strong>na</strong>ta<br />

prevencija, odnosno nema nikakvo dejstvo vrz razvivaweto <strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta<br />

discipli<strong>na</strong> <strong>na</strong> gra|anite koja {to vodi kon vozdr`uvawe od<br />

vr{eweto krivi~ni dela. Osobeno toga{ koga se izrekuva vo simboli~ni<br />

iznosi taa, po pravilo, nema ni zastra{uva~ko dejstvo. Toga{<br />

pak koga e izraze<strong>na</strong> vo enormni iznosi i ne se vodi smetka za imotnite<br />

razliki <strong>na</strong> storitelite, pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> voop{to ne vlijae vrz<br />

jakneweto <strong>na</strong> op{testveniot moral, tuku <strong>na</strong>protiv vodi vo sosema<br />

sprotiv<strong>na</strong> <strong>na</strong>soka so mo{ne negativni efekti.<br />

Ovie nedostatoci <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> se bra<strong>na</strong>t so stavot deka so<br />

nejzi<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> mo`at da se ostvarat celite <strong>na</strong> general<strong>na</strong>ta prevencija<br />

dokolu taa ne se izrazuva vo minimalni tuku vo povisoki<br />

iznosi.<br />

415


2. So krivi~niot zakonik e opredelen minimalniot i maksimalniot<br />

iznos <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> {to mo`e da mu se izre~e <strong>na</strong> storitelot<br />

<strong>na</strong> krivi~no delo. Minimalniot iznos <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> e 5.000 de<strong>na</strong>ri, a<br />

maksimalniot iznos 250.000 de<strong>na</strong>ri. Za krivi~nite dela storeni od<br />

koristoqubie pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ne mo`e da se izre~e vo pogolem iznos<br />

od 1.000.000 de<strong>na</strong>ri.<br />

Koga sudot }e se opredeli za izrekuvawe <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> konkretniot<br />

iznos }e go utvrdi spored principot <strong>na</strong> individualizacija i<br />

}e go vnese vo presudata. Vo presudata se opredeluva i rokot za<br />

nejzi<strong>na</strong>ta isplata koj ne mo`e da bide pokratok od 15 de<strong>na</strong> nitu podolg<br />

od 3 meseci. Vo opravdani slu~i sudot mo`e da dozvoli osudenikot da<br />

ja isplati pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i vo otplati (<strong>na</strong> rati), so toa {to rokot <strong>na</strong><br />

isplatata ne mo`e da bide podolg od 2 godini.<br />

3. So Zakonot za prekr{ocite isto taka e opredelen minimalniot<br />

i maksimalniot iznos <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>. Op{tiot minimum<br />

<strong>na</strong> propi{uvaweto <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> za fizi~ko lice iznesuva 1.000,<br />

a za pravno lice 10.000 de<strong>na</strong>ri. Op{tiot zakonski maksimum <strong>na</strong> propi-<br />

{uvaweto <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> za fizi~ko lice iznesuva 50.000, a za<br />

prvnoto lice 300.000 de<strong>na</strong>ri. Za prekr{oci storeni od koristoqubie,<br />

ili za prekr{oci so koi se predizvikuva pogolema imot<strong>na</strong> {teta<br />

mo`e da se propi{e pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> do dvojniot iznos od kaz<strong>na</strong>ta od ~l<br />

13 st. 1, ili vo srazmer so visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pri~inetata {teta ili pribave<strong>na</strong>ta<br />

korist, no <strong>na</strong>jmnogu do nivniot dvaesetkraten iznos. So Zakonot<br />

za prekr{oci za mandatno kaznuvawe mo`e da se propi{e pari-<br />

~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> vo opredelen iznos koj za fizi~ki lica ne mo`e da bide<br />

pogolem od 10.000 de<strong>na</strong>ri, a za pravni lica od 100.000 de<strong>na</strong>ri. (~l. 13<br />

ZP)<br />

Vo odlukata za prekr{okot se opredeluva rokot za pla}awe <strong>na</strong><br />

pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, koj ne mo`e da bide pokratok od 15 de<strong>na</strong> nitu podolg<br />

od 30 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata. Vo opravdani slu~ai<br />

sudot {to ja donel odlukata za prekr{ok vo prv stepen mo`e da<br />

dozvoli pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> da se isplati vo rati. Vo toj slu~aj sudot }e<br />

go opredeli <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> pla}aweto i rokot <strong>na</strong> pla}aweto koj ne mo`e<br />

da bide podolg od {est meseci. (~l. 14 ZP).<br />

4. Po pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata osudenikot pristapuva kon<br />

isplata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~eniot iznos i rokovi i <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in<br />

{to e utvrden vo nea.<br />

Pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i tro{ocite <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta, odnosno prekr{o~<strong>na</strong>ta<br />

postapka gi izvre{uva sudot {to ja donel presudata za krivi~no<br />

delo, odnosno prekr{ok vo prv stepen. Pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i tro{ocite<br />

<strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta, odnosno prekr{o~<strong>na</strong>ta postapka se uplatuvaat preku<br />

po{ta ili banka so poseb<strong>na</strong> uplatnica izdade<strong>na</strong> od <strong>na</strong>dle`niot sud vo<br />

416


okot opredelen so presudata za krivi~no delo, odnosno prekr{okot.<br />

Popolnetata uplatnica mu se dostavuva <strong>na</strong> osudeniot, odnosno kaznetiot<br />

zaedno so pravosil<strong>na</strong>ta presuda. Po{tata, odnosno Zavodot za<br />

platen promet kaj koi se vodi smetkata <strong>na</strong> osudeniot, odnosno kaznetiot<br />

do`ni se vo rok od tri de<strong>na</strong> da go izvestat <strong>na</strong>dle`niot sud za<br />

izvr{e<strong>na</strong>ta uplata.<br />

5. Osudenoto ili pravno lice ne sekoga{ e spremno dobrovolno<br />

da ja isplati pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> pa ottamu:<br />

- vo ZP i <strong>ZIS</strong> se vneseni posebni odredbi so koi se regulira<br />

nejzi<strong>na</strong>ta prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata, no samo za prekr{o~no kazneto pravno<br />

lice (~l. 16 i 99 ZP i ~l. 226 i 228 <strong>ZIS</strong>)<br />

- a vo KZ, ZP i <strong>ZIS</strong> i nejzi<strong>na</strong>ta zame<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong> li{uvawe od<br />

sloboda - supletoren zatvor (~l. 38 KZ, ~l. 15 ZP i ~l. 229 <strong>ZIS</strong>)<br />

a) Prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>. Vo slu~aite koga<br />

pravnoto lice vo opredelen rok ne ja isplati izre~e<strong>na</strong>ta pari~<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong>, se pristapuva kon nejzino prisilno izvr{uvawe.<br />

Prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> prvenstveno se vr{i od<br />

podvi`niot imot <strong>na</strong> pravnoto lice koj spored odredbite <strong>na</strong> gra|anskata<br />

izvr{<strong>na</strong> postapka ne e izzemen od izvr{uvaweto. Ako podvi`niot<br />

imot ne e dovolen toga{ <strong>na</strong>platata se vr{i od nedvi`niot imot <strong>na</strong><br />

pravnoto lice {to isto taka spored odredbite <strong>na</strong> gra|anskata izvr{<strong>na</strong><br />

postpaka ne e izzemen od izvr{uvaweto.<br />

Postapkata za <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> po slu`be<strong>na</strong> dol`nost<br />

ja pokrenuva sudot {to ja donel presudata za prekr{ok vo prv stepen.<br />

Vo pogled <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong> sudot i postapkata za prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata<br />

<strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> se primenuvaat odredbite od Zakonot za izvr{<strong>na</strong><br />

postapka dokolku vo ZP i <strong>ZIS</strong> ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno.<br />

Ako ednovremeno se vr{i prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i<br />

<strong>na</strong> tro{ocite <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta postapka, <strong>na</strong>j<strong>na</strong>pred se isplatuvaat<br />

tro{ocite <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta postapka. Toga{ pak koga poradi prisil<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> imotot <strong>na</strong> pravnoto lice tolku e <strong>na</strong>malen<br />

{to ne mo`at da se <strong>na</strong>mirat imotno pravnite barawa <strong>na</strong> o{teteniot<br />

ova barawe }e se <strong>na</strong>miri od visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>na</strong>plate<strong>na</strong>ta pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>.<br />

Vo st. 2 e opredeleno deka tro{ocite <strong>na</strong> prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata<br />

pa|aat <strong>na</strong> teret <strong>na</strong> pravnoto lice lice.<br />

Sredstvata od <strong>na</strong>platenite pari~ni kazni se uplatuvaat <strong>na</strong> `iro<br />

smetka <strong>na</strong> Buxetot <strong>na</strong> Republikata.<br />

b) Na ova mesto e potrebno ved<strong>na</strong>{ da se <strong>na</strong>glasi deka so<br />

odredbata od ~l. 38 KZ, za izre~e<strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> za krivi~no delo ne<br />

se opredeluva prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, tuku dokolku vo<br />

odreden rok osudenoto lice ne ja plati, taa ved<strong>na</strong>{ se zamenuva so<br />

kaz<strong>na</strong> zatvor.<br />

417


Vo vakvoto re{enie <strong>na</strong> KZ o~igledno e sodr`a<strong>na</strong> <strong>na</strong>merata <strong>na</strong><br />

zakonodavecot da se vospostavi kazne<strong>na</strong>ta politika {to vo pogled <strong>na</strong><br />

isplatata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> }e poka`e pogolema efikasnost.<br />

Me|utoa, so isklu~uvaweto <strong>na</strong> mo`nosta za prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong><br />

pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> za izvr{eno krivi~no delo, a soglasno ~l. 2 ZP i za<br />

prekr{ok <strong>na</strong> fizi~ko lice, vo stvarnosta ve}e se potvrdi o~ekuvaweto<br />

deka toa negativno }e se odrazi vrz kazneno-popravnite ustanovi.<br />

Vo niv ve}e se ~uvstvuva optovarenost poradi priliv <strong>na</strong> o<strong>na</strong>a<br />

populacija koja kalkulira so pravdata. Imeno, vo uslovi <strong>na</strong> golema<br />

nevrabotenost i siroma{tija <strong>na</strong> oddelni sloevi <strong>na</strong> <strong>na</strong>selenieto, za<br />

mnogumi<strong>na</strong>, od aspekt <strong>na</strong> isplatlivosta, podobro e da se izdr`i kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor, odo{to da se isplati pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>.<br />

^len 227<br />

(1) Postapkata za <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~a kaz<strong>na</strong> po slu`be<strong>na</strong><br />

dol`nost ja poveduva sudot {to ja izrekol pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo prv<br />

stepen.<br />

(2) Vo odnos <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`nosta <strong>na</strong> sudot i postapkata za <strong>na</strong>plata <strong>na</strong><br />

pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> se primenuvaat propisite <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta postapka,<br />

ako so ovoj zakon ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno.<br />

________________________<br />

1. Vo odnos <strong>na</strong> st. 1 v. objasnuvawa <strong>na</strong> prethodniot ~len pod t. 4.<br />

2. Mes<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> sudot i postapkata za <strong>na</strong>plata se<br />

opredeleni so Zakonot za izvr{<strong>na</strong>ta postapka. Ovoj stav od <strong>ZIS</strong> <strong>na</strong>o|a<br />

prime<strong>na</strong> samo pri prisilnoto izvr{uvawe <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong><br />

izre~e<strong>na</strong> za storen prekr{ok.<br />

a) Izvr{uvawe <strong>na</strong> podvi`ni predmeti. Koga vo predlogot za<br />

izvr{uvawe e <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~eno kade se <strong>na</strong>o|aat podvi`nite predmeti <strong>na</strong><br />

kaznetoto lice, za odlu~uvawe po predlogot za izvr{uvawe i za sproveduvawe<br />

<strong>na</strong> toa izvr{uvawe mesno e <strong>na</strong>dle`en sudot <strong>na</strong> ~ie podra~je<br />

tie predmeti se <strong>na</strong>o|aat. Ako vo predlogot ne e <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~eno mestoto<br />

kade se <strong>na</strong>o|aat podvi`nite predmeti <strong>na</strong> kaznetoto lice, mo`e da se<br />

predlo`i osnovniot sud spored prestojuvali{teto ili `iveali{teto,<br />

odnosno sedi{teto <strong>na</strong> kaznetoto lice, da donese re{enie za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong>d podvi`nite predmeti ne <strong>na</strong>z<strong>na</strong>~uvaj}i kade se <strong>na</strong>o|aat predmetite.<br />

Vo toj slu~aj re{enieto za izvr{uvawe mo`e da mu se podnese<br />

<strong>na</strong> sekoj stvarno <strong>na</strong>dle`en sud <strong>na</strong> ~ie podra~je se <strong>na</strong>o|aat podvi`nite<br />

predmeti <strong>na</strong> kaznetoto lice, so predlog toj sud da go sprovede<br />

izvr{uvaweto (~l. 69-70).<br />

418


) Izvr{uvawe <strong>na</strong> nedvi`nosti. Za odlu~uvawe za predlogot za<br />

izvr{uvawe vrz nedvi`nosti i za sproveduvawe <strong>na</strong> toa izvr{uvawe<br />

mesno e <strong>na</strong>dle`en sudot <strong>na</strong> ~ie podra~je se <strong>na</strong>o|a nedvi`nosta (~l. 140<br />

ZIP).<br />

^len 228<br />

Prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> se vr{i prvenstveno od<br />

podvi`niot imot <strong>na</strong> osudenoto lice. Ako podvi`niot imot ne e dovolen,<br />

<strong>na</strong>platata se vr{i od nedvi`niot imot <strong>na</strong> osudenoto lice {to<br />

spored odredbite <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta postapka ne e izzemen od izvr{uvaweto.<br />

________________________<br />

1. Prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong>d sredstvata <strong>na</strong> pravnoto lice se<br />

odreduva prvenstveno <strong>na</strong> negovite pari~ni sredstva koi se vodat <strong>na</strong><br />

negova smetka kaj nositelot <strong>na</strong> platniot promet, kako i vrz de<strong>na</strong>rskata<br />

vrednost <strong>na</strong> deviznite sredstva {to gi ima <strong>na</strong> deviz<strong>na</strong> smetka kaj banka<br />

(~l. 191 <strong>ZIS</strong>). Izvr{uvawe <strong>na</strong>d drugite negovi sredstva mo`e da se<br />

opredeli samo ako pravnoto lice nema pari~ni sredstva <strong>na</strong> smetkata.<br />

Vo toj slu~aj izvr{uvaweto se sproveduva prvenstveno vrz podvi`nite<br />

predmeti, a potoa vrz nedvi`nostite so pospis i procenka <strong>na</strong> predmetite,<br />

so proda`ba <strong>na</strong> predmetite i so <strong>na</strong>miruvawe <strong>na</strong> iznosot <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong> i tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto, od iznosot dobien so<br />

proda`bata (~l.72 st.1 ZIP). Toga{ odredbite od ~l. 69-186 <strong>ZIS</strong> za<br />

izvr{uvawe zaradi <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~ni pobaruvawa se primenuvaat<br />

soodvetno i <strong>na</strong> izvr{uvaweto vrz imotot <strong>na</strong> pravni lica zaradi<br />

<strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, ako so odrebite od ovoj del ne e ne{to<br />

drugo opredeleno.<br />

Ottamu pred da pristapi kon popisot slu`benoto lice }e mu gi<br />

predade <strong>na</strong> kaznetoto pravno lice re{enieto za izvr{uvawe i }e go<br />

povika da go plati iznosot za koj e dozvoleno izvr{uvaweto zaedno so<br />

kamatata i tro{ocite. Ako re{enieto ne mo`elo da mu se predade <strong>na</strong><br />

kaznetoto pravno lice pri popisot, }e mu se dostavi dopolnitelno.<br />

Mo`at da se popi{at predmeti {to se <strong>na</strong>o|aat vo posed <strong>na</strong> kaznetoto<br />

pravno lice, kako i negovite predmeti {to se <strong>na</strong>o|aat vo posed<br />

<strong>na</strong> treti lica, dokolku tie se soglasat so popisot. ]e se popi{at<br />

onolku predmeti kolku {to e potrebno za <strong>na</strong>miruvawe <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong> i <strong>na</strong> tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto. Prvenstveno se popi{uvaat<br />

predmetite vo pogled <strong>na</strong> koi nema zabele{ka za postoewe <strong>na</strong> pravoto<br />

koe bi go spre~uvalo izvr{uvaweto i predmetite koi <strong>na</strong>jlesno mo`at<br />

da se pretvorat vo pari. Na kaznetoto pravno lice mu e zabraneto da<br />

419


aspolaga so popi{anite predmeti. Vo re{enieto za izvr{uvawe se<br />

vnesuva taa zabra<strong>na</strong> i predupreduvawe za krivi~nopravnite posledici<br />

od postapuvawe sprotivno <strong>na</strong> zabra<strong>na</strong>ta. (V. ~l. 73- 79 ZIP)<br />

Istovremeno so popisot <strong>na</strong> predmeti se vr{i i niv<strong>na</strong>ta<br />

procenka. Procenkata ja vr{i slu`beno lice koe go sproveduva popisot,<br />

ako sudot ne opredeli procenkata da ja vr{i ve{tak. (V. ~l. 80-82<br />

ZIP)<br />

Proda`bata <strong>na</strong> popi{anite predmeti mo`e da se sprovede duri<br />

po pravosilnosta <strong>na</strong> re{enieto za izvr{uvawe, osven ako kaznetoto<br />

pravno lice se soglasi proda`bata da se izvr{i porano, ili ako se vo<br />

pra{awe predmeti {to se podlo`ni <strong>na</strong> brzo rasipuvawe ili ako<br />

postoi opasnost od z<strong>na</strong>~itelno pa|awe <strong>na</strong> ce<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> popi{anite<br />

predmeti. Me|u denot <strong>na</strong> popisot i denot <strong>na</strong> proda`bata mora da<br />

izmi<strong>na</strong>t <strong>na</strong>jmalku 15 de<strong>na</strong>. Me|utoa, od <strong>na</strong>vedenite pri~ini proda`bata<br />

mo`e da se sprovede i pred istekot <strong>na</strong> toj rok.<br />

Proda`bata <strong>na</strong> predmetite se vr{i so usno javno <strong>na</strong>ddavawe ili<br />

so neposred<strong>na</strong> spogodba me|u kupuva~ot, od ed<strong>na</strong> stra<strong>na</strong>, i slu`benoto<br />

lice ili drugo lice koe vr{i komisioni raboti, od druga stra<strong>na</strong>.<br />

Na~inot <strong>na</strong> proda`ba <strong>na</strong> predmetite go opredeluva sudot, vodej}i<br />

smetka za toa da se postigne <strong>na</strong>jpovolno pretvorawe <strong>na</strong> predmetite vo<br />

pari. Proda`ba preku <strong>na</strong>ddavawe }e se opredeli ako se vo pra{awe<br />

predmeti od pogolema vrednost, a mo`e da se o~ekuva deka predmetite<br />

}e se prodadat po ce<strong>na</strong> pogolema od procenetata vrednost. Proda`bata<br />

<strong>na</strong> predmetite <strong>na</strong>vremeno se objavuva <strong>na</strong> sudskata tabla, a mo`e da se<br />

objavi i <strong>na</strong> drug voobi~aen <strong>na</strong>~in (V. ~l. 83-87 ZIP).<br />

Vrz podvi`ni predmeti i prava <strong>na</strong> Republika Makedonija i<br />

nejzinite organi , edinici <strong>na</strong> lokal<strong>na</strong>ta samouprava i javnite preprijatija<br />

ne mo`e da se dozvoli izvr{uvawe za <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>,<br />

dokolku tie se neophodni za vr{ewe <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta dol`nost odnosno<br />

zada~i (~l. 205 st. 1 <strong>ZIS</strong>).<br />

2. Izvr{uvaweto <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> od nedvi`niot imot se<br />

vr{i so pribele{ka <strong>na</strong> re{enieto za izvr{uvaweto vo zemji{<strong>na</strong>ta<br />

kniga, so utvrduvawe <strong>na</strong> vrednosta i so proda`ba <strong>na</strong> nedvi`nosta. Od<br />

ovoj iznos se isplatuvaat i tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto.<br />

Sudot }e pristapi kon utvrduvawe <strong>na</strong> vrednosta <strong>na</strong> nedvi`nosta<br />

vo rok od osum de<strong>na</strong> od pravosilnosta <strong>na</strong> re{enieto za izvr{uvawe.<br />

Sudot so zaklu~ok }e opredeli ve{to lice koe vo rok od 15 de<strong>na</strong> }e<br />

izvr{i i dostavi <strong>na</strong> sudot procenka <strong>na</strong> vrednosta nedvi`nosta vrz<br />

osnova <strong>na</strong> nejzi<strong>na</strong>ta pazar<strong>na</strong> vrednost <strong>na</strong> denot <strong>na</strong> procenkata i vrz<br />

osnova <strong>na</strong> drugi fakti koj vlijaat <strong>na</strong> nejzi<strong>na</strong>ta visi<strong>na</strong>. Na barawe <strong>na</strong><br />

ve{toto lice, ako postojat opravdani pri~ini, sudot mo`e da go prodol`i<br />

ovoj rok, no ne pove}e od 30 de<strong>na</strong>. Vrednosta <strong>na</strong> nedvi`nosta<br />

420


sudot ja utvrduva so re{enie vo rok od osum de<strong>na</strong> po priemot <strong>na</strong> procenkata<br />

od ve{toto lice. (V. ~l. 153-155 ZIP)<br />

Po pravosilnosta <strong>na</strong> re{enieto za utvrduvawe <strong>na</strong> vrednosta,<br />

sudot vo rok od osum de<strong>na</strong> donesuva zaklu~ok za proda`ba <strong>na</strong> nedvi`nosta<br />

so koj se opredeluva <strong>na</strong>~inot, uslovite, vremeto i mestoto <strong>na</strong><br />

proda`bata, ako toa se vr{i <strong>na</strong>ddavawe. Zaklu~okot za proda`bata se<br />

objavuva <strong>na</strong> sudskata tabla i <strong>na</strong> drug voobi~aen <strong>na</strong>~in. Od objavuvaweto<br />

<strong>na</strong> zaklu~okot do denot <strong>na</strong> proda`bata mora da izmi<strong>na</strong>t <strong>na</strong>jmalku 15<br />

de<strong>na</strong>. Ro~i{teto za proda`ba se odr`uva pred sudija poedinec. Otkako<br />

}e se utvrdi deka se ispolneti uslovite za odr`uvawe <strong>na</strong> ro~i{te se<br />

pristapuva kon usno i javno <strong>na</strong>ddavawe <strong>na</strong> koe mo`at da prisustvuvaat<br />

samo lica koi prethodno polo`ile garancija. Garancijata iznesuva<br />

ed<strong>na</strong> deseti<strong>na</strong> od utvrde<strong>na</strong>ta vrednost <strong>na</strong> nedvi`nosta. Naddavaweto se<br />

zaklu~uva po istekot <strong>na</strong> 3 minuti neposredno po stavaweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>jpovol<strong>na</strong>ta<br />

ponuda (V. ~l. 156-169 ZIP).<br />

Predmet <strong>na</strong> izvr{uvawe ne mo`at da bidat predmeti {to se<br />

<strong>na</strong>dvor od prometot kako ni rudno blago i rudno bogatstvo (~l. 188<br />

<strong>ZIS</strong>). Isto taka, predmeti <strong>na</strong> izvr{uvawe ne mo`at da bidat, objekti,<br />

vooru`uvawe i oprema <strong>na</strong>meneta za odbra<strong>na</strong>, dr`av<strong>na</strong> i jav<strong>na</strong> bezbednost<br />

i za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite (~l. 189 <strong>ZIS</strong>).<br />

V. ~l. 188-205 <strong>ZIS</strong>.<br />

^len 229<br />

Ako pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> ne mo`e prisilno vo celost ili delumno<br />

da se <strong>na</strong>plati, sudot {to ja izrekol pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo krivi~<strong>na</strong><br />

postapka, }e odlu~i za zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> so zatvor.<br />

________________________<br />

1. Mo{ne poprecizno bi bilo koga ovaa odredba <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> bi<br />

glasela: Ako osudenik ili kazneto fizi~ko lice ne ja plati pari~<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong>, sudot {to ja izrekol pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo krivi~<strong>na</strong>, odnosno<br />

prekr{o~<strong>na</strong> postapka, }e odlu~i za zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong><br />

zatvor. Me|utoa u{te podobro e koga ovaa odredba bi se isfrlila od<br />

<strong>ZIS</strong> so ogled <strong>na</strong> toa deka samo <strong>na</strong>~elno se povikuva <strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong> koja<br />

podrobno ve}e e regulira<strong>na</strong> so ~l. 38 KZ ~l. 15 ZP.<br />

2. Toga{ koga osudenikot ne ja plati pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo opredeleniot<br />

rok, sudot {to ja izrekol pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo krivi~<strong>na</strong>ta<br />

postapka, }e odlu~i za zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong> zatvor.<br />

Zame<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda se<br />

vr{i taka {to za sekoi zapo~<strong>na</strong>ti 1.000 de<strong>na</strong>ri pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> sudot }e<br />

421


opredeli eden den zatvor, so toa {to li{uvaweto od sloboda ne mo`e<br />

da bide podolgo od 6 meseci.<br />

Ako osudenoto lice isplati samo del od pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, ostatokot<br />

srazmerno }e se pretvori vo kaz<strong>na</strong> zatvor, a ako osudenikot go<br />

isplati ostatokot od pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

li{uvawe od sloboda }e se zapre.<br />

Po smrtta <strong>na</strong> osudenikot gasne pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, pa spored toa i<br />

kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda (~l. 38 KZ).<br />

3. Toga{ koga kaznetoto fizi~ko lice vo opredeleniot rok ne ja<br />

plati pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, sudot {to ja izrekol pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo<br />

prekr{o~<strong>na</strong> postapka, }e odlu~i za zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovaa kaz<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong><br />

zatvor.<br />

Zame<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong> li{uvawe od slovoda se<br />

vr{i taka {to za sekoi zapo~<strong>na</strong>ti 1.000 de<strong>na</strong>ri pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> }e se<br />

opredeli eden den zatvor, so toa {to zatvorot ne mo`e da trae podolgo<br />

od 60 de<strong>na</strong>.<br />

Ako kaznetoto fizi~ko lice kazneto so pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> <strong>na</strong>d 2.000<br />

de<strong>na</strong>ri isplati samo del od pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, ostatokot od pari~<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong> }e se zameni so zatvor.<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> zatvorot, so koj e zameneta pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, }e<br />

se prekine ako kaznetiot go plati ostatokot <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> po<br />

zasmetuvaweto <strong>na</strong> delot od taa kaz<strong>na</strong> {to i odgovara <strong>na</strong> delot od<br />

izvr{eniot zatvor.<br />

Ako pokraj pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> e izre~e<strong>na</strong> i kaz<strong>na</strong> zatvor, zatvorot<br />

so koj se zamenuva pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> zatvor ne mo`e<br />

da trae podolgo od 90 de<strong>na</strong> (~l. 15 ZP).<br />

4. Ovde e z<strong>na</strong>~ajno da se istakne deka protiv supletorniot zatvor<br />

vo krivi~noprav<strong>na</strong>ta i penolo{kata teorija se istaknuvaat niza<br />

prigovori. Glavniot prigovor proizleguva ottamu {to pari~nite<br />

kazni po pravilo se izrekuvaat vo pomali iznosi taka {to pri nivnoto<br />

pretvarawe vo kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda nu`no se izrekuvaat vo<br />

kratko traewe. Na toj <strong>na</strong>~in <strong>na</strong>mesto da slu`i kako zame<strong>na</strong> za kratkite<br />

kazni li{uvawe od sloboda ne<strong>na</strong>platlivata pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> i samata se<br />

pretvora vo li{uvawe od sloboda. Sledniot prigovor e deka do<br />

pretvoraweto <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> vo li{uvawe od sloboda obi~no<br />

doa|a kaj lica koi zaradi slabata imot<strong>na</strong> sostojba ne se vo mo`nost da<br />

ja isplatat. Z<strong>na</strong>~aen e i prigovorot {to e upaten kon avtomatizmot <strong>na</strong><br />

ova pretvorawe zaradi {to ~esto se slu~uva da ne se pravi razlika<br />

me|u onie osudenici koi <strong>na</strong>visti<strong>na</strong> ne bile vo sostojba da ja isplatat<br />

pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> i onie koi svesno i zlo<strong>na</strong>merno go izbegnuvaat toa.<br />

Ottamu se predlaga za ova pra{awe da re{ava sudot vo postapka vo<br />

422


koja }e bidat proceneti site okolnosti <strong>na</strong> neizvr{e<strong>na</strong>ta prisil<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>plata.<br />

^len 230<br />

(1) Ako ednovremeno se vr{i prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong> i <strong>na</strong> tro{ocite <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta postapka, <strong>na</strong>j<strong>na</strong>pred se <strong>na</strong>platuvaat<br />

tro{ocite <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta postapka.<br />

(2) Ako poradi prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> imotot<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice tolku e <strong>na</strong>malen {to ne mo`e da se uva`i imotnopravnoto<br />

barawe <strong>na</strong> o{teteniot, ova barawe }e se uva`i do visi<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>plate<strong>na</strong>ta pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

1. Odredbata od st. 1 <strong>na</strong> ovoj ~len <strong>na</strong>o|a prime<strong>na</strong> edinstveno pri<br />

prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong> <strong>na</strong> fizi~ko i pravno<br />

lice vo prekr{o~<strong>na</strong>ta postapka. So drugi zborovi zaradi otsustvo <strong>na</strong><br />

koordi<strong>na</strong>cija me|u podgotvuva~ite <strong>na</strong> KZ i <strong>ZIS</strong> vo st. 1 pogre{no e<br />

upotreben terminot krivi~<strong>na</strong> postapka.<br />

Ovde se utvrduva sostojbata koga istovremeno se vr{i <strong>na</strong>plata <strong>na</strong><br />

pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> i <strong>na</strong> tro{ocite <strong>na</strong> prekr{o~<strong>na</strong>ta postapkata. Vo takvi<br />

slu~ai od ostvareniot iznos so prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong>j<strong>na</strong>pred se <strong>na</strong>platuvaat<br />

tro{ocite <strong>na</strong> postapkata. Prvenstvoto vo <strong>na</strong>platata va`i i<br />

za <strong>na</strong>platata <strong>na</strong> tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto vo odnos <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong>.<br />

2. Ako poradi prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong><br />

vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka, imotot <strong>na</strong> osudeniot tolku e <strong>na</strong>malen {to ne<br />

mo`e da se <strong>na</strong>miri imotno-pravnoto barawe <strong>na</strong> o{tetniot, toa }e se<br />

<strong>na</strong>miri do visi<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>plate<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>. Toa z<strong>na</strong>~i deka sudot }e donese<br />

re{enie so koe }e utvrdi deka ne mo`e da se <strong>na</strong>miri imotno-pravnoto<br />

pobaruvawe zatoa {to so prisil<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong><br />

imotot <strong>na</strong> kaznetoto lice z<strong>na</strong>~itelno e <strong>na</strong>malen i }e opredeli o{teteniot<br />

da se <strong>na</strong>miri od fondot vo koje vnesen iznosot <strong>na</strong> <strong>na</strong>plate<strong>na</strong>ta<br />

pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>, i toa <strong>na</strong>jmnogu do <strong>na</strong>plate<strong>na</strong>ta pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>.<br />

3. Vo vrska so st. 2 treba da se pravi razlika me|u dve posebni<br />

situacii. Prvata situacija, za koja ve}e govorevme, se odnesuva <strong>na</strong><br />

prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka<br />

vo vrska so koja o{teteniot vo celost ne mo`e da go <strong>na</strong>miri svoeto<br />

imotno-pravno pobaruvawe.<br />

Vtorata situacija e vo vrska so izre~e<strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> vo<br />

krivi~<strong>na</strong> postapka, vo koja vo odnos <strong>na</strong> svoeto imotno-pravno pobaruvawe<br />

o{teteniot e upaten <strong>na</strong> gra|anski spor, ili pak, ne go prijavil<br />

423


imotno-pravnoto barawe. Vo takov slu~aj soglasno ~l. 99 KZ: a) O{teteniot<br />

koj vo krivi~<strong>na</strong>ta postapka vo odnos <strong>na</strong> svoeto imotnopravno<br />

barawe e upaten <strong>na</strong> spor mo`e da bara da se <strong>na</strong>miri od iznosot <strong>na</strong><br />

plate<strong>na</strong>ta vrednost, ako povede spor vo rok od {est meseci od denot <strong>na</strong><br />

pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata so koja e upaten <strong>na</strong> spor i ako vo rok od tri<br />

meseci od denot <strong>na</strong> pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata so koja e utvrdeno<br />

negovoto barawe pobara <strong>na</strong>miruvawe <strong>na</strong> plate<strong>na</strong>ta vrednost. b) O{teteniot<br />

koj vo krivi~<strong>na</strong> postapka ne prijavil imotno-pravno barawe<br />

mo`e da bara <strong>na</strong>miruvawe od plate<strong>na</strong>ta vrednost ako zaradi utvrduvawe<br />

<strong>na</strong> svoeto barawe povel spor vo rok od tri meseci od denot <strong>na</strong><br />

uz<strong>na</strong>vaweto za presudata za koja se pleni imot<strong>na</strong>ta korist, a <strong>na</strong>jdoc<strong>na</strong><br />

vo rok od dve godini od pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata za plenuvawe <strong>na</strong><br />

imot<strong>na</strong>ta korist i ako vo rok od tri meseci od denot <strong>na</strong> pravosilnosta<br />

<strong>na</strong> odlukata so koja e utvrdeno negovoto barawe pobara <strong>na</strong>miruvawe <strong>na</strong><br />

plate<strong>na</strong>ta vrednost.<br />

^len 231<br />

(1) Sredstvata od <strong>na</strong>platenite pari~ni kazni se uplatuvaat <strong>na</strong><br />

`iro smetka <strong>na</strong> Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

(2) Sredstvata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len vo visi<strong>na</strong> od 50% se<br />

koristat kako <strong>na</strong>menski sredstva za izgradba, opremuvawe i osovremenuvawe<br />

<strong>na</strong> uslovite za rabota <strong>na</strong> ustanovite i pravosudnite organi.<br />

________________________<br />

1. Sredstvata od <strong>na</strong>platenite pari~ni kazni se prihiod <strong>na</strong><br />

Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija. Ottamu <strong>na</strong> osudenoto lice mu se<br />

dostavuva uplatnica <strong>na</strong> koja e oz<strong>na</strong>~e<strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong>ta `iro smetka.<br />

2. Ovoj stav utvrduva deka del od sredstvata vo visi<strong>na</strong> od 50% po<br />

uplatata vo Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija se koristat isklu~ivo<br />

kako <strong>na</strong>menski seredstva za izgradba, opremuvawe i osovremenuvawe <strong>na</strong><br />

uslovite za rabota <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi i pravosudnite<br />

organi, soglasno Programata <strong>na</strong> Sobranieto <strong>na</strong> Republika Mekedonija<br />

(v. Programa za fi<strong>na</strong>nsirawe <strong>na</strong> izgradba, dogradba, adaptacija i<br />

pogolemi popravki <strong>na</strong> zgradi <strong>na</strong> pravosudni organi, kazneno-popravni<br />

i vospitno-popravni ustanovi i za opremuvawe <strong>na</strong> ovie organi i<br />

ustanovi vo periodot od 1997 do 2001 godi<strong>na</strong>, (SV RM 1996/59).<br />

424


B. IZVR[UVAWE NA ZA[TITNIOT NADZOR IZRE^EN SO<br />

USLOVNA OSUDA<br />

Glava HVIII<br />

ORGANI I POSTAPKA ZA IZVR[UVAWE NA ZA[TITNIOT<br />

NADZOR<br />

1. Organ za izvr{uvawe <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor<br />

^len 232<br />

(1) Za{titniot <strong>na</strong>dzor izre~en so uslov<strong>na</strong> osuda go izvr{uva<br />

<strong>na</strong>dle`niot centar za socijalni raboti, spored `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

(2) Tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor ako so<br />

zakon ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> organot {to go<br />

sproveduva za{titniot <strong>na</strong>dzor.<br />

________________________<br />

1. Uslov<strong>na</strong>ta osuda so za{titen <strong>na</strong>dzor e modificiran oblik ili<br />

poseb<strong>na</strong> varijanta <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta osuda. Za{titniot <strong>na</strong>dzor pod koj se<br />

stava osudenoto lice gi opfa}a so zakon predvidenite merki <strong>na</strong><br />

pomo{, gri`a, <strong>na</strong>dzor ili za{tita. Traeweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor<br />

sudot go odreduva <strong>na</strong> opredeleno vreme vo tekot <strong>na</strong> vremeto <strong>na</strong> proveruvaweto.<br />

Osudenoto lice <strong>na</strong> koe pokraj uslov<strong>na</strong>ta osuda mu e opredelen<br />

za{titniot <strong>na</strong>dzor e obvrzano da se javuva <strong>na</strong> organot <strong>na</strong>dle`en za<br />

vr{ewe <strong>na</strong> za{titen <strong>na</strong>dzor vo od nego opredeleni rokovi. Pokraj toa,<br />

koga so uslov<strong>na</strong>ta osuda }e opredeli za{titen <strong>na</strong>dzor, <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice mo`e da mu postavi ed<strong>na</strong> ili pove}e obvrski. Toa se slednive<br />

obvrski:<br />

- osposobuvawe, ostru~uvawe i prekvalifikuvawe za da mo`e<br />

osudenikot da go zadr`i rabotnoto mesto {to go zazema ili da bidat<br />

sozdadeni pretpostavki za vrabotuvawe,<br />

- prifa}awe <strong>na</strong> vrabotuvawe {to odgovara <strong>na</strong> sposobnostite i<br />

sklonosta <strong>na</strong> osudenikot,<br />

- izvr{uvawe <strong>na</strong> obvrskata za izdr`uvawe <strong>na</strong> semjestvoto,<br />

podigawe <strong>na</strong> decata i drugi semejni obvrski,<br />

- ovozmo`uvawe uvid i soveti vo vrska so rasporeduvaweto i<br />

tro{eweto <strong>na</strong> sredstvata od platata i drugite prihodi {to gi ostvaruva,<br />

- neposetuvawe opredeleni vidovi <strong>na</strong> lokali ili drugi mesta<br />

kade {to se to~at alkoholni pijaloci ili se igra <strong>na</strong> sre}a,<br />

425


- zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> alkoholni pijaloci, drogi i drugi<br />

psihotropni supstanicii,<br />

- koristewe <strong>na</strong> slobodnoto vreme spored ocenka <strong>na</strong> socijalniot<br />

organ,<br />

- odbegnuvawe i nedru`ewe so lica koi negativno vlijaat vrz<br />

osudenikot,<br />

- podlo`uvawe <strong>na</strong> lekuvawe ili socijal<strong>na</strong> rehabilitacija vo<br />

soodvetni specijalizirani ustanovi odnosno posetuvawe <strong>na</strong> odredeni<br />

psiholo{ki i drugi sovetuvali{ta.<br />

Pri izborot <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> obvrskata sudot }e ja zeme predvid pred<br />

se li~nosta <strong>na</strong> storitelot, negovata zdravste<strong>na</strong> sostojba i psihi~kite<br />

svojstva, vozrasta, materijalite i semejnite uslovi, okolnostite pod<br />

koi go storil deloto, povedenieto <strong>na</strong> storitelot po izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

deloto, pobudite za izvr{uvaweto <strong>na</strong> deloto i drugite okolnosti<br />

svrzani so li~nosta <strong>na</strong> storitelot {to se od z<strong>na</strong>~ewe pri izborot <strong>na</strong><br />

vidot <strong>na</strong> obvrskata, vodej}i smetka da ne se povreduva ~ovekovoto<br />

dostoinstvo nitu da se predizvikuvaat nepotrebni te{kotii vo<br />

negovoto prevospituvawe.<br />

2. Vo KZ e opredlen i organot za sproveduvawe <strong>na</strong> za{titniot<br />

<strong>na</strong>dzor, odnosno pomo{ta, gri`ata i <strong>na</strong>dzorot i za{titata <strong>na</strong> uslovno<br />

osudenoto lice. Toa e centarot za socijalni raboti koj e dol`en: 1. so<br />

prakti~ni soveti da go pottiknuva i da mu pomaga <strong>na</strong> osudenikot da ja<br />

ispolni obvrskata {to ja opredelil sudot, da go sfati z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong><br />

uslov<strong>na</strong>ta osuda so za{titen <strong>na</strong>dzor za da se ispol<strong>na</strong>t nejzinite celi i<br />

2. povremeno da go izvestuva sudot za sostojbite vo isplnuvaweto <strong>na</strong><br />

opredele<strong>na</strong>ta obvrska.<br />

Vo vrska so toj organ soodvetni odredbi sodr`i i <strong>ZIS</strong>. Imeno vo<br />

~l. 232 <strong>ZIS</strong> se precizira odredbata od ~l. 57 KZ RM taka {to se<br />

istaknuva deka za{titniot <strong>na</strong>dzor izre~en so uslov<strong>na</strong> osuda go<br />

izvr{uva centarot za socijalni raboti spored `iveali{teto odnosno<br />

prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice. Vo st. 2 <strong>na</strong> ovoj ~len se<br />

opredluva i toa deka tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> za{titniot<br />

<strong>na</strong>dzor ako so zakon ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong><br />

organot {to go sproveduva za{titniot <strong>na</strong>dzor.<br />

2. Postapka za izvr{uvawe <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor<br />

^len 233<br />

Centarot za socijalni raboti utvrduva plan za rabota za<br />

sproveduvawe <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor, soobrazen so vidot <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot<br />

426


{to treba da go ostvaruva, vremetraeweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot,<br />

sproveduvaweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot vo odnos <strong>na</strong> ispolnuvaweto <strong>na</strong> oddelni<br />

obvrski i li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

________________________<br />

Odredbite vo vrska so postapkata <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

za{titniot <strong>na</strong>dzor vo celost se pomesteni vo <strong>ZIS</strong>.<br />

Kon izvr{uvaweto <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta osuda so za{titen <strong>na</strong>dzor se<br />

pristapuva koga }e stane pravosil<strong>na</strong> sudskata odluka so koja takvata<br />

merka e odrede<strong>na</strong> i ako za nejzinoto izvr{uvawe ne postojat zakonski<br />

pre~ki. Sudot koj vo prv stepen ja donel odlukata so koja se opredeluva<br />

za{titniot <strong>na</strong>dzor dol`en e izvr{<strong>na</strong>ta odluka zaedno so site z<strong>na</strong>~ajni<br />

podatoci za li~nosta <strong>na</strong> osudenikot pribaveni vo krivi~<strong>na</strong>ta postapka<br />

da im gi dostavi <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti.<br />

Po priemot <strong>na</strong> izvr{e<strong>na</strong>ta odluka i dokumentacijata za li~nosta<br />

<strong>na</strong> osudenikot centarot za socijalni raboti e dol`en da pristapi kon<br />

izgotvuvawe programi za izvr{uvawe <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor vo<br />

soglasnosta so zakonskite odredbi. Centarot za socijalni raboti<br />

utvrduva plan za rabota za sproveduvaweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor,<br />

soobrazen so vidot <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot {to treba da se ostvaruva,<br />

vremetraeweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot, sproveduvaweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot vo odnos <strong>na</strong><br />

ispolnuvaweto <strong>na</strong> oddelni obvrski i li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

^len 234<br />

Centarot za socijalni raboti <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ <strong>na</strong> 6 meseci ili<br />

po barawe <strong>na</strong> sudot }e go izvesti sudot za rezultatite od<br />

sproveduvaweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor i izvr{uvaweto <strong>na</strong> obvrskite<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenoto lice. Pritoa, mo`e da mu predlo`i<br />

izre~enite obvrski da gi zameni so drugi, ili da go prodol`i<br />

traeweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor vo ramkite <strong>na</strong> vremeto <strong>na</strong><br />

proveruvaweto, ili da ja otpovika uslov<strong>na</strong>ta osuda.<br />

________________________<br />

Ovaa odredba ja utvrduva sorabotkata <strong>na</strong> centarot za socijalni<br />

raboti i sudot vo odnos <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor<br />

izre~en so uslov<strong>na</strong> osuda. Imeno, centarot za socijalni raboti e dol-<br />

`en vo rok od 6 meseci <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ da go izvesti sudot za rezultatite<br />

od sproveduvaweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor. Isto taka, zakonodavecot<br />

ja predvidel i mo`nosta sudot sam da pobara izvestuvawe. Vo<br />

taa funkcija, centarot za socijalni raboti mo`e da prodol`i izre~enite<br />

obvrski da se zame<strong>na</strong>t so drugi ili pak da predlo`i traeweto <strong>na</strong><br />

za{titniot <strong>na</strong>dzor da se prodol`i vo ramkite <strong>na</strong> vremeto <strong>na</strong> prov-<br />

427


eruvawe <strong>na</strong> osudenoto lice ili pak da predlo`i otpovikuvawe <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta<br />

osuda.<br />

^len 235<br />

(1) Ako osudenoto lice ne go prifati za{titniot <strong>na</strong>dzor, centarot<br />

za socijalni raboti dol`en e za toa da go izvesti sudot vo rok<br />

od 8 de<strong>na</strong>.<br />

(2) Ako centarot za socijalni raboti oceni deka celta <strong>na</strong> ovaa<br />

merka e postig<strong>na</strong>ta }e go izvesti za toa sudot {to ja izrekol merkata<br />

i mo`e da mu predlo`i da go zapre izvr{uvaweto <strong>na</strong> za{titniot<br />

<strong>na</strong>dzor.<br />

(3) Nadzor <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor<br />

vr{i sudot {to ja izrekol merkata.<br />

________________________<br />

Ako osudenoto lice ne go prifati za{titniot <strong>na</strong>dzor centarot<br />

za socijalni raboti dol`en e za toa da go izvesti sudot vo rok od 8<br />

de<strong>na</strong>. Toga{ pak, koga centarot za socijalni raboti oceni deka celta<br />

<strong>na</strong> ovaa merka e postig<strong>na</strong>ta }e go izvesti za toa sudot {to ja izrekol<br />

merkata i mo`e da mu predlo`i da go zapre izvr{uvaweto <strong>na</strong> za{titniot<br />

<strong>na</strong>dzor.<br />

Nadzor <strong>na</strong>d zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor<br />

vr{i sudot {to ja izrekol merkata.<br />

V. IZVR[UVAWE NA MERKITE NA BEZBEDNOST<br />

Glava HIH<br />

ZADOL@ITELNO PSIHIJATRISKO LEKUVAWE I ^UVAWE<br />

VO ZDRAVSTVENA USTANOVA<br />

^len 236<br />

(1) Merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova se izvr{uva vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova osnova<strong>na</strong> za taa cel, ili vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova za du{evno bolni lica.<br />

(2) Vo odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost od<br />

stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len, sudot ja opredeluva i zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo<br />

koja }e se izvr{uva merkata.<br />

(3) Koga merkata <strong>na</strong> bezbednost od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len e izre~e<strong>na</strong><br />

so kaz<strong>na</strong> zatvor, osudenoto lice prvo se upatuva <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

merkata <strong>na</strong> bezbednost.<br />

428


________________________<br />

1. Za izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkite <strong>na</strong> bezbednost pokraj odredbite<br />

od ovaa glava <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong>, treba da se imaat predvid i odredbite <strong>na</strong> ~l. 60-<br />

69 KZ, kako i odredbite <strong>na</strong> ~l. 478-485 ZKP.<br />

2. Zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova e merka <strong>na</strong> bezbednost od medicinski karakter.<br />

Taa mo`e da se izre~e samo <strong>na</strong> lice koe krivi~noto delo go storilo vo<br />

sostojba <strong>na</strong> nepresmetlivost ili vo sostojba <strong>na</strong> bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> presmetlivost<br />

ako sudot utvrdi deka e opasno za okoli<strong>na</strong>ta i deka zaradi<br />

otstranuvawe <strong>na</strong> taa opasnost e potrebno negovo lekuvawe i ~uvawe vo<br />

poseb<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova.<br />

Od <strong>na</strong>vedenoto proizleguva deka ovaa merka <strong>na</strong> koja mnogumi<strong>na</strong> ñ<br />

ja osporuvaat prorodata <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong> sankcija mo`e da se primeni ako<br />

kumulativno se ispolneti slednive uslovi:<br />

1. Da se raboti za storitel koj vo vremeto <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

krivi~noto delo bil vo sostojba <strong>na</strong> nepresmetlivost ili bitno<br />

<strong>na</strong>male<strong>na</strong> presmetlivost.<br />

2. Takviot storitel da e opasen za svojata okoli<strong>na</strong>. Opasno za<br />

okoli<strong>na</strong>ta e o<strong>na</strong> lice kaj koe so ogled <strong>na</strong> negovata du{ev<strong>na</strong> sostojba<br />

mo`e osnovano da se o~ekuva deka povtorno }e izvr{i krivi~no delo.<br />

Opas<strong>na</strong>ta sostojba e fakti~ko pra{awe {to vrz osnova <strong>na</strong> mislewe <strong>na</strong><br />

ve{tak vo sekoj konkreten slu~aj se utvrduva od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudot.<br />

3. Da postoi neophod<strong>na</strong> potreba od lekuvawe i ~uvawe <strong>na</strong><br />

storitelot zaradi otstranuvawe <strong>na</strong> negovata opas<strong>na</strong> sostojba tokmu vo<br />

soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova. Postoeweto <strong>na</strong> ovoj uslov i vo ovoj<br />

slu~aj se utvrduva vrz osnova <strong>na</strong> stru~no mislewe od ve{tak.<br />

- Sprema nepresmetlivite lica ovaa merka <strong>na</strong> bezbednost se<br />

izrekuva samostojno so ogled deka se raboti za krivi~no neodgovorni<br />

lica sprema koi ne mo`e da se primeni kaz<strong>na</strong>. Pritoa sudot ne go<br />

opredeluva nejzinoto vremetraewe taka {to osudenikot ostanuva vo<br />

zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova se dodeka postoi potrebata od negovo lekuvawe<br />

i ~uvawe (v ~l. 63 KZ).<br />

Toga{ koga obvinetiot storil krivi~no delo vo nepresmetliva<br />

sostojba, javniot obvinitel do sudot }e podnese predlog da ja izre~e<br />

ovaa merka. Po stavaweto <strong>na</strong> takov predlog, obvinetiot mora da ima<br />

branitel, {to z<strong>na</strong>~i deka, dokolku toa ne go storil samiot obvinet,<br />

sudot e dol`en branitelot da go postavi po slu`be<strong>na</strong> dol`nost.<br />

Odlukata so koja se izrekuva merkata ne se donesuva vo forma <strong>na</strong><br />

presuda, tuku vo forma <strong>na</strong> re{enie, obvinetiot koj se <strong>na</strong>o|a vo pritvor<br />

ne se pu{ta <strong>na</strong> sloboda, tuku do zavr{uvaweto <strong>na</strong> postapkata privremeno<br />

se smestuva vo soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova ili vo nekoja<br />

pogod<strong>na</strong> prostorija (v. ~l. 478 ZKP).<br />

429


Za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> merkata, po odr`an glaven pretres, re{ava sudot<br />

{to e <strong>na</strong>dle`en za sudewe vo prv stepen. Ako sudot utvrdi deka<br />

obvinetiot go storil deloto vo nepresmetliva sostojba, }e odlu~i da<br />

mu izre~e merka <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe<br />

i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova ili zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda nezavisno od predlogot <strong>na</strong> javniot obvinitel.<br />

Ovie merki mo`at da se izre~at i koga javniot obvinitel <strong>na</strong> glavniot<br />

pretres }e go izmeni podig<strong>na</strong>tiot obvinitelen akt, odnosno obvinitelen<br />

predlog so podnesuvawe predlog za izrekuvawe <strong>na</strong> tie merki. Ako<br />

<strong>na</strong>jde deka obvinetiot bil presmetliv, sudot }e ja zapre postapkata (v.<br />

~l. 479-480 ZKP).<br />

Po slu`be<strong>na</strong> dol`nost ili po predlog od zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova<br />

ili od centarot za socijalni raboti sudot, {to vo prv stepen ja<br />

izrekol merkata }e ja zapre istata i }e opredeli otpu{tawe <strong>na</strong> storitelot<br />

od zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova, ako vrz osnova <strong>na</strong> misleweto <strong>na</strong> lekarot<br />

utvrdil deka presta<strong>na</strong>la potrebata od lekuvawe i ~uvawe <strong>na</strong><br />

storitelot, a mo`e da opredeli negovo zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda (v. ~l. 483 st. 1 ZKP).<br />

- Sprema bitno <strong>na</strong>maleno presmetlivite lica ovaa merka se<br />

izrekuva kon kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda ottamu {to se raboti za<br />

krivi~no odgovorni lica. So odlukata, koja e vo forma <strong>na</strong> presuda, se<br />

izrekuva i kaz<strong>na</strong>ta i merkata <strong>na</strong> bezbednost. Vo takov slu~aj <strong>na</strong>jprvin<br />

se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost, a potoa eventulano i kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Pritoa spored sistemot <strong>na</strong> supstitucija ako osudenikot vo zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ustanova bil zadr`an za period kolku {to iznesuva izre~e<strong>na</strong>ta<br />

kaz<strong>na</strong>, nema da ja izdr`uva izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>. Dokolku pak toa vreme e<br />

pokratko od izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> sudot mo`e da odlu~i osudenikot da go<br />

izdr`i ostatokot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo soodvet<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova<br />

ili da go pu{ti <strong>na</strong> usloven otpust. Pri odlu~uvaweto za pu{tawe <strong>na</strong><br />

usloven otpust sudot ne e vrzan za rokovite <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

predvideni vo ~l. 36 KZ. Sudot e me|utoa obvrzan osobeno da go<br />

zeme predvid uspehot <strong>na</strong> lekuvaweto <strong>na</strong> osudenikot, negovata zdravstve<strong>na</strong><br />

sostojba, vremeto pomi<strong>na</strong>to vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova i ostatokot<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta {to osudenikot ja izdr`al. Za vreme <strong>na</strong> proveruvaweto<br />

<strong>na</strong> uslovno otpu{teniot mo`e da mu se <strong>na</strong>lo`at posebni<br />

obvrski vo prv red vo pogled <strong>na</strong> negovoto lekuvawe. (v. ~l. 63 KZ i ~l.<br />

481 ZKP). Na storitelot {to se pu{ta <strong>na</strong> usloven otpust mo`e da mu<br />

se izre~e i merka <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe<br />

<strong>na</strong> sloboda, ako za toa postojat zakonski uslovi (~l. 64 KZ i ~l. 483 st.<br />

2 ZKP). Za novostoreno krivi~no delo uslovniot otpust se otpovikuva.<br />

430


3. Merkata zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova se izvr{uva vo poseb<strong>na</strong> zdravste<strong>na</strong> ustanova<br />

osnova<strong>na</strong> i <strong>na</strong>meneta za taa cel, ili vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova za<br />

du{evno bolni lica. Vo odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata sudot ja<br />

konkretizira zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova. Ako e osnova<strong>na</strong> poseb<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova sudot }e opredeli vo nea da se izvr{uva merkata.<br />

Me|utoa so ogled {to kaj <strong>na</strong>s sî u{te ne e osnova<strong>na</strong> takva ustanova,<br />

sudot, soglasno `iveali{teto osnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenikot,<br />

se opredeluva za ed<strong>na</strong> od trite psihijatriski bolnici {to se <strong>na</strong>o|aat<br />

vo Bardovci kaj Skopje, Demir Hisar kaj Bitola i Negorci kaj<br />

Gevgelija.<br />

V. Pravilnik za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost upatuvawe<br />

<strong>na</strong> zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

organizacija i zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda<br />

(SV SRM 1980/27).<br />

^len 237<br />

(1) Liceto sprema koe treba da se izvr{i merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova, vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova go upatuva<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud, a go sproveduva zdravstven rabotnik <strong>na</strong> ustanovata<br />

opredele<strong>na</strong> od sudot. Od pri~ini <strong>na</strong> bezbednost mo`e da se opredeli<br />

sproveduvaweto da go obezbeduva Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti.<br />

(2) Ako liceto od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se <strong>na</strong>o|a vo pritvor vo<br />

zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova go sproveduva pripadnik <strong>na</strong> slu`bata za<br />

obezbeduvawe vo ustanovata vo koja se <strong>na</strong>o|a vo pritvor.<br />

(3) Tro{ocite <strong>na</strong> sproveduvaweto pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

1. Za samoto upatuvawe vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova e <strong>na</strong>dle`en<br />

osnovniot sud. Ovoj sud vo upatniot akt opredeluva liceto sprema koe<br />

treba da se izvr{i merkata da go sproveduva zdravstven rabotnik <strong>na</strong><br />

ustanovata opredele<strong>na</strong> od sudot. Od bezbednosni pri~ni <strong>na</strong>dle`niot<br />

sud mo`e da opredeli sproveduvaweto da go obezbeduva pripadnik <strong>na</strong><br />

slu`bata <strong>na</strong> obezbeduvawe od ustanovata kade se izvr{uva pritvorot.<br />

Vo praktikata se mo`ni slu~ai sproveduvaweto da go izvr{uva i<br />

Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

2. Ovde se definira sostojbata dokolku liceto sprema koe treba<br />

da se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost prestojuva vo pritvor. Vo takov<br />

431


slu~aj sproveduvaweto vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova go vr{i pripadnik<br />

<strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova vo koja<br />

se <strong>na</strong>o|a pritvorenoto lice.<br />

3. Tro{ocite <strong>na</strong> sproveduvaweto pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> sudot.<br />

^len 238<br />

Sprema licata vo odnos <strong>na</strong> koi se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova mo`at da se prime<strong>na</strong>t ograni~uvawa <strong>na</strong> dvi`eweto i<br />

kontaktiraweto vo mera {to e neophod<strong>na</strong> za sproveduvawe <strong>na</strong><br />

tretmanot <strong>na</strong> lekuvawe i ~uvawe i za odr`uvawe <strong>na</strong> ku}niot red i<br />

discipli<strong>na</strong> vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

________________________<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata se sostoi vo lekuvawe i ~uvawe <strong>na</strong><br />

osudenoto lice. Lekuvaweto podrazbira prezemawe <strong>na</strong> medicinski i<br />

psihoterapeutski merki za lekuvawe <strong>na</strong> du{evno bolniot ili za<br />

podobruvawe <strong>na</strong> negovata zdravstve<strong>na</strong> sostojba. Od stojali{e <strong>na</strong> ovaa<br />

merka celta <strong>na</strong> lekuvaweto e postig<strong>na</strong>ta ako liceto pove}e ne e opasno<br />

za svojata okoli<strong>na</strong> nezavisno od toa dali du{ev<strong>na</strong>ta sostojba e izle-<br />

~e<strong>na</strong> ili e otstranet zaosta<strong>na</strong>tiot du{even razvoj. ^uvaweto pretstavuva<br />

otstranuvawe <strong>na</strong> mo`nosta osudenoto lice da go zagrozi `ivotot<br />

ili imotot <strong>na</strong> drug ili da se <strong>na</strong>{teti sebesi dodeka e opasen za okoli<strong>na</strong>ta.<br />

Za samoto izvr{uvawe <strong>na</strong> ovaa merka <strong>ZIS</strong> ja sodr`i samo odredbata<br />

pomesete<strong>na</strong> vo ovoj ~len. Vo nea se veli deka sprema licata vo<br />

odnos <strong>na</strong> koi taa se izvr{uva mo`at da se prime<strong>na</strong>t ograni~uvawa <strong>na</strong><br />

dvi`eweto i kontaktiraweto vo mera {to e neophod<strong>na</strong> za sproveduvawe<br />

<strong>na</strong> tretmanot <strong>na</strong> lekuvawe i ~uvawe i za odr`uvawe <strong>na</strong> ku}-<br />

niot red i discipli<strong>na</strong>ta vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova. Drugi odredbi {to<br />

bi se odnesvuale <strong>na</strong> klasifikacijata, individualizacijata i tretmanot,<br />

prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> specifi~ni oblici, metodi i metodolo{ki tehniki<br />

<strong>na</strong> medicinski, neuropsihijatriski i op{t vospiten tretman i<br />

o~ekuvanite rezultati od toa, ne postojat. Taa prazni<strong>na</strong> ne mo`e da se<br />

popolni so direktno prenesuvawe <strong>na</strong> op{tite odredbi od <strong>ZIS</strong> koi se<br />

odnesuvaat <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. So<br />

ogled <strong>na</strong> toa deka ovde se raboti za poseb<strong>na</strong> kategorija <strong>na</strong> bolni lica<br />

<strong>na</strong> koi vo prv red im e potreben kurativen tretman, koristeweto <strong>na</strong><br />

tie odredbi ne e mo`no nitu po pat <strong>na</strong> a<strong>na</strong>logija. Ottamu proizleguva<br />

ed<strong>na</strong> od pre~kite zaradi koi vo praktikata se javuvaat brojni problemi<br />

{to mo{ne nepovolno se odrazuvaat vrz rezultatite od izvr{u-<br />

432


vaweto. Od faktot {to ovaa merka se izvr{uva vo zdravstveni ustanovi<br />

kade se le~at i slobodnite gra|ani, proizleguvaat i drugi slabosti<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto. So ogled <strong>na</strong> opas<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> ovie lica vo<br />

zdravstvenite ustanovi od op{t vid postoi izraze<strong>na</strong> pretpazlivost vo<br />

pogled <strong>na</strong> nivniot priem i smestuvawe. Empiriskite pokazateli uka`uvaat<br />

deka ovie osudenici vo ustanovata vr{at ubistva i drugi te{ki<br />

dela i so svoeto agresivno odnesuvawe ja zagrozuvaat ne samo bezbednosta<br />

<strong>na</strong> zdravstveniot perso<strong>na</strong>l i dugite bolni lica tuku ja doveduvaat<br />

vo pra{awe i organizacio<strong>na</strong>ta postavenost <strong>na</strong> ustanovata i mo`nostite<br />

za ostvaruvawe <strong>na</strong> nejzi<strong>na</strong>ta funkcija. Vo nedostig <strong>na</strong> poseben<br />

prostor za nivno lekuvawe i spre~uvawe <strong>na</strong> kontaktite so drugite<br />

lica i nivnite begstva od ustanovata <strong>na</strong>vedenite problemi u{te pove-<br />

}e se uslo`nuvaat. Od tie pri~ini i kaj <strong>na</strong>s se pove}e be{e prisut<strong>na</strong><br />

zalo`bata za osnovawe <strong>na</strong> poseb<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova - KPU<br />

Bolnica koja vo ovoj pogled bi gi zadovoluvala potrebite <strong>na</strong> celata<br />

dr`ava. Takva kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova - Bolnica kone~no e predvide<strong>na</strong><br />

vo <strong>ZIS</strong>. Vo <strong>na</strong>redniot period ostanuva soodvetno da se opremi<br />

i kadrovski da se ekipira za vo praktikata da go opravda svoeto postoewe.<br />

Odredba gi potencira i <strong>na</strong>~elata <strong>na</strong> zakonitosta i individualizacija,<br />

humanosta i po~ituvaweto <strong>na</strong> ~ovekovoto dostoinstvo vo<br />

izvr{uvaweto. Soglasno ovie principi, liceto upateno vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong> za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkatata <strong>na</strong> bezbednost, se<br />

ograni~uva vo dvi`eweto i kontaktiraweto so <strong>na</strong>dvore{niot svet<br />

samo vo mera {to e neophod<strong>na</strong> za sproveduvawe <strong>na</strong> tretmanot <strong>na</strong> lekuvawe<br />

i ~uvawe, kako i za odr`uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta vo<br />

ustanovata.<br />

^len 239<br />

(1) Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe e dol`<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ godi{no da go izvesti sudot {to ja izrekol merkata<br />

za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> liceto.<br />

(2) Koga zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova }e oceni deka presta<strong>na</strong>la<br />

potrebata za lekuvawe i ~uvawe }e mu predlo`i <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud<br />

da go zapre <strong>na</strong>tamo{noto izvr{uvawe <strong>na</strong> ovaa merka. Zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ustanova za osudenite lica so bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> presmetlivost <strong>na</strong> koi<br />

ne im istekla kaz<strong>na</strong>ta mo`e da predlo`i usloven otpust.<br />

________________________<br />

433


1. Zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova ima dvoj<strong>na</strong> cel: lekuvawe <strong>na</strong> storitelot <strong>na</strong><br />

krivi~noto delo zaradi otstranuvawe <strong>na</strong> opas<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> negovata<br />

li~nost i negovo ~uvawe zaradi onevozmo`uvawe i <strong>na</strong>tamu da vr{i<br />

krivi~ni dela. Za postig<strong>na</strong>tite rezultati od toa zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova<br />

e dol`<strong>na</strong> <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ godi{no da go izvestuva sudot {to ja<br />

izrekol merkata. Vrz osnova <strong>na</strong> tie soz<strong>na</strong>nija, vo momentot koga<br />

osnovano }e zaklu~i deka liceto ne e opasno za svojata okoli<strong>na</strong>, sudot<br />

mo`e da donese odluka za zapirawe <strong>na</strong> merkata ili za nejzino pretvorawe<br />

vo merka <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong><br />

sloboda.<br />

Koga zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova }e oceni deka presta<strong>na</strong>la potrebata<br />

za lekuvawe i ~uvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud }e mu predlo`i da go zapre<br />

<strong>na</strong>tamo{noto izdr`uvawe <strong>na</strong> merkata. Za osudenite lica so bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong><br />

presmetlivost <strong>na</strong> koi ne im e istek<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>ta, zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ustanova mo`e da predlo`i da bidat pu{teni <strong>na</strong> usloven otpust.<br />

2. Ocenkata za <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>tite promeni vo pozitiv<strong>na</strong> smisla, kaj<br />

licata upateni za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, mora da se zasnova vrz<br />

<strong>na</strong>odite i misleweto <strong>na</strong> kompetenten stru~en tim <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. Dokolku pritoa se potrebni i drugi konsultacii kako, <strong>na</strong><br />

primer, kontakti so sredi<strong>na</strong>ta vo koja `ivee liceto, ili so socijalni<br />

ustanovi, kako i so drugi specijalisti i specijalizirani zdravstveni<br />

ustanovi, stru~niot tim <strong>na</strong> ustanovata vo koja liceto prestojuva,<br />

nu`no e da gi ostvaruva, so cel validno da se pretpostavi <strong>na</strong>tamo{-<br />

noto odnesuvawe <strong>na</strong> liceto.<br />

Od zasnovanosta <strong>na</strong> <strong>na</strong>odot i misleweto <strong>na</strong> stru~niot tim zavisi<br />

dali presta<strong>na</strong>la potrebata za lekuvawe i ~uvawe <strong>na</strong> liceto vrz koe se<br />

izvr{uva merkata. Ako vrz osnova <strong>na</strong> <strong>na</strong>odot i misleweto <strong>na</strong> stru~niot<br />

tim <strong>na</strong> lekari, sudot kako <strong>na</strong>dle`en organ za doneseuvawe dopolnitel<strong>na</strong><br />

odluka, utvrdi deka presta<strong>na</strong>la potrebata za ~uvawe i lekuvawe,<br />

}e ja zapre merkata i }e opredeli otpu{tawe <strong>na</strong> liceto od zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ustanova. Zavisno od toj <strong>na</strong>od i mislewe, sudot mo`e da opredeli<br />

i <strong>na</strong>tamo{no lekuvawe <strong>na</strong> sloboda. (V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l 236 pod t. 2)<br />

^len 240<br />

Ako sudot odlu~i osudenoto lice da bide upateno <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> ostatokot <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> zatvor, od kaznenopoprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova vo koja osudenoto lice treba da ja izdr`uva<br />

kaz<strong>na</strong>ta }e pobara da go sprovede vo ustanovata.<br />

434


________________________<br />

Ako sudot ne se odlu~i za usloven otpust, tuku za toa bitno<br />

<strong>na</strong>maleno presmetlivoto lice <strong>na</strong> koe sî u{te ne mu istekla kaz<strong>na</strong>ta, da<br />

bide upateno <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> ostatokot <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> li{uvawe<br />

od sloboda, }e prezeme ~ekori da se izdr`i kaz<strong>na</strong>ta. Ili, poprecizno,<br />

so ovaa odredba se regulira situacijata koga presta<strong>na</strong>la potrebata<br />

za lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, pa liceto treba da<br />

bide upateno ostatokot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta da ja izdr`i vo kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova. Vo takov slu~aj, sudot od kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova vo<br />

koja osudenoto lice treba da ja izdr`uva kaz<strong>na</strong>ta }e pobara, ili podobro<br />

ka`ano, }e i <strong>na</strong>lo`i, da go sprovede osudenoto lice <strong>na</strong> izdr`uvawe<br />

<strong>na</strong> ostatokot od kaz<strong>na</strong>ta.<br />

^len 241<br />

(1) Stru~no-instruktorski <strong>na</strong>dzor vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo<br />

koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuawe i ~uvawe vr{i ovlasten zdravstven inspektor <strong>na</strong><br />

Ministerstvoto za zdravstvo.<br />

(2) Nadzor <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata od stav<br />

1 <strong>na</strong> ovoj ~len vr{i <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

_______________________<br />

Stru~noinstruktorski <strong>na</strong>dzor vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja<br />

se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost vr{i ovlasten zdravstven inspektor<br />

<strong>na</strong> Ministerstvoto za zdravstvo, a <strong>na</strong>dzorot <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> merkata mu e prepu{ten <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

^len 242<br />

Op{t akt so koj se ureduva ku}niot red vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova<br />

vo odnos <strong>na</strong> licata sprema koi se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe donesuva ministerot<br />

za zdravstvo vo soglasnost so ministerot za pravda.<br />

________________________<br />

Op{tot akt so koj se ureduva ku}niot red e Pravilnik za<br />

ku}niot red vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova za licata sprema koi se izvr{uva<br />

merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko ~uvawe i lekuvawe<br />

(SV RM 1998/4).<br />

Soglasno ovoj Pravilnik zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vr{i priem <strong>na</strong><br />

liceto koe e upateno <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in i postapka<br />

kako i za drugite lica koi se upatuvaat <strong>na</strong> lekuvawe vo ovoj vid zdrav-<br />

435


stveni ustanovi. Negovoto sproveduvawe go vr{i zdravstven rabotnik,<br />

pripadnik <strong>na</strong> ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti ili pripadnik <strong>na</strong><br />

slu`bata <strong>na</strong> obezbeduvawe <strong>na</strong> ustanovata vo koja se <strong>na</strong>o|alo liceto vo<br />

pritvor.<br />

Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova obezbeduva ed<strong>na</strong>kvi uslovi za smestuvawe<br />

i tretman i primenuva isti dijagnosti~ki i terapeutski postapki<br />

sprema liceto koe e upateno <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata kako i za osta<strong>na</strong>tite<br />

lica koi se <strong>na</strong>o|aat <strong>na</strong> lekuvawe. Za niv, me|utoa, se utvrduva<br />

poseben raspored <strong>na</strong> dnevni aktivnosti.<br />

Ako liceto sprema koe se izvr{uva merkata spored rasporedot<br />

<strong>na</strong> dnevnite aktivnosti i medicinskiot treman, treba da odi <strong>na</strong><br />

terapija <strong>na</strong>dvor od oddelenieto za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata {to se<br />

<strong>na</strong>o|a vo ramkite <strong>na</strong> ustanovata, upatuvaweto i tretmanot zadol`itelno<br />

se vr{at vo pridru`ba i pod kontrola <strong>na</strong> medicinsko lice.<br />

Na liceto sprema koe se izvr{uva merkata mo`e da mu odobri<br />

poseta od ~lenovite <strong>na</strong> negovoto semejstvo. Od bezbednosni pri~ini<br />

posetitelite sekoga{ se pretresuvaat zaradi spre~uvawe da se vnesuva<br />

oru`je, alkohol droga i drugi psihotropni supsatanci.<br />

Soglasno ~l. 8 <strong>na</strong> Pravilnikot, po predlog <strong>na</strong> terapeutskiot tim<br />

<strong>na</strong> ustanovata, ako zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> liceto toa go dozvoluva, i<br />

ako postoi soglasnost <strong>na</strong> sudot, <strong>na</strong> liceto {to ja izdr`uva merkata,<br />

mo`e da mu se odobri koristewe <strong>na</strong> vikend ili prodol`en vikend vo<br />

krugot <strong>na</strong> negovoto semejstvo. Vakvoto otsustvo se ostvaruva so prezemawe<br />

<strong>na</strong> liceto od ustanovata od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> ~len <strong>na</strong> negovoto semejstvo<br />

koj mora so pisme<strong>na</strong> izjava da garantira deka ja prezema obvrskata deka<br />

}e go ~uva liceto dodeka e <strong>na</strong>dvor od ustanovata. Za prestojuvawe<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata po drug osnov (<strong>na</strong> primer, poka<strong>na</strong> od sud ili drug<br />

<strong>na</strong>dle`en organ), liceto sprema koe se izvr{uva merkata go pridru`uva<br />

pripadnik <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe ili pretstavnik <strong>na</strong><br />

Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

Vo slu~aj <strong>na</strong> pogolemo <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> ku}niot red so koe se zagrozuva<br />

bezbednosta <strong>na</strong> drugite bolni lica i normal<strong>na</strong>ta rabota vo<br />

ustanovata, rakovoditelot <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova mo`e da pobara<br />

pomo{ od pripadnicite <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 49.<br />

^len 243<br />

Tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

436


________________________<br />

Soglasno propisite od oblasta <strong>na</strong> zdravstvoto, tro{ocite za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> ovaa merka <strong>na</strong> bezbednost, pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> Buxetot <strong>na</strong><br />

Republika Makedonija,<br />

Glava HH<br />

ZADOL@ITELNO PSIHIJATRISKO LEKUVAWENA<br />

SLOBODA<br />

^len 244<br />

(1) Merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda se izvr{uva vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova koja<br />

prvostepeniot sud ja opredelil vo svojata odluka.<br />

(2) Merkata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len ja izvr{uva <strong>na</strong>dle`niot sud<br />

spored `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> liceto.<br />

________________________<br />

1. Zadol`itelnoto psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda e merka<br />

<strong>na</strong> bezbednost {to za prv pat e vovede<strong>na</strong> vo KZ od 1976 godi<strong>na</strong>.<br />

Nameneta e za du{evno abnormalni storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela koi, so<br />

ogled <strong>na</strong> opas<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta li~nost treba da se podlo`at <strong>na</strong><br />

opredelen medicinski tretman bez da se smestuvaat vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova, ako otstranuvaweto <strong>na</strong> taa opasnost mo`e da se postigne i so<br />

nivno lekuvawe <strong>na</strong> sloboda. Smislata <strong>na</strong> ovaa merka e potpre<strong>na</strong> vrz<br />

sovremenite psihijatriski soz<strong>na</strong>nija deka lekuvaweto <strong>na</strong> ovie lica<br />

mo`e da bide poefikasno dokolku <strong>na</strong>mesto vo uslovi <strong>na</strong> izolacija taa<br />

se ostvaruva vo slobod<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong> kade {to liceto normalno gi ostvaruva<br />

svoite op{testveni komunikacii.<br />

Za izreknuvaweto <strong>na</strong> ovaa merka va`at prvite dva od op{tite<br />

uslovi <strong>na</strong>vedeni za izrekuvawe <strong>na</strong> merkata zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova: 1. da se raboti za storitel<br />

koj vo vremeto <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo bil vo sostojba<br />

<strong>na</strong> nepresmetlivost ili bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> presmetlivost i 2. da e<br />

opasen za svojata okoli<strong>na</strong>. Vo pogled <strong>na</strong> op{tite uslovi postojat i dve<br />

situacii vo zavisnost od toa dali merkata se izrekuva <strong>na</strong> nepresmetliv<br />

storitel ili <strong>na</strong> storitel koj bil vo sostojba <strong>na</strong> bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong><br />

presmetlivost:<br />

- Sprema nepresmetliv storitel ovaa merka mo`e da se izre~e vo<br />

dva slu~ai. Prvo, koga krivi~noto delo go storilo nepresmetlivo<br />

lice koe e opasno za okoli<strong>na</strong>ta, a za otstranuvawe <strong>na</strong> taa opasnost e dovolno<br />

negovoto lekuvawe <strong>na</strong> sloboda. Drugiot slu~aj e koga <strong>na</strong> nepres-<br />

437


metliviot storitel <strong>na</strong> krivi~no delo mu e izre~e<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova, a vo tekot <strong>na</strong> lekuvaweto se utvrdi deka so ogled <strong>na</strong> sostojbata<br />

<strong>na</strong> opasnost i sostojbata <strong>na</strong> negovoto du{evno zdravje pove}e ne<br />

e potreben institucio<strong>na</strong>len tretman, tuku e dovolno psihijatrisko<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda.<br />

Toga{ koga obvinetiot storil krivi~no delo vo nepresmetliva<br />

sostojba, javniot obvinitel do sudot }e podnese predlog da ja izre~e<br />

ovaa merka. Po stavaweto <strong>na</strong> takov predlog, obvinetiot mora da ima<br />

branitel, {to z<strong>na</strong>~i deka, dokolku toa ne go storil samiot obvinet,<br />

sudot e dol`en branitelot da go postavi po slu`be<strong>na</strong> dol`nost. Odlukata<br />

so koja se izrekuva merkata ne se donesuva vo forma <strong>na</strong> presuda,<br />

tuku vo forma <strong>na</strong> re{enie, obvinetiot koj se <strong>na</strong>o|a vo pritvor ne se<br />

pu{ta <strong>na</strong> sloboda, tuku do zavr{uvaweto <strong>na</strong> postapkata privremeno se<br />

smestuva vo soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova ili vo nekoja pogod<strong>na</strong><br />

prostorija (v. ~l. 478 ZKP).<br />

Za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> merkata, po odr`an glaven pretres, re{ava sudot<br />

{to e <strong>na</strong>dle`en za sudewe vo prv stepen. Ako sudot utvrdi deka obvinetiot<br />

go storil deloto vo nepresmetliva sostojba, }e odlu~i da mu<br />

izre~e merka <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong><br />

sloboda ili zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova, nezavisno od predlogot <strong>na</strong> javniot obvinitel. Ovie<br />

merki mo`at da se izre~at i koga javniot obvinitel <strong>na</strong> glavniot<br />

pretres }e go izmeni podig<strong>na</strong>tiot obvinitelen akt, odnosno obvinitelen<br />

predlog so podnesuvawe predlog za izrekuvawe <strong>na</strong> tie merki. Ako<br />

<strong>na</strong>jde deka obvinetiot ne bil nepresmetliv, sudot }e ja zapre<br />

postapkata (v. ~l. 479-480 ZKP).<br />

- Sprema storitel koj vo vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~no<br />

delo bil vo sostojba <strong>na</strong> bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> presmetlivost ovaa merka<br />

mo`e da se izre~e samo ako predhodno zaedno so kaz<strong>na</strong>ta mu bila izre-<br />

~e<strong>na</strong> i merkata zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova, a sudot po zapiraweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>jzinoto izvr{uvawe<br />

odredil usloven otpust.<br />

Zadol`itelnoto lekuvawe <strong>na</strong> sloboda nema avtomatski da se vrze<br />

za uslovniot otpust tuku samo vo slu~aj ako se utvrdi negovata neophodnost.<br />

Dokolku osudenoto lice ne se podlo`i <strong>na</strong> lekuvawe <strong>na</strong> sloboda,<br />

ili ako samovolno go <strong>na</strong>pu{ti, ili ako i pokraj lekuvaweto stane<br />

tolku opasno za okoli<strong>na</strong>ta {to e potrebno negovo ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ustanova, sudot mo`e da izre~e zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova (v. ~l. 64 st. 5 KZ). Po<br />

slu`be<strong>na</strong> dol`nost ili po predlog <strong>na</strong> upravata <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>at<br />

438


ustanova vo koja obvinetiot se lekuval ili trebalo da se lekuva, a po<br />

soslu{uvawe <strong>na</strong> javniot obvinitel, sudot mo`e <strong>na</strong> storitelot sprema<br />

koj e primeneta merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda da mu izre~e merka <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, ako<br />

ustanovi deka storitelot ne se podlo`il <strong>na</strong> lekuvawe ili deka<br />

samovolno go <strong>na</strong>pu{til ili deka i pokraj lekuvaweto osta<strong>na</strong>l tolku<br />

opasen za svojata okoli<strong>na</strong> {to e potrebno negovo ~uvawe i lekuvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova. Pri donesuvawe <strong>na</strong> odlukata sudot po potreba }e<br />

pribavi i mislewe od lekar, a obvinetiot }e se soslu{a ako negovata<br />

sostojba go dozvoluva toa (~l. 483 st. 3 ZKP).<br />

Za razlika od drugite merki <strong>na</strong> bezbednost ovaa merka e od<br />

ograni~eno traewe. Taa ne mo`e da trae podolgo od dve godini.<br />

2. Merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe<br />

<strong>na</strong> sloboda se izvr{uva vo soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova. Soodvet<strong>na</strong><br />

e o<strong>na</strong>a zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo ~ii sostav funkcionira posebno<br />

psihijatrisko oddelenie {to gi ispolnuva site uslovi za pru`awe <strong>na</strong><br />

stacio<strong>na</strong>ren ili ambulantski medicinsko-psihijatriski tretman <strong>na</strong><br />

du{evno bolnite lica.<br />

V. Pravilnik za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

upatuvawe <strong>na</strong> zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> organizacija i zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong><br />

sloboda (SV SRM 1980/27).<br />

^len 245<br />

Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se izvr{uva zadol`itelnoto<br />

psihijatriskoto lekuvawe <strong>na</strong> sloboda dol`<strong>na</strong> e <strong>na</strong>jmalku <strong>na</strong> sekoi 6<br />

meseci da go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong><br />

liceto sprema koe se izvr{uva ova merka i za rezultatot <strong>na</strong> lekuvaweto.<br />

________________________<br />

Vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova se primenuva medicinska terapija i<br />

sovremeni psihijatriski metodi <strong>na</strong> lekuvawe od potraen karakter i<br />

postojano se sledi du{ev<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenikot kako i rezultatite<br />

od lekuvaweto. Vo vrska so toa zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova e dol`<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>jmalku <strong>na</strong> sekoi 6 meseci da go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud. Zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ustanova e dol`<strong>na</strong> da izvestuva i za redovnosta <strong>na</strong> javuvaweto<br />

<strong>na</strong> osudenikot, za toa dali samovolno go <strong>na</strong>pu{til lekuvaweto, a dokolku<br />

se raboti za lice koi i pokraj lekuvaweto sta<strong>na</strong>lo opasno za okoli<strong>na</strong>ta<br />

i za potrebata od negovo lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

439


ustanova. Vo takov slu~aj sudot mo`e da ja zameni ovaa merka so<br />

merkata zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova.<br />

Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova mo`e da go izvesti sudot i za toa deka<br />

lekuvaweto e uspe{no zavr{eno pred istekot <strong>na</strong> rokot za izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> merkata i da dostavi predlog za nejzino zapirawe. Po dobivaweto<br />

<strong>na</strong> predlogot koj treba da sodr`i i obrazlo`eno mislewe od<br />

konzilium <strong>na</strong> neuropsihijatri, sudot {to ja izrekol merkata vo prv<br />

stepen go zapira nejzinoto <strong>na</strong>tamo{no izvr{uvawe.<br />

^len 246<br />

Vo odnos <strong>na</strong> stru~no-instruktorskiot <strong>na</strong>dzor, <strong>na</strong>dzorot <strong>na</strong><br />

zakonitosta, op{tiot akt za ku}niot red i tro{ocite <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka se primenuvaat odredbite <strong>na</strong> ~lenovite<br />

241 - 243 od ovoj zakon.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 241, 242 i 243.<br />

Glava HHI<br />

ZADOL@ITELNO LEKUVAWE NA ALKOHOLI^ARI I<br />

NARKOMANI<br />

^len 247<br />

Merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholii-<br />

~ari i <strong>na</strong>rkomani se izvr{uva vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova vo<br />

koja postojat uslovi za takvo lekuvawe.<br />

________________________<br />

1. Merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari<br />

i <strong>na</strong>rkomani vo krivi~<strong>na</strong> postapka sudot mo`e da mu ja izre~e<br />

<strong>na</strong> storitelot {to izvr{il krivi~no delo poradi zavisnost od postoja<strong>na</strong><br />

upotreba <strong>na</strong> alkohol ili opojni drogi i kaj kogo postoi opasnost<br />

deka poradi ovaa zavisnost <strong>na</strong>tamu }e vr{i krivi~ni dela.<br />

Za izrekuvawe <strong>na</strong> ovaa merka potrebno e da bidat kumulativno<br />

ispolneti slednive uslovi:<br />

1. Da se raboti za storitel koj krivi~noto delo go izvr{il<br />

poradi sostojba <strong>na</strong> zavisnost od postoja<strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> alkohol ili<br />

opojni drogi. Ne e neophodno vo vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> deloto<br />

storitelot da bil vo sostojba <strong>na</strong> opienost ili drogiranost. Dovol<strong>na</strong> e<br />

negovata zavisnost sprema upotrebata <strong>na</strong> alkohol ili droga i kauzal<strong>na</strong><br />

440


vrska me|u takvata sostojba i storenoto delo, odnosno zavisnosta da se<br />

javuva kako pri~i<strong>na</strong> za deloto.<br />

2. Kaj storitelot <strong>na</strong> krivi~noto delo treba da postoi opasnost<br />

deka poradi taa zavisnost i <strong>na</strong>tamu }e vr{i krivi~ni dela.<br />

Ovaa merka <strong>na</strong> bezbednost ne e od samostoen karakter {to z<strong>na</strong>~i<br />

deka mo`e da se izre~e samo zaedno so kaz<strong>na</strong>ta (sekoja kaz<strong>na</strong>), so<br />

uslov<strong>na</strong>ta osuda (pri {to mo`e da trae <strong>na</strong>jdolgo dve godini), a koga se<br />

raboti za pomlad polnoletnik i so vospit<strong>na</strong> merka.<br />

Pri izrekuvaweto <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta osuda sudot mo`e <strong>na</strong> storitelot<br />

da mu <strong>na</strong>lo`i lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, zemaj}i ja pritoa osobeno predvid<br />

gotovnosta <strong>na</strong> storitelot da se podlo`i <strong>na</strong> takvo lekuvawe. Ako<br />

stroritelot bez opravdani pri~ini ne se podlo`i <strong>na</strong> lekuvawe <strong>na</strong><br />

sloboda, ili lekuvaweto samovolno go <strong>na</strong>pu{ti, sudot mo`e da opredeli<br />

da se otpovika uslov<strong>na</strong>ta osuda ili merkata <strong>na</strong> zadol`itelno<br />

lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani prisilno da se izvr{i vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ili vo druga specijalizira<strong>na</strong> ustanova (v.~l. 65 st. 3 KZ).<br />

Ili kako {to toa podrobno go regulira ~l. 484 st. ZKP: Ako pri<br />

izrekuvaweto <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta osuda <strong>na</strong> storitelot mu e <strong>na</strong>lo`eno<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, a toj ne se podlo`i<strong>na</strong> lekuvawe ili samovolno go<br />

<strong>na</strong>pu{til, sudot mo`e, po slu`be<strong>na</strong> dol`nost ili <strong>na</strong> predlog <strong>na</strong><br />

ustanovata vo koja storitelot se lekuval ili trebalo da se lekuva, a po<br />

soslu{uvawe <strong>na</strong> javniot obvinitel i <strong>na</strong> storitelot da opredeli<br />

otpovikuvawe <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta osuda ili prisilno izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

izre~e<strong>na</strong>ta merka zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari ili<br />

<strong>na</strong>rkomani vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova ili vo druga specijalizira<strong>na</strong><br />

ustanova. Pred donesuvaweto <strong>na</strong> odlukata sudot po potreba }e pribavi<br />

mislewa od drug lekar.<br />

2. Merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi-<br />

~ari i <strong>na</strong>rkomani izre~e<strong>na</strong> vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka mo`e da trae<br />

<strong>na</strong>jdolgo ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>. Vremeto <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> merkata te~e od denot<br />

<strong>na</strong> pravosilnosta <strong>na</strong> prekr{okot. Vremeto pomi<strong>na</strong>to vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ili druga specijalizira<strong>na</strong> ustanova se zasmetuva vo izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong><br />

(~l. 25 st. 2 ZP).<br />

3. Mekata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi-<br />

~ari i <strong>na</strong>rkomani se izvr{uva vo ustanova za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili<br />

vo zdravstve<strong>na</strong> ili druga specijalizira<strong>na</strong> ustanova. Vo koja ustanova<br />

}e bide izvr{uva<strong>na</strong> ovaa merka, vsu{nost, zavisi od vidot <strong>na</strong><br />

krivi~<strong>na</strong>ta sankcija pokraj koja e izre~e<strong>na</strong>. Ako e izre~e<strong>na</strong> kon kaz<strong>na</strong><br />

li{uvawe od sloboda ovaa merka se izvr{uva vo soodvet<strong>na</strong> kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova vo koja postojat uslovi za takvo lekuvawe. Ako vo<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ne postojat uslovi za zadol`itelno<br />

lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani ovaa merka mo`e da se izvr-<br />

441


{uva vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova ili vo druga specijalizira<strong>na</strong> ustanova<br />

kade {to, vpro~em, se izvr{uva i toga{ koga e izre~e<strong>na</strong> zaedno so<br />

pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili so uslov<strong>na</strong> osuda. Vremeto pomi<strong>na</strong>to vo zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ili druga specijalizira<strong>na</strong> ustanova opredele<strong>na</strong> vo odlukata<br />

<strong>na</strong> sudot se zasmetuva vo kaz<strong>na</strong>ta.<br />

^len 248<br />

Ako vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova ne postojat uslovi za<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, koga ovaa<br />

merka e izre~e<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong> zatvor, ili koga e izre~e<strong>na</strong> so pari~<strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong> ili uslov<strong>na</strong> osuda, merkata se izvr{uva vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova {to }e ja opredeli sudot vo odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong><br />

merkata.<br />

________________________<br />

Vo sudskata odluka zadol`itelno treba da se <strong>na</strong>vede vo koja<br />

ustanova se upatuva osudenoto lice. Soglasno RR merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani izre~e<strong>na</strong><br />

so bezuslov<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor, nezavisno od visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, se izvr{uva<br />

vo zdravstvenite organizacii opredeleni so Pravilnikot za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong><br />

alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani (SV SRM 1977/37).<br />

Upatuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani go<br />

vr{i <strong>na</strong>dle`niot sud koj ja izrekol sankcijata vo prevospit<strong>na</strong>ta<br />

postapka, a ako liceto se <strong>na</strong>o|a vo pritvor, osnovniot sud vo ~ie<br />

sedi{te se <strong>na</strong>o|a kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova vo slednive zdravstveni<br />

organizacii: a) vo Bolnicata za du{evni bolesti "Sv. Naum" - Bardovci,<br />

se upatuvaat osudenite lica od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi<br />

Gostivar, Debar, Kratovo, Kumanovo, Kriva Palanka, Tetovo, Veles,<br />

Skopje I i Skopje II, b) vo Bolnicata za nervni i du{evni bolesti -<br />

Demir Hisar, se upatuvaat osudeni lica od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite<br />

sudovi: Bitola, Kru{evo, Ohrid, Prilep, Resen i Struga, i v) vo Bolnicata<br />

za nervni i du{evni bolesti - Negorci se upatuvaat osudeni<br />

lica od podra~jeto <strong>na</strong> osnovnite sudovi: Berovo, Gevgelija, Del~evo,<br />

Kavadarci, Negotino, Ko~ani, Vinica, Radovi{, Strumica, Sveti Nikole<br />

i [tip,<br />

Spored Pravilnikot za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, programata i<br />

metodite <strong>na</strong> rabota za lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~arite i <strong>na</strong>rkomanite gi<br />

opredeluva stru~<strong>na</strong> grupa <strong>na</strong> rabotnici vo zdravstve<strong>na</strong>ta organizacija<br />

442


sostave<strong>na</strong> od specijalist za nervni i du{evni bolesti, psiholog i<br />

socijalen rabotnik. Zdravstvenoto dosie <strong>na</strong> alkoholi~arite i <strong>na</strong>rkomanite<br />

go popolnuvaat stru~i lica koi u~estvuvaat vo lekuvaweto.<br />

Osudenite lica koi se podlo`eni <strong>na</strong> zadol`itelno lekuvawe od<br />

alkoholizmot ili <strong>na</strong>rkomanijata dol`ni se aktivno da u~estvuvaat vo<br />

programata <strong>na</strong> svoeto lekuvawe. Evidencijata, pokraj op{tite generalii,<br />

gi sodr`i pokazatelite za povedenieto <strong>na</strong> tie lica od koi se<br />

gleda dali sostojbata im se podobruva, ostanuva ista ili se vlo{uva.<br />

V. objasnuvawe <strong>na</strong> ~l. 247.<br />

^len 249<br />

Nadle`niot sud soglasno so odredbata <strong>na</strong> ~len 248 <strong>na</strong> ovoj zakon<br />

go upatuva liceto <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> zadol`itelnoto lekuvawe <strong>na</strong><br />

alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani neposredno vo kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova odnosno vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawe <strong>na</strong> ~l. 247 i 248.<br />

^len 250<br />

Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se izvr{uva zadol`itelnoto<br />

lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani dol`<strong>na</strong> e <strong>na</strong>jmalku <strong>na</strong> 6<br />

meseci da go izvestuva prvostepeniot sud za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba<br />

<strong>na</strong> liceto sprema koe se izvr{uva ovaa merka i za rezultatot od<br />

lekuvaweto.<br />

________________________<br />

Vo oddelenieto <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova, liceto komu mu e<br />

izre~e<strong>na</strong> ovaa merka e obvrzano da se javuva vo opredeleni vremenski<br />

intervali zaradi podle`uvawe <strong>na</strong> potrebniot tretman. Toa podrazbira<br />

negova spremnost da go prifati <strong>na</strong>logot i bezrezervno da se<br />

pridr`uva do upatstvata {to vodat kon podobruvawe <strong>na</strong> negovata zdravstve<strong>na</strong><br />

sostojba. Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova pak, od svoja stra<strong>na</strong> e<br />

obvrza<strong>na</strong>, <strong>na</strong>jmalku <strong>na</strong> sekoi {est meseci, da go izvestuva prvostepeniot<br />

sud za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> liceto i postig<strong>na</strong>tite rezultati<br />

vo lekuvaweto.<br />

443


^len 251<br />

(1) Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova }e go izvesti prvostepeniot sud za<br />

zavr{enoto lekuvawe <strong>na</strong> liceto sprema koe e izre~eno zadol`itelno<br />

lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani.<br />

(2) Ako osudenoto lice bez opravda<strong>na</strong> pri~i<strong>na</strong> ne se podlo`i <strong>na</strong><br />

lekuvawe ili lekuvaweto go <strong>na</strong>pu{ti, zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova }e go<br />

izvesti za toa <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

Zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se izvr{uva ovaa merkata, pokraj<br />

toa {to e dol`<strong>na</strong> <strong>na</strong> sekoi 6 meseci da go izvestuva prvostepeniot sud<br />

za tekot <strong>na</strong> lekuvaweto, isto taka e obvrza<strong>na</strong>, do sudot da podnese i<br />

kone~en izve{taj toga{ koga }e oceni deka lekuvaweto <strong>na</strong> liceto komu<br />

mu e izre~e<strong>na</strong> merkata e dovr{eno. Ako lekuvaweto bilo uspe{no,<br />

sudot ja ukinuva merkata, a dokolku vremeto <strong>na</strong> lekuvawe bilo pokratko<br />

od izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> li{uvawe od sloboda, liceto go upatuva vo<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova kade {to treba da go izdr`i ostatokot od<br />

kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Ako <strong>na</strong> osudenikot mu bila izre~e<strong>na</strong> uslov<strong>na</strong> osuda so obvrska za<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, a toj bez opravdani pri~ini ne se<br />

podlo`il <strong>na</strong> lekuvawe ili lekuvaweto samovolno go <strong>na</strong>pu{til <strong>na</strong><br />

sudot mu stojat <strong>na</strong> raspolagawe dve mo`nosti. Po dobienoto izvestuvawe<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova sudot mo`e da opredeli da se<br />

otpovika uslov<strong>na</strong>ta osuda, {to z<strong>na</strong>~i da se pristapi kon izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> utvrde<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, ili merkata zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi-<br />

~ari i <strong>na</strong>rkomani prisilno da se izvr{i vo zdravstve<strong>na</strong>ta ili vo druga<br />

specijalizira<strong>na</strong> ustanova.<br />

Me|utoa, ako zadol`itelnoto lekuvawe uspe{no e zavr{eno pred<br />

istekot <strong>na</strong> rokot za proveruvawe, sudot mo`e da donese odluka so koja<br />

}e go zapre izvr{uvaweto <strong>na</strong> obvrskata opredele<strong>na</strong> kako dopolnitelen<br />

uslov kon uslov<strong>na</strong>ta osuda.<br />

Isto taka, zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova e dol`<strong>na</strong> da go izvesti sudot<br />

dokolku osudenoto lice ne se podle`i <strong>na</strong> lekuvaweto ili istoto go <strong>na</strong>pu{ti.<br />

Vo takov slu~aj se primenuvaat odredbite za slu~aj <strong>na</strong> begstvo<br />

<strong>na</strong> osudeno lice.<br />

444


^len 252<br />

(1) Tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> zadol`itelnoto lekuvawe<br />

<strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova pa|aat <strong>na</strong><br />

tovar <strong>na</strong> Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

(2) Tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> zadol`itelnoto lekuvawe<br />

<strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani otkako osudenoto lice }e bide upateno<br />

ostatokot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor da ja izdr`i vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova,<br />

pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova.<br />

^len 253<br />

Vo odnos <strong>na</strong> stru~no-instruktorskiot <strong>na</strong>dzor, <strong>na</strong>dzorot <strong>na</strong><br />

zakonitosta i op{tiot akt za ku}niot red <strong>na</strong> ova merka se<br />

primenuvaat odredbite <strong>na</strong> ~lenovite 241 i 242 <strong>na</strong> ovoj zakon.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 241 i 242.<br />

Glava HHII<br />

ZABRANA NA VR[EWE NA PROFESIJA, DEJNOST ILI<br />

DOL@NOST<br />

^len 254<br />

(1) Pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe profesija, dejnost ili dol`nost<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud mu ja dostavuva <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> pravnoto lice ili<br />

druga institucija vo koe osudenoto lice e vraboteno, <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot<br />

organ za izdavawe odobrenie za vr{ewe profesija, dejnost ili<br />

dol`nost, <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot organ <strong>na</strong> inspekcijata <strong>na</strong> trudot vo mestoto<br />

<strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice,<br />

kako i <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud za registracija <strong>na</strong> pretprijatija.<br />

(2) Pravosil<strong>na</strong>ta presuda od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len mu se dostavuva<br />

i <strong>na</strong> podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti<br />

spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong><br />

osudenoto lice.<br />

(3) Ako liceto sprema koe e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost od<br />

stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len go promeni mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno<br />

prestojuvali{teto, a vremeto za koe ova merka e izre~e<strong>na</strong> ne<br />

isteklo, Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti za ovaa merka <strong>na</strong><br />

445


ezbednost }e go izvesti <strong>na</strong>dle`niot sud vo mestoto <strong>na</strong><br />

`iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice.<br />

________________________<br />

1. Ovaa merka <strong>na</strong> bezbednost se sostoi vo zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong><br />

opredele<strong>na</strong> profesija (<strong>na</strong> primer: advokat, novi<strong>na</strong>r, lekar, <strong>na</strong>stavnik i<br />

sl.), vo zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe samostoj<strong>na</strong> dejnost (za<strong>na</strong>et~iska, ugostitelska,<br />

trgovska) i vo zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe nekoja dol`nost koja <strong>na</strong> bilo<br />

koj <strong>na</strong>~in e vrza<strong>na</strong> so samostojno raspolagawe, koristewe, upravuvawe,<br />

rakuvawe so imot ili za ~uvawe <strong>na</strong> toj imot (smetkovoditel, blagajnik,<br />

magacioner i sl.).<br />

Sudot mo`e da ja izre~e vo dva slu~ai:<br />

1. ako storitelot ja zloupotrebil svojata polo`ba, vr{eweto <strong>na</strong><br />

dol`nosta ili dejnosta za izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~no delo i<br />

2. ako opravdano mo`e da se smeta deka vr{eweto <strong>na</strong> takvata<br />

dejnost }e ja zloupotrebi za vr{ewe krivi~ni dela.<br />

Zabra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> vr{ewe profesija, dejnost ili dol`nost e so<br />

ograni~eno traewe od ed<strong>na</strong> do deset godini, a mo`e da se izre~e zaedno<br />

so kaz<strong>na</strong>, uslov<strong>na</strong> osuda i so merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova ili<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda. Traeweto <strong>na</strong> merkata<br />

zapo~nuva da te~e od denot <strong>na</strong> pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata, so toa<br />

{to vremeto pomi<strong>na</strong>to vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, odnosno vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova za lekuvawe i ~uvawe ne se zasmetuva vo<br />

vremetraeweto <strong>na</strong> merkata. (v. ~l. 64 st. 2 i 66 st. 2 KZ)<br />

Pri izrekuvaweto <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta osuda, sudot mo`e da opredeli<br />

deka taa presuda }e se otpovika ako storitelot ja prekr{il zabra<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong> profesija, dejnost ili dol`nost.<br />

2. Merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe profesija, dejnost<br />

ili dol`nost mo`e da se izre~e i vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka. I vo toj<br />

slu~aj taa e so ograni~eno traewe koe ovde mo`e da se dvi`i od tri<br />

meseci do ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>. Vremeto <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka te~e<br />

od denot <strong>na</strong> pravosilnosta <strong>na</strong> presudata za prekr{okot. Vremeto<br />

pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, isto taka, ne se zasmetuva<br />

vo vremeto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka (v. ~l. 25 st. 3 ZP).<br />

Vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka mo`e da se izre~e i poseb<strong>na</strong> merka <strong>na</strong><br />

bezbednost <strong>na</strong> pravno lice. Toa e merkata zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong> opredele<strong>na</strong><br />

dejnost. Ovaa merka <strong>na</strong> pravnoto lice mo`e da mu se izre~e ako<br />

postoi opasnost so takvata dejnost pravnoto lice povtorno da izvr{i<br />

prekr{ok opasen za `ivotot ili zdravjeto <strong>na</strong> lu|eto ili prekr{ok so<br />

koj mo`e da se <strong>na</strong>nese imot<strong>na</strong> {teta <strong>na</strong> drugo pravno lice ili <strong>na</strong> gra|ani,<br />

ili ako pravnoto lice vo poslednite dve godini e kazneto poradi<br />

ist ili sli~en prekr{ok. So zakonot so koj se propi{uva prekr{okot,<br />

446


mo`e da se propi{e zadol`itelno izrekuvawe <strong>na</strong> merkata zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

vr{ewe <strong>na</strong> opredele<strong>na</strong> dejnost <strong>na</strong> pravnoto lice. (v. ~l. 24 st. 2 i 26<br />

ZP)<br />

3. Pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong>dle`niot<br />

sud ja dostavuva do <strong>na</strong>dle`niot organ za izdavawe dozvola ili odobrenie<br />

za vr{ewe profesija, dejnost ili dol`nost, do <strong>na</strong>dle`nite organi<br />

<strong>na</strong> inspekcijata <strong>na</strong> trudot vo mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice i do pravnoto lice ili druga institucija<br />

kade {to osudenoto lice e vraboteno. Nadle`niot sud e dol-<br />

`en pravosil<strong>na</strong>ta presuda da mu ja dostavi i <strong>na</strong> ogranot za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti vo mestoto <strong>na</strong> `iveewe odnosno prestojuvawe <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice. Ako pak osudenoto lice pred istekot <strong>na</strong> vremeto za koe ovaa<br />

merka e izre~e<strong>na</strong> go promeni `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto,<br />

vrz organite za v<strong>na</strong>tre{ni raboti le`i obvrskata za me|usebno<br />

izvestuvawe i vnesuvawe <strong>na</strong> merkata vo kazne<strong>na</strong> ili druga evidencija.<br />

^len 255<br />

(1) Koga vr{eweto <strong>na</strong> profesija, dejnost ili dol`nost e<br />

povrzano so dozvola ili odobrenie od <strong>na</strong>dle`en organ, ovaa merka <strong>na</strong><br />

bezbednost se izvr{uva so odzemawe <strong>na</strong> dozvolata odnosno odobrenieto<br />

ili so zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> nivno izdavawe za vremeto dodeka trae<br />

merkata.<br />

(2) Inspekcijata <strong>na</strong> trudot, merkata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len ja<br />

izvr{uva so prezemawe <strong>na</strong> dejstvija so koi <strong>na</strong> osudenoto lice mu se<br />

onevozmo`uva da vr{i opredele<strong>na</strong> profesija, dejnost ili dol`nost.<br />

(3) Za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata, inspekcijata <strong>na</strong> trudot go<br />

izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe<br />

profesija, dejnost ili dol`nost se ostvaruva <strong>na</strong> dva <strong>na</strong>~ini vo<br />

zavisnost od toa za kakva profesija, dejnost ili dol`nost se raboti vo<br />

konkretniot slu~aj.<br />

Ako za vr{eweto opredele<strong>na</strong> profesija, dejnost ili dol`nost e<br />

potreb<strong>na</strong> dozvola ili odobrenie od <strong>na</strong>dle`en dr`aven organ ovaa<br />

merka <strong>na</strong> bezbednost se izvr{uva so odzemawe <strong>na</strong> dozvolata odnosno<br />

odobrenieto ili so zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> nivno izdavawe dodeka trae merkata.<br />

Vo toj slu~aj inspekcijata <strong>na</strong> trudot prezema dejstvija so koi <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice mu se onevozmo`uva da vr{i opredele<strong>na</strong> profesija, dejnost<br />

ili dol`nost. Za site prezemeni dejstvija vo vrska so izvr{uvaweto<br />

447


<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta inspekcijata <strong>na</strong> trudot e obvrza<strong>na</strong> da go izvesti <strong>na</strong>dle`-<br />

{niot sud.<br />

Ako osudenoto lice {to vr{elo opredele<strong>na</strong> profesija, dejnost<br />

ili dol`nost bilo vo raboten odnos merkata <strong>na</strong> bezbednost se<br />

izvr{uva taka {to mu prestanuva rabotniot odnos vo momentot <strong>na</strong><br />

donesuvaweto <strong>na</strong> pravosil<strong>na</strong>ta odluka so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata. Vo<br />

ovoj slu~aj <strong>na</strong>dle`en organ za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta e pravnoto lice<br />

ili druga institucija kade {to osudenoto lice bilo vraboteno.<br />

^len 256<br />

Ako osudenoto lice ja prekr{i zabra<strong>na</strong>ta za vr{ewe profesija,<br />

dejnost ili dol`nost }e se kazni za prekr{ok so pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> od<br />

50.000 de<strong>na</strong>ri ili so zatvor do 60 de<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

Toga{ koga i pokraj zabra<strong>na</strong>ta, osudenoto lice i <strong>na</strong>tamu vr{i<br />

opredele<strong>na</strong> profesija, dejnost ili dol`nost }e bide kazneto za prekr{ok<br />

so pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> od 50.000 de<strong>na</strong>ri ili so kaz<strong>na</strong> li{uvawe od<br />

sloboda do 60 de<strong>na</strong>.<br />

Braweto za poveduvawe <strong>na</strong> prekro~<strong>na</strong> postapka go podnesuva<br />

organot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti i inspekcijata za trud.<br />

Glava HHIII<br />

ZABRANA NA UPRAVUVAWE SO MOTORNO VOZILO<br />

^len 257<br />

(1) Pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo <strong>na</strong>dle`niot sud<br />

mu ja dostavuva <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto<br />

za v<strong>na</strong>tre{ni raboti spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice <strong>na</strong> koe mu e izre~e<strong>na</strong><br />

ova merka.<br />

(2) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost od stav 1 <strong>na</strong> ovoj<br />

~len se sostoi od odzemawe <strong>na</strong> voza~kata dozvola za upravuvawe so<br />

motorno vozilo od odreden vid ili kategorija ili vo zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

nejzino izdavawe <strong>na</strong> osudenoto lice za vremeto za koe mu e izre~e<strong>na</strong>.<br />

(3) Izre~e<strong>na</strong>ta merka <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so<br />

motorno vozilo se zapi{uva vo kazne<strong>na</strong>ta evidencija.<br />

(4) Ako liceto sprema koe e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost od<br />

stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len go promeni mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno<br />

448


prestojuvali{teto, a vremeto za koe ovaa merka e izre~e<strong>na</strong> ne<br />

isteklo, podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni<br />

raboti za ovaa merka <strong>na</strong> bezbednost }e go izvesti <strong>na</strong>dle`niot sud vo<br />

mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice.<br />

________________________<br />

1. Ovaa merka se sostoi vo zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno<br />

vozilo <strong>na</strong> storitelot <strong>na</strong> krivi~no delo so koe se zagrozuva javniot<br />

soobra}aj. Sudot mo`e da ja izre~e ako <strong>na</strong>jde deka okolnostite pod koi<br />

e izvr{eno deloto ili porane{noto kr{ewe <strong>na</strong> soobra}ajnite propisi<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> storitelot poka`uvaat deka e opasno toj da upavuva so<br />

motorno vozilo od opredelen vid ili kategorija.<br />

Soglasno izlo`e<strong>na</strong>ta zakonska definicija za izrekuvaweto <strong>na</strong><br />

ovaa merka e potrebno da bidat ispolneti slednive uslovi:<br />

1. prv uslov e da se raboti za lice koe izvr{ilo krivi~no delo<br />

so koe se zagrozuva javniot soobra}aj i<br />

2. krivi~noto delo treba da e izvr{eno pod takvi okolnosti koi<br />

spored uveruvaweto <strong>na</strong> sudot uka`uvaat deka postoi opasnost storitelot<br />

da upravuva so motorno vozilo od opredelen vidi ili<br />

kategorija. Stanuva zbor za sudsko uveruvawe {to treba da se zasniva<br />

vrz celos<strong>na</strong> ocenka <strong>na</strong> subjektivnite i objektivnite okolnosti <strong>na</strong> deloto,<br />

a osobeno vrz toa deka storitelot i porano gi kr{el soobra}ajnite<br />

pripisi.<br />

Pri odlu~uvaweto dali }e ja izre~e ovaa merka <strong>na</strong> bezbednost<br />

sudot }e go zeme predvid i toa dali storitelot po zanimawe e voza~ <strong>na</strong><br />

motorno vozilo. Smislata <strong>na</strong> ovaa odredba e da go svrti vnimanieto <strong>na</strong><br />

sudot deka so izrekuvaweto <strong>na</strong> ovaa merka sprema profeiso<strong>na</strong>lni<br />

voza~i mo`e z<strong>na</strong>~itelno da im se zagrozi niv<strong>na</strong>ta materija<strong>na</strong> polo`ba.<br />

Zabra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo se izrekuva <strong>na</strong><br />

opredeleno vreme koe ne mo`e da bide pokratko od tri meseci nitu<br />

podolgo od pet godini. Nejzinoto traewe zapo~nuva od denot <strong>na</strong><br />

pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata.<br />

So ogled deka i ovaa merka mo`e da se izre~e zaedno so kaz<strong>na</strong>,<br />

merkite zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe vo zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

ustanova ili zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, vremeto<br />

pomi<strong>na</strong>to vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova ili vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova<br />

ni ovde ne se presmetuva vo vremetraeweto <strong>na</strong> ovaa merka.<br />

Zabra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo mo`e da se izre~e<br />

zaedno so usloven otpust. Ako storitelot vo toj slu~aj ja prekr{i<br />

zabra<strong>na</strong>ta sudot mo`e uslov<strong>na</strong>ta osuda da ja otpovika.<br />

Na pomladi polnoletnici storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela ovaa<br />

merka mo`e da im se izre~e zaedno so vospit<strong>na</strong> merka.<br />

449


O<strong>na</strong> {to me|utoa treba posebno da se podvle~e e deka ovaa merka<br />

mo`e da se izre~e zaedno i so sudskata opome<strong>na</strong> kako i kon odluka so<br />

koja storitelot se osloboduva od kaz<strong>na</strong>.<br />

2. Merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno<br />

vozilo vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka mo`e da se izre~e vo traewe od tri<br />

meseci do ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>. Ako so zakonot so koj se propi{uva prekr{okot<br />

poi<strong>na</strong>ku ne e opredeleno, vremeto <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta<br />

merka te~e od denot <strong>na</strong> pravosilnosta <strong>na</strong> presudata za prekr{okot.<br />

Vremeto <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor ne se zasmetuva vo vremeto<br />

<strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka (~l. 25 st. 4 ZP).<br />

3. Za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

upravuvawe so motorno vozilo e <strong>na</strong>dle`en organot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti<br />

spored `iveali{teto odnosno prestojuvali{iteto <strong>na</strong> osudenikot.<br />

Od tie pri~ini <strong>na</strong>dle`niot sud pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e izre~e<strong>na</strong><br />

merkata ja dostavuva do toj organ.<br />

Ovaa merka se izvr{uva <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in {to <strong>na</strong> osudenoto lice mu se<br />

ovozmo`uva upravuvawe so motorno vozilo od odreden vid ili kategorija<br />

<strong>na</strong> opredeleno vreme utvrdeno so odlukata i toa bilo so odzemawe<br />

<strong>na</strong> voza~kata dozvola ili so zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> nejzino izdavawe.<br />

Ako osudenoto lice pred istekot <strong>na</strong> vremeto za koe ovaa merka e<br />

izre~e<strong>na</strong> go promeni `iveali{teto ili prestojuvali{teto, organot za<br />

v<strong>na</strong>tre{ni raboti <strong>na</strong> ~ija teritorija liceto `iveelo ili prestojuvalo<br />

}e go izvesti organot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti vo novoto mesto <strong>na</strong> `iveewe,<br />

odnosno prestojuvawe. Ova izvestuvawe e potrebno zaradi zapi-<br />

{uvawe <strong>na</strong> merkata vo evidencii koi zadol`itelno se vodat od organite<br />

za v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

^len 258<br />

(1) Merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno<br />

vozilo od odreden vid ili kategorija za lice koe ima stranska<br />

voza~ka dozvola za upravuvawe so motorno vozilo ja izvr{uva<br />

podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti spored<br />

mestoto <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo.<br />

(2) Voza~kata dozvola }e mu se vrati <strong>na</strong> stranecot pri <strong>na</strong>pu-<br />

{taweto <strong>na</strong> teritorijata <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

________________________<br />

Dokolku merkata mu e izre~e<strong>na</strong> <strong>na</strong> stranec izvr{uvaweto ne<br />

mo`e da se ostvari nitu <strong>na</strong> eden od <strong>na</strong>vedenite <strong>na</strong>~ini za{to <strong>na</strong> stranec<br />

ne mo`e da mu se zabrani upravuvawe so motorno vozilo <strong>na</strong>dvor od<br />

teritorijata <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ata dr`ava, nitu pak so odluka <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ sud mo`e da<br />

450


se obvrze <strong>na</strong>dle`en organ <strong>na</strong> stranska dr`ava da ne izdade voza~ka<br />

dozvola. Vo ovoj slu~aj organot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti spored mestoto <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo <strong>na</strong> stranecot komu mu e izre~e<strong>na</strong><br />

merkata mo`e da mu ja odzeme voza~kata dozvola <strong>na</strong> opredeleno vreme,<br />

ili da vnimava (da vr{i postoja<strong>na</strong> kontrola) da ne dojde do nejzino<br />

koristewe <strong>na</strong> teritorijata <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

Privremeno odzeme<strong>na</strong>ta dozvola, podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto<br />

za v<strong>na</strong>tre{ni raboti: 1. mo`e da mu ja vrati <strong>na</strong> stranecot<br />

pri <strong>na</strong>pu{taweto <strong>na</strong> teritorijata <strong>na</strong> Republika Makedonija, 2. da mu ja<br />

dostavi <strong>na</strong> pograni~<strong>na</strong>ta podra~<strong>na</strong> edinica za v<strong>na</strong>tre{ni raboti koja<br />

}e mu ja vrati pri <strong>na</strong>pu{taweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ata teritorija i, 3. da mu ja<br />

dostavi <strong>na</strong> soodveten organ {to ja izdal voza~kata dozvola <strong>na</strong> stranskata<br />

dr`ava, za da mu ja vrati po <strong>na</strong>pu{taweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>{ata dr`ava.<br />

Glava HHIV<br />

ODZEMAWE NA PREDMETI<br />

^len 259<br />

(1) Pravosil<strong>na</strong>ta odluka so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

odzemawe <strong>na</strong> predmeti koi se upotrebni ili bile nemeneti za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~no delo ili <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>le so izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

krivi~no delo ja izvr{uva sudot opredelen so zakon <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in kako<br />

{to e opredeleno vo samata odluka, so uni{tuvawe ili so<br />

otstapuvawe <strong>na</strong> predmetite <strong>na</strong> dr`aven organ ili so prodavawe <strong>na</strong><br />

predmetite, ili so predavawe vo soodveten muzej, ako predmetite<br />

spored svojata priroda ne se <strong>na</strong>meneti za prodavawe.<br />

(2) Uni{tuvaweto <strong>na</strong> odzemenite predmeti go izvr{uva sudot<br />

koj ja donel odlukata vo prv stepen vo prisustvo <strong>na</strong> javen obvinitel i<br />

inspektorot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

(3) Odredbata od stavot 2 se primenuva i vo postapkata za<br />

predavawe <strong>na</strong> odzemenite predmeti vo soodveten muzej.<br />

(4) Proda`bata <strong>na</strong> predmetite od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se vr{i<br />

spored propisite <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta postapka.<br />

________________________<br />

1. Ovaa merka <strong>na</strong> bezbednost se sostoi vo odzemawe <strong>na</strong> predmeti<br />

{to bile upotrebeni ili bile nemeneti za izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~no<br />

delo ili {to <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>le so izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo.<br />

a) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudot e fakultativno,<br />

a uslovite za nejzinoto izrekuvawe zavisat od toa dali <strong>na</strong>ved-<br />

451


enite predmeti se vo sopstvenost <strong>na</strong> storitelot <strong>na</strong> krivi~noto delo<br />

ili vo sopstvenost <strong>na</strong> drugi lica.<br />

Predmetite koi se vo spostvenost <strong>na</strong> storitelot <strong>na</strong> krivi~noto<br />

delo mo`at da se odzemat pod slednive uslovi:<br />

- Ako bile upotrebeni ili <strong>na</strong>meneti za izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~no<br />

delo. Takvi predmeti se <strong>na</strong> primer: pi{tol, no`, sekira, hemiski<br />

sredstva, razni alati i nekoi premeti za sekojdnev<strong>na</strong> upotreba.<br />

- Ako <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>le so izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo. Takvi se,<br />

<strong>na</strong> primer: falsifikuvani pari ili ispravi, neovlasteno proizvede<strong>na</strong><br />

droga ili psihotropni supstanicii i sl.<br />

Uslovite pod koi mo`at da se odzemat predmetite bez ogled <strong>na</strong><br />

toa dali se vo sopstvenost <strong>na</strong> storitelot ili <strong>na</strong> treto lice sî da se<br />

raboti za:<br />

- Predmeti za koi postoi opasnost povtorno da bidat upotrebeni<br />

za izvr{uvawe krivi~no delo,<br />

- Predmeti ~ie odzemawe go baraat interesite <strong>na</strong> op{tata<br />

bezbednost, a toa se onie {to se <strong>na</strong>o|aat vo slobod<strong>na</strong> proda`ba so ~ija<br />

upotreba mo`e da se dovede vo opasnost `ivotot <strong>na</strong> lu|eto i sigurnosta<br />

<strong>na</strong> imotot, i<br />

- Predmetite ~ie odzemawe go baraat pri~ini od moral<strong>na</strong><br />

priroda, a toa se onie koi negativno vlijaat vrz eti~kite ~uvstva <strong>na</strong><br />

gra|anite kako <strong>na</strong> primer: pornografski publikacii i filmovi, predmeti<br />

za seksualno i`ivuvawe i sl.<br />

So odzemaweto <strong>na</strong> site predmeti ne se dopira vo pravoto <strong>na</strong> treti<br />

lica <strong>na</strong> <strong>na</strong>domest <strong>na</strong> {teta koja mo`e da se bara od storitelot. (v. ~l.<br />

68 KZ i 107 ZKP)<br />

b) Odzemaweto <strong>na</strong> premeti mo`e da bide i obligator<strong>na</strong> merka<br />

toga{ koga toa izri~no e propi{ano kaj poedini inkrimi<strong>na</strong>cii od<br />

posebniot del <strong>na</strong> KZ. Takov slu~aj postoi, <strong>na</strong> primer, kaj krivi~nite<br />

dela: falsifikuvawe pari (~l. 268 KZ), pravewe, <strong>na</strong>bavuvawe ili<br />

otu|uvawe sredstva za falsifikuvawe (~l. 271 KZ), primawe potkup<br />

(~l. 357), proizvodstvo, pu{tawe vo promet {tetni prehrambeni i<br />

drugi produkti (~l. 213 KZ), nedozvole<strong>na</strong> trgovija (~l. 277 KZ),<br />

neovlasteno proizvodstvo i pu{tawe vo promet <strong>na</strong>rkoti~ni drogi,<br />

psihotropni supstancii i prekurzori (~l. 215 KZ), i sl.<br />

Predmetite {to spored krivi~niot zakonik moraat da se odzemat,<br />

}e se odzemat i koga krivi~<strong>na</strong>ta postapka ne }e se zavr{i so presuda<br />

so koja obvinetiot se oglasuva za vinoven, ako toa go baraat interesite<br />

<strong>na</strong> op{tata bezbednost ili pri~inite <strong>na</strong> moralot (~l. 485 ZKP).<br />

Odzemaweto <strong>na</strong> predmeti e merka <strong>na</strong> bezbednost koja mo`e da se<br />

izre~e samo so kaz<strong>na</strong>, uslov<strong>na</strong> osuda ili sudska opome<strong>na</strong> kako i so presuda<br />

so koja storitelot se osloboduva od kaz<strong>na</strong>, a za <strong>na</strong>maleno<br />

452


presmetlivi storiteli i zaedno so merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

~uvawe i lekuvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova ili zadol`itelno<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda. Ovaa merka mo`e da se izre~e i <strong>na</strong> pomladi<br />

polnoletnici pokraj vospit<strong>na</strong> merka.<br />

2. Vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka, merkata <strong>na</strong> bezbednost odzemawe <strong>na</strong><br />

predmeti, mo`e da se izre~e i koga <strong>na</strong> storitelot <strong>na</strong> prekr{okot mu e<br />

izre~e<strong>na</strong> prekr{o~<strong>na</strong> opome<strong>na</strong> (v. ~l. 25 st. 5).<br />

3. Pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata odzemawe <strong>na</strong><br />

predmeti koi se upotrebeni ili bile <strong>na</strong>meneti za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

krivi~no delo ili <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>le so izvr{uvawe <strong>na</strong> krivi~no delo ja<br />

izvr{uva <strong>na</strong>dle`niot sud <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to e opredelen vo presudata.<br />

Samiot <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> izvr{uvawe zavisi od prirodata <strong>na</strong> predmetite<br />

{to treba da se odzemat. Vo toj pogled postojat slednive mo`nosti:<br />

- Odzemenite predmeti mo`at da se uni{tat toga{ koga toa go<br />

baraat interesite <strong>na</strong> op{tata sigurnost ili pri~inite <strong>na</strong> moralot.<br />

Uni{tuvaweto <strong>na</strong> odzemenite predmeti go izvr{uva sudot koj ja donel<br />

odlukata vo prv stepen vo prisustvo <strong>na</strong> javen obvinitel i inspektorot<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

- Odzemenite predmeti mo`at da mu se otstapat <strong>na</strong> dr`aven<br />

organ.<br />

- Odzemenite predmeti mo`at da se prodadat spored odredbite <strong>na</strong><br />

Zakonot za izvr{<strong>na</strong>ta postapka (v. ~l.69-90 ZIP).<br />

- Odzemenite predmeti mo`at da mu se predadat <strong>na</strong> soodveten<br />

krimi<strong>na</strong>listi~ki muzej toga{ koga uka`uvaat <strong>na</strong> specifi~en <strong>na</strong>~in <strong>na</strong><br />

niv<strong>na</strong>ta izrabotka ili upotreba pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto<br />

delo. I vo ovoj slu~aj izvr{uvaweto go vr{i sudot koj ja donel<br />

odlukata vo prv stepen vo prisustvo <strong>na</strong> javen obvinitel i inspektorot<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite.<br />

4. Dobra praktika e sudovite kako <strong>na</strong>jekonomi~no i <strong>na</strong>jsoodvetno<br />

mesto za ~uvawe <strong>na</strong> odzemenite predmeti da gi koristat kaznenopopravnite<br />

ustanovi koi imaat obezbedeni parking placevi i slobodni<br />

povr{ini i zatvoreni prostori vo koi mo`at da se ~uva re~isi<br />

sekakov vid predmeti, vklu~itelno i `iva stoka, osven onie koi se<br />

podlo`ni <strong>na</strong> rasipuvawe.<br />

^len 260<br />

(1) Parite dobieni od proda`bata <strong>na</strong> odzemenite predmeti vo<br />

postapkata za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost se vnesuvaat vo<br />

Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

453


(2) Sredstvata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len vo visi<strong>na</strong> od 50% se<br />

koristat kako <strong>na</strong>menski sredstva za izgradba, opremuvawe i osovremenuvawe<br />

<strong>na</strong> uslovite za rabota <strong>na</strong> ustanovite i pravosudnite organi<br />

________________________<br />

Sredstvata dobieni od proda`bata <strong>na</strong> odzemenite predmeti se<br />

prihod <strong>na</strong> Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija. Del od tie sredstva so vo<br />

visi<strong>na</strong> od 50% se koristat kako <strong>na</strong>menski sredstva, soglasno<br />

Programata za izgradba, opremuvawe i osovremenuvawe <strong>na</strong> uslovite za<br />

rabota vo kazneno-popravnite ustanovi i sudovite.<br />

Glava HHV<br />

PROTERUVAWE NA STRANEC OD ZEMJATA<br />

^len 261<br />

(1) Pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata, izvr{niot sudija mu ja<br />

dostavuva <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

(2) Merkata <strong>na</strong> bezbednost od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se izvr{uva<br />

spored odredbite <strong>na</strong> Zakonot za dvi`ewe i prestoj <strong>na</strong> stranci.<br />

________________________<br />

1. Proteruvaweto <strong>na</strong> stranec od zemjata e merka koja mo`e da se<br />

izre~e <strong>na</strong> stranec koj go zloupotrebil prestojot vo Republika Makedonija<br />

so toa {to izvr{il krivi~no delo.<br />

Izrekuvaweto <strong>na</strong> ovaa merka e fakultativno dokolku sudot<br />

oceni deka prestojot <strong>na</strong> stranec vo <strong>na</strong>{ata zemja bi bil {teten so<br />

ogled <strong>na</strong> pobudite od koi e storeno krivi~noto delo, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr-<br />

{uvaweto <strong>na</strong> deloto i drugite okolnosti {to uka`uvaat <strong>na</strong> nepo`elnosta<br />

<strong>na</strong> negoviot <strong>na</strong>tamo{en prestoj vo zemjata.<br />

Proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata mo`e da se izre~e samo ako <strong>na</strong><br />

stranecot za storenoto krivi~no delo mu e izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili uslov<strong>na</strong><br />

osuda, a <strong>na</strong> pomladi polnoletni storiteli zaedno so izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong><br />

merka.<br />

Proteruvaweto mo`e da bide izre~eno za vreme od ed<strong>na</strong> do deset<br />

godini ili zasekoga{. Koga ovaa merka e izre~e<strong>na</strong> vo opredeleno<br />

traewe toga{ vremeto <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> proteruvaweto se smeta od<br />

denot <strong>na</strong> pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata, so toa {to vremeto pomi<strong>na</strong>to vo<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova ne se zasmetuva vo vremetraeweto <strong>na</strong> ovaa<br />

merka.<br />

2. Merkata <strong>na</strong> bezbednost proteruvawe <strong>na</strong> stranec vo prekr{o~<strong>na</strong><br />

postapka mo`e da se izre~e vo traewe od {est meseci do dve godini.<br />

454


Vremeto <strong>na</strong> traewe <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka te~e od denot <strong>na</strong><br />

pravosilnosta <strong>na</strong> presudata za prekr{okot. Vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong><br />

izdr`ivaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor ne se zasmetuva vo vremeto <strong>na</strong> traeweto<br />

<strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka (~l. 25 st. 6 ZP). Za razlika od drugite merki<br />

<strong>na</strong> bezbednost koi vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka mo`at da se izre~at samo<br />

koga <strong>na</strong> storitelot mu e izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> za pekr{ok, ovaa merka mo`e<br />

da se izre~e i toga{ koga <strong>na</strong> storitelot mu e izre~e<strong>na</strong> i prekr{o~<strong>na</strong><br />

opome<strong>na</strong> (v. ~l. 25 st. 1 ZP).<br />

3. Izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost proteruvawe <strong>na</strong> stranec<br />

od zemjata e vo <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> organot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti komu<br />

{to <strong>na</strong>dle`niot sud mu ja dostavil pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e<br />

izre~e<strong>na</strong>. Organot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti merkata ja izvr{uva spored<br />

odredbite <strong>na</strong> Zakonot za dvi`ewe i prestoj <strong>na</strong> stranci.<br />

Na stranec <strong>na</strong> kogo mu e izre~e<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednost proteruvawe<br />

od Republika Makedonija, Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti<br />

so re{enie go utvrduva rokot vo koj e dol`en da ja <strong>na</strong>pu{ti dr`avata.<br />

@albata protiv re{enieto ne go odlaga negovoto izvr{uvawe. (~l. 33<br />

ZDPS).<br />

Stranecot koj nema da ja <strong>na</strong>pu{ti teritorijata <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija vo opredeleniot rok, ovlastenoto lice <strong>na</strong> Ministerstvoto<br />

za v<strong>na</strong>tre{ni raboti }e go sprovede do dr`av<strong>na</strong>ta granica ili<br />

do diplomatsko-konzularnoto prestavni{tvo <strong>na</strong> dr`avata ~ii dr`avjanin<br />

e, ili }e bide sproveden do dr`av<strong>na</strong>ta granica i predaden <strong>na</strong><br />

pretstavnicite <strong>na</strong> stranskata dr`ava ~ii dr`avjanien e (~l. 35<br />

ZDPS).<br />

Vo slu~aj <strong>na</strong> pritvorawe <strong>na</strong> maloleten stranec koj do{ol vo<br />

Republika Makedonija bez va`e~ka pat<strong>na</strong> isprava ili bez z<strong>na</strong>ewe,<br />

odnosno dozvola <strong>na</strong> negovite zakonski zastapnici, obezbeduvawe i<br />

sredstva za izdr`uvawe, ili ne postapi spored propisite <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija, ovlastenite slu`beni lica <strong>na</strong> Ministerstvoto za<br />

v<strong>na</strong>tre{ni raboti ved<strong>na</strong>{ go izvestuvaat diplomatsko-konzularnoto<br />

prestavni{tvo <strong>na</strong> dr`avata ~ii dr`avjanin e, a dokolku e dr`avjanin<br />

<strong>na</strong> sosed<strong>na</strong> dr`ava se vra}a vo mati~<strong>na</strong>ta zemja. Ako maloletniot<br />

stranec od objektivni pri~ini ne mo`e da se predade <strong>na</strong> organot <strong>na</strong><br />

dr`avata ~ii dr`avjanin e, }e se smesti vo prifatili{te za stranci<br />

(~l. 36 ZDPS).<br />

Dokolku <strong>na</strong> stranecot mu bila izre~e<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> li{uvawe od<br />

sloboda <strong>na</strong>jprvin se izdr`uva kaz<strong>na</strong>ta, a potoa mu se opredeluva vremenski<br />

rok vo koj mora da ja <strong>na</strong>pu{ti zemjata. Ako osudenoto lice <strong>na</strong>ma<br />

patni ispravi organot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti dol`en e istite da mu gi<br />

obezbedi u{te za vremeto <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta.<br />

455


Tro{ocite {to <strong>na</strong>stanuvaat od prisilnoto otstranuvawe <strong>na</strong><br />

stranecot pa|aat <strong>na</strong> negov tovar. Dokolku stranecot nema sredstva,<br />

tro{ocite pa|aat <strong>na</strong> tovar <strong>na</strong> Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija (~l.<br />

37 ZDPS).<br />

G. ODZEMAWE NA IMOTNATA KORIST PRIBAVENA SO<br />

KRIVI^NO DELO<br />

Glava HHVI<br />

POSTAPKA ZA ODZEMAWE NA IMOTNATA KORIST<br />

^len 262<br />

(1) Pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e odzeme<strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist<br />

pribave<strong>na</strong> so krivi~no delo ja izvr{uva <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

(2) Postapkata za odzemawe <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist pribave<strong>na</strong> so<br />

krivi~no delo se sostoi vo samoto odzemawe <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist,<br />

spored propisite <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta postapka.<br />

________________________<br />

1. Odzemaweto <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist ne e krivi~<strong>na</strong> sankcija, tuku<br />

specifi~<strong>na</strong> krivi~noprav<strong>na</strong> merka predopredele<strong>na</strong> od moralno neprifatliviot<br />

stav - bilo komu da mu se dozvoli da se zbogati so protivpravno<br />

zdobie<strong>na</strong> imot<strong>na</strong> korist. Ili, spored ~l. 97 st. 1 KZ, nikoj ne<br />

mo`e da ja zadr`i posred<strong>na</strong>ta ili neposred<strong>na</strong>ta imot<strong>na</strong> korist pribave<strong>na</strong><br />

so krivi~no delo (nikoj ne smee da se zbogati preku izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> krivi~no delo).<br />

Odzemawe <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist sudot mo`e da izre~e vo presudata<br />

so koja obvinetiot se oglasuva za vinoven, vo re{enieto za sudska<br />

opome<strong>na</strong> ili vo re{enieto za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> merka, kako i vo<br />

re{enieto so koe se izrekuva merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova i zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda. Vo izrekata <strong>na</strong> presudata<br />

ili <strong>na</strong> re{enieto sudot }e <strong>na</strong>vede koj predmet odnosno pari~en iznos<br />

se odzema (~l. 490 st. 1 i 2 ZKP). Koga vo uslov<strong>na</strong>ta osuda e opredeleno<br />

deka kaz<strong>na</strong>ta }e se izvr{i ako osudenikot ne ja vrati imot<strong>na</strong>ta korist,<br />

ne ja <strong>na</strong>domesti {tetata ili ne ispolni drugi obvrski, sudot {to ja<br />

sudel vo prv stepen }e povede postapka za otpovikuvawe <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta<br />

osuda <strong>na</strong> predlog od ovlasteniot tu`itel, a mo`e i po slu`be<strong>na</strong><br />

dol`nost (~l. 494 st. 1 ZKP).<br />

Odzemaweto <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist pribave<strong>na</strong> so krivi~no delo se<br />

utvrduva vo krivi~<strong>na</strong> postapka po slu`be<strong>na</strong> do`nost, bez ogled <strong>na</strong> toa<br />

dali nekoj pretrpel {teta so izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo i<br />

456


dali o{teteniot se pridru`il kon krivi~<strong>na</strong>ta postapka so svoeto<br />

o{tetno barawe. Me|utoa, ako o{teteniot stavil imotnopravno<br />

barawe vo pogled <strong>na</strong> vra}aweto <strong>na</strong> predmetite pribaveni so krivi~noto<br />

delo, odnosno vo pogled <strong>na</strong> iznosot {to i odgovara <strong>na</strong> vrednosta<br />

<strong>na</strong> predmetite, imot<strong>na</strong>ta korist }e se utvrduva samo vo onoj del koj ne e<br />

opfaten so imotnopravnoto barawe (~l. 486 st 1 i 3 ZKP). Ako utvrduvaweto<br />

<strong>na</strong> visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist bi bilo svrzano so nesrazmerni<br />

te{kotii ili so z<strong>na</strong>~itelno odol`uvawe <strong>na</strong> postapkata, sudot<br />

ova }e go stori po slobod<strong>na</strong> ocenka (~l. 488 ZKP).<br />

2. Neposred<strong>na</strong>ta postapka za odzemaweto <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist<br />

pribave<strong>na</strong> so krivi~no delo se sproveduva soglasno Zakonot za izvr-<br />

{<strong>na</strong> postapka. Imeno, prvostepeniot sud koj ja donel odlukata po slu-<br />

`be<strong>na</strong> dol`nost ja poveduva postapkata za odzemaweto, pri {to odlukata<br />

za izvr{uvawe se dostavuva do mesno <strong>na</strong>dle`niot sud. Koga se<br />

raboti za nedvi`ni predmeti odlukata za izvr{uvawe se dostavuva do<br />

sudot kade {to se <strong>na</strong>o|a nedvi`nosta, a koga se raboti za podvi`ni<br />

predmeti, mesno <strong>na</strong>dle`en e sudot spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> liceto sprema koe e izre~e<strong>na</strong> merkata,<br />

odnosno sudot kade {to se <strong>na</strong>o|aat predmetite.<br />

Koga doa|a predvid odzemawe <strong>na</strong> imot<strong>na</strong> korist, sudot po slu`be<strong>na</strong><br />

dol`nost soglasno odredbite {to va`at za izvr{<strong>na</strong>ta postapka, }e<br />

opredeli privremeni merki <strong>na</strong> obezbeduvawe. Vo takov slu~aj soglasno<br />

va`at odredbite <strong>na</strong> ~l. 105 st. 2 i 3 ZKP (~l. 489 ZKP).<br />

Odzemaweto <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist se izvr{uva <strong>na</strong> <strong>na</strong>~in {to od<br />

storitelot }e se odzemat (ple<strong>na</strong>t) parite, predmetite od vrednost,<br />

imotot i druga imot<strong>na</strong> korist pribave<strong>na</strong> so krivi~no delo, a ako odzemaweto<br />

(plenuvaweto) ne e mo`no, storitelot }e se obvrze da plati<br />

pari~en iznos {to odgovara <strong>na</strong> pribave<strong>na</strong>ta imot<strong>na</strong> korist. Imot<strong>na</strong>ta<br />

korist pribave<strong>na</strong> so krivi~noto delo se odzema i od licata <strong>na</strong> koi e<br />

prenese<strong>na</strong> ako ne z<strong>na</strong>ele, a mo`ele ili bile dol`ni da z<strong>na</strong>at deka e<br />

pribave<strong>na</strong> so krivi~no delo. Predmetite {to se proglaseni za spomenici<br />

<strong>na</strong> kulturata, arhivski ili bibliote~en materijal ili priroda<strong>na</strong><br />

retkost, kako i onie za koi o{teteniot e li~no vrzan, se odzemaat<br />

od treti lica, bez ogled <strong>na</strong> toa {to ne z<strong>na</strong>ele ili ne mo`ele nitu bile<br />

dol`ni da z<strong>na</strong>at deka se pribaveni so krivi~no delo (~l. 98 KZ).<br />

Za za{titata <strong>na</strong> o{teteniot v. ~l. 99 KZ.<br />

^len 263<br />

Ako izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa prav<strong>na</strong> merka se sostoi vo odzemawe<br />

<strong>na</strong> pari ili vo proda`ba <strong>na</strong> predmeti, parite odnosno ostvarenite<br />

457


sredstva od proda`bata <strong>na</strong> predmetite se vnesuvaat vo Buxetot <strong>na</strong><br />

Republika Makedonija.<br />

________________________<br />

So izvr{uvaweto <strong>na</strong> krivi~noto delo mo`e da bide o{teteno<br />

opredeleno fizi~ko ili pravno lice, a isto taka i zaednicata kako<br />

celi<strong>na</strong>. Mo`ni se me|utoa, situacii koga ne e poz<strong>na</strong>to ili ne postoi<br />

fizi~ko ili pravno lice {to e o{teteno so krivi~noto delo, ili<br />

liceto ne postavilo barawe za o{tetuvawe, ili pak imot<strong>na</strong>ta korist<br />

go <strong>na</strong>minuva imotno-pravnoto barawe. Samo vo tie slu~ai, imot<strong>na</strong>ta<br />

korist ostvare<strong>na</strong> so krivi~noto delo í pripa|a <strong>na</strong> dr`avata i se<br />

vnesuva vo Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

D. IZVR[UVAWE NA VOSPITNI MERKI<br />

Glava HHVII<br />

OP[TI ODREDBI<br />

^len 264<br />

(1) Odredbite <strong>na</strong> ovaa glava se primenuvaat <strong>na</strong> maloletni lica<br />

storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> merka.<br />

(2) Odredbite <strong>na</strong> ovaa glava se primenuvaat i <strong>na</strong> pomladi<br />

polnoletni lica <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> merka i vo odnos <strong>na</strong><br />

koi se izvr{uva vospit<strong>na</strong>ta merka.<br />

________________________<br />

Odredbite od ovaa glava <strong>na</strong>o|aat prime<strong>na</strong> vo izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

vospitnite merki izre~eni <strong>na</strong> maloletnite i pomladi polnoletni<br />

lica. (v. ~l. 72 KZ).<br />

^len 265<br />

Celta <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki e so za{tita,<br />

pomo{ i <strong>na</strong>dzor, obrazovanie i vospituvawe <strong>na</strong> maloletnite lica<br />

storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela, da se obezbedi pravilen razvoj <strong>na</strong><br />

niv<strong>na</strong>ta li~nost.<br />

________________________<br />

Odredbata nepotrebno go parafrazira ~l. 73 KZ vo koj se veli:<br />

Celta <strong>na</strong> vospitnite merki (i <strong>na</strong> maloletni~kiot zatvor) e so davawe<br />

za{tita i pomo{ <strong>na</strong> maloletnite storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela, so<br />

vr{ewe <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d niv, so nivno stru~no osposobuvawe i so razvivawe<br />

<strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta li~<strong>na</strong> odgovornost, da se obezbedi nivno vospituvawe,<br />

prevospituvawe i pravilen razvoj.<br />

458


^len 266<br />

(1) Pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki, postapuvaweto so<br />

maloletnite lica mora da bide humano i dostoinstveno, da odgovara<br />

<strong>na</strong> vozrasta, stepenot <strong>na</strong> du{ev<strong>na</strong>ta razvienost i <strong>na</strong> sposobnostite i<br />

<strong>na</strong>klonostite <strong>na</strong> maloletnoto lice, kaj maloletnite lica da se<br />

razviva ~uvstvoto <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> odgovornost i da se pottiknuvaat i<br />

samite da u~estvuvaat vo svoeto vospituvawe i prevospituvawe.<br />

(2) Na maloletnite lica im se obezbeduvaat uslovi za osnovno i<br />

sredno vospitanie i obrazovanie i za stru~no osposobuvawe.<br />

________________________<br />

Site generalni <strong>na</strong>~ela istak<strong>na</strong>ti vo glava I i II <strong>ZIS</strong> ed<strong>na</strong>kvo i vo<br />

celost va`at i za izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki. O<strong>na</strong> {to vo ovaa<br />

odredba me|utoa dobiva posebno <strong>na</strong>~elno z<strong>na</strong>~ewe e deka postapuvaweto<br />

sprema maloleltnite lica storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela mora da<br />

odgovara <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta vozrast, stepenot <strong>na</strong> du{ev<strong>na</strong>ta razvienost i <strong>na</strong><br />

sposobnostite i <strong>na</strong>klonostite <strong>na</strong> maloletnikot.<br />

Vo pogled <strong>na</strong> obvrskata za sozdavawe uslovi za osnovno i sredno<br />

vospituvawe i obrazovanie i stru~no osposobuvawe v. objasnuvawa <strong>na</strong><br />

~l. 217 i 218.<br />

^len 267<br />

(1) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki e itno.<br />

(2) Vospitnite merki se izvr{uvaat ved<strong>na</strong>{ po pravosilnosta<br />

<strong>na</strong> sudskata odluka so koja se izre~eni, koga ne postojat pre~ki za<br />

nivno izvr{uvawe.<br />

(3) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki mo`e da se odlo`i samo<br />

vo slu~aj i pod uslovi predvideni so ovoj zakon.<br />

________________________<br />

Na~eloto <strong>na</strong> itnost vo postapkata <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> vospitnite<br />

merki e predopredeleno od karakteristikite <strong>na</strong> vospitnite merki,<br />

osobinite <strong>na</strong> maloletnite lica i potrebata za brzo otstranuvawe <strong>na</strong><br />

nepovolnite etiolo{ki faktori <strong>na</strong> nivnoto delinkventno odnesuvawe.<br />

Vo funkcija <strong>na</strong> toa <strong>na</strong>~elo e i odredbata deka vospitnite merki<br />

se izvr{uvaat ved<strong>na</strong>{ po pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata so koja se izre-<br />

~eni i deka tie mo`at da se da se odlo`at samo pod uslovite od ~l. 86<br />

<strong>ZIS</strong>.<br />

459


^len 268<br />

(1) Sudot {to ja donel odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka, ako samiot ne e <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe <strong>na</strong> odlukata, e<br />

dol`en ved<strong>na</strong>{ po pravosilnosta da mu ja dostavi <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

Zaedno so odlukata prvostepeniot sud }e dostavi i izvod od<br />

mati~<strong>na</strong>ta kniga <strong>na</strong> rodenite, svidetelstvoto, podatoci dali<br />

maloletnoto lice i porano vr{elo krivi~ni dela i kako zavr{ile<br />

postapkite, podatoci za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> maloletnoto lice,<br />

socijal<strong>na</strong> i psiholo{ka a<strong>na</strong>mneza i drugi podatoci od ispituvaweto<br />

<strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> maloletnikot.<br />

(2) Nadle`niot sud izvr{<strong>na</strong>ta odluka so drugite podatoci od<br />

stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len ja upatuva <strong>na</strong> izvr{uvawe do centarot za<br />

socijalni raboti, koj, so ogled <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, samiot<br />

ja izvr{uva vospit<strong>na</strong>ta merka, vr{i socijalen <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka ili maloletnoto lice go upatuva<br />

vo soodvet<strong>na</strong>ta zavodska ustanova.<br />

(3) Za podgotovkata i za po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong>ta merka centarot za socijalni raboti gi izvestuva<br />

roditelite odnosno staratelot <strong>na</strong> maloletnoto lice i <strong>na</strong>dle`niot<br />

sud.<br />

________________________<br />

Odredbata go opredeluva <strong>na</strong>dle`niot organ za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong>ta merka. Dokolku sudot koj ja donel odlukata vo prv stepen<br />

samiot ne e <strong>na</strong>dle`en, odlukata ja dostavuva od <strong>na</strong>dle`niot sud spored<br />

mestoto <strong>na</strong> `iveli{te odnosno prestojuvali{te <strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

So odlukata se dostavuva i izvod od mati~<strong>na</strong>ta kniga <strong>na</strong> rodeni, svidetelstvoto,<br />

podatoci za porane{<strong>na</strong>ta osuduvanost, podatoci za zdravstve<strong>na</strong>ta<br />

sostojba <strong>na</strong> maloletnoto lice, socijal<strong>na</strong> i psiholo{ka<br />

a<strong>na</strong>mneza i drugi podatoci od ispituvaweto <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> maloletnikot.<br />

Vo <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong>ta postapka <strong>na</strong> izvr{uvawe, odlukata so drugite<br />

podatoci <strong>na</strong>dle`niot sud ja dostavuva do centarot za socijalni raboti,<br />

spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{te odnosno prestojuvali{te <strong>na</strong> maloletnoto<br />

lice, koj vo zavisnost od vidot <strong>na</strong> merkata, samiot ja izvr{uva,<br />

vr{i socijalen <strong>na</strong>dzor ili maloletnoto lice go upatuva so soodvet<strong>na</strong><br />

zavodska ustanova.<br />

Za po~etokot i podgotovkite <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka, centarot za socijalni raboti gi izvestuva roditelite odnosno<br />

staratelot <strong>na</strong> maloletnoto lice i <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

460


^len 269<br />

Za izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki <strong>na</strong>dle`ni se da postapuvaat<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud i centarot za socijalni raboti spored mestoto<br />

<strong>na</strong> `iveali{eto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> maloletnoto lice<br />

sprema koe se izvr{uva vospit<strong>na</strong>ta merka.<br />

________________________<br />

Za mes<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>dle`nost <strong>na</strong> sudot {to ja vodi postapkata i izvr{-<br />

uvaweto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta vospit<strong>na</strong> merka sprema maloletni i pomladi<br />

polnoletni storiteli <strong>na</strong> krivi~ni dela v. ~l. 450 i 451 ZKP.<br />

^len 270<br />

Tro{ocite <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka gi snosi<br />

organot odnosno ustanovata {to ja izvr{uva vospit<strong>na</strong>ta merka,<br />

dokolku so ovoj zakon ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno.<br />

^len 271<br />

(1) Licata koi se dol`ni da go izdr`uvaat maloletnoto lice<br />

snosat del od tro{ocite za izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka vo<br />

visi<strong>na</strong> od ed<strong>na</strong> treti<strong>na</strong> od li~nite primawa ako so toa ne se<br />

zagrozuva izdr`uvaweto <strong>na</strong> semejstvoto.<br />

(2) Visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> delot <strong>na</strong> tro{ocite od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len i<br />

<strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nivnoto pla}awe go opredeluva sudot vo odlukata so koja<br />

e izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, imaj}i ja predvid imot<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong><br />

liceto.<br />

(3) Iznosot <strong>na</strong> sredstvata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se uplatuva vo<br />

Buxetot <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

________________________<br />

Odredbata koja, slobodno mo`e da se ka`e, pretstavuva neuspe{no<br />

modificiran oblik <strong>na</strong> ~l. 254 <strong>ZIS</strong> od 1979 godi<strong>na</strong>, dosega nikoga{<br />

ne za`iveala vo praktikata. So takvata praktika, vpro~em,<br />

<strong>na</strong>polno se soglasuvame, za{to ovaa odredba proklamira <strong>na</strong>~elo koe e<br />

vo direkt<strong>na</strong> spotivnost so <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> besplatno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

za polnoletni lica, kako i so <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> subjektiv<strong>na</strong> odgovornost<br />

za storenoto krivi~no delo.<br />

461


^len 272<br />

(1) Stru~no-instruktorski <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

vospitnite merki vr{i Direkcijata i Republi~kiot zavod za socijalni<br />

dejnosti.<br />

(2) Sudski <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki vr{i<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

Stru~no instruktorskiot <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

vospitnite merki go vr{i Direkcijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite<br />

(vidi ~l. 74) i Republi~kiot zavod za socijalni dejnosti.<br />

Republi~kiot zavod za socijalni dejnosti e ustanova za<br />

prou~uvawe <strong>na</strong> socijalnite pojavi i problemi i u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong><br />

socijalnite dejnosti koja ja osnova Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

Ovaa ustanova go vr{i stru~no instruktorskiot <strong>na</strong>dzor samo vrz<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova.<br />

Za izvr{eniot <strong>na</strong>dzor i drugite obvrski i zada~i od svojata <strong>na</strong>dle`nost,<br />

soglasno ~l. 89 ZSZ podnesuva godi{en izve{taj do Ministerstvoto<br />

a tgrud i socijal<strong>na</strong> politika.<br />

Sudskiot <strong>na</strong>dzor e vo delokrugot <strong>na</strong> rabotite <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> vospitnite merki. Vo ovaa smisla vo ~l. 476 ZKP e<br />

vnese<strong>na</strong> op{ta odredba vo koja se veli: 1. Upravata <strong>na</strong> ustanovata vo<br />

koja se izvr{uva vospit<strong>na</strong>ta merka sprema maloletnik e dol`<strong>na</strong> sekoi<br />

{est meseci do sudot {to ja izrekol vospit<strong>na</strong>ta merka da dostavi<br />

izve{taj za povedenieto <strong>na</strong> maloletnikot. Sudijata za maloletnici <strong>na</strong><br />

toj sud mo`e i samiot da gi posetuva maloletnicite smesteni vo<br />

ustanovata. 2. Sudijata za maloletnici mo`e preku centarot za socijalni<br />

raboti da pribavi izvestuvawe za izvr{uvaweto <strong>na</strong> drugite vospitni<br />

merki, a mo`e da opredeli toa da go stori i opredeli stru~en rabotnik<br />

(socijalen rabotnik, defektolog i drugo), ako go ima vo sudot.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 74-78.<br />

Glava HHVIII<br />

IZVR[UVAWE NA DISCIPLINSKITE MERKI<br />

1. Upatuvawe vo disciplinski centar za maloletnici<br />

^len 273<br />

(1) Vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo disciplinski centar za<br />

maloletnici se izvr{uva vo disciplinski centar za maloletnici (vo<br />

<strong>na</strong>tamo{niot tekst: centar za maloletnici)<br />

462


(2) Centarot za maloletnici od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se osnova so<br />

akt <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

(3) Vospit<strong>na</strong>ta merka od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len mo`e da se izvr{uva<br />

i vo postojnite prifatili{ta, inter<strong>na</strong>ti i drugi obrazovni<br />

ustanovi i ustanovi za rabota so mladi<strong>na</strong>ta, ako vo niv vo slobodnoto<br />

vreme se organizira disciplinski centar za maloletnici vo mestoto<br />

<strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

(4) Vo koi ustanovi od stav 3 <strong>na</strong> ovoj ~len }e se organizira<br />

centar za maloletnici opredeluva ministerot za trud i socijal<strong>na</strong><br />

politika vo soglasnost so ministerot za obrazovanie.<br />

________________________<br />

1. Upatuvaweto vo disciplinski centar pretstavuva vospit<strong>na</strong><br />

merka od institucio<strong>na</strong>len karakter. Ovaa merka se izrekuva koga<br />

sudot }e oceni deka e potrebno so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> soodvetni kratkovremeni<br />

tretmanski aktivnosti da se vr{i vlijanie vrz li~nosta i<br />

povedenieto <strong>na</strong> maloletnikot zaradi usoglasuvawe <strong>na</strong> negovoto povedenie<br />

so pravnite i op{testvenite o~ekuvawa.<br />

Vo zavisnost od potrebnite <strong>na</strong> maloletniot storitel upatuvaweto<br />

vo disciplinski centar mo`e da se javi vo tri varijanti. Imeno<br />

sudot mo`e da go upati maloletnikot vo disciplinski centar:<br />

a) <strong>na</strong> opredelen broj ~asovi vo prazni~nite denovi i toa <strong>na</strong>jmnogu<br />

do ~etiri prazni~ni de<strong>na</strong> ednopodrugo,<br />

b) <strong>na</strong> opredelen broj ~asovi vo tekot <strong>na</strong> denot, no <strong>na</strong>jmnogu eden<br />

mesec,<br />

v) <strong>na</strong> nepreki<strong>na</strong>t prestoj za opredelen broj denovi, no ne pove}e<br />

od dvaeset de<strong>na</strong>.<br />

Na maloletniot delinkvent mo`e da mu se izre~e samo ed<strong>na</strong> od<br />

<strong>na</strong>vedenite varijanti <strong>na</strong> upatuvawe vo disciplinski centar i toa mora<br />

da bide <strong>na</strong>vedeno vo sudskata odluka. Pritoa sudot mora da vodi smetka<br />

zaradi izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata, maloletnikot da ne izostane od redov<strong>na</strong>ta<br />

<strong>na</strong>stava ili od rabota.<br />

Prestojot vo disciplinski centar se koristi za sproveduvawe <strong>na</strong><br />

od<strong>na</strong>pred programiran tretman {to vo prv red se sostoi vo vospit<strong>na</strong><br />

rabota so malolentikot. Takviot tretman ima za cel preku kratkovremeni<br />

vospitni i obrazovni dejnost da se izdejstvuva razvivawe <strong>na</strong> ~uvstvoto<br />

<strong>na</strong> li~<strong>na</strong> odgovornost <strong>na</strong> maloletnikot koja {to vodi kon korigirawe<br />

<strong>na</strong> negovite postapki. Za taa cel maloletnikot se anga`ira vrz<br />

u~ewe, vr{ewe korisni rabotni aktivnosti soodvetni <strong>na</strong> negovata<br />

vozrast i individualni sposobnosti. Vo disciplinskiot centar maloletnikot<br />

}e bide anga`iran <strong>na</strong> raboti koi odgovaraat <strong>na</strong> negovata<br />

fizi~ka sila.<br />

463


Po izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata upatuvawe vo disciplinski centar<br />

mo`e da se <strong>na</strong>dovrze merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za<br />

socijalni raboti (v. ~l. 77 st. 5 KZ). Do vakva situacija koja {to prakti~no<br />

z<strong>na</strong>~i izrekuvawe <strong>na</strong> maloletnikot dva vida vospitni merki,<br />

mo`e da dojde toga{ koga negoviot prestoj vo disciplinskiot centar<br />

se poka`al nedovolen za postignuvawe <strong>na</strong> o~ekuvanite korekcii vo negovoto<br />

povedenie.<br />

Merkata nema da se izvr{i dokolku od pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata<br />

so koja e izre~e<strong>na</strong> izmi<strong>na</strong>le pove}e od {est meseci, a nejzinoto<br />

izvr{uvawe ne zapo~<strong>na</strong>lo (v. ~l. 85 st. 2 KZ).<br />

2. Disciplinskite centri se osnovaat so akt <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong><br />

Republika Makedonija.<br />

3. Disciplinskite centri vo koi se izvr{uva ovaa merka treba<br />

da bidat posebni, samostojni ustanovi formira<strong>na</strong> tokmu za ovaa<br />

<strong>na</strong>me<strong>na</strong>. Toga{ koga, kako {to e slu~aj vo <strong>na</strong>{ata zemja takva ustanova<br />

ne e osnova<strong>na</strong>, za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata mo`e uspe{no da poslu`at i<br />

postojnite prifatili{ta, inter<strong>na</strong>ti, i drugi obrazovni ustanovi za<br />

rabota so mladi<strong>na</strong>ta {to adekvatno prostorno i kadrovski se opremeni<br />

i se <strong>na</strong>o|aat vo mestoto <strong>na</strong> `iveewe odnosno prestojuvawe <strong>na</strong> maloletnikot.<br />

Disciplinskite centri ne mo`at da bidat vo sostav <strong>na</strong> kaznenopopravni<br />

ili vospitno-popravni ustanovi.<br />

4. Koi od <strong>na</strong>vedenite ustanovi gi ispolnuvaat <strong>na</strong>vedenite uslovi<br />

za funkcionirawe kako disciplinski centri, odlu~uva ministerot za<br />

trud i socijal<strong>na</strong> politika vo soglasnost so ministerot za obrazovanie.<br />

^len 274<br />

(1) Po priemot <strong>na</strong> odlukata centarot za socijalni raboti vo<br />

dogovor so centarot za maloletnici dol`en e vo rok od 10 de<strong>na</strong> da go<br />

povika maloletnoto lice zaedno so roditelite vo opredelen den i<br />

~as da se javi vo centarot za maloletnici zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

disciplinskata merka.<br />

(2) Roditelite ili staratelot se dol`ni da obezbedat redovno<br />

doa|awe <strong>na</strong> maloletnoto lice vo centarot za maloletnici.<br />

(3) Ako maloletnoto lice ne se javi vo opredelenoto vreme vo<br />

centarot za maloletnici, ne doa|a redovno ili prestane da doa|a,<br />

centarot za maloletnici za toa }e go izvesti centarot za socijalni<br />

raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

464


1. Odlukata so koja ja izrekol merkata upatuvawe vo disciplinski<br />

centar za maloletnici, vo rok od 3 de<strong>na</strong> po nejzi<strong>na</strong>ta pravosilnost,<br />

odnosno izvr{nost, prvostepeniot sud ja dostavuva <strong>na</strong> izvr{uvawe<br />

do centarot za socijalni raboti. Vospit<strong>na</strong>ta merka zapo~nuva da<br />

se izvr{uva so javuvaweto <strong>na</strong> maloletnoto lice vo, so odlukata <strong>na</strong><br />

sudot oz<strong>na</strong>~eniot, disciplinski centar. Za <strong>na</strong>vremenoto javuvawe vo<br />

centarot se gri`i centarot za socijalni raboti. Po priemot <strong>na</strong><br />

sudskata odluka so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata i vo dogovor so centarot,<br />

centarot za socijalni raboti e dol`en vo rok od deset de<strong>na</strong> da go<br />

povika maloletnikot zaedno so roditelite vo opredelen den i ~as da<br />

se javi vo centarot.<br />

2. Za <strong>na</strong>tamo{noto redovno doa|awe <strong>na</strong> maloletnikot vo<br />

centarot se gri`at negoviot roditel, posvoitel ili staratel.<br />

3. Ako poradi propu{tawe <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta obvrska maloletnikot ne<br />

se javi <strong>na</strong> vreme vo centarot, toa go pravi neredovno ili sosema<br />

presta<strong>na</strong>l da doa|a vo nego, obvrska <strong>na</strong> centarot e za toa da go izvesti<br />

centarot za socijalni raboti ili <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

Odbegnuvaweto <strong>na</strong> maloletnikot da se javuva vo disciplinkiot<br />

centar mo`e da bide osnov za izrekuvawe <strong>na</strong> druga merka.<br />

^len 275<br />

(1) Upatuvaweto <strong>na</strong> maloletnoto lice vo centarot za maloletnici<br />

vo prazni~ni denovi i <strong>na</strong> opredelen broj ~asovi vo denot se<br />

izvr{uva vo vreme od 08 do 20 ~asot vo slobodnoto vreme <strong>na</strong> maloletnoto<br />

lice.<br />

(2) Upatuvaweto <strong>na</strong> maloletnoto lice vo centarot za maloletnici<br />

<strong>na</strong> nepreki<strong>na</strong>t prestoj <strong>na</strong> opredelen broj denovi se izvr{uva vo<br />

vreme koga maloletnoto lice e slobodno. Ovaa merka se izvr{uva i<br />

koga maloletnoto lice e rabotno anga`irano pri {to toa prodol`uva<br />

da go posetuva u~ili{teto ili da odi <strong>na</strong> rabota, a od<br />

centarot za maloletnici mu e obezbede<strong>na</strong> ishra<strong>na</strong> i smestuvawe.<br />

________________________<br />

1. Vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo disciplinski centar vo<br />

prazni~ni denovi i <strong>na</strong> opredelen broj ~asovi vo denot se izvr{uva vo<br />

vremeto od 08 do 20 ~asot vo slobodnoto vreme <strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

Odlukata koj del od slobodnoto vreme }e mora da se pomine vo Disciplinskiot<br />

centar, treba da se donese vo konsultacija so centarot za<br />

socijalni raboti, maloletnikot i negovite roditeli.<br />

2. Maloletnikot koj e upaten vo disciplinski centar <strong>na</strong> nepreki<strong>na</strong>t<br />

prestoj <strong>na</strong> opredelen broj denovi prodol`uva da ja sledi<br />

465


<strong>na</strong>stavata vo u~ili{teto taka {to vo centarot go pominuva samo<br />

slobodnoto vreme. Rabotno anga`iranite maloletnici isto taka prodol`uvaat<br />

da odat <strong>na</strong> rabota, a vo centarot im se obezbeduva ishra<strong>na</strong> i<br />

smestuvawe.<br />

^len 276<br />

(1) Vo centarot za maloletnici maloletnoto lice go pominuva<br />

vremeto vo rabota i u~ewe i slobodni sportski i kulturni aktivnosti,<br />

pod kontrola <strong>na</strong> stru~ni lica.<br />

(2) Programa za aktivnostite <strong>na</strong> centarot za maloletnici<br />

donesuva ministerot za trud i socijal<strong>na</strong> politika vo soglasnost so<br />

ministerot za obrazovanie i ministerot za prada.<br />

________________________<br />

Vo disciplinskiot centar maloletnite lica go pominuvaat<br />

vremeto vo u~ewe, rabota, sport i slobodni aktivnosti spored programata<br />

izgotve<strong>na</strong> od ministerot za trud i socijal<strong>na</strong> politika vo soglasnost<br />

so ministerot za obrazovanie i ministerot za pravda. Navede<strong>na</strong>ta<br />

programa se ostvaruva od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> stru~ni lica {to imaat z<strong>na</strong>~ajno<br />

pedago{ko iskustvo vo menuvaweto <strong>na</strong> stavovite <strong>na</strong> maloletnite lica.<br />

^len 277<br />

(1) Maloletnite lica vo centarot za maloletnici moraat da se<br />

pridr`uvaat <strong>na</strong> odredbite <strong>na</strong> ku}niot red, pravilata za rabot<strong>na</strong>ta<br />

discipli<strong>na</strong> i <strong>na</strong>redbite <strong>na</strong> slu`benite lica.<br />

(2) Na maloletnoto lice koe }e ja <strong>na</strong>ru{i rabot<strong>na</strong>ta<br />

discipli<strong>na</strong> i ku}niot red ili neuredno doa|a, direktorot <strong>na</strong><br />

centarot za maloletnici mo`e da mu izre~e ukor.<br />

(3) Ako maloletnoto lice prodol`i so neredovnost i go<br />

povtori <strong>na</strong>ru{uvaweto <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta, direktorot <strong>na</strong><br />

centarot za maloletnici mo`e da mu go prodol`i prestojot vo<br />

centarot za maloletnici za dva ~asa. Za izre~e<strong>na</strong>ta disciplinska<br />

merka direktorot }e go izvesti centarot za socijalni raboti i<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

Vo funkcija <strong>na</strong> menuvaweto <strong>na</strong> nivnite <strong>na</strong>viki, stavovi i zajaknuvaweto<br />

<strong>na</strong> ~uvstvoto <strong>na</strong> odgovorno povedenie e i obvrskata <strong>na</strong> maloletnicite<br />

da se pridr`uvaat kon pravilata propi{ani so ku}niot red<br />

<strong>na</strong> centarot. Za nepridr`uvaweto <strong>na</strong> normite <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta discipli<strong>na</strong>,<br />

<strong>na</strong>redbite <strong>na</strong> slu`benite lica i za neuredno doa|awe direktorot<br />

466


<strong>na</strong> centarot <strong>na</strong> maloletnikot mo`e da mu izre~e ukor kako <strong>na</strong>jblaga<br />

merka. Vo slu~aj <strong>na</strong> prodol`eno <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta<br />

i ne<strong>na</strong>vremeno doa|awe, direktorot mo`e da mu go prodol`i prestojot<br />

vo centarot za dva ~asa.<br />

Od druga stra<strong>na</strong>, ispravniot odnos kon slu`benite lica i<br />

osta<strong>na</strong>tite maloletnici i pridr`uvaweto kon odredbite so koi se<br />

regulirani redot i discipli<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> maloletnoto lice mo`at da mu se<br />

dodeluvaat opredeleni pogodnosti. Toga{ koga ni disciplinskite<br />

merki, nitu pogodnostite ne dovele do o~ekuvanite rezultati direktorot<br />

<strong>na</strong> centarot e dol`en da gi izvesti centarot za socijalni raboti<br />

i <strong>na</strong>dle`niot sud zaradi zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> ovaa so poadekvat<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong><br />

merka.<br />

^len 278<br />

(1) Vo centarot za maloletnici se vodi dnevnik za prestojot <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice.<br />

(2) Po izvr{e<strong>na</strong>ta vospit<strong>na</strong> merka, centarot za maloletnici mu<br />

dostavuva <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud<br />

izve{taj za vlijanieto <strong>na</strong> prezemenite merki sprema maloletnoto<br />

lice i za postig<strong>na</strong>tite rezultati vo vospit<strong>na</strong>ta rabota.<br />

(3) Ako sudot po izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa vospit<strong>na</strong> merka go stavi<br />

maloletnoto lice pod zasilen <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> centarot za socijalni<br />

raboti so izve{tajot od stav 2 <strong>na</strong> ovoj ~len }e dostavi i mislewe <strong>na</strong><br />

stru~nite rabotnici <strong>na</strong> centarot za maloletnici za li~nosta <strong>na</strong><br />

maloletnikot i za postig<strong>na</strong>tite rezultati vo izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

merkata.<br />

________________________<br />

Po izvr{e<strong>na</strong>ta merka vrz osnova <strong>na</strong> dnevnikot za prestoj <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice disciplinskiot centar izgotvuva izve{taj za<br />

vlijanieto <strong>na</strong> prezemeniot tretman i postig<strong>na</strong>tite rezultati vo vospit<strong>na</strong>ta<br />

rabota {to mu se dostavuva <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti i<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

Ako sudot po izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa vospit<strong>na</strong> merka se opredeli<br />

<strong>na</strong> maloletnoto lice da mu izre~e vospit<strong>na</strong> merka zasilen <strong>na</strong>dzor od<br />

centarot za socijalni raboti, do toj organ zaedno so izve{tajot<br />

dostavuva i mislewe izgotveno od stru~ni lica <strong>na</strong> centarot za li~nosta<br />

<strong>na</strong> maloletnikot. Celta <strong>na</strong> izve{tajot i misleweto e da se prika`at<br />

okolnostite i sostojbite {to mo`at da vodat kon poefikasno<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor.<br />

467


Ako stru~niot tim <strong>na</strong> centarot zaklu~i deka so izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

merkata upatuvawe vo disciplinski centar se ostvareni o~ekuvanite<br />

celi, sudot mo`e da odlu~i da se zapre so nejzinoto izvr{uvawe.<br />

Glava HHIH<br />

IZVR[UVAWE NA MERKITE NA ZASILEN NADZOR<br />

1. Zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite, posvoitelite ili<br />

staratelot<br />

^len 279<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

roditelite, posvoitelite ili staratelot zapo~nuva vo denot koga<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud }e mu ja dostavi odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> ovaa<br />

merka zaradi nejzino izvr{uvawe <strong>na</strong> roditelot, posvoitelot ili<br />

staratelot zadol`en za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata.<br />

________________________<br />

1. Merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite, posvoitelot<br />

ili staratelot sudot }e ja izre~e ako roditelite, posvoitelot ili<br />

staratelot propu{tile da vr{at <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d maloletnikot, a i<strong>na</strong>ku<br />

bile i se vo mo`nost da vr{at vakov <strong>na</strong>dzor. Koga sudot }e ja izre~e<br />

ovaa merka <strong>na</strong> roditelite, posvoitelot ili <strong>na</strong> staratelot }e im <strong>na</strong>lo-<br />

`i odredeni obvrski vo pogled <strong>na</strong> merkite {to treba da se prezemat za<br />

vospituvawe <strong>na</strong> maloletnikot, za negovo eventualno lekuvawe i za<br />

otstranuvawe <strong>na</strong> {tetnite vlijanija vrz nego. Za ostvaruvawe <strong>na</strong> ovie<br />

obvrski sudot mo`e da im dade i potrebni upatstva. Sudot posebno<br />

mo`e da opredeli centarot za socijalni raboti da go kontrolira i<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka i da mu uka`uva pomo{ <strong>na</strong> roditelite,<br />

posvoitelot ili staratelot, Ovaa kontrola od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za<br />

socijalni raboti ne mo`e da trae pomalku od ed<strong>na</strong> ni podolgo od tri<br />

godini. Iako toa izri~no ne e opredeleno vo zakonot, vo tie vremenski<br />

ramki sudot odlu~uva i za prestanokot <strong>na</strong> ovaa merka. So takva<br />

opredelba <strong>na</strong> minimumot i maksimumot <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> merkata, vsu{-<br />

nost, e potencira<strong>na</strong> i obvrskata <strong>na</strong> sudot da go sledi <strong>na</strong>jzinoto izvr-<br />

{uvawe, {to porano, koga ovaa merka trae{e do polnoletstvoto <strong>na</strong><br />

maloletnikot, ne be{e slu~aj. Z<strong>na</strong>~ajno e da se istakne i toa deka<br />

roditelite, posvoitelot ili staratelot koga samite }e oce<strong>na</strong>t deka<br />

ve}e ne e potreben zasileniot <strong>na</strong>dzor mo`e da pokre<strong>na</strong>t inicijativa za<br />

osloboduvawe od taa obvrska.<br />

2. Pri izrekuvaweto <strong>na</strong> bilo koja od merkite <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor<br />

ili vo tekot <strong>na</strong> nivnoto izvr{uvawe sudot <strong>na</strong> maloletnikot mo`e da<br />

468


mu opredeleni pove}e posebni obvrski ako toa e potrebno za<br />

pouspe{no izvr{uvawe <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka.<br />

Na maloletnikot mo`at da mu se opredelat osobeno ovie<br />

obvrski:<br />

da mu se izvini li~no <strong>na</strong> o{tetenoto lice,<br />

da ja popravi ili <strong>na</strong>domesti {tetata predizvika<strong>na</strong> so krivi~noto<br />

delo,<br />

redovno da go posetuva u~ili{teto,<br />

da ne izostanuva od rabotnoto mesto,<br />

da se osposobi za rabota {to odgovara <strong>na</strong> negovite sposobnosti,<br />

sklonosti i fizi~ka sila,<br />

da prifati rabota,<br />

da se vozdr`uva od upotrebata <strong>na</strong> alkoholni pijaloci droga i<br />

drugi psihotropni supstancii,<br />

da se vozdr`i od posetuvawe <strong>na</strong> odredeni lokali odnosno<br />

odredeni priredbi,<br />

da posetuva soodvet<strong>na</strong> zdravste<strong>na</strong> ustanova ili sovetuvali{te,<br />

polezno da go koristi slobodnoto vreme,<br />

da ne kontaktira so lica koi {tetno vlijaat vrz negovata<br />

li~nost,<br />

da se podlo`i <strong>na</strong> psihofizi~ko lekuvawe,<br />

da se osposobi, ostru~i i prekvalifikuva zaradi zadr`uvawe <strong>na</strong><br />

rabotnoto mesto {to go zazema ili za sozdavawe pretpostavki za<br />

vrabotuvawe,<br />

da ovozmo`i uvid i prifati soveti vo vrska so rasporeduvaweto<br />

i tro{eweto <strong>na</strong> sredstva od li~niot dohod i drugite prihodi {to gi<br />

ostvaruva.<br />

Sudot mo`e <strong>na</strong> maloletnikot da mu opredeli i drugi obvrski no<br />

pritoa mora da vnimava so niv da ne go pogodi ~ovekovoto dostoinstvo<br />

<strong>na</strong> maloletnikot i da ne mu pri~ini drugi posebni te{kotii. Ovie<br />

obvrski sudot mo`e da gi izmeni ili ukine <strong>na</strong> predlog <strong>na</strong> centarot za<br />

socijalni raboti. Pri opredeluvaweto i izmenuvaweto <strong>na</strong> ovie<br />

obvrski sudot posebno e zadol`en <strong>na</strong> maloletnikot i negovite roditeli,<br />

posvoitelot ili staratelot da im uka`e deka vo slu~aj <strong>na</strong> nivno<br />

neispolnuvawe izre~e<strong>na</strong>ta merka <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor mo`e da bide<br />

zameneta so druga vospit<strong>na</strong> merka.<br />

Vo praktikata <strong>na</strong> dosega{<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> zavodskite vospitni<br />

merki kaj <strong>na</strong>s, <strong>na</strong>vedenite obvrski <strong>na</strong>j~esto se sveduvaa <strong>na</strong> voop{teno<br />

obvrzuvawe <strong>na</strong> maloletnikot da vodi ureden `ivot bez nivno konkretno<br />

opredeluvawe.<br />

3. Vo <strong>na</strong>{iot sistem <strong>na</strong> vospitni merki e karakteristi~no {to<br />

<strong>na</strong> sudot mu e dadeno ovlastuvawe: 1) da ja izmeni izre~e<strong>na</strong>ta vospit<strong>na</strong><br />

469


merka, 2) da go zapre izvr{uvaweto <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta vospit<strong>na</strong> merka, 3)<br />

da ja zameni izre~e<strong>na</strong>ta so druga vospit<strong>na</strong> merka i 4) da donese odluka<br />

so koja izre~e<strong>na</strong>ta vospit<strong>na</strong> merka nema da se izvr{i.<br />

1. Izme<strong>na</strong> <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka e mo`<strong>na</strong> kaj merkite <strong>na</strong> zasilen<br />

<strong>na</strong>dzor. Pri izrekuvaweto <strong>na</strong> ovie vospitni merki <strong>na</strong> licata koi gi<br />

izrekuvaat sudot im dava upatstva ili im <strong>na</strong>lo`uva opredeleni<br />

obvrski, a <strong>na</strong> samiot maloletnik mo`e da mu opredeli i posebni obvrski.<br />

Dokolku vo tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> konkret<strong>na</strong>ta merka bide<br />

postig<strong>na</strong>ta nejzi<strong>na</strong>ta cel, ili pak, i pokraj <strong>na</strong>vedenite barawa, niza<br />

okolnosti uka`uvaat deka ne do{lo i nema da dojde do o~ekuvanite<br />

vospitni i prevospitni rezultati, celesoobrazno e da se menuvaat<br />

dadenite upatstva, opredelenite obvrski da se uki<strong>na</strong>t ili zame<strong>na</strong>t so<br />

drugi ili pak merkata da se zameni so drug vid merki <strong>na</strong> zasilen<br />

<strong>na</strong>dzor. Ovie izmeni sudot mo`e da gi vr{i dodeka trae prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

izre~e<strong>na</strong>ta vospit<strong>na</strong> merka.<br />

2. Zapirawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> izre~enite merki <strong>na</strong> zasilen<br />

<strong>na</strong>dzor (ili <strong>na</strong> onie od zavodski vid) mo`e da bide predizvikano od<br />

pove}e pri~ini:<br />

a) Koga po donesuvaweto <strong>na</strong> odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata<br />

<strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor (ili zavodska merka), }e se pojavat okolnosti {to ne<br />

postoele vo vremeto <strong>na</strong> donesuvaweto <strong>na</strong> odlukata ili za niv ne se<br />

z<strong>na</strong>elo a bile od vlijanie vrz donesuvaweto <strong>na</strong> odlukata, izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka mo`e da se zapre.<br />

b) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor (ili zavodskata<br />

merka) mo`e da zapre i so ogled <strong>na</strong> postig<strong>na</strong>tiot uspeh vo vospituvaweto<br />

i prevospituvaweto, so slednive ograni~uvawa:<br />

- merkata upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova ne mo`e da se zapre od<br />

izvr{uvawe pred istekot <strong>na</strong> rokot od 6 meseci.<br />

- merkata upatuvawe vo vospitno-popraven dom ne mo`e da se<br />

zapre od izvr{uvawe pred istekot <strong>na</strong> rokot od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>.<br />

Koga se ispolneti uslovite predvideni vo zakon za izme<strong>na</strong> ili<br />

zapirawe <strong>na</strong> odlukata za izre~e<strong>na</strong>ta vospit<strong>na</strong> merka, odluka za toa<br />

donesuva sudot {to vo prv stepen go donel re{enieto za vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka, ako samiot <strong>na</strong>jde deka toa e potrebno, ili <strong>na</strong> predlog od javniot<br />

obvinitel, od direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili od centarot za socijalni<br />

raboti <strong>na</strong> koj mu e doveren <strong>na</strong>dzorot <strong>na</strong>d maloletnikot. Pred donesuvaweto<br />

<strong>na</strong> odlukata sudot }e gi soslu{a javniot obvinitel, maloletnikot,<br />

roditelot ili staratelot <strong>na</strong> maloletnikot ili drugi lica, a }e<br />

pobara i potrebni izve{tai od ustanovata vo koja maloletnikot ja<br />

izdr`uva zavodskata merka, od centarot za socijalni raboti ili od<br />

drugi organi i ustanovi. Odlukata za izme<strong>na</strong> ili za zapirawe <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong>ta merka ja donesuva sovetot <strong>na</strong> maloletnici.<br />

470


3. Zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta so druga vospit<strong>na</strong> merka e mo`<strong>na</strong> isto<br />

taka od pove}e pri~ini:<br />

a) Od istite pri~ini spored koi e mo`no zapirawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> izre~enite merki <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor i zavodskite vospitni<br />

merki mo`<strong>na</strong> e i niv<strong>na</strong> zame<strong>na</strong> so drugi takvi merki. Pritoa i po odnos<br />

<strong>na</strong> zame<strong>na</strong>ta so ogled <strong>na</strong> postig<strong>na</strong>tiot uspeh vo vospituvaweto i prevospituvaweto<br />

postoji samo edno ograni~uvawe:<br />

- merkata upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova do istekot <strong>na</strong> rokot od<br />

6 meseci mo`e da se zameni samo so upatuvawe <strong>na</strong> maloletnikot vo<br />

vospitno popraven dom.<br />

b) Zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta so druga vospit<strong>na</strong> merka e mo`<strong>na</strong> i koga<br />

treba da se pristapi kon povtorno odlu~uvawe za merkata. Imeno ako<br />

od pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> zasilen<br />

<strong>na</strong>dzor ili zavodska merka pomi<strong>na</strong>lo pove}e od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>, a izvr{uvaweto<br />

ne zapo~<strong>na</strong>lo, sudot povtorno }e odlu~i za potrebata od<br />

nejzinoto izvr{uvawe. Pritoa sudot mo`e da odlu~i porano izvr{e<strong>na</strong>ta<br />

merka da se izvr{i, da ne se izvr{i ili da se zameni so nekoja<br />

druga merka.<br />

4. Vospit<strong>na</strong>ta merka nema da se izvr{i toga{ koga od momentot<br />

<strong>na</strong> nejzinoto izrekuvawe pomi<strong>na</strong>lo relativno podolgo vreme taka {to<br />

so nejzinoto izvr{uvawe sî u{te ne se zapo~<strong>na</strong>lo, a vo toj period<br />

meloletnikot ne storil novo krivi~no delo. Ovie okolnosti uka`uvaat<br />

deka e postig<strong>na</strong>ta celta <strong>na</strong> merkata i bez nejzino izvr{uvawe<br />

odnosno deka ve}e ne e potrebno i adekvatno da se pristapi kon menuvawe<br />

<strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> maloletnikot. Pritoa se mo`ni dva slu~ai: <strong>na</strong><br />

obligatorno i fakultativno neizvr{uvawe <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka.<br />

a) Merkata upatuvawe vo disciplinski centar za maloletnici<br />

nema da se izvr{i sekoga{ koga od pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata so koja e<br />

izre~e<strong>na</strong> ovaa merka izmi<strong>na</strong>le pove}e od 6 meseci, a nejzinoto<br />

izvr{uvawe ne zapo~<strong>na</strong>lo.<br />

b) Merkata <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor ili zavodska vospit<strong>na</strong> merka mo`e<br />

da ne se izvr{i dokolku po pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata so koja e<br />

izre~e<strong>na</strong> pomi<strong>na</strong>lo pove}e od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>, a nejzinoto izvr{uvawe ne<br />

zapo~<strong>na</strong>lo.<br />

V. ~l. 84 i 85 KZ i ~l. 477 ZKP.<br />

4. So izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata se zapo~nuva koga <strong>na</strong>dle`niot sud<br />

}e ja dostavi odlukata <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> roditelot, posvoitelot ili<br />

staratelot zadol`en za nejzinoto izvr{uvawe. Ovaa merka se<br />

primenuva koga zadol`enite lica za zgri`uvawe <strong>na</strong> maloletnoto lice<br />

(roditel, posvoitel ili staratel) propu{tile da vr{at <strong>na</strong>dzor vo<br />

vospituvaweto <strong>na</strong> maloeltnikot. Po nejzi<strong>na</strong>ta pravosilnost, odlukata<br />

471


se dostavuva do zadol`enite lica za nejzino izvr{uvawe. Prepis od<br />

odlukata se dostavuva i do centarot za socijalni raboti.<br />

^len 280<br />

Roditelot, posvoitelot ili staratelot ja izvr{uva merkata<br />

taka {to vodi postoja<strong>na</strong> i celos<strong>na</strong> gri`a za vospituvaweto <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice, prezema merki koi }e go spre~at {tetnoto<br />

vlijanie vrz maloletnoto lice i gi izvr{uva <strong>na</strong>lozite i upatstvata<br />

<strong>na</strong> centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud vo tekot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata.<br />

________________________<br />

Vo procesot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka domi<strong>na</strong>nt<strong>na</strong>ta uloga<br />

ja imaat neposrednite izvr{iteli. Roditelot, posvoitelot ili<br />

staratelot ja izvr{uvaat merkata taka {to vodat postoja<strong>na</strong> i celos<strong>na</strong><br />

gri`a za vospituvaweto <strong>na</strong> maloletnoto lice, prezemaat merki {to }e<br />

go spre~at {tetnoto vlijanie vrz nego i gi izvr{uvaat <strong>na</strong>lozite i<br />

upatstvata <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti i osnovniot sud. Vo odnos<br />

<strong>na</strong> samiot maloletnik toa konkrentno z<strong>na</strong>~i prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> takvi metodi<br />

i vlijanija {to go aktiviraat negoviot interes za u~eweto i postignuvawe<br />

uspeh vo u~ili{teto, anga`irawe vrz opredeleni rabotni<br />

zada~i, osmisleno koristewe <strong>na</strong> slobodnoto vreme i ostvaruvawe drugi<br />

aktivnosti {to vodat kon neporo~en razvoj <strong>na</strong> negovata li~nost.<br />

Nakratko, vrz, roditelot, posvoitelot ili staratelot, od denot koga<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud im ja dostavil odlukata so {to zapo~nuva izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> merkata, le`i golema obvrska gri`livo i sovesno da pristapat<br />

kon otstranuvawe <strong>na</strong> site negativni op{testveni vlijanija i<br />

konfliktni situacii {to mo`at maloletnikot povtorno da go<br />

odvedat vo pogre{<strong>na</strong> <strong>na</strong>soka.<br />

Vo ovaa smila, sudot treba da im dava soodvetni <strong>na</strong>lozi i upatstva<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong> zadol`enote lica za izvr{uvawe <strong>na</strong> ovaa merka, ne samo <strong>na</strong><br />

po~etokot tuku i vo tekot <strong>na</strong> nejzinoto izvr{uvawe. Sudot i centarot<br />

za socijalni raboti isto taka treba da im davaat pomo{ i soveti <strong>na</strong><br />

roditelite, posvoitelite ili staratelot <strong>na</strong> maloletnikot, sekoga{<br />

koga tie od niv toa }e go pobaraat.<br />

^len 281<br />

(1) Roditelot, posvoitelot ili staratelot e dol`en da mu<br />

ovozmo`i <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti da go proveruva izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> ovaa merka.<br />

472


(2) Roditelot, posvoitelot ili staratelot <strong>na</strong> maloletnoto lice<br />

i centarot za socijalni raboti, vo rokot {to }e go opredeli sudot, a<br />

<strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ <strong>na</strong> {est meseci, }e go izvestat <strong>na</strong>dle`niot sud za<br />

tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka.<br />

________________________<br />

Liceto koe so odlukata <strong>na</strong> sudot e zadol`eno da ja izvr{uva ovaa<br />

merka e obvrzano <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti da mu ovozmo`i<br />

postoja<strong>na</strong> kontrola. Pri vr{eweto <strong>na</strong> kontrolata, rabotnikot <strong>na</strong><br />

centarot vo funkcija <strong>na</strong> proveruvawe <strong>na</strong> uspe{nosta vo izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

merkata, sorabotuva so roditelite, posvoitelite, staratelot i so<br />

samiot maloletnik, i po potreba gi poosetuva ili gi povikuva kaj<br />

sebe.<br />

Vo funkcija <strong>na</strong> efikasnosta <strong>na</strong> merkata e i obvrskata <strong>na</strong><br />

roditelite, posvoitelite ili staratelot, i <strong>na</strong> centarot za socijalni<br />

raboti, <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ <strong>na</strong> {est meseci da mu dostavuvaat izve{taj <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>dle`niot sud za tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka.<br />

^len 282<br />

Ako vo tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen<br />

<strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite, posvoitelite ili staratelot dojde<br />

do nesoglasuvawe pome|u roditelot, posvoitelot ili staratelot <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice i centarot za socijalni raboti, nesoglasuvaweto<br />

za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka }e go re{i sudot {to ja<br />

izrekol merkata.<br />

________________________<br />

Nesoglasuvawata me|u roditelot, posvoitelot ili staratelot <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice, od ed<strong>na</strong>, i centarot za socijalni raboti, od druga<br />

stra<strong>na</strong>, okolu <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata, gi re{ava sudot<br />

{to ja izrekol merkata. Vakvoto posreduvawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudot e<br />

bitno za <strong>na</strong>dminuvawe <strong>na</strong> site nedorazbirawa koi mo`at da ostvarat<br />

nepovolni posledici vrz procesot <strong>na</strong> prevospituvaweto <strong>na</strong><br />

maloletnikot. Toga{ koga sudirot ne mo`e da se razre{i <strong>na</strong> drug<br />

<strong>na</strong>~in, sudot, od centarot za socijalni raboti, }e pobara da opredeli<br />

drugo stru~no lice koe }e go koordinira izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata.<br />

^len 283<br />

(1) Centarot za socijalni raboti sostavuva izve{taj za <strong>na</strong>~inot<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

473


oditelite, posvoitelite ili staratelot i za postig<strong>na</strong>tite<br />

rezultati vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka.<br />

(2) Izve{tajot od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len centarot za socijalni<br />

raboti go dostavuva <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

Od objasnuvawata <strong>na</strong> ~l. 280 vo vrska so ulogata <strong>na</strong> roditelite vo<br />

vr{eweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor, ne smee da se izvle~e zaklu~ok {to ja<br />

minimizira ulogata <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti. Nemu, neposrednite<br />

izvr{iteli <strong>na</strong> merkata dol`ni se da mu ovozmo`at da go proveruva<br />

tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto. Vrz nego le`i obvrskata da go sledi i<br />

proveruva izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata, da uka`uva potreb<strong>na</strong> stru~<strong>na</strong> i<br />

druga pomo{ vo tekot <strong>na</strong> vr{eweto <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot, da dava upatstva za<br />

pravilno vospituvawe i za tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata, vo rok<br />

{to }e go opredeli sudot, a <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ <strong>na</strong> {est meseci, da go<br />

izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud. Pokraj ovaa obvrska koja poed<strong>na</strong>kvo va`i i<br />

za roditelot, posvoitelot ili staratelot, od centarot za socijalni<br />

raboti se bara po izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata da sostavi kone~en<br />

izve{taj za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> nejzinoto izvr{uvawe od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite,<br />

posvoitelot ili staratelot i za postig<strong>na</strong>tite rezultati od toa.<br />

2. Zasilen <strong>na</strong>dzor vo drugo semejstvo<br />

^len 284<br />

(1) Izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor vo drugo<br />

semejstvo, centarot za socijalni raboti mu go doveruva <strong>na</strong><br />

semejstvoto opredeleno vo sudskata odluka.<br />

(2) Po dobivaweto <strong>na</strong> odlukata od <strong>na</strong>dle`niot sud, centarot za<br />

socijalni raboti }e go izvesti semejstvoto od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len<br />

deka <strong>na</strong> opredelen datum vo rok od 15 de<strong>na</strong> }e mu go predade<br />

maloletnoto lice <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen<br />

<strong>na</strong>dzor vo drugo semejstvo.<br />

________________________<br />

1. Zasileniot <strong>na</strong>dzor vo drugo semejstvo e vtorata od zavodskite<br />

merki {to gi poz<strong>na</strong>va <strong>na</strong>{eto pravo. Taa se primenuva koga roditelite,<br />

posvoitelot ili staratelot <strong>na</strong> maloletnikot ne se vo mo`nost da<br />

vr{at <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d nego ili ako toa osnovano ne mo`e da se o~ekuva od<br />

niv a postoi drugo semejstvo {to saka da go prifati i ima mo`nost da<br />

vr{i zasilen <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d nego. Drugoto semejstvo koe obi~no se sostoi<br />

od rodnini ili drugi <strong>na</strong> maloletnikot bliski lica, se opredeluva so<br />

sudska odluka. Traeweto <strong>na</strong> ovaa merka vremenski e relativno<br />

474


neopredeleno. Do zapirawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata mo`e da dojde<br />

dokolku roditelot, posvoitelot ili staratelot <strong>na</strong> maloletnikot se<br />

zdobijat so mo`nost samite da go vr{at <strong>na</strong>dzorot, ili koga spored<br />

rezultatite od vospituvaweto i prevospituvaweto }e prestane potrebata<br />

od zasilen <strong>na</strong>dzor. I pri izrekuvaweto <strong>na</strong> ovaa merka sudot mo`e<br />

da opredeli centarot za socijalni raboti za vreme <strong>na</strong> nejzinoto<br />

traewe da go sledi i proveruva izvr{uvaweto i da mu uka`uva potrebno<br />

pomo{ <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong> koe mu e predaden maloletnikot.<br />

2. Neposrednoto izvr{uvawe <strong>na</strong> merkite se odviva <strong>na</strong> sledniot<br />

<strong>na</strong>~in. Po dobivaweto <strong>na</strong> odlukata od <strong>na</strong>dle`niot sud so koja e<br />

izre~e<strong>na</strong> merkata, centarot za socijalni raboti go izvestuva semejstvoto<br />

{to treba da go vr{i <strong>na</strong>dzorot deka vo rok od 15 de<strong>na</strong> }e mu go<br />

predade maloletnoto lice za izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka. Potoa<br />

centarot za socijalni raboti sklu~uva pismen dogovor so semejstvoto<br />

opredeleno vo odlukata so koj se utvrduvaat me|usebnite prava i<br />

obvrski vo vrska so smestuvaweto i sproveduvaweto <strong>na</strong> zasileniot<br />

<strong>na</strong>dzor sprema maloletnoto lice. So ovoj dogovor se opredeluva i<br />

visi<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> pla}aweto <strong>na</strong> tro{ocite dokolku semejstvoto<br />

bara <strong>na</strong>domest za toa, kako i uslovite i rokot <strong>na</strong> prestanuvawe <strong>na</strong><br />

dogovorot.<br />

I kaj izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za<br />

socijalni raboti postoi obvrska da sostavi kone~en izve{taj za<br />

<strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> samoto izvr{uvawe i postig<strong>na</strong>tite rezultati koj mu se<br />

dostavuva <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud. Eventualnite sporovi me|u centarot i<br />

semejstvoto {to go vr{i <strong>na</strong>dzorot isto taka gi re{ava sudot {to ja<br />

izrekol merkata.<br />

Sudot koj go opredelil smestuvaweto <strong>na</strong> maloletnikot vo drugo<br />

semejstvo sam, ili po predlog <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti, mo`e<br />

da ja izmeni porano donese<strong>na</strong>ta odluka za odreduvawe <strong>na</strong> semejstvoto,<br />

ako utvrdi deka uslovite za smestuvawe tolku se izmenile {to merkata<br />

nemo`e so uspeh da se izvr{uva.<br />

Izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka }e se zapre koga roditelite,<br />

posvoitelite i staratelot <strong>na</strong> maloletnikot }e se zdobijat so mo`nost<br />

da vr{at zasilen <strong>na</strong>dzor vrz nego, ili koga spored rezultatite <strong>na</strong><br />

vospituvaweto i prevospituvaweto }e prestane potrebata od zasilen<br />

<strong>na</strong>dzor.<br />

3. Osnov<strong>na</strong>ta smisla <strong>na</strong> ovaa merka e <strong>na</strong> maloletnikot da mu se<br />

obezbedi vospituvawe vo zdrava semej<strong>na</strong> atmosfera, vo slo`<strong>na</strong> zednica<br />

<strong>na</strong> roditeli i deca vo koja usvoeniot sistem <strong>na</strong> vrednosti dava sigur<strong>na</strong><br />

garancija za pravilno <strong>na</strong>so~uvawe <strong>na</strong> maloletnikot. Obezbeduvaweto<br />

<strong>na</strong> takvo semejstvo vo koe normalno }e se odvivaat vospitnite procesi<br />

e me|utoa mo{ne te{ka zada~a. Vo <strong>na</strong>{i uslovi toa ne e slu~aj, ne<br />

475


zatoa {to nema takvi semejstva, tuku od pri~ini {to tie retko se<br />

prifa}aat da ja vr{at ovaa uloga. Kulturnite sfa}awa, tradicio<strong>na</strong>lizmot<br />

i vo prv red materijalniot standard <strong>na</strong> <strong>na</strong>selenieto vo uslovi <strong>na</strong><br />

mo{ne di<strong>na</strong>mi~en `ivot mnogumi<strong>na</strong> gi odvra}a od prifa}aweto <strong>na</strong><br />

vakvi humani zadol`enija. Od tie pri~ini <strong>na</strong>{ite sudovi retko se<br />

opredeluvaat za izrekuvawe <strong>na</strong> ovaa merka.<br />

^len 285<br />

(1) Centarot za socijalni raboti sklu~uva pismen dogovor so<br />

semejstvoto opredeleno vo sudskata odluka vo koja }e se utvrdat<br />

me|usebnite prava i obvrski vo vrska so smestuvaweto i sproveduvaweto<br />

<strong>na</strong> zasileniot <strong>na</strong>dzor sprema maloletnoto lice.<br />

(2) So dogovorot od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se opredeluvaat i visi<strong>na</strong>ta<br />

i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> pla}aweto <strong>na</strong> tro{ocite za smestuvaweto <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice i uslovite i rokot <strong>na</strong> prestanuvaweto <strong>na</strong><br />

dogovorot.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 284 t. 2.<br />

^len 286<br />

Za vreme <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor<br />

vo drugo semejstvo <strong>na</strong> maloletnoto lice mu se obezbeduva odr`uvawe<br />

<strong>na</strong> vrskite so semejstvoto, dokolku <strong>na</strong>dle`niot sud po predlog <strong>na</strong><br />

centarot za socijalni raboti ne opredeli poi<strong>na</strong>ku.<br />

________________________<br />

Pravata i dol`nostite <strong>na</strong> roditelite sprema maloletnikot ne<br />

prestanuvaat so negovoto smestuvawe vo drugo semejstvo. Ottamu, ako<br />

toa ne vlijae negativno vrz negovoto prevospituvawe, <strong>na</strong> maloletnikot<br />

mu se obezbeduvaat postojani kontakti so roditelite.<br />

^len 287<br />

Odredbite <strong>na</strong> ~lenovite 282 i 283 od ovoj zakon }e se primenuvaat<br />

i pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor vo<br />

drugo semejstvo.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 282 i 283.<br />

476


3. Zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti<br />

^len 288<br />

(1) Po priemot <strong>na</strong> odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka<br />

zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti od<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud, ovoj organ podgotvuva programa za ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

zasilen <strong>na</strong>dzor sprema maloletnoto lice so koja se opredeluva <strong>na</strong>~inot<br />

<strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> gri`ata vo odnos <strong>na</strong> {koluvaweto,<br />

vrabotuvaweto, lekuvaweto ako toa e potrebno, izdvojuvaweto od<br />

sredi<strong>na</strong>ta koja {tetno vlijae vrz maloletnoto lice i sreduvawe <strong>na</strong><br />

semejnite i drugi priliki vo koi maloletnoto lice `ivee.<br />

(2) Ved<strong>na</strong>{ po priemot <strong>na</strong> odlukata, centarot za socijalni<br />

raboti }e gi izvesti roditelite, posvoitelite ili staratelot deka<br />

vo rok od 15 de<strong>na</strong> }e otpo~ne so ostvaruvawe <strong>na</strong> zasileniot <strong>na</strong>dzor<br />

sprema maloletnoto lice i }e gi zapoz<strong>na</strong>e so programata <strong>na</strong><br />

zasileniot <strong>na</strong>dzor koja }e ja sproveduva.<br />

(3) Centarot za socijalni raboti }e opredeli stru~en rabotnik<br />

koj postojano i nepreki<strong>na</strong>to }e se gri`i za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

zasileniot <strong>na</strong>dzor i sproveduvawe <strong>na</strong> programata od stav 1 <strong>na</strong> ovoj<br />

~len.<br />

________________________<br />

1. Merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od centar za socijal<strong>na</strong> rabota sudot ja<br />

izrekuva vo slu~aj koga roditelite, posvoitelot ili staratelot ne se<br />

vo mo`nost da vr{at zasilen <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d maloletnikot, a ne postojat<br />

uslovi za negovo predavawe vo drugo semejstvo zaradi vr{ewe vakov<br />

<strong>na</strong>dzor. Maloletnikot ostanuva da `ivee kaj svoite roditeli, posvoitelot<br />

ili staratelot, ili drugi lica {to go izdr` uvaat, a slu`benik<br />

opredelen od centarot za socijalni raboti me|u razli~ni stru~ni<br />

lica (socijalni i pedago{ki rabotnici) koj ima iskustvo so vospituvaweto<br />

<strong>na</strong> maloletnici vr{i <strong>na</strong>dzor i se gri`i za negovoto {koluvawe,<br />

vrabotuvawe, oddeluvawe od sredi<strong>na</strong>ta {to {tetno deluva vrz<br />

nego, za potrebno lekuvawe i za sreduvawe <strong>na</strong> prilikite vo koi `ivee.<br />

Ulogata <strong>na</strong> stru~niot slu`benik ovde treba da se sfati kako<br />

z<strong>na</strong>~aj<strong>na</strong> obvrska <strong>na</strong> pomo{, tretman i <strong>na</strong>dzor od organ {to neposredno<br />

ja izvr{uva merkata. Toj e glaven nositel <strong>na</strong> dol`nostite vo pogled <strong>na</strong><br />

vospituvaweto i prevospituvaweto <strong>na</strong> maloletnikot i kontrola <strong>na</strong><br />

negovoto povedenie. Toa me|utoa vo nikoj slu~aj ne z<strong>na</strong>~i roditelite i<br />

licata {to go izdr`uvaat maloletnikot, odnosno licata kaj koi toj se<br />

<strong>na</strong>o|a, deka treba da bidat pasivni sprema merkite <strong>na</strong> vospituvawe {to<br />

gi prezema slu`benoto lice. Ako <strong>na</strong> maloletnikot kon merkata <strong>na</strong><br />

477


zasilen <strong>na</strong>dzor mu e opredele<strong>na</strong> i nekoja poseb<strong>na</strong> obvrska, slu`benoto<br />

lice e dol`no da go kontrolira nejzinoto ispolnuvawe.<br />

Ni traeweto <strong>na</strong> ovaa merka ne e od<strong>na</strong>pred opredeleno. Za<br />

nejziniot prestanok sudot odlu~uva dopolnitelno so toa {to taa ne<br />

mo`e da trae pokratko od ed<strong>na</strong> ni podolgo od tri godini.<br />

2. Za samiot <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> ovaa merka bitno e <strong>na</strong>jprvin<br />

toa {to po priemot <strong>na</strong> odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> od <strong>na</strong>dle`niot sud,<br />

centarot za socijalni raboti podgotvuva programa za rabota so maloletnikot.<br />

Vo taa programa se <strong>na</strong>vedeni obvrskite <strong>na</strong> maloletnikot, <strong>na</strong><br />

negovite roditeli, posvoitel ili staratel i vo prv red obvrskite <strong>na</strong><br />

slu`benoto lice koe e <strong>na</strong>jpovikano za postignuvawe <strong>na</strong> opredelen<br />

uspeh vo povedenieto <strong>na</strong> maloletnikot, so podrobno <strong>na</strong>veduvawe <strong>na</strong><br />

metodite i postapkite za postignuvawe <strong>na</strong> taa cel. Vo taa smisla vrz<br />

osnova <strong>na</strong> pristap {to vleva zaem<strong>na</strong> doverba slu`benoto lice treba da<br />

bide vo postojan dopir so maloletnikot i da gi prezema site aktivnosti<br />

{to mo`at da mu pomog<strong>na</strong>t vo sovladuvaweto <strong>na</strong> svoite redovni<br />

obvrski i odbegnuvaweto <strong>na</strong> {tetnite vlijanija {to go odvlekuvaat od<br />

niv. Ovie kontakti <strong>na</strong> relacija slu`beno lice - maloletnik se<br />

ostvaruvaat so poseti <strong>na</strong> stru~noto lice <strong>na</strong> maloletnikot tamu kade<br />

{to toj gi vr{i svoite `ivotni aktivnosti ili pak so povremeno<br />

doa|awe <strong>na</strong> maloletnikot vo centarot za socijalni raboti. Pritoa<br />

preku razgovori, soveti i soodvet<strong>na</strong> podr{ka i pomo{ {to vo po~etokot<br />

treba da bidat osobeno intenzivni treba da se <strong>na</strong>dmine barierata<br />

koja mo`e mo{ne nepovolno da se odrazi vrz <strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong>ta sorabotka.<br />

Duri toga{ koga maloletnikot }e ja po~uvstvuva dobro<strong>na</strong>mernosta i<br />

korista od gri`ata {to mu se uka`uva, intenzitetot <strong>na</strong> kontaktite<br />

mo`e da se proret~i, a ve}e stek<strong>na</strong>tata sigurnost kaj maloletnikot<br />

sama od sebe }e ja prezeme ulogata <strong>na</strong> voda~ kon poodgovorno odnesuvawe.<br />

So ogled <strong>na</strong> toa deka maloletnikot se <strong>na</strong>o|a kaj svoite roditeli,<br />

posvoitelot ili staratelot, nu`no e socijalniot organ da ostvaruva<br />

bliski kontakti i so ovie lica. Ova, pred se, e z<strong>na</strong>~ajno zaradi<br />

sreduvawe <strong>na</strong> semejnite priliki <strong>na</strong> maloletnikot i davawe upatstva za<br />

<strong>na</strong>tamo{<strong>na</strong> rabota so nego vo <strong>na</strong>soka {to }e pretstavuva podr`uvawe<br />

<strong>na</strong> ve}e postig<strong>na</strong>tite usilbi <strong>na</strong> slu`benoto lice. Pritoa ovie lica od<br />

svoja stra<strong>na</strong> se dol`ni da go izvestat slu`benoto lice <strong>na</strong>dle`no za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata za okolnostite i pre~kite {to imaat negativno<br />

vlijanie vrz nejzinoto izvr{uvawe. Za site sostojbi vo pogled <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata samoto slu`beno lice e dol`no redovno da<br />

go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud koj vo zavisnost od postig<strong>na</strong>tite<br />

rezultati mo`e da go zapre nejzinoto <strong>na</strong>tamo{no izvr{uvawe ili pak<br />

ovaa merka da ja zameni so druga vospit<strong>na</strong> merka.<br />

478


^len 289<br />

Odredbata od ~lenot 283 <strong>na</strong> ovoj zakon soodvetno se primenuva i<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

centarot za socijalni raboti.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 283.<br />

Glava HHH<br />

IZVR[UVAWE NA ZAVODSKITE MERKI<br />

1. Op{ti odredbi<br />

^len 290<br />

(1) Zavodskite merki spored odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon se izvr{uvaat<br />

so upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova i so upatuvawe vo vospitnopopraven<br />

dom.<br />

(2) Vospitnite ustanovi od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len se osnovaat i<br />

ukinuvaat so uredba <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija po predlog<br />

<strong>na</strong> minsiterot za pravda i ministerot za trud i socijal<strong>na</strong> politika.<br />

________________________<br />

1. Zavodskite merki se izrekuvaat <strong>na</strong> maloletnik sprema koj<br />

treba da se prezemat potrajni merki <strong>na</strong> vospituvawe, prevospituvawe<br />

ili lekuvawe i negovo celosno oddeluvawe od dotoga{<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong>.<br />

Ovie merki ne mo`at da traat podolgo od pet godini. Zaedni~ki karakteristiki<br />

<strong>na</strong> ovie merki se: 1. deka se izvr{uvaat vo posebni zavodi<br />

soodvetni <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta <strong>na</strong>me<strong>na</strong>, 2. deka maloletnicite celosno se<br />

izdvojuvaat od niv<strong>na</strong>ta dotoga{<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong>, 3. deka se potrajni merki <strong>na</strong><br />

vospituvawe i prevospituvawe i 4. deka pri nivnoto izrekuvawe ne se<br />

opredeluva nivnoto traewe tuku sudot za toa dopolnitelno odlu~uva<br />

so toa {to spored zakonot za prvite dve merki e opredelen minimumot<br />

i maksimumot <strong>na</strong> traeweto.<br />

Zavodskite merki se izvr{uvaat vo vospit<strong>na</strong> ustanova <strong>na</strong>meneta<br />

za vospituvawe i socijal<strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> deca i mladinci i vo vospitnopopraven<br />

dom.<br />

2. Vospitnite ust<strong>na</strong>ovi <strong>na</strong>dle`ni za izvr{uvawe <strong>na</strong> zavodskite<br />

merki go osnova i ukinuva Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija po predlog<br />

<strong>na</strong> Ministerstvoto za pravda i Ministerstvoto za trud i socijal<strong>na</strong><br />

politika.<br />

479


^len 291<br />

(1) Centarot za socijalni raboti po priemot <strong>na</strong> odlukata od<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud so koja <strong>na</strong> maloletnoto lice mu e izre~e<strong>na</strong> nekoja od<br />

zavodskite merki }e pobara od roditelot, posvoitelot ili<br />

staratelot <strong>na</strong> maloletnoto lice sprema koe ovaa merka e izre~e<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

opredelen den vo tekot <strong>na</strong> 15 de<strong>na</strong> da go dovede maloletnoto lice vo<br />

ustanovata. Centarot za socijalni raboti, isto taka, }e ja izvesti i<br />

ustanovata za datumot koga maloletnoto lice treba da se javi za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka.<br />

(2) Ustanovata vo koja se izvr{uva zavodskata merka }e go<br />

izvesti centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud za datumot <strong>na</strong><br />

priemot <strong>na</strong> maloletnoto lice i po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

zavodskata merka.<br />

________________________<br />

Upatuvaweto <strong>na</strong> maloletnikot vo soodvet<strong>na</strong> ustanova zaradi<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> zavodskata vospit<strong>na</strong> merka go vr{i centarot za<br />

socijalni raboti po priemot <strong>na</strong> odlukata od <strong>na</strong>dle`niot sud. Toa go<br />

pravi taka {to od roditelot, posvoitelot ili staratelot }e pobara vo<br />

tekot <strong>na</strong> 15 de<strong>na</strong> da go dovede maloletnoto lice vo ustanovata. Pritoa<br />

centarot za socijalni raboti ima obvrska da ja izvesti ustanovata za<br />

datumot koga maloletnoto lice treba da se javi <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

merkata, a ustanovata vo koja se izvr{uva zavodskata merka da dostavi<br />

povratno izvestuvawe do centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot<br />

sud za datumot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> maloletnikot i po~etokot <strong>na</strong> izvr-<br />

{uvaweto <strong>na</strong> merkata. Ako maloletnikot ne se javi <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

zavodskata merka ili od ustanovata se dade vo begstvo rakovoditelot<br />

<strong>na</strong> ustanovata ima obvrska da go izvesti centarot za socijalni raboti,<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud i organot za v<strong>na</strong>tre{ni raboti za fakawe <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice i priveduvawe vo ustanovata.<br />

^len 292<br />

Ako maloletnoto lice ne se javi <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> zavodskata<br />

merka ili samovolno ja <strong>na</strong>pu{ti ustanovata, rakovoditelot <strong>na</strong> ustanovata<br />

}e go izvesti centarot za socijalni raboti, <strong>na</strong>dle`niot sud i<br />

podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti za<br />

fa}awe <strong>na</strong> maloletnoto lice i priveduvawe vo ustanovata za izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> zavodskata merka.<br />

________________________<br />

480


Ovoj ~len ja utvrduva postapkata vo slu~aj koga maloletnoto<br />

lice nema da se javi za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata ili samovolno |e ja<br />

<strong>na</strong>pu{ti ustanovata. Toga{ rakovoditelot <strong>na</strong> ustanovata go izvestuva<br />

centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud i Ministerstvoto za<br />

v<strong>na</strong>tre{ni raboti.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 84 st. 3.<br />

^len 293<br />

Ustanovata vo koja se izvr{uva zavodskata merka, <strong>na</strong>jdoc<strong>na</strong> 3<br />

meseci pred planiranoto otpu{tawe <strong>na</strong> maloletnoto lice, treba da<br />

go izvesti centarot za socijalni raboti za otpu{taweto i da mu<br />

predlo`i merki {to treba da se prezemat za <strong>na</strong>tamo{no vospituvawe<br />

<strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

________________________<br />

Me|u op{tite odredbi za izvr{uvawe <strong>na</strong> zavodskite merki e<br />

pomeste<strong>na</strong> i dol`nosta <strong>na</strong> ustanovata vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong>jdoc<strong>na</strong><br />

3 meseci pred planiranoto otpu{tawe <strong>na</strong> maloletnoto lice da<br />

go izvesti centarot za socijalni raboti za otpu{taweto i da mu predlo`i<br />

merki {to treba da se prezemat za negovo <strong>na</strong>tamo{no vospituvawe.<br />

^len 294<br />

(1) Centarot za socijalni raboti vo konsultacija so<br />

roditelite, posvoitelite ili staratelot <strong>na</strong> maloletnoto lice i so<br />

nivno vklu~uvawe vo podgotvuvaweto za prifa}awe <strong>na</strong> maloletnoto<br />

lice vo ustanovata, posebno se gri`i za sreduvawe <strong>na</strong> semejnite<br />

priliki <strong>na</strong> maloletnoto lice, za obezbeduvawe <strong>na</strong> negovo vremeno<br />

smestuvawe i ishra<strong>na</strong> ako toa ne mu e obezbedeno vo semejstvoto, za<br />

obezbeduvawe <strong>na</strong> obleka i obuvki, za lekuvawe, za izbor <strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong><br />

sredi<strong>na</strong> i za {koluvawe i vrabotuvawe <strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

(2) Za podgotovkite {to gi prezel centarot za socijalni<br />

raboti }e go izvesti <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

________________________<br />

Vrz osnova <strong>na</strong> izvestuvaweto od ~l. 293 centarot za socijalni<br />

raboti vr{i konsultacii so roditelite, posvoitelot ili staratelot<br />

<strong>na</strong> maloletnoto lice i zaedno so niv se anga`ira za prifa}awe <strong>na</strong><br />

maloletnikot po negovoto izleguvawe od ustanovata. Pritoa se vodi<br />

poseb<strong>na</strong> gri`a za sreduvawe <strong>na</strong> semejnite priliki <strong>na</strong> maloletnikot, za<br />

obezbeduvawe negovo vremeno smestuvawe i ishra<strong>na</strong> ako toa ne mu e<br />

481


obezbedeno vo semejstvoto, za obezbeduvawe obleka i obuvki, za<br />

lekuvawe, za izbor <strong>na</strong> soodvet<strong>na</strong> sredi<strong>na</strong> i za {koluvawe i vrabotuvawe<br />

<strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

Za prezemenite podgotovki, centarot za socijalni raboti, zadol-<br />

`itelno go izvestuva sudot.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 10.<br />

^len 295<br />

(1) Po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> zavodskata merka po molba<br />

<strong>na</strong> maloletnoto lice, negovite roditeli, posvoiteli ili staratelot,<br />

mo`e da se odlo`i pod uslovite opredeleni vo ~lenot 86 stav 1 to~ka<br />

1, 2, 5 i 7 i ~lenovite 87 i 88 od ovoj zakon.<br />

(2) Za povtorno podnese<strong>na</strong> molba se primenuva odredbata <strong>na</strong><br />

~lenot 93 od ovoj zakon.<br />

________________________<br />

Po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> zavodskata merka po molba <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice, negovite roditeli, posvoiteli ili staratelot<br />

mo`e da se odlo`i:<br />

1. ako se razbolelo od pote{ka akut<strong>na</strong> bolest,<br />

2.ako se slu~ila smrt ili te{ka bolest vo potesnoto semejstvo <strong>na</strong><br />

maloletnikot,<br />

3. ako odlagaweto <strong>na</strong> maloletnoto lice mu e potrebno zaradi<br />

zavr{uvawe <strong>na</strong> u~ili{<strong>na</strong>ta godi<strong>na</strong> ili za polagawe ispit za koj se<br />

podgotvuvalo, i<br />

4. ako maloletnoto `ensko lice doi dete pomalo od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong><br />

ili ako e e breme<strong>na</strong>, a do poroduvaweto ne preostanuvaat pove}e od tri<br />

meseci.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 86, 87, 88 i 93.<br />

2. Upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova<br />

^len 296<br />

Vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova se izvr{uva<br />

vo vospit<strong>na</strong> ustanova <strong>na</strong>meneta za vospituvawe i socijal<strong>na</strong> za{tita<br />

<strong>na</strong> deca i mladi<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

1. Upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova e zavodska merka koja im se<br />

izrekuva <strong>na</strong> maloletnite delinkventi trgnuvaj}i od pretpostavkata<br />

deka nivniot <strong>na</strong>tamo{en razvoj ne mo`e da se obezbedi so nivno<br />

482


ostavawe <strong>na</strong> sloboda. Imeno sudot }e ja izre~e ovaa merka toga{ koga<br />

smeta deka sprema maloletnicite treba da se obezbedi postojan <strong>na</strong>dzor<br />

od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> stru~ni lica (so {kolska i stru~<strong>na</strong> sprema <strong>na</strong><br />

vospituva~i) zaradi vospituvawe, prevospituvawe i nivno celosno<br />

izdvojuvawe od dotoga{<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong>. Se raboti, vsu{nost, za<br />

malolentici koi ne se sosema vospitno zapu{teni taka {to mo`e da se<br />

upatat vo vospit<strong>na</strong> ustanova kade {to se smestuvaat i decata {to ne se<br />

delinkventi. Takva vospit<strong>na</strong> ustanova vo Makedonija e Zavodot za<br />

zgri`uvawe, vospituvawe i obrazovanie <strong>na</strong> deca i mladinci "Ranka<br />

Milanovi}" vo Skopje. Kako ustanova za socijal<strong>na</strong> za{tita taa e od<br />

otvoren vid i soglasno aktot <strong>na</strong> nejzinoto formirawe i Zakonot za<br />

socijal<strong>na</strong> za{tita edinstve<strong>na</strong> e vo <strong>na</strong>{ata Republika. Vo nea maloletncite<br />

ostanuvaat <strong>na</strong>jmalku {est meseci, a <strong>na</strong>jmnogu tri godini. Sudot<br />

ne go opredeluva traeweto <strong>na</strong> merkata pri nejzinoto izrekuvawe tuku<br />

za toa dopolnitelno odlu~uva vo zavisnost od postig<strong>na</strong>tite rezultati<br />

vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> vospitno-prevospitniot proces.<br />

Vo ovaa ustanova maloletnite delinkventi gi imaat istite prava<br />

i dol`nosti kako i drugite maloletnici koi se smesteni vo nea.<br />

Edinstve<strong>na</strong>ta razlika e vo toa {to so ogled <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta merka vo<br />

pogled <strong>na</strong> vospituvaweto <strong>na</strong> ovie lica im se posvetuva posebno<br />

vnimanie i zasilen <strong>na</strong>dzor {to ne treba da bide zabele`an od osta<strong>na</strong>tite<br />

maloletnici. Ottamu so okolnosta deka sprema maloletnite lica<br />

e izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> merka od zavodski vid se zapoz<strong>na</strong>vaat samo rakovoditelot<br />

<strong>na</strong> ustnovata i vospituva~ot komu mu e dovereno nejzinoto<br />

izvr{uvawe.<br />

2. Za vreme <strong>na</strong> prestojot vo ustanovata sprema maloletnoto lice<br />

se primenuvaat raznovidni oblici i metodi <strong>na</strong> tretman vo zavisnost<br />

od karakteristikite <strong>na</strong> li~nosta {to treba da se menuvaat. Takviot<br />

tretman e osobeno ispolnet so usilbi vrz podigaweto <strong>na</strong> obrazovanieto<br />

i kulturnoto nivo <strong>na</strong> maloletnikot i negovoto <strong>na</strong>so~uvawe kon<br />

op{testveno polezno i konstruktivno koristewe <strong>na</strong> slobodnoto vreme<br />

vo uslovi <strong>na</strong> `ivot i rabota vo koi pridr`uvaweto kon discipli<strong>na</strong>ta<br />

dobiva osobeno z<strong>na</strong>~ewe. Zaradi izbegnuvawe <strong>na</strong> posledicite od<br />

izolacijata sekoga{ koga za toa nema uslovi vo samata ustanova, <strong>na</strong><br />

maloletnikot mo`e da mu se ovozmo`i da go prodol`i ostvaruvaweto<br />

<strong>na</strong> svoite rabotni obvrski i svoeto {koluvawe <strong>na</strong>dvor od ustanovata.<br />

Vo istata <strong>na</strong>soka e i odredbata so koja se predviduva za vreme <strong>na</strong><br />

u~ili{niot raspust i praznicite koga vospit<strong>na</strong>ta ustanova ne raboti,<br />

maloletnoto lice da se isprati kaj roditelite, posvoitelot, staratelot<br />

ili bliski rodnini. Vremeto pomi<strong>na</strong>to kaj ovie lica se smeta<br />

kako vreme pomi<strong>na</strong>to vo ustanovata.<br />

483


Za tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata i postig<strong>na</strong>tite rezultati<br />

od sprovedeniot tretman rakovoditelot <strong>na</strong> ustanovata e dol`en <strong>na</strong>jmalku<br />

<strong>na</strong> sekoi {est meseci ili koga toa }e go pobaraat sudot ili centarot<br />

za socijalni raboti da im podnese poseben izve{taj za sekoe<br />

maloletno lice.<br />

Od neposred<strong>na</strong>ta praktika <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> ovaa merka<br />

proizleguva deka vo edinstve<strong>na</strong>ta ustanova od ovoj vid vo <strong>na</strong>{ata zemja<br />

prestojuvaat vospitno zapu{teni i maloletni delinkventi <strong>na</strong> vozrast<br />

od 10 do 18 godini glavno od podra~jeto <strong>na</strong> grad Skopje. Me|u niv<br />

mo`at da se sret<strong>na</strong>t i lica so telesni i du{evni nedostatoci. Za site<br />

niv so ogled <strong>na</strong> materijalnite uslovi <strong>na</strong> ustanovata i brojot <strong>na</strong><br />

vrabotenite stru~ni profili ne mo`e da se obezbedi postapuvawe<br />

soodvetno <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta vozrast, strukturnite karakteristiki <strong>na</strong> li~nosta<br />

i nivnite potrebi. Od tie i drugi pri~ini vo <strong>na</strong>{ata penolo{ka<br />

literatura se predlaga otvarawe <strong>na</strong> poseb<strong>na</strong> ustanova {to so ogled <strong>na</strong><br />

kapacitetot i kadrovskata ekipiranost bi gi zadovolila potrebite <strong>na</strong><br />

celata teritorija <strong>na</strong> Makedonija. Vo taa smisla e prifatliva i zdravorazumskata<br />

pretpostavka deka sudovite po~esto }e se odlu~uvaat za<br />

izrekuvawe <strong>na</strong> ovaa merka koja vo osnova sodr`i adekvatni mo`nosti<br />

za ostvaruvawe <strong>na</strong> pozitivni vlijanija vrz maloletnite delinkventi.<br />

^len 297<br />

Centarot za socijalni raboti }e go zapoz<strong>na</strong>e rakovoditelot <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong>ta ustanova so odlukata so koja e izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka,<br />

kako i so drugi podatoci za li~nosta <strong>na</strong> maloletnoto lice, za<br />

semejnite, socijalnite i drugi priliki vo koi `ivee i }e go izvesti<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud za ustanovata vo koja }e se izvr{uva vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka sprema maloletnoto lice.<br />

________________________<br />

Po priemot <strong>na</strong> sudskata odluka, centarot za socijalni raboti<br />

dol`en e da go zapoz<strong>na</strong>e direktorot <strong>na</strong> ustanovata so izre~e<strong>na</strong>ta odluka<br />

i so okolnostite neophodni za utvrduvawe <strong>na</strong> objektivnite i li~nite<br />

karakteristiki <strong>na</strong> maloletnikot. Vo toj kontekst, potrebno e da se<br />

dostavat podatoci za semejnite, socijalnite i drugi okolnosti vo koi<br />

`ivee maloletnoto lice, negovata zdravstve<strong>na</strong> sostojba, stepen <strong>na</strong><br />

obrazovanie, odnesuvawe, inteligencija, <strong>na</strong>vi}i, <strong>na</strong>klonetosti, <strong>na</strong>~i<br />

<strong>na</strong> reagirawe i sl. so cel istite maksimalno da se iskoristat za postavuvawe<br />

<strong>na</strong> planot za tretman i uspe{no ostvaruvawe <strong>na</strong> prevospitniot<br />

proces.<br />

484


Obvrska <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti e da go izvesti i <strong>na</strong>dle-<br />

`niot sud za toa vo koja ustanova }e se izvr{uva vospit<strong>na</strong>ta merka.<br />

^len 298<br />

(1) Maloletnoto lice vo vospit<strong>na</strong>ta ustanova se stava vo isti<br />

uslovi i ima isti prava i dol`nosti kako i drugite maloletnici<br />

smesteni vo ustanovata, so toa {to vo odnos <strong>na</strong> vospituvaweto i<br />

<strong>na</strong>dzorot }e mu se posveti posebno vnimanie.<br />

(2) So okolnosta deka sprema maloletnoto lice e izre~e<strong>na</strong> i se<br />

izvr{uva vospit<strong>na</strong> merka od zavodski vid se zapoz<strong>na</strong>vaat samo<br />

rakovoditelot <strong>na</strong> ustanovata i vospituva~ot <strong>na</strong> kogo maloletnoto<br />

lice mu e dovereno.<br />

________________________<br />

Vo vospit<strong>na</strong>ta ustanova maloletnikot gi u`iva istite prava i<br />

ima ed<strong>na</strong>kvi odgovornosti kako i maloletnite lica koi od drugi pri~ini<br />

se smesteni vo ustanovata. Karakteristi~no e me|utoa deka vo<br />

odnos <strong>na</strong> vospituvaweto i <strong>na</strong>dzorot niv im se posvetuva posebno vnimanie.<br />

Diskrecijata sprema merkata {to ja izdr`uva maloletnoto lice<br />

e nu`nosta za za~uvuvawe <strong>na</strong> nivniot dignitet i normalniot psihofizi~ki<br />

razvoj. Ottamu za izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka od zavodski<br />

vid se zapoz<strong>na</strong>vaat samo rakovoditelot <strong>na</strong> ustanovata i vospituva~ot<br />

<strong>na</strong> kogo maloletnoto lice mu e dovereno zaradi vospituvawe.<br />

^len 299<br />

(1) Za vreme <strong>na</strong> u~ili{niot raspust i praznicite koga<br />

vospit<strong>na</strong>ta ustanova ne raboti, maloletnoto lice mo`e da se isprati<br />

kaj roditelite, posvoitelite ili staratelot ili kaj bliski rodnii.<br />

(2) Ako maloletnoto lice nema kade da se smesti soglasno stav<br />

1 <strong>na</strong> ovoj ~len, centarot za socijalni raboti za toa vreme }e opredeli<br />

privremeno smestuvawe <strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

(3) Vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong>dvor od vospit<strong>na</strong>ta ustanova vo tekot<br />

<strong>na</strong> u~ili{niot raspust i praznicite se smeta kako vreme pomi<strong>na</strong>to<br />

vo ustanovata.<br />

________________________<br />

Odr`uvaweto <strong>na</strong> kontaktite <strong>na</strong> maloletnoto lice so <strong>na</strong>dvore{niot<br />

svet, a vo taa <strong>na</strong>soka i so roditelite i bliskite rodnini, e<br />

osobeno z<strong>na</strong>~ajno za tekot <strong>na</strong> prevospitniot proces. Od tie pri~ini, za<br />

vreme <strong>na</strong> u~ili{niot raspust i praznicite, koga vospit<strong>na</strong>ta ustanova<br />

485


ne raboti, maloletnoto lice se ispra}a da prestojuva kaj roditelite,<br />

posvoitelite ili staratelot ili kaj bliski rodnini. Samo toga{ koga<br />

maloletnoto lice nema kade da se smesti, centarot za socijalni<br />

raboti se gri`i okolu iz<strong>na</strong>o|aweto i opredeluvaweto <strong>na</strong> privremeno<br />

smestuvawe. Vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong>dvor od vospit<strong>na</strong>ta ustanova se<br />

zasmetuva vo vremeto opredeleno za prestoj vo ustanovata.<br />

^len 300<br />

Rakovoditelot <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta ustanova e dol`en <strong>na</strong>jmalku <strong>na</strong><br />

sekoi 6 meseci ili koga <strong>na</strong>dle`niot sud ili centarot za socijalni<br />

raboti toa }e go pobaraat da gi izvesti za uspehot vo prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

ovaa vospit<strong>na</strong> merka sprema maloletnoto lice.<br />

________________________<br />

Obvrska <strong>na</strong> rakovoditelot <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta ustanova e <strong>na</strong> sekoi 6<br />

meseci, ili koga <strong>na</strong>dle`niot sud ili centarot za socijalni raboti toa<br />

go pobaraat, da dostavuva izve{taj za uspehot vo prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka sprema maloletnoto lice. Vrz osnova <strong>na</strong> takvite izvestuvawa,<br />

sudot odlu~uva za <strong>na</strong>tamo{niot tek <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata.<br />

Merkata upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova ne mo`e da se zapre od<br />

izvr{uvawe pred istekot <strong>na</strong> rokot od {est meseci, a do istekot <strong>na</strong> ovoj<br />

rok mo`e da se zameni samo so upatuvawe <strong>na</strong> maloletnikot vo vospitno-popraven<br />

dom. (~l. 84 st.2 t. 1 KZ). Imeno, vo slu~aj koga maloletnikot<br />

samovolno }e ja <strong>na</strong>pu{ti ustanovata, ili ne mo`e da se prilagodi<br />

kon rabotata i v<strong>na</strong>tre{niot red <strong>na</strong> ustanovata direktorot za toa<br />

<strong>na</strong>jprvin }e go izvesti sudot. Potoa, vrz osnova <strong>na</strong> toa izvestuvawe i<br />

vrz osnova <strong>na</strong> prethod<strong>na</strong> proverka <strong>na</strong> okolnostite, sudot mo`e da ja<br />

izmeni merkata i liceto da go upati vo vospitno-popraven dom.<br />

3. Upatuvawe vo vospitno-popraven dom<br />

^len 301<br />

(1) Vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo vospitno-popraven dom se<br />

izvr{uva vo domovi osnovani samo za taa cel.<br />

(2) Za oddelni kategorii maloletni lica mo`e da se osnovaat<br />

posebni vospitno-popravni domovi i oddelenija.<br />

(3) Maloletnite lica spored polot se smestuvaat vo posebni<br />

domovi, a mo`at da bidat smesteni vo eden dom, no odvoeno.<br />

________________________<br />

486


1. Merka upatuvawe vo vospitno-popraven dom im se izrekuva <strong>na</strong><br />

vospitno zapu{teni maloletni delinkventi sprema koi e potrebno da<br />

se prezemat potrajni i zasileni merki <strong>na</strong> vospituvawe i prevospituvawe<br />

i nivno celosno oddeluvawe od dotoga{<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong>. Pri odlu-<br />

~uvaweto dali }e se izre~e ovaa merka sudot posebno ja zema predvid<br />

te`i<strong>na</strong>ta i prirodata <strong>na</strong> storenoto delo i okolnosta dali sprema<br />

maloletnikot porano bile izrekuvani vospitni merki ili kaz<strong>na</strong><br />

maloletni~ki zatvor. Vo vospitno-popravniot dom maloletnikot<br />

ostanuva <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>, a <strong>na</strong>jmnogu pet godini. Sudot ne go opredeluva<br />

traeweto nitu <strong>na</strong> ovaa merka pri nejzinoto izrekuvawe tuku za toa<br />

dopolnitelno odlu~uva. Za taa cel toj ja preispituva potrebata od<br />

prestojot vo vospitno popraven dom <strong>na</strong>jmalku ed<strong>na</strong>{ godi{no.<br />

2. Ovaa merka kaj <strong>na</strong>s se izvr{uva vo vospitno-popravniot dom<br />

Tetovo kade {to sprema maloletnicite od ma{ki pol se primenuvaat<br />

aktivnosti i tretman i pomo{ so koi se obezbeduva pravilen razvoj i<br />

formirawe <strong>na</strong> pozitivnite <strong>na</strong>viki, stavovi i vrednosti i se otstranuvaat<br />

kriminogenite vlijanija {to mo`at da go pottik<strong>na</strong>t kriminogenoto<br />

odnesuvawe. Poradi nemawe uslovi za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata<br />

upatuvawe vo vospitno-popraven dom <strong>na</strong> maloletni delinkventi od<br />

`enski pol, do sredi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> 1986 godi<strong>na</strong> maloletni~kite od <strong>na</strong>{ata<br />

Reupblika, ja izdr`uvaa vo VPD Kru{evac. Denes ovaa merka se izvr{uva<br />

vo posebno oddelenie vo ramkite <strong>na</strong> KPD za `eni vo Idrizovo.<br />

3. Za oddelni kategorii maloletni lica mo`at da se osnovaat<br />

posebni vospitno-popravni domovi ili oddelenija. Spored organizacio<strong>na</strong>ta<br />

postavenost ovie domovi odnosno oddelenija mo`at da bidat<br />

samostojni organizacioni celini ili organizacioni edinici <strong>na</strong> isti<br />

vospitno-popravni domovi.<br />

4. Maloletnite lica od razli~ni pol vo Republika Makedonija<br />

se smestuvaat vo razli~ni vospitno-popravni domovi. Imeno, vo<br />

Republika Makedonija funkcioniraat dve ustanovi vo koi se<br />

izvr{uva zavodskata merka upatuvawe vo vospitno-popraven dom i toa:<br />

Vospitno-popraven dom Tetovo vo koj se izvr{uva merkata sprema<br />

maloletni lica od ma{ki pol i Vospitno-popraven dom Skopje - za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata sprema `enski maloletni lica. Vtorata<br />

ustanova funkcionira vo sostavot <strong>na</strong> @enskoto oddelenie <strong>na</strong> Kaznenopopravniot<br />

dom Idrizovo.<br />

487


^len 302<br />

So rabotata <strong>na</strong> vospitno-popravniot dom rakovodi direktor<br />

{to go imenuva i razre{uva Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija, po<br />

predlog <strong>na</strong> ministerot za pravda.<br />

________________________<br />

So rabotata <strong>na</strong> vospitno-popravniot dom rakovodi direktor {to<br />

go imenuva Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija za period od 4 godini.<br />

Predlogot za imenuvawe odnosno razre{uvawe od Vladata <strong>na</strong> Republika<br />

Makedonija go dostavuva ministerot za prava. Pri utvrduvaweto <strong>na</strong><br />

kandidat za imenuvawe <strong>na</strong> direktor <strong>na</strong> vospitno-popraven dom zadol-<br />

`itelno se vodi smetka za li~nite i stru~nite kvaliteti <strong>na</strong> liceto<br />

koe se predlaga, pri {to se vnimava pokraj organizatorskite sposobnosti<br />

kandidatot da ima iskustvo vo rabotata so maloletnite lica.<br />

^len 303<br />

(1) Rabotata vo vospitno-popravniot dom se organizira taka<br />

{to <strong>na</strong> maloletnoto lice mu se obezbeduvaat uslovi za osnovno i<br />

sredno obrazovanie i vospitanie, za steknuvawe i razvivawe <strong>na</strong><br />

pozitivni <strong>na</strong>viki, <strong>na</strong> vrednosni osobni i za rabotno ostru~uvawe i<br />

osposobuvawe za oddelni zanimawa.<br />

(2) Ako vo vospitno-popravniot dom ne postoi <strong>na</strong>stava od<br />

odrede<strong>na</strong> <strong>na</strong>soka ili stepen <strong>na</strong> obrazovanie maloletnoto lice mo`e<br />

takvata <strong>na</strong>stava da ja posetuva i <strong>na</strong>dvor od vospitno-popravniot dom.<br />

(3) Vo vospitno-popravniot dom <strong>na</strong> maloletnoto lice mu se<br />

obezbeduvaat uslovi za aktivno koristewe <strong>na</strong> slobodnoto vreme so<br />

kulturni, zabavni i sportski aktivnosti.<br />

(4) Maloletnoto lice vo vospitno-popravniot dom mo`e da<br />

odr`uva kontakti so semejstvoto i drugi lica i institucii koi<br />

mo`at pozitivno da vlijaat <strong>na</strong> negovata resocijalizacija.<br />

________________________<br />

1. Vo vospitno-popraven dom ili <strong>na</strong>dvor od nego, zadol`itelno se<br />

organizira osnovno i sredno vospitanie i obrazovanie, a istovremeno<br />

se sozdavaat uslovi za ostru~uvawe i osposobuvawe za oddelni zanimawa.<br />

2. V. ZOO i ZSO.<br />

3. Vo vospitno-popravniot dom <strong>na</strong> maloletnoto lice mu se<br />

obezbeduvaat uslovi i za aktivno koristewe <strong>na</strong> slobodnoto vreme i<br />

negovo ispolnuvawe so kulturni, sportsko-rekreativni, zabavni i<br />

sli~ni sodr`ini. Na ostvaruvaweto <strong>na</strong> programata <strong>na</strong> slobodnite<br />

488


aktivnosti treba da mu se dade istata te`i<strong>na</strong> kako i <strong>na</strong> ostvaruvaweto<br />

<strong>na</strong> drugite vospitno-prevospitni procesi, za{to so ogled <strong>na</strong> posebniot<br />

interes <strong>na</strong> ovaa kategorija lica kon niv se pridonesuva za smaluvaweto<br />

<strong>na</strong> nivnite begstva, samopovreduvaweto, otporot kon pretpostavenite<br />

i kon vospitnite procesi, izbegnuvaweto <strong>na</strong> rabotnite obvrski<br />

i psihi~kite tenzii kon koi vodi ednoli~niot `ivot vo uslovi <strong>na</strong><br />

opredele<strong>na</strong> izolacija i zasile<strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>.<br />

4. Kontaktite so <strong>na</strong>dvore{niot svet, a posebno so semejstvoto se<br />

neophodni za uspe{nosta <strong>na</strong> procesot <strong>na</strong> resocijalizacija <strong>na</strong> maloletnoto<br />

lice. Me|utoa, upravata <strong>na</strong> domot zadol`itelno treba da vodi<br />

smetka dali ovie kontakti sekoga{ ja ostvaruvaat svojata pozitiv<strong>na</strong><br />

uloga.<br />

^len 304<br />

(1) Pri priemot vo vospitno-popravniot dom se utvrduva identitetot<br />

<strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

(2) Vo po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka<br />

maloletnoto lice se zapoz<strong>na</strong>va so ku}niot red, pravata i<br />

dol`nostite {to gi ima vo tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> koj gi ostvaruva utvrdenite prava i so<br />

disciplinskite merki {to mo`at da mu se izre~at.<br />

________________________<br />

So doa|aweto <strong>na</strong> maloletnikot vo ustanovata <strong>na</strong>jprvin se<br />

utvrduva negoviot identitet, a potoa se upatuva vo priemnoto<br />

oddelenie kade {to ostanuva <strong>na</strong>jmnogu do 30 de<strong>na</strong>.<br />

Prestojot vo priemnoto oddelenie i vo ovie ustanovi e<br />

opredelen od potrebata za ispituvawe <strong>na</strong> li~nosta zaradi klasifikacija<br />

<strong>na</strong> maloletnicite i individualizacijata <strong>na</strong> nivniot tretman.<br />

Ovoj prestoj me|utoa, kako i kaj drugite merki od institucio<strong>na</strong>len<br />

karakter, ima za cel i da go olesni prilagoduvaweto <strong>na</strong> maloletnikot<br />

<strong>na</strong> uslovite <strong>na</strong> izolacija. Vo taa smisla vo priemnoto oddelenie<br />

maloletnoto lice se zapoz<strong>na</strong>va so ku}niot red, pravata i dol`nostite<br />

{to gi ima vo tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong><br />

koj mo`e da gi ostvaruva svoite prava i so disciplinskite merki {to<br />

mo`at da mu se izre~at.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 94-95.<br />

489


^len 305<br />

(1) Po priemot vo vospitno-popravnit dom maloletnoto lice<br />

prestojuva vo priemnoto oddelenie do 30 de<strong>na</strong>.<br />

(2) Vo priemnoto oddelenie stru~en tim, so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>u~ni<br />

metodi, vr{i socijalno-medicinsko i psiholo{ko-pedago{ko<br />

ispituvawe <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> maloletnoto lice.<br />

(3) Stru~niot tim {to go vr{i ispituvaweto od stav 2 <strong>na</strong> ovoj<br />

~len go so~inuvaat psiholog, pedagog, socijalen rabotnik, lekar, a po<br />

potreba i drugi stru~ni lica.<br />

________________________<br />

Vo priemnoto oddelenie se vr{i socijalno-medicinsko i psiholo{ko-pedago{ko<br />

ispituvawe <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> maloletnoto lice od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> stru~en tim {to go so~inuvaat psiholog, pedagog, socijalen<br />

rabotnik, neuropsihijatar i lekar, a po potreba i drugi stru~ni lica.<br />

Nau~noto prou~uvawe <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> maloletnicite slu`i za nivno<br />

rasporeduvawe vo vospitni grupi spored vozrasta, mental<strong>na</strong>ta<br />

razivenost i drugite obele`ja <strong>na</strong> li~nosta. Takvata klasifikacija<br />

treba da ovozmo`i prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> ed<strong>na</strong>kvi vospitni i prevospitni merki<br />

<strong>na</strong> tretman, odr`uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta vo vospitno-popravniot<br />

dom i spre~uvawe <strong>na</strong> me|usebnite {tetni vlijanija me|u maloletnite<br />

lica. Za optimalno postignuvawe <strong>na</strong> ovie celi zakonska preporaka<br />

e ovie grupi da ne go <strong>na</strong>dminuvaat brojot <strong>na</strong> 10 maloletnici i<br />

so sekoja od niv da rakovodi poseben vospituva~.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 95-96. Za ispituvaweto <strong>na</strong> li~nosta v.<br />

Penologija 2, str. 119-132.<br />

^len 306<br />

(1) Vo priemnoto oddelenie se utvrduvaat metodite za vospit<strong>na</strong><br />

rabota so maloletnoto lice, se koordinira rabotnoto anga`irawe<br />

so <strong>na</strong>stavata vo u~ili{teto za osnovno vospitanie i obrazovanie i<br />

sredno obrazovanie, so rabotilnicite i ekonomijata vo koja se izveduva<br />

prakti~<strong>na</strong> obuka i se predlagaat merki zaradi pouspe{no<br />

ostvaruvawe <strong>na</strong> procesot <strong>na</strong> prevospituvaweto.<br />

(2) Vrz osnova <strong>na</strong> rezultatot od ispituvaweto <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong><br />

maloletnite lica vo priemnoto oddelenie se vr{i klasifikacija i<br />

se utvrduva vospitno-obrazov<strong>na</strong> programa za aktivno u~estvo <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice za vreme <strong>na</strong> prestojot vo vospitno-popravniot dom.<br />

________________________<br />

490


V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 95-96. Za ispituvaweto <strong>na</strong> li~nosta v.<br />

Penologija 2, str. 119-132.<br />

^len 307<br />

(1) Vo vospitno-popravniot dom maloletnite lica se rasporeduvaat<br />

vo vospitni grupi spored vozrasta i mental<strong>na</strong>ta razvienost,<br />

karakternite i drugi li~ni svojstva, koi ovozmo`uvaat prime<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

ed<strong>na</strong>kvi vospitni i prevospitni merki i prezemawe <strong>na</strong> merki za<br />

odvojuvawe zaradi odr`uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta i za<br />

spre~uvawe <strong>na</strong> me|usebni {tetni vlijanija.<br />

(2) Vospitnite grupi od stavot 1 <strong>na</strong> ovoj ~len mo`e da opfatat<br />

<strong>na</strong>jmnogu 10 maloletni lica i imaat poseben vospituva~.<br />

________________________<br />

Vospitnite grupi mo`e da se formiraat so <strong>na</strong>jmalku 10 maloletni<br />

lica i imaat poseben vospituva~. Vospituva~ot prevospit<strong>na</strong>ta<br />

rabota ja organizira i izveduva soglasno op{tata programa za rabota<br />

so maloeltnite lica, pri {to vodi gri`a za individualnite osobini<br />

<strong>na</strong> sekoe maloletno lice od negovata grupa. Vospituva~ot, postojano<br />

treba da bide vo kontakt so stru~niot tim, i direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

koi so soveti i mislewa ja koordiniraat vospit<strong>na</strong>ta rabota so site<br />

vospitni grupi.<br />

^len 308<br />

(1) Na maloletnite lica, vo soglasnost so potrebite od nivnoto<br />

prevospituvawe, im se opredeluva vidot <strong>na</strong> rabotata spored nivnite<br />

telesni i du{evni sposobnosti i mo`nostite <strong>na</strong> vospitnopopravniot<br />

dom.<br />

(2) Pri opredeluvaweto <strong>na</strong> vidot <strong>na</strong> rabotata se vodi smetka za<br />

`elbata <strong>na</strong> maloletnite lica da vr{at odreden vid raboti.<br />

(3) Pri izborot <strong>na</strong> strukata {to }e ja izu~uvaat maloletnite<br />

lica, za koi se organizira <strong>na</strong>stava za sredno obrazovanie, }e se vodi<br />

smetka za nivnite sposobnosti i sklonosti, za mo`nostite <strong>na</strong> vospitno-popravniot<br />

dom i za drugi okolnosti od z<strong>na</strong>~ewe za ostvaruvaweto<br />

<strong>na</strong> celta <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka.<br />

________________________<br />

Vo ovie ustanovi ne e zapostave<strong>na</strong> ulogata <strong>na</strong> trudot kako<br />

z<strong>na</strong>~aen oblik <strong>na</strong> vlijanie sprema maloletnite lica vo <strong>na</strong>soka {to<br />

vodi kon budewe <strong>na</strong> nivnite tvore~ki potencijali i sozdavewe <strong>na</strong>viki<br />

za vodewe op{testveno korisen `ivot. Nivniot raboten anga`man<br />

491


me|utoa e opredelen so zavr{niot stepen <strong>na</strong> {kolska i stru~<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>obrazba. Onie maloletni lica {to go zavr{ile {koluvaweto ili<br />

stu~no se osposobeni, spored bukvata <strong>na</strong> zakonot se dol`ni da rabotat<br />

so polno rabotno vreme soglasno op{tite propisi. Od druga stra<strong>na</strong>,<br />

maloletnicite koi posetuvaat <strong>na</strong>stava isto taka se dol`ni da rabotat<br />

no spored propisite i programata za <strong>na</strong>stavata predvide<strong>na</strong> od<br />

u~ili{teto {to go posetuvaat. I vo dvata slu~ai rabotata vo domot se<br />

organizira taka {to <strong>na</strong> maloletnikot mu se obezbeduvaat uslovi za<br />

osnovno i sredno obrazovanie, za steknuvawe i razvivawe <strong>na</strong> pozitivnite<br />

osobini i za rabotno ostru~uvawe i osposobuvawe za oddelni<br />

zanimawa.<br />

Vidot <strong>na</strong> rabotata {to ja vr{at maloletnicite se opredeluva<br />

spored nivnite telesni i du{evni sposobnosti i mo`nostite <strong>na</strong> domot<br />

pri {to sekoga{ se vodi smetka i za niv<strong>na</strong>ta `elba. Istite okolnosti<br />

se od z<strong>na</strong>~ewe i pri izborot <strong>na</strong> strukata {to treba da ja izu~uvaat ovie<br />

lica.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 217-118.<br />

^len 309<br />

(1) Od maloletnite lica {to go zavr{ile {koluvaweto ili se<br />

stru~no osposobeni, se bara da rabotat so polno rabotno vreme,<br />

soglasno so op{tite propisi.<br />

(2) Od maloletnite lica koi posetuvaat u~ili{te za u~enici za<br />

sredno vospitanie i obrazovanie ili za oddelen vid zanimawe, se<br />

bara da rabotat spored propisite i programata <strong>na</strong> <strong>na</strong>stavata<br />

predvide<strong>na</strong> od u~ili{teto {to go posetuvaat.<br />

________________________<br />

Toga{ koga maloletnite lica posetuvaat u~ili{te za sredno<br />

obrazovanie ili za opredelen vid zanimawe, rabotno se anga`iraat<br />

spored programata za <strong>na</strong>stava predvide<strong>na</strong> od u~ili{teto koe go posetuvaat<br />

spored poseb<strong>na</strong> programa {to ja izgotvuva direktorot <strong>na</strong> vospitno-popravniot<br />

dom.<br />

^len 310<br />

(1) Za osnovno vospitanie i obrazovanie i sredno obrazovanie,<br />

vo vospitno-popravnite domovi se organizira <strong>na</strong>stava od soodveten<br />

vid, rabotilnici i ekonomii za prakti~<strong>na</strong> obuka.<br />

(2) Maloletnite lica koi }e se zdobijat so kvalifikacija vo<br />

vospitno-popravniot dom dobivaat svidetelstvo. Od svidetelstvoto<br />

492


ne smee da se gleda deka kvalifikacijata e dobie<strong>na</strong> vo vospitnopopraven<br />

dom.<br />

(3) Koga spored op{tite propisi vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> rabota<br />

od odreden vid se priz<strong>na</strong>va za zdobivawe so odrede<strong>na</strong> kvalifikacija,<br />

za takva kvalifikacija se priz<strong>na</strong>va i vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> ist vid<br />

rabota vo vospitno-popraven dom, so toa {to ova vreme ne se smeta vo<br />

raboten sta` i ne mo`e da bide osnov za steknuvawe so drugi prava.<br />

________________________<br />

Vo vospitno-popravnite domovi posebno vnimanie mu se posvetuva<br />

<strong>na</strong> programiranoto ostvaruvawe <strong>na</strong> individualniot i grupniot<br />

tretman <strong>na</strong> maloletnicite so intenziv<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> raznovidni<br />

oblici metodi i vospitno-prevospitni i korekcioni tehniki <strong>na</strong> postapuvawe.<br />

Pritoa e z<strong>na</strong>~ajno da se istakne deka upravata <strong>na</strong> ovie domovi<br />

po~nuvaj}i od direktorot, vospituva~ite i drugiot stru~en i administrativen<br />

perso<strong>na</strong>l poseb<strong>na</strong> gri`a vodat za usoglasuvaweto <strong>na</strong> merkite<br />

<strong>na</strong> tretmanot spored vozrasta, karakteristikite i potrebite <strong>na</strong><br />

maloletnite lica. Vo ovaa smisla e postaven i re`imot <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> ovaa merka.<br />

So ogled <strong>na</strong> toa {to vo ovie ustanovi doa|aat golem broj<br />

maloletnici so nezavr{eno osnovno u~ili{te i neoforme<strong>na</strong> stru~<strong>na</strong><br />

sprema, nivnoto op{to i stru~no obrazovanie stanuva domi<strong>na</strong>nten<br />

oblik <strong>na</strong> tretman. Od tie pri~ini niv<strong>na</strong>ta glav<strong>na</strong> obvrska e da organiziraat<br />

u~ili{ta od soodveten vid, rabotilnici i ekonomii za<br />

prakti~<strong>na</strong> obuka. Ako vo vospitno-popravniot dom ne postojat uslovi<br />

za organizira<strong>na</strong> <strong>na</strong>stava od opredele<strong>na</strong> <strong>na</strong>soka ili stepen <strong>na</strong> obrazovanie,<br />

maloletnoto lice mo`e takvata <strong>na</strong>stava da ja posetuva i <strong>na</strong>dvor<br />

od ustanovata. Zakonot predviduva i mo`nost za prodol`uvawe <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>stavata <strong>na</strong>dvor od domot dokolku se raboti za maloletnik koj pred<br />

doa|aweto vo nego go zapo~<strong>na</strong>l svoeto sredno ili drugo obrazovanie<br />

pod uslov so svoeto zalagawe i u~eweto da go zaslu`uva toa i da im<br />

slu`i za primer <strong>na</strong> drugite maloletnici. Za zavr{eniot stepen <strong>na</strong><br />

op{toto i stru~noto {koluvawe se izdava svidetelstvo od koe ne smee<br />

da se gleda deka e zdobieno vo vospitno-popraven dom. A koga spored<br />

op{tite propisi vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> rabota od opredelen vid se<br />

priz<strong>na</strong>va za zdobivawe so opredele<strong>na</strong> kvalifikacija, za takvata<br />

kvalifikacija se priz<strong>na</strong>va i vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> ist vid rabota vo<br />

vospitno popravniot dom, so toa {to ova vreme ne se smeta vo<br />

rabotniot sta` i ne mo`e da bide osnov za zdobivawe so drugi prava.<br />

493


^len 311<br />

Na maloletno lice vo vospitno-popraven dom, koe zapo~<strong>na</strong>lo<br />

sredno obrazovanie ili drugo obrazovanie mo`e da mu se ovozmo`i<br />

prodol`uvawe <strong>na</strong> {koluvaweto <strong>na</strong>dvor od domot, ako so svoeto<br />

odnesuvawe i zalagawe vo u~eweto im slu`i za primer <strong>na</strong> drugite i<br />

toa go zaslu`uva.<br />

________________________<br />

Maloletnoto lice koe pred doa|aweto vo domot zapo~<strong>na</strong>lo so<br />

sredno obrazovanie ili so drugo obrazovanie, odnosno so studirawe <strong>na</strong><br />

univerzitetot, mo`e da mu se odobri da prodol`i so obrazovanieto<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata, samo ako so svoeto odnesuvawe i zalagawe vo<br />

u~eweto slu`i za primer <strong>na</strong> drugite maloletni lica i istoto go<br />

zaslu`uva.<br />

^len 312<br />

(1) Na maloletnite lica vo vospitno-popraven dom im se<br />

obezbeduva ishra<strong>na</strong> po tri obroka dnevno, koja sodr`i <strong>na</strong>jmalku<br />

14.600 xuli.<br />

(2) Bolnite maloletni lica dobivaat hra<strong>na</strong> vo vid i koli~estvo<br />

{to }e gi odredi lekarot.<br />

(3) Na maloletnite lica im se obezbeduva besplat<strong>na</strong> obleka,<br />

~evli i dol<strong>na</strong> obleka.<br />

________________________<br />

Na maloletnite lica im se obezbeduva ishra<strong>na</strong> po tri obroka<br />

dnevno, koja sodr`i <strong>na</strong>jmalku 14.600 xuli. Bolnite maloletni lica<br />

dobivaat hra<strong>na</strong> vo vid i koli~i<strong>na</strong> {to gi opredeluva lekarot. Hranta<br />

mo`e da bide i so povisoka kalori~<strong>na</strong> vrednost. Na maloletnite lica<br />

im se obezbeduva i besplat<strong>na</strong> obleka, ~evli i dol<strong>na</strong> obleka.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 102 i 106.<br />

^len 313<br />

Vospitno-popravniot dom gi zadovoluva <strong>na</strong>jnu`nite potrebi <strong>na</strong><br />

maloletnite lica koi bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat, a nemaat sopstveni<br />

sredstva.<br />

________________________<br />

Obvrska e <strong>na</strong> vospitno-popravniot dom da gi zadovoluvaat <strong>na</strong>jnu-<br />

`nite potrebi <strong>na</strong>maloletnite lica koi bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 113.<br />

494


^len 314<br />

Maloletnite lica imaat pravo bez ograni~uvawe da primaat<br />

poseti <strong>na</strong> ~lenovite <strong>na</strong> potesnoto semejstvo, vo granicite <strong>na</strong> ku}niot<br />

red, a so odobrenie <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> vospitno-popravniot dom<br />

mo`at da gi posetuvaat i drugi lica.<br />

________________________<br />

Malolenite lica upateni vo kazneno-popraven dom, gi u`ivaat<br />

istite prava kako i maloletnite delinkventi {to izdr`uvaat kaz<strong>na</strong><br />

maloletni~ki zatvor. Tie mo`at bez ograni~uvawe i da se dopi{uvaat<br />

so svoite roditeli i bliski rodnini, a ako toa ne vlijae {tetno vrz<br />

maloletnikot, so odobrenie <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata, i so drugi<br />

lica.<br />

Nekoi od nivnite prava se duri i po{iroko postaveni. Imeno,<br />

maloletnite lica imaat pravo <strong>na</strong> neograni~en broj poseti od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

~lenovite <strong>na</strong> nivnoto potesno semejstvo vo vremenski granici opredeleni<br />

so ku}niot red <strong>na</strong> domot. So odobrenie <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata<br />

niv ne mo`e da gi posetuvaat i drugi lica. Na maloletnicite<br />

isto taka ne im e ograni~en brojot <strong>na</strong> pratkite {to mo`at da gi primat<br />

vo domot dokolu sodr`at dol<strong>na</strong> obleka, predmeti za li~<strong>na</strong> upotreba<br />

i knigi i vesnici so koris<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong>. Tie imaat i<br />

pro{ireno pravo <strong>na</strong> koristewe godi{en odmor od 14 do 20 de<strong>na</strong> vo<br />

godi<strong>na</strong>ta.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 222-223 i sporedi so ~l.142.<br />

^len 315<br />

(1) Maloletnite lica mo`at bez ograni~uvawe da se<br />

dopi{uvaat so roditelite i bliskite rodnini.<br />

(2) Direktorot <strong>na</strong> vospitno-popravniot dom mo`e da odobri<br />

dopi{uvawe i so drugi lica, ako toa ne vlijae {tetno vrz<br />

maloletnite lica.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 222-223 i sporedi so ~l. 140.<br />

^len 316<br />

(1) Maloletnite lica imaat pravo da primaat pratki so obleka,<br />

predmeti za li~<strong>na</strong> upotreba, knigi i dneven pe~at, ~ija sodr`i<strong>na</strong> ne e<br />

vospitno {tet<strong>na</strong>.<br />

495


(2) Maloletnite lica mo`at da primaat i pari, koi mo`at da gi<br />

tro{at samo vo ramkite odredeni so ku}niot red.<br />

________________________<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 147 i 314.<br />

^len 317<br />

(1) Direktorot <strong>na</strong> vospitno-popravniot dom mo`e da im odobri<br />

otsustvo <strong>na</strong> maloletnite lica vo tekot <strong>na</strong> godi<strong>na</strong>ta do eden mesec<br />

zardi poseta <strong>na</strong> roditelite ili <strong>na</strong> bliski rodnini.<br />

(2) Otsustvoto se dava, po pravilo, za vreme <strong>na</strong> u~ili{niot<br />

raspust i za vreme <strong>na</strong> praznici.<br />

(3) Za maloletnite lica {to se <strong>na</strong>o|aat vo vospitno-popraven<br />

dom mo`e da se organizira zaedni~ko letuvawe <strong>na</strong>dvor od domot.<br />

(4) Vremeto pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> otsustvo ili <strong>na</strong> zaedni~ko letuvawe se<br />

zasmetuva vo vremeto pomi<strong>na</strong>to vo domot.<br />

________________________<br />

Kako z<strong>na</strong>~aen stimul za akceptirawe <strong>na</strong> pozitivnite vlijanija vo<br />

domot za ovie lica e razraboten i poliberalen sistem <strong>na</strong> pogodnosti<br />

~ie steknuvawe vo prv red zavisi od nivnoto dobro odnesuvawe i<br />

postig<strong>na</strong>tiot uspeh vo u~eweto. Direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da im<br />

odobri i otsustvo do eden mesec vo tekot <strong>na</strong> godi<strong>na</strong>ta zaradi poseta <strong>na</strong><br />

roditelite ili bliski rodnini. Ova otsustvo po pravilo se dava za<br />

vreme <strong>na</strong> u~ili{niot raspust i opredeleni praznici. Specifi~no e i<br />

toa {to za ovie maloletnici mo`e da se organizira zaedni~ko letuvawe<br />

<strong>na</strong>dvor od domot.<br />

^len 318<br />

(1) Maloletnite lica koi ne posetuvaat <strong>na</strong>stava za osnovno<br />

vospitanie i obrazovanie i sredno obrazovanie, a <strong>na</strong> rabota<br />

pomi<strong>na</strong>le nepreki<strong>na</strong>to 11 meseci, vklu~uvaj}i go tuka i vremeto<br />

pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> lekuvawe poradi povreda <strong>na</strong> rabota ili profesio<strong>na</strong>lno<br />

zaboluvawe, imaat pravo <strong>na</strong> odmor od <strong>na</strong>jmalku 18 de<strong>na</strong> vo godi<strong>na</strong>ta.<br />

(2) Odmorot, po pravilo, se koristi kaj roditelite, startelot<br />

ili pobliskite rodini. Za onie {to nemaat kaj koga da odat, a se<br />

<strong>na</strong>kloneti <strong>na</strong> begstvo ili postoi opasnost da prodol`at so vr{ewe<br />

<strong>na</strong> krivi~ni dela i <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> javniot red i mir, upravata <strong>na</strong><br />

domot mo`e da organizira zaedni~ki odmor vo domot ili <strong>na</strong>dvor od<br />

nego.<br />

496


(3) Odluka za koristewe <strong>na</strong> odmorot donesuva direktorot <strong>na</strong><br />

domot, po predlog <strong>na</strong> vospituva~ot.<br />

________________________<br />

Odredbata go regulira pravoto <strong>na</strong> koristewe godi{en odmor <strong>na</strong><br />

maloletnite lica. Odmorot po pravilo se koristi kaj roditelite,<br />

staratelot ili pobliskite rodnini. Za koristeweto <strong>na</strong> odmorot odlu-<br />

~uva direktorot <strong>na</strong> domot <strong>na</strong> predlog <strong>na</strong> vospituva~ot.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 117.<br />

^len 319<br />

Za povreda <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta propi{a<strong>na</strong> so ku}niot red<br />

za maloletno lice disciplinskata kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica mo`e<br />

da trae od 3 do 7 de<strong>na</strong>.<br />

________________________<br />

Sprema ovie maloletnici mo`at da se prime<strong>na</strong>t disciplinski<br />

kazni odredeni so ku}niot red <strong>na</strong> ustanovata. Najte{ka disciplinska<br />

kaz<strong>na</strong> e upatuvaweto vo samica koja ovde ne mo`e da trae pomalku od 3<br />

ni pove}e od 7 de<strong>na</strong>.<br />

V. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 173 i 224.<br />

^len 320<br />

Sprema maloletnoto lice ne mo`e da se primeni merkata<br />

osamuvawe.<br />

________________________<br />

Sperma maloletni lica e zabraneto izrekuvawe <strong>na</strong> merkata<br />

osamuvawe. Ovaa zbara<strong>na</strong> e vo soglasnost so biopsihosocijalnite<br />

karakteristiki <strong>na</strong> maloletnicite.<br />

^len 321<br />

Odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon se primenuvaat i <strong>na</strong> organizacijata i<br />

rabotata <strong>na</strong> vospitno-popravniot dom i <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

vospitno-poprav<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo vospitno-popraven dom,<br />

dokolku so odredbite od ovaa glava ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno.<br />

497


DEL VTORI<br />

IZVR[UVAWE NA SANKCIITE IZRE^ENI ZA PREKR[OK<br />

Glava HHHI<br />

IZVR[UVAWE NA KAZNA ZATVOR<br />

^len 322<br />

(1) Odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

soodvetno se primenuvaat i <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor za prekr{ok,<br />

ako so odredbite <strong>na</strong> ovaa glava ne e poi<strong>na</strong>ku opredeleno.<br />

(2) Kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za prekr{ok se izvr{uva vo<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova od poluotvoren vid.<br />

(3) Kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za prekr{ok se izvr{uva odvoeno<br />

od kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za krivi~no delo.<br />

________________________<br />

1. So ZP se predvideni ~etiri vidovi prekr{o~ni sankcii:<br />

kazni, prekr{o~<strong>na</strong> opome<strong>na</strong>, merki <strong>na</strong> bezbednost i vospitni merki.<br />

Na prekr{o~no odgovorno polnoletno fizi~ko lice vo prekr-<br />

{o~<strong>na</strong> postapka mo`e da mu se izre~at slednive vidovi kazni: pari~<strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong> i zatvor.<br />

Pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> mo`e da se izre~e kako glav<strong>na</strong> ili kako<br />

spored<strong>na</strong>. Taa ne mo`e da se propi{e vo iznos pomal od 1.000, nitu pogolem<br />

od 50.000 de<strong>na</strong>ri. Za prekr{o~i storeni od koristoqubie, ili za<br />

prekr{oci so koi se predizvikuva pogolema imot<strong>na</strong> {teta mo`e da se<br />

propi{e pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> do dvojniot iznos od kaz<strong>na</strong>ta vo srazmer so<br />

visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> pri~inetata {teta ili pribave<strong>na</strong>ta korist, no <strong>na</strong>jmnogu<br />

do nivniot dvaesetkraten iznos. Za fizi~ko lice zakonot previduva i<br />

pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> vo opredelen iznos (mandatno kaznuvawe) koj ne mo`e da<br />

bide pogolem od 10.000 de<strong>na</strong>ri. Konkretniot iznos mo`e da se propi{e<br />

vo zakonot so koj e predviden prekr{okot (v. ~l. 13 ZP).<br />

Vo odlukata za prekr{okot se opredeluva rokot za pla}awe <strong>na</strong><br />

pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, koj ne mo`e da bide pokratok od 15 de<strong>na</strong> nitu podolg<br />

od 30 de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> pravosilnosta <strong>na</strong> odlukata. Vo opravdani slu~ai<br />

sudot {to ja donel odlukata za prekr{ok vo prv stepen mo`e da<br />

dozvoli pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> da se isplati vo rati. Vo toj slu~aj sudot }e<br />

go opredeli <strong>na</strong>~inot i rokot <strong>na</strong> pla}aweto koj ne mo`e da bide podolg<br />

od {est meseci (~l. 14 ZP).<br />

498


Za prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong> <strong>na</strong> pravno lice<br />

v. objasnuvawa <strong>na</strong> ~l. 226-228.<br />

Za zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> so kaz<strong>na</strong> zatvor v. objasnuvawa <strong>na</strong><br />

~l. 229.<br />

Kaz<strong>na</strong>ta zatvor mo`e da se izre~e samo kako glav<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>. Ka<strong>na</strong>ta<br />

zatvor ne mo`e da se propi{e vo traewe pokratko od pet de<strong>na</strong> nitu<br />

podolgo od 90 de<strong>na</strong>. Ovaa kaz<strong>na</strong> koja ne mo`e da se izre~e <strong>na</strong> breme<strong>na</strong><br />

`e<strong>na</strong> po <strong>na</strong>polneti tri meseci bremenost nitu <strong>na</strong> majka dodeka deteto<br />

ne <strong>na</strong>polnilo ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>, a ako deteto e rodeno mrtvo - dodeka ne<br />

pomi<strong>na</strong>t {est meseci od denot <strong>na</strong> poroduvaweto (v. ~l.12 ZP).<br />

Merkite <strong>na</strong> bezbednost {to <strong>na</strong> polnoletno lice mo`at da mu se<br />

izre~at vo prekr{o~<strong>na</strong> postapka se: zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong><br />

alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe profesija, dejnost ili<br />

dol`nost, zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo, odzemawe <strong>na</strong><br />

predmeti i proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata. Merkite <strong>na</strong> bezbednost<br />

se izrekuvaat pod uslovite predvideni vo KZ i ZP. Osven merkata<br />

odzemawe <strong>na</strong> predmeti, site drugi merki <strong>na</strong> bezbednost mo`at da se<br />

izre~at toga{ koga <strong>na</strong> storitelot mu e izre~e<strong>na</strong> prekr{o~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong><br />

(pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili zatvor). Merkata <strong>na</strong> bezbednost odzemawe <strong>na</strong> predmeti<br />

mo`e da se izre~e i koga <strong>na</strong> storitelot mu e izre~e<strong>na</strong> prekr{o~<strong>na</strong><br />

opome<strong>na</strong> (v. ~l. 24-25 ZP).<br />

Soglasno ~l. 26 ZP i <strong>na</strong> pravno lice mo`e da mu se izre~e merka<br />

<strong>na</strong> bezbednost - zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe opredele<strong>na</strong> dejnost.<br />

Vospitni merki. Na maloletnik koj vo vremeto <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> prekr{okot <strong>na</strong>polnil 14, a ne <strong>na</strong>polnil 16 godini (pomlad<br />

maloletnik) mo`at da mu se izre~at samo vospitni merki. Vospitnite<br />

merki mo`at da mu se izre~at i <strong>na</strong> postar maloletnik. Vospitni merki<br />

se: ukorot i merkite <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor. Ukorot e disciplinska merka.<br />

Merkite <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor se: 1. zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite,<br />

posvoitelot ili staratelot i 2. zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

centarot za socijalni raboti. I dvete merki <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor se neopredeleno<br />

traewe koe ne mo`e da bide pokuso od 30 de<strong>na</strong> nutu podolgo<br />

od ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> (v. ~l. 29 st. 1 i 30 ZP).<br />

Kaznuvawe <strong>na</strong> maloletnici. Na maloletnik koj vo vremeto <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> prekr{okot <strong>na</strong>polnil 16, a ne <strong>na</strong>polnil 18 godini<br />

(postar maloletnik), mo`e da mu se izre~e vospit<strong>na</strong> merka, a po<br />

isklu~ok, dokolku vidot i te`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> prekr{okot i visokiot stepen<br />

<strong>na</strong> odgovornosta uka`uvaat deka samo <strong>na</strong> toj <strong>na</strong>~in mo`e da se postigne<br />

celta <strong>na</strong> kaznuvaweto, pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> ili kaz<strong>na</strong> zatvor. Kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

<strong>na</strong> postar maloletnik ne mo`e da mu se izre~e vo podolgo traewe od 15<br />

de<strong>na</strong>, nutu vo slu~aj <strong>na</strong> zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> so zatvor (v. ~l. 29 st.2<br />

i 31 ZP).<br />

499


Na maloletnik pod uslovite predvideni so zakon, kon vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka, odnosno kon kaz<strong>na</strong>ta mo`at da mu se izre~at i merkite <strong>na</strong><br />

bezbednost: zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani,<br />

odzemawe <strong>na</strong> predmeti i proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata (v. ~l. 29<br />

st. 3 i 32 ZP).<br />

2. Kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za prekr{ok se izvr{uva vo kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova od poluotvoren vid. Vo ustanovite od ovoj vid<br />

prekr{o~no kaznetite lica se smestuvaat vo posebni oddelenija.<br />

^len 323<br />

(1) Kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za prekr{ok se izvr{uva spored<br />

mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> kaznetoto<br />

lice.<br />

(2) Kaznetoto lice <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta go upatuva<br />

prvostepeniot sud {to ja izrekol kaz<strong>na</strong>ta.<br />

(3) Vo upatniot akt {to organot od stav 1 <strong>na</strong> ovoj ~len mu go<br />

dostavuva <strong>na</strong> kaznetoto lice se ostava rok od 8 do 15 de<strong>na</strong> do denot<br />

koga liceto treba da se javi <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor.<br />

(4) Ako kaznetoto lice ne se javi <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor <strong>na</strong> opredeleniot den, Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti po<br />

<strong>na</strong>log <strong>na</strong> prvostepeniot sud }e go privede kaznetoto lice vo<br />

ustanovata.<br />

________________________<br />

Ako sudot koj ja donel pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e izre~e<strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor vo prv stepen ne e <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe, dol`en e<br />

izvr{<strong>na</strong>ta odluka da mu ja dostavi <strong>na</strong> sudot spored mestoto <strong>na</strong><br />

prestojuvali{teto, odnosno `iveali{teto <strong>na</strong> kaznetoto lice.<br />

Prekr{o~no kaznetoto lice <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor go<br />

upatuva prvostepeniot sud {to ja izrekol kaz<strong>na</strong>ta.<br />

Sudot vo upatniot akt <strong>na</strong> kaznetoto lice, go <strong>na</strong>veduva brojot i<br />

datumot <strong>na</strong> presudata, dol`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova vo koja prekr{o~no kaznetiot treba da se javi, datumot<br />

i ~asot <strong>na</strong> javuvawe i drugi neophodni podatoci. Pri opredeluvaweto<br />

<strong>na</strong> denot vo koj prekr{o~no kaznetiot treba da se javi, sudot e dol`en<br />

da vodi smetka da mu ostavi dovolno vreme <strong>na</strong> liceto da gi sredi svoite<br />

li~ni i semejni sostojbi, vo kratok rok da gi zavr{i neodlo`nite<br />

raboti, so toa {to ovoj rok ne mo`e da bide pokratok od 8 de<strong>na</strong>, ni<br />

podolg od 15 de<strong>na</strong>.<br />

Odredbata ja utvrduva i situacijata koga kaznetoto lice ne se<br />

javi <strong>na</strong> opredeleniot den <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor. Vo ovoj<br />

500


slu~aj prvostepeniot sud koj go donesuva upatniot akt, donesuva<br />

<strong>na</strong>redba za prisilno sproveduvawe i istata ja dostavuva do <strong>na</strong>dle`<strong>na</strong>ta<br />

podra~<strong>na</strong> edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti. Za prezemawe<br />

<strong>na</strong> ova dejstvo od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> sudot, potrebno e kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova vo koja kaznetiot trebalo da se javi prethodno da go izvesti<br />

sudot.<br />

^len 324<br />

(1) Po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor za prekr{ok<br />

mo`e da se odlo`i <strong>na</strong> molba <strong>na</strong> kaznetoto lice, <strong>na</strong>jmnogu do 60 de<strong>na</strong>.<br />

(2) Po molbata za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta re{ava <strong>na</strong>dle`niot sud.<br />

(3) Protiv re{enieto od stav 2 <strong>na</strong> ovoj ~len so koe e odbie<strong>na</strong><br />

molbata re{ava povisokiot sud.<br />

________________________<br />

Odredbata ja opredeluva mo`nosta za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta izre~e<strong>na</strong> za prekr{ok. Za operacio<strong>na</strong>lizacija<br />

<strong>na</strong> ovoj ~len soodvet<strong>na</strong> prime<strong>na</strong> <strong>na</strong>o|aat odredbite od ~l. 86-93 <strong>ZIS</strong>,<br />

koi se odnesuvaat <strong>na</strong> odlagaweto <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

sprema osudeni lica. Pri prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenite odredbi treba<br />

zadol`itelno da se vodi smetka deka kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za prekr{ok<br />

mo`e da se odlo`i <strong>na</strong>jmnogu do 60 de<strong>na</strong>.<br />

^len 325<br />

(1) Po molba <strong>na</strong> kaznetoto lice, po isklu~ok, vo opravdani<br />

slu~ai direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da odobri prekin <strong>na</strong><br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta do 10 de<strong>na</strong>.<br />

(2) Protiv re{enieto so koe e odbie<strong>na</strong> molbata od stav 1 <strong>na</strong><br />

ovoj ~len mo`e da se izjavi `alba do Direkcijata.<br />

________________________<br />

Po molba <strong>na</strong> kaznetoto lice, direktorot <strong>na</strong> ustanovata mo`e da<br />

go prekine izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta do 10 de<strong>na</strong>. Za takviot prekin e<br />

potebno da postojat opravdani pri~ini koi se utvrduvaat vo sekoj<br />

konkreten slu~aj. Takvi pri~ini mo`e da se, <strong>na</strong> primer, smrt ili<br />

pote{ka bolest vo potesnoto semejstvo, sreduvawe <strong>na</strong> semejnite priliki,<br />

vremeno zgri`uvawe <strong>na</strong> maloletnite deca, izvr{uvawe <strong>na</strong> neodlo`ni<br />

polski ili sezonski raboti poradi dejstvo <strong>na</strong> vi{a sila, i drugite<br />

okolnosti od ~l. 86 <strong>ZIS</strong>. Opravdanosta za ovoj prekin da re{ava<br />

direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova e logi~<strong>na</strong> posledica <strong>na</strong><br />

501


kratkotrajnosta <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta i itnosta <strong>na</strong> okolnostite {to go <strong>na</strong>lo`uvaat<br />

prekinot.<br />

Protiv re{enieto so koe e odbie<strong>na</strong> molabata za prekin <strong>na</strong> izdr-<br />

`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za prekr{ok, prekr{o~no<br />

kaznetoto lice mo`e da izjavi `alba do Direkcijata.<br />

Glava HHHII<br />

IZVR[UVAWE NA PARI^NATA KAZNA, MERKITE NA<br />

BEZBEDNOST, VOSPITNITE MERKI I ODZEMAWETO NA<br />

IMOTNATA KORIST<br />

^len 326<br />

Odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon za izvr{uvawe <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>,<br />

merkite <strong>na</strong> bezbednost, vospitnite merki i odzemaweto <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta<br />

korist, izre~eni za krivi~ni dela soodvetno se primenuvaat i <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, merkite <strong>na</strong> bezbednost,<br />

vospitnite merki i odzemaweto <strong>na</strong> imot<strong>na</strong>ta korist za prekr{ok.<br />

________________________<br />

Soglasno ~l. 322 st. 1 i 326 <strong>ZIS</strong> i ~l. 96 ZP kaz<strong>na</strong>ta zatvor,<br />

pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, zatvorot so koj e zameneta pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, merkite<br />

<strong>na</strong> bezbednost i vospitnite merki izre~eni za prekr{oci se izvr{uvaat<br />

spored odredbite <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong>, dokolku so glava XXXI <strong>ZIS</strong> i ZP ne e<br />

poi<strong>na</strong>ku opredeleno.<br />

DEL TRETI<br />

PREODNI I ZAVR[NI ODREDBI<br />

Glava HHHIII<br />

^len 327<br />

Do donesuvaweto <strong>na</strong> uredbata od ~len 26 <strong>na</strong> ovoj zakon,<br />

postojnite kazneno-popravni ustanovi i vospitno-popravnite<br />

domovi prodol`uvaat so rabota spored <strong>na</strong>dle`nosta opredele<strong>na</strong> so<br />

ovoj zakon.<br />

^len 328<br />

Osudenite, kaznetite i maloletnite lica koi izdr`uvaat kaz<strong>na</strong><br />

zatvor, zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> so zatvor, maloletni~ki zatvor i<br />

vospitno-poprav<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo vospitno-popraven dom, }e<br />

502


prodol`at odnosno }e se prerasporedat so izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor i vospitno-poprav<strong>na</strong>ta merka vo soodvet<strong>na</strong>ta kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova i vospitno-popraven dom spored <strong>na</strong>dle`nosta<br />

opredele<strong>na</strong> so ovoj zakon.<br />

^len 329<br />

(1) Upravitelite i nivnite zamenici vo postojnite kazneno<br />

popravni ustanovi i vospitno popravni domovi prodol`uvaat so<br />

rabota do istekot <strong>na</strong> mandatot kako direktori <strong>na</strong> kazneno<br />

popravnite ustanovi i vospitno popravnite domovi, dokolku gi<br />

ispolnuvaat uslovite za imenuvawe <strong>na</strong> direktor <strong>na</strong> ustanova odnosno<br />

zamenik direktor utvrdeni so ovoj zakon.<br />

(2) Upravitelite i nivnite zamenici koi ne gi ispolnuvaat<br />

uslovite od ~len 41 od ovoj Zakon, dol`ni se vo rok od 2 godini da go<br />

oformat svoeto obrazovanie.<br />

^len 330<br />

Uslovite <strong>na</strong> prestoj i rabota <strong>na</strong> osudenite i maloletnite lica<br />

vo kazneno-popravnite ustanovi i vospitno-popravnite domovi }e se<br />

usoglasat so odredbite <strong>na</strong> ovoj zakon vo rok od 2 godini od negovoto<br />

vleguvawe vo sila.<br />

^len 331<br />

Uredbata od ~len 26 <strong>na</strong> ovoj Zakon, }e se donese vo rok od 30<br />

de<strong>na</strong> od denot <strong>na</strong> vleguvaweto vo sila <strong>na</strong> ovoj zakon, a drugite op{ti<br />

akti predvideni so ovoj zakon }e se donesat vo rok od 90 de<strong>na</strong> od<br />

denot <strong>na</strong> negovoto vleguvawe vo sila.<br />

^len 332<br />

So denot <strong>na</strong> vleguvaweto vo sila <strong>na</strong> ovoj zakon prestanuva da<br />

va`i Zakonot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite za krivi~ni dela i<br />

stopanski prestapi ("Slu`ben vesnik <strong>na</strong> SRM" br. 19/79, 50/82, 42/85,<br />

35/86 i 47/89 i "Slu`ben vesnik <strong>na</strong> RM" br. 19/92) i Zakonot za<br />

organizacijata i raboteweto <strong>na</strong> posebnite organizacii i edinici so<br />

stopanska dejnost vo kazneno-popravnite ustanovi i vospitnopopravnite<br />

domovi ("Slu`ben vesnik <strong>na</strong> SRM" br. 19/79).<br />

503


^len 333<br />

Ovoj zakon vleguva vo sila osmiot den od denot <strong>na</strong> objavuvaweto<br />

vo "Slu`ben vesnik <strong>na</strong> Republika Makedonija".<br />

504


APPENDIX<br />

505


506


PROGRAMA<br />

ZA FINANSIRAWE NA IZGRADBA, DOGRADBA,<br />

ADAPTACIJA I POGOLEMI POPRAVKI NA ZGRADI NA<br />

PRAVOSUDNITE ORGANI, KAZNENO-POPRAVNITE I<br />

VOSPITNO-POPRAVNITE USTANOVI I ZA OPREMUVAWE<br />

NA OVIE ORGANI I USTANOVI VO PERIODOT OD 1997 DO<br />

2001 GODINA<br />

I<br />

So ovaa programa se ureduvaat: rabotite, potrebite i rokovite a<br />

fi<strong>na</strong>nsirawe <strong>na</strong> izgradba, dogradba, adaptacija i pogolemi popravki<br />

<strong>na</strong> zgradi <strong>na</strong> pravosudnite organi, kazneno-popravnite i vospitnopopravnite<br />

ustanovi i za opremuvawe <strong>na</strong> ovie organi i ustanovi,<br />

vkupnite sredstva potrebni za izvr{uvawe <strong>na</strong> programata vo celi<strong>na</strong>,<br />

visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sredstvata potrebni za izvr{uvawe za sekoja godi<strong>na</strong>, organite<br />

<strong>na</strong>dle`ni za izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotite i merkite za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

programata vo periodot od 1977 do 2001 godi<strong>na</strong>.<br />

II<br />

A) Za izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotite vo tekot <strong>na</strong> 1977 godi<strong>na</strong>.<br />

1. Dovr{uvawe <strong>na</strong> izgradba <strong>na</strong> niskiot del <strong>na</strong> objektot"Pravosud<strong>na</strong><br />

zgrada vo Skopje"za rabota <strong>na</strong> osnovniot sud Skopje 2;<br />

2. Zapo~nuvawe <strong>na</strong> izgradbata <strong>na</strong> objektot <strong>na</strong> Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova Idrizovo za obezbeduvawe prostorni uslovi za `ivot i<br />

rabota <strong>na</strong> 500 osudeni lica i<br />

3. Odr`uvawe <strong>na</strong> postojnite objekti, opremuvawe i dogradba,<br />

sa<strong>na</strong>cija i rekonstrukcija <strong>na</strong> objektite <strong>na</strong> pravosudnite organi i<br />

kazneno-popravnite ustanovi.<br />

B) Za izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotite vo tekot <strong>na</strong> 1998 godi<strong>na</strong>.<br />

1. Dovr{uvawe <strong>na</strong> izgradbata <strong>na</strong> visokiot del <strong>na</strong> objektot<br />

"Pravosud<strong>na</strong> zgrada vo Skopje" za rabotite <strong>na</strong> pravosudnite organi;<br />

2. Dovr{uvawe <strong>na</strong> izgradbata <strong>na</strong> objektot <strong>na</strong> Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova Idrizovo za obezbeduvawe prostorni uslovi za `ivot i<br />

rabota <strong>na</strong> 500 osudeni lica;<br />

507


3. Odr`uvawe <strong>na</strong> postojnite objekti, opremuvawe i dogradba,<br />

sa<strong>na</strong>cija i rekonstrukcija <strong>na</strong> objektite <strong>na</strong> pravosudnite organi i<br />

kazneno-popravnite ustanovi i<br />

4. Zapo~nuvawe so izgradba <strong>na</strong> objektite <strong>na</strong> sudskite oddelenija<br />

vo Valandovo, Demir Hisar, Makedonski Brod i Probi{tip.<br />

V) Za izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotite vo tekot <strong>na</strong> 1999 godi<strong>na</strong>.<br />

1. Dovr{uvawe <strong>na</strong> izgradbata <strong>na</strong> visokiot del <strong>na</strong> objektot<br />

"Pravosud<strong>na</strong> zgrada vo Skopje" za rabota <strong>na</strong> pravosudnite organi.<br />

2. Dovr{uvawe <strong>na</strong> izgradbata <strong>na</strong> objektot <strong>na</strong> Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova Idrizovo za obezbeduvawe prostorni uslovi za `ivot i<br />

rabota <strong>na</strong> 500 osudeni lica;<br />

3. Dovr{uvawe <strong>na</strong> izgradbata <strong>na</strong> objektite <strong>na</strong> sudskite oddelenija<br />

vo Valandovo, Demir Hisar, Makedonski Brod i Probi{tip i<br />

4. Odr`uvawe <strong>na</strong> postojnite objekti, opremuvawe i dogradba,<br />

sa<strong>na</strong>cija i rekonstrukcija <strong>na</strong> objektite <strong>na</strong> pravosudnite organi i<br />

kazneno-popravnite ustanovi.<br />

G) Za izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotite vo tekot <strong>na</strong> 2000 godi<strong>na</strong><br />

1. Zapo~nuvawe so izgradbata <strong>na</strong> Dom-bolnica za obezbeduvawe<br />

prostorni uslovi za lekuvawe i prestoj <strong>na</strong> 200 osudeni lica vo krugot<br />

<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova Idrizovo;<br />

2. Dovr{uvawe <strong>na</strong> izgradbata <strong>na</strong> objektot vo Kazneno-poprav<strong>na</strong>ta<br />

ustanova Idrizovo za obzbeduvawe prostorni uslovi za `ivot i rabota<br />

<strong>na</strong> 500 osudeni lica i<br />

3. Odr`uvawe <strong>na</strong> postojnite objekti, opremuvawe i dogradba,<br />

sa<strong>na</strong>cija i rekonstrukcia <strong>na</strong> objektite <strong>na</strong> pravosudnite organi i<br />

kazneno-popravnite ustanovi.<br />

D) Za dovr{uvawe <strong>na</strong> rabotite vo tekot <strong>na</strong> 2001 godi<strong>na</strong><br />

1. Dovr{uvawe <strong>na</strong> izgradbata <strong>na</strong> Dom-bolnica za obezbeduvawe<br />

prostorni uslovi za lekuvawe i prestoj <strong>na</strong> 200 osudeni lica i<br />

2. Odr`uvawe <strong>na</strong> postojnite objekti, opremuvawe i dogradba,<br />

sa<strong>na</strong>cija i rekonstrukcija <strong>na</strong> objektite <strong>na</strong> pravosdudnite organi i<br />

kazneno-popravnite ustanovi.<br />

III<br />

Za izvr{uvawe <strong>na</strong> rabotite utvrdeni vo ovaa programa }e se<br />

koristat sredstvata obezbedeni vo visi<strong>na</strong> od 50% od prihodite<br />

ostvareni od sudskite taksi, soglasno so ~len 9 stav 2 od Zakonot za<br />

sudskite taksi dobieni od proda`ba <strong>na</strong> objektite <strong>na</strong> kazneno-popravnite<br />

ustanovi.<br />

508


IV<br />

Sredstvata za izvr{uvawe <strong>na</strong> ovaa programa se prenesuvaat <strong>na</strong><br />

`iro smetkata <strong>na</strong> Ministerstvoto za pravda spored utvrde<strong>na</strong> di<strong>na</strong>mika<br />

za izvr{uvawe <strong>na</strong> zada~ite vo tekov<strong>na</strong>ta godi<strong>na</strong>.<br />

V<br />

Opredelenite iznosi <strong>na</strong> sredstvata godi{no se valoriziraat<br />

zavisno od indeksot <strong>na</strong> cenite <strong>na</strong> grade`nite raboti, a za opremata vo<br />

zavisnost od indeksot <strong>na</strong> cenite <strong>na</strong> industriskite proizvodi.<br />

VI<br />

Za izvr{uvawe <strong>na</strong> ovaaa programa e <strong>na</strong>dle`no Ministerstvoto za<br />

pravda.<br />

VII<br />

Za izvr{uvawe <strong>na</strong> ovaa programa se sostavuva izve{taj vo rokot<br />

predviden za sostavuvawe <strong>na</strong> godi{<strong>na</strong>ta smetka <strong>na</strong> Ministerstvoto za<br />

pravda i se dostavuva do Ministerstvoto za fi<strong>na</strong>nsii.<br />

VIII<br />

Po izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotite i potrebite predvideni vo ovaa<br />

programa vo celi<strong>na</strong>, Ministerstvoto za pravda sostavuva izve{taj vo<br />

rok od eden mesec i go dostavuva do Sobranieto <strong>na</strong> Republika Makedonija.<br />

IX<br />

Ovaa programa vleguva vo sila osmiot den od denot <strong>na</strong><br />

objavuvaweto vo "Slu`ben vesnik <strong>na</strong> Republika Makedonija"<br />

509


510


REGISTAR NA POIMI<br />

(Brojkite gi oz<strong>na</strong>~uvaat ~lenovite <strong>na</strong> Zakonot za izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

sankciite)<br />

Amnestija, 196.<br />

Anketa, 79.<br />

A<br />

B<br />

Barawe <strong>na</strong> osudeno lice<br />

- davawe <strong>na</strong> del od <strong>na</strong>domestokot za rabota, <strong>na</strong> semejstvoto <strong>na</strong><br />

osudenoto lice, 115.<br />

- za progresirawe od ustanova od eden vo ustanova od drug vid,<br />

151.<br />

- odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 86,<br />

87.<br />

- poseta od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> polnomo{nik {to go zastapuva vo negovite<br />

raboti, 143.<br />

- specijalisti~ki lekarski pregled <strong>na</strong> svoj tro{ok, 126.<br />

Begalci, 144.<br />

Begstvo<br />

- <strong>na</strong> maloletno lice, 211.<br />

- <strong>na</strong> osudeno lice, 28, 84, 184, 185.<br />

- upotreba <strong>na</strong> sredstva <strong>na</strong> prisilba vo slu~aj <strong>na</strong> begstvo, 185.<br />

Biblioteki, 137.<br />

Bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> presmetlivost, 239.<br />

Bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> sposobnost <strong>na</strong> osudeno lice za vr{ewe <strong>na</strong><br />

raboti <strong>na</strong> koi e rasporedeno, 62.<br />

Bolni osudeni lica<br />

- bolest, 86, 114, 117, 205.<br />

- bolest <strong>na</strong> ~lenovi <strong>na</strong> potesno semejstvo, 86.<br />

- du{ev<strong>na</strong> (mental<strong>na</strong>) bolest, 125, 221.<br />

- zaraza<strong>na</strong> bolest, 124.<br />

- ishra<strong>na</strong> , 107.<br />

- <strong>na</strong>domest za rabota, poradi bolest, 113.<br />

- profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> bolest, 119.<br />

511


271.<br />

- te{ka (pote{ka) bolest, 129.<br />

Bolni~ko lekuvawe, 121, 123.<br />

Bremenost<br />

- ishra<strong>na</strong>, 107.<br />

- odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 86.<br />

- otsustvo od rabota, 132.<br />

- stru~<strong>na</strong> lekarska nega, 131.<br />

- upatuvawe vo porodilno oddelenie, 131.<br />

Buxet <strong>na</strong> Republika Makedonija, 64, 68 , 231, 243, 252, 260, 263,<br />

V<br />

Vlada <strong>na</strong> Republika Makedonija<br />

- donesuva programa so koja se opredeluva visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sredstvata<br />

za izgradba, rekonstrukcija, odr`uvawe <strong>na</strong> objektite i opremuvawe <strong>na</strong><br />

ustanovite, 65.<br />

- gi obezbeduva sredstvata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, 9.<br />

- imenuva i razre{uva direktor i zamenik <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova, 40.<br />

- imenuva i razre{uva direktor <strong>na</strong> vospitno-popraven dom, 302.<br />

- osnova disciplinski centar za maloletnici, 273.<br />

- osnova Dr`av<strong>na</strong> komisija za vr{ewe <strong>na</strong>dzor vo kaznenopopravni<br />

ustanovi, 79.<br />

- osnova i ukinuva vospitni ustanovi za izvr{uvawe <strong>na</strong> zavodski<br />

vospitni merki, 290.<br />

- osnova i ukinuva kazneno-popravni ustanovi, 26.<br />

- osnova stopanska edinica, 68.<br />

Verski ~uvstva, 4, 139.<br />

Vesnici, 137, 175.<br />

Voza~ka dozvola, 257, 258.<br />

Voda<br />

- za miewe, 100, 105.<br />

- za piewe, 46, 107, 175.<br />

Vonredno {koluvawe, 134.<br />

Vospit<strong>na</strong> rabota<br />

- so maloletnici, 306.<br />

- so osudeni lica, 138.<br />

Vospitni i prevospitni merki, 11, 307.<br />

Vospituvawe i prevospituvawe, 2, 11, 12, 14, 18, 42, 43, 49, 53, 58,<br />

64, 86, 95, 112, 121, 133, 136, 138, 150, 191, 220, 265, 266, 280, 293, 296, 298,<br />

306, 308.<br />

512


Vospituva~i, 43, 53, 298, 307, 318.<br />

Vrabotuvawe, 112, 205, 288, 294.<br />

Vreme<br />

- vo oddelenie za otpu{tawe, 191.<br />

- godi{no vreme, 102.<br />

- dovolno vreme osudenikot da gi sredi svoite li~ni i semejni<br />

priliki, 83.<br />

- za koe e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe<br />

so motorno vozilo, 257.<br />

- za privremeno smestuvawe <strong>na</strong> maloletno lice, 299.<br />

- koga ne se odr`uva <strong>na</strong>stava, 222.<br />

- <strong>na</strong> bremenost, poroduvawe i maj~instvo, 132.<br />

- <strong>na</strong> voe<strong>na</strong> ve`ba, 89.<br />

- <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo disciplinski<br />

centar za maloletnici, 275.<br />

- <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 96, 120, 125, 127, 148, 150, 200, 208.<br />

- <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe<br />

profesija, dejnost ili dol`nost, 254, 255.<br />

- <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor vo drugo semejstvo,<br />

286.<br />

- <strong>na</strong> lekuvawe poradi povreda <strong>na</strong> rabota ili profesio<strong>na</strong>lno<br />

zaboluvawe, 117, 318.<br />

- <strong>na</strong> lekuvawe, 117, 127, 318.<br />

- <strong>na</strong> osamuvawe, 182.<br />

- <strong>na</strong> otpu{tawe, 192.<br />

- <strong>na</strong> prestoj vo vospitno-popraven dom, 306, 317.<br />

- <strong>na</strong> priemot, 163.<br />

- <strong>na</strong> proveruvawe, 234.<br />

- <strong>na</strong> prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 156, 157.<br />

- <strong>na</strong> pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 156.<br />

- <strong>na</strong> traewe <strong>na</strong> posetata,146.<br />

- <strong>na</strong> traewe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzorot, 233.<br />

- <strong>na</strong> u~ili{en raspust i praznici, 299, 317.<br />

- odredeno vreme osudenikot da se gri`i za vospituvawe i ~uvawe<br />

<strong>na</strong> decata ili zgri`uvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>mo}ni lica za koi e dol`no da se<br />

gri`i, 86.<br />

- opredeleno za javuvawe vo disciplinski centar za maloeltnici,<br />

274.<br />

- pomi<strong>na</strong>to vo vospit<strong>na</strong> ustanova, 299.<br />

- pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong>dvor od vospit<strong>na</strong> ustanova, 299.<br />

- pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong> otsustvo ili <strong>na</strong> zaedni~ko letuvawe, 317.<br />

- rabotno vreme, 21, 112, 120, 160, 309, 310.<br />

513


- raboten odnos <strong>na</strong> neopredeleno vreme, 57.<br />

- sekoe vreme, 107.<br />

- slobodno vreme, 273, 275, 303.<br />

- upatuvawe vo disciplinski centar za maloletnici, 275.<br />

- {teden vlog po viduvawe ili oro~en <strong>na</strong> opredeleno vreme, 115.<br />

Vrzuvawe, 184.<br />

Godi{en odmor<br />

- <strong>na</strong> maloletnici, 318.<br />

- <strong>na</strong> osudeni lica, 117.<br />

Godi{no vreme,102.<br />

Grupno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 18.<br />

Gume<strong>na</strong> palka, 184.<br />

G<br />

D<br />

Davawe pari~en iznos za <strong>na</strong>jnu`nite potrebi, 205.<br />

Daktiloskopirawe <strong>na</strong> osudeno lice, 94.<br />

Danok i drugi pridonesi, 72, 113.<br />

Danok <strong>na</strong> promet, 72.<br />

Den <strong>na</strong> javuvawe vo ustanova, 83.<br />

Den i ~as <strong>na</strong> priem <strong>na</strong> osudenoto lice vo kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova, 95.<br />

Dete rodeno vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 131.<br />

Direktor <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova<br />

- go proveruva kvalitetot <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta, 107.<br />

- go zapira izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong>, 177.<br />

- dava predlog za premestuvawe <strong>na</strong> osudeni lica, 153.<br />

- dava predlog za prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta podolgo od<br />

eden mesec poradi lekuvawe, 154.<br />

- dava predlog za otpu{tawe <strong>na</strong> osudenoto lice po osnova <strong>na</strong><br />

usloven otpust, 198.<br />

- dava predlog za zapirawe <strong>na</strong> merkata osamuvawe <strong>na</strong> osudeno<br />

lice, 183.<br />

- dol`nost kon Dr`av<strong>na</strong>ta komisija za vr{ewe <strong>na</strong>dzor, 79.<br />

- dol`nost da gi ispita <strong>na</strong>vodite vo poplakata <strong>na</strong> osudeno lice i<br />

da donese re{enie, 166.<br />

- dol`nost kon inspektorot za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite i<br />

sudijata za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, 76.<br />

- donesuvawe op{t akt so koj se ureduva ku}niot red, 49.<br />

514


- donesuva pravilnik za organizacija i rabota, 51.<br />

- donesuva pravilnik za sistematizacija <strong>na</strong> rabotni mesta, 51.<br />

- izrekuva disciplinski kazni, 173.<br />

- imenuvawe, razre{uvawe i uslovi, 40, 41.<br />

- im ovozmo`uva <strong>na</strong> prestavnicite <strong>na</strong> telata <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong><br />

Evropa neposreden uvid i razgovori so osudenite i slu`benite lica,<br />

170.<br />

- ja pretstavuva kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, 38.<br />

- li~no e odgovoren za zakonito, pravilno i <strong>na</strong>vremeno<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> funkcijata <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova, 38.<br />

- ja utvrduva klasifikacijata, smestuvaweto, programata za<br />

tretman i rabotno anga`irawe <strong>na</strong> osudenoto lice, 98.<br />

- dava <strong>na</strong>redba za upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je, 185.<br />

- otpu{ta osudenoto lice pred istekot <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 204.<br />

- odobruva prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong><br />

za prekr{ok do 10 de<strong>na</strong>, 325.<br />

- odlu~uva po barawe <strong>na</strong> osudenoto lice za specijalisti~ki<br />

lekarski pregled, 126.<br />

- odlu~uva za <strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> {teta koja osudenoto lice ja<br />

<strong>na</strong>pravilo vo ustanovata, 178.<br />

- odlu~uva za reprogresirawe <strong>na</strong> osudeno lice od poluotvoreno,<br />

odnosno otvoreno vo zatvoreno oddelenie <strong>na</strong> istata ustanova, 152.<br />

- odlu~uva za tro{ocite za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> neophodnite medicinski<br />

merki za ishra<strong>na</strong> i lekuvawe <strong>na</strong> osudenikot bez soglasnost <strong>na</strong><br />

osudenoto lice, 128.<br />

- razgovara so osudenoto lice i mu dava soveti za `ivot <strong>na</strong><br />

sloboda, 207.<br />

- rakovodi so rabotite <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 38.<br />

- spre~uva dostavuvawe <strong>na</strong> pismo, ako toa e potrebno za za{tite<br />

<strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice, ili zaradi bezbednosta <strong>na</strong> ustanovata,<br />

140.<br />

- celosno gi ispituva `albenite <strong>na</strong>vodi <strong>na</strong> osudenoto lice i za<br />

utvrdenoto preku Ministerstvoto za pravda go izvestuva soodvetnoto<br />

telo, 170.<br />

Direktor <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova za maloletnici<br />

- mo`e da dozvoli otsustvo zaradi poseta <strong>na</strong> roditelite i<br />

semejstvoto dva pati vo tekot <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>, 222.<br />

Direktor <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> ustanova<br />

- go izvestuva centarot za socijalni raboti, <strong>na</strong>dle`niot sud i<br />

podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti za<br />

fa}awe <strong>na</strong> maloletno lice i priveduvawe vo ustanovata, 292.<br />

515


- go izvestuva centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud za<br />

uspehot od prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, 300.<br />

Direktor <strong>na</strong> vospitno-popraven dom<br />

- go izvestuva centarot za socijalni raboti, <strong>na</strong>dle`niot sud i<br />

podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti za fa}awe<br />

<strong>na</strong> maloletno lice i priveduvawe vo ustanovata, 292.<br />

- dava odobrenie maloletnoto lice da go posetuvaat i drugi lica,<br />

314.<br />

- dava odobrenie <strong>na</strong> maloletnoto lice da se dopi{uva i so drugi<br />

lica, 315.<br />

- donesuva odluka za koristewe <strong>na</strong> odmorot, 318.<br />

- imenuvawe, 302.<br />

- odobruva otsustvo <strong>na</strong> maloletnicite, 317.<br />

Direktor <strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>ki centar za maloletnici<br />

- izrekuva disciplinska merka ukor, 277.<br />

- izrekuva merka prodol`uvawe <strong>na</strong> prestojot vo centarot za<br />

maloletnici, 277.<br />

- go izvestuva centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud za<br />

izre~e<strong>na</strong>ta disciplinska merka, 277.<br />

Direkcija<br />

- vr{i stru~no-instruktorski <strong>na</strong>dzor vrz rabotata <strong>na</strong> kaznenopopravnite<br />

ustanovi, 74.<br />

- vr{i stru~no instruktorski <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

vospitnite merki, 272.<br />

- vo sostav <strong>na</strong> ministerstvoto za pravda, 23.<br />

- dol`nost da postapuva po zabel{kite <strong>na</strong> Dr`av<strong>na</strong>ta komisija,<br />

79.<br />

- dol`nost da gi ispita <strong>na</strong>vodite vo `albata <strong>na</strong> osudenoto lice i<br />

da donese re{enie, 167.<br />

- ja ocenuva opravdanosta <strong>na</strong> upotrebata <strong>na</strong> sredstvoto za<br />

prisilba, 186.<br />

- organizacija i delokrug <strong>na</strong> rabotite, 23.<br />

- se gri`i za realizacija <strong>na</strong> sredstvata od ~l. 73 st. 2 <strong>ZIS</strong>, 73.<br />

- se gri`i za ostvaruvaweto <strong>na</strong> programata od ~l. 65, 66.<br />

- se gri`i za obezbeduvawe uslovi za rabota, 66.<br />

- se gri`i za fi<strong>na</strong>nsirawe <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> ustanovite, 66.<br />

- se gri`i za ostvaruvawe <strong>na</strong> programata <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong><br />

Republika Makedonija za visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sredstvata za izgradba,<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> objektite i opremuvawe <strong>na</strong> ustanovite, 65.<br />

Direktor <strong>na</strong> Direkcijata<br />

- go zapira <strong>na</strong>tamo{noto izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata osamuvawe <strong>na</strong><br />

osudenoto lice, 183.<br />

516


- dava soglasnost <strong>na</strong> op{tiot akt so koj se ureduva ku}niot red,<br />

49.<br />

- dava soglasnost <strong>na</strong> pravilnikot za organizacija i rabota, 51.<br />

- dava soglasnost <strong>na</strong> pravilnikot za sistematizacija <strong>na</strong><br />

rabotnite mesta, 51.<br />

- donesuva op{t akt so koj se opredeluvaat pobliski odredbi za<br />

vremeto {to treba da go pomine i uslovite {to treba da gi ispolni<br />

osudenoto lice vo ustanovata od opredelen vid ili vo soodvetno oddelenie<br />

vo ustanovata od op{t vid, 150.<br />

- donesuva programa za utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite<br />

sposobnosti, 55.<br />

- donesuva programa za postojano ostru~uvawe <strong>na</strong> slu`benite<br />

lica vo ustanovite, 161.<br />

- donesuva op{t akt so koj poblisku se opredeluva <strong>na</strong>domestokot<br />

i <strong>na</strong>gradite za rabota <strong>na</strong> osudenite lica, kako i za licata koi bez svoja<br />

vi<strong>na</strong> ne rabotat <strong>na</strong> koi im se obezbeduva xeparlak, 113.<br />

- izrekuva osamuvawe <strong>na</strong> osudeno lice, 180.<br />

- ja imenuva komisijata za utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite<br />

sposobnosti, 55.<br />

- mo`e da go prekine izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta vo traewe do 30<br />

de<strong>na</strong>, 155.<br />

- odlu~uva za premestuvawe <strong>na</strong> osudeni lica, 153.<br />

- odlu~uva vo koi kazneno-popravni ustanovi ne postojat uslovi<br />

za osnovawe <strong>na</strong> stopansaka edinica, 67.<br />

- odlu~uava za progresirawe <strong>na</strong> osudenoto lice od ustanova od<br />

eden vo ustanova od drug vid, 151.<br />

- odlu~uva za reprogresirawe <strong>na</strong> osudenoto lice od ustanova so<br />

poliberalen vo ustanova od postrog vid, 152.<br />

- rakovodi so rabotite <strong>na</strong> izvr{uvaweto, 23.<br />

Discipli<strong>na</strong>, 13, 14, 19, 28, 44, 171, 238, 277, 307, 319.<br />

Disciplinski kazni, 172<br />

Disciplinska odgovornost,<br />

- <strong>na</strong> maloletnicite vo vospitno-popraven dom, 277<br />

- <strong>na</strong> osudenite lica, 174, 176, 179.<br />

Disciplisnka postapka, 173.<br />

Diskrecija vo podnesuvaweto <strong>na</strong> pravnite sredstva, 163.<br />

Diskrimi<strong>na</strong>cija, 4.<br />

Disciplinski centar za maloletnici<br />

- dnevnik za prestoj <strong>na</strong> maloletnoto lice, 278.<br />

- dostavuva izve{taj do centarot za socijalni raboti i do<br />

<strong>na</strong>dle`niot sud za vlijanieto <strong>na</strong> prezemenite merki sprema maloletnoto<br />

lice i za postig<strong>na</strong>tite merki vo vospit<strong>na</strong>ta rabota, 278.<br />

517


- izvestuvawe <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud<br />

deka maloletnoto lice ne se javilo, ne doa|a redovno ili presta<strong>na</strong>lo<br />

da doa|a vo centarot, 274.<br />

- izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo disciplinski<br />

centar za maloletnici, 273.<br />

- osnovawe, 273.<br />

- rabota, u~ewe i slobodni i kulturni aktivnosti, 276.<br />

- upatuvawe, 275.<br />

Dneven pe~at, 137.<br />

Dnev<strong>na</strong> svetli<strong>na</strong>, 99.<br />

Doveduvawe vo opasnost <strong>na</strong> svojot `ivot ili zdravje, 128.<br />

Dol`nosti <strong>na</strong> osudenite lica<br />

- da gi ispolnuvaat obvrskite od programata za tretman, 171.<br />

-da se pridr`uvaat <strong>na</strong> odredbite <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong> i <strong>na</strong> ku}niot red, 171.<br />

- da se pridr`uvaat <strong>na</strong> <strong>na</strong>redbite <strong>na</strong> slu`benite lica, 171.<br />

- za odr`uvawe <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta, 171.<br />

Dol<strong>na</strong> obleka, 102, 103.<br />

Dom bolnica, 30.<br />

Dopi{uvawe<br />

- <strong>na</strong> maloletnicite vo vospitno-popraven dom, 315.<br />

- <strong>na</strong> osudenite lica, 140.<br />

- kontrola <strong>na</strong> dopi{uvaweto, 140.<br />

Druga isprava podob<strong>na</strong> za utvrduvawe <strong>na</strong> identitetot, 94.<br />

Drugo stru~no lice, 45, 53.<br />

Du{ev<strong>na</strong> bolnica, 208.<br />

E<br />

Evidencija<br />

- <strong>na</strong> lica <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

upravuvawe so motorno vozilo, 257.<br />

Ekolo{ka za{tita <strong>na</strong> `ivot<strong>na</strong>ta sredi<strong>na</strong>, 118.<br />

@<br />

@alba (vidi:pravo <strong>na</strong> `alba)<br />

@elba <strong>na</strong> osudeno lice za vr{ewe <strong>na</strong> opredele<strong>na</strong> rabota, 110.<br />

@e<strong>na</strong>, breme<strong>na</strong> ili porodilka<br />

- ishra<strong>na</strong>, 107.<br />

- otsustvo od rabota, 132.<br />

- stru~<strong>na</strong> lekarska nega, 131.<br />

@ivot <strong>na</strong> ~ovek, 185.<br />

518


Z<br />

Zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe profesija, dejnost ili dol`nost, 254, 255,<br />

256.<br />

Zadovoluvawe <strong>na</strong> verskite ~uvstva i potrebi <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

139.<br />

Zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo, 257, 258.<br />

Zadol`itelno ~uvawe i lekuvawe vo psihijatriska ustanova,<br />

125, 236-243.<br />

Zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 244, 245, 246.<br />

Zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 247-253.<br />

Zaedni~ki sobi, 101.<br />

Zame<strong>na</strong><br />

- <strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica so druga poblaga<br />

kaz<strong>na</strong>, 176.<br />

- <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> so zatvor, 229.<br />

Zamenik direktor <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 39, 40, 41, 48.<br />

Zaklu~en izve{taj, 207.<br />

Zakonita <strong>na</strong>redba <strong>na</strong> slu`beno lice, 184.<br />

Zapovednik, 44, 54.<br />

Zasebni sobi za no}evawe, 18.<br />

Zasilen <strong>na</strong>dzor<br />

- od drugo semejstvo, 284-287.<br />

- od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti, 288-289,<br />

- od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite, posvoitelite ili staratelot, 279-283.<br />

Zatopluvawe, 100, 175.<br />

Za{teda <strong>na</strong> osudenoto lice, 113, 115, 206.<br />

Zvawa <strong>na</strong> rabotnicite vo kazneno-popravni ustanovi, 51.<br />

Zdravstven inspektor <strong>na</strong> Ministerstvoto za zdravstvo, 241.<br />

Zdravstve<strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> osudenite lica, 20, 46, 121.<br />

Zdravje<br />

- doveduvawe vo opasnost, 128.<br />

- kako kriterium za klasifikacija, 30.<br />

- zagrozuvawe <strong>na</strong> zdravjeto so izvr{uvawe <strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong><br />

upatuvawe vo samica, 176.<br />

- za~uvuvawe <strong>na</strong> telesnoto i du{evnoto zdravje, 6, 105, 136.<br />

- osamuvawe {tetno za zdravjeto <strong>na</strong> osudenite lica, 183.<br />

- raboti opasni i {tetni po zdravjeto, 21.<br />

- redovni pregledi i kontroli <strong>na</strong> zdravjeto <strong>na</strong> maloletnite lica,<br />

221.<br />

- utvrduvawe <strong>na</strong> zdravste<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenoto lice pri<br />

priemot i pri otpu{taweto, 95, 192.<br />

519


Zdravstveni rabotnici, 46.<br />

Zdravstve<strong>na</strong> ustanova<br />

- vo koja se upateni <strong>na</strong> lekuvawe osudeni lica, 123.<br />

- vo koja se upateni<strong>na</strong> lekuvawe otpu{teni osudeni lica, 192.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 125, 236,<br />

237, 238, 239, 241, 242, 243.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe<br />

<strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 248.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 244, 245.<br />

Zdravstve<strong>na</strong> slu`ba<br />

- vo kazneno-popravni ustanovi , 42, 46.<br />

Zdravstve<strong>na</strong> sostojba, 121,122, 192.<br />

I<br />

Identitet<br />

- otpusen list kako dokaz za utvrduvawe <strong>na</strong> identitetot, 194.<br />

- podatoci, 94, 95.<br />

- utvrduvawe pri priemot vo vospitno-popraven dom, 304.<br />

- utvrduvawe pri priemot <strong>na</strong> osudenoto lice, 94.<br />

Izvr{<strong>na</strong> postapka, 227, 263.<br />

Izvr{uvawe<br />

- <strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong>, 173, 174, 175.<br />

- <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite,<br />

posvoitelite ili staratelot, 279.<br />

- <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor vo drugo semejstvo, 284, 286.<br />

- <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za socijalni<br />

raboti, 288.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~eni za prekr{ok<br />

- vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova od poluotvoren vid, 322.<br />

- odvoeno od kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za krivi~no delo, 322.<br />

- odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor za<br />

prekr{ok, 324.<br />

- spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong><br />

kaznetoto lice, 323.<br />

- upatuvawe, 323.<br />

- upaten akt, 323.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor izre~en so uslov<strong>na</strong> osuda<br />

- <strong>na</strong>dle`en organ: centarot za socijalni raboti spored<br />

`iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice, 232.<br />

520


- zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> izre~enite obvrski so drugi, 234.<br />

- izvestuvawe <strong>na</strong> sudot za rezultatite od sproveduvaweto <strong>na</strong><br />

za{titniot <strong>na</strong>dzor i izvr{uvaweto <strong>na</strong> obvrskite od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

osudenoto lice, 234.<br />

- otpovikuvawe <strong>na</strong> uslov<strong>na</strong>ta osuda, 234.<br />

- plan za rabota za sproveduvawe <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor, 233.<br />

- prodol`uvawe <strong>na</strong> traeweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor, 234.<br />

- tro{oci <strong>na</strong> izvr{uvaweto, 232.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki zatvor<br />

- disciplinska kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica, 224.<br />

- maloletnite lica se odvojuvaat od polnoletnite lica, 210.<br />

- ne mo`e da se izre~e merka osamuvawe, 225.<br />

- ishra<strong>na</strong>, 219.<br />

- zabava, 220.<br />

- obrazovanie <strong>na</strong> maloletnicite, 217, 218.<br />

- oddelno smestuvawe <strong>na</strong> maloletnite lica od razli~en pol, 210.<br />

- pogodnosti, 222, 223.<br />

- postapka za priem, 214.<br />

- progresirawe <strong>na</strong> maloletnicite, 213.<br />

- sport i drugi slobodni aktivnosti, 220.<br />

- tretman <strong>na</strong> maloletnicite, 215.<br />

- rabota <strong>na</strong> maloletnicite, 217, 218.<br />

- uslovi za individualizacija, 212.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong><br />

- zame<strong>na</strong> <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> so zatvor, 229.<br />

- prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata, 226, 230.<br />

- poveduvawe <strong>na</strong> postapkata, 227.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata pritvor, 36.<br />

Izvruvawe <strong>na</strong> merkite <strong>na</strong> bezbednost<br />

- zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova, 236, 237, 238, 239, 240, 241, 242, 243.<br />

- zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 244, 245, 246.<br />

- zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 247, 248,<br />

249, 250, 251, 252, 253.<br />

- zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe profesija, dejnost ili dol`nost, 254, 255,<br />

256.<br />

- zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo, 257, 258.<br />

- odzemawe <strong>na</strong> predmeti, 259, 260.<br />

- proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata, 261.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> vosapitnite merki<br />

- itnost <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki, 267.<br />

- op{ti odredbi, 264.<br />

521


- osnovno i sredsno vospitanie i obrazovanie i stru~no<br />

osposobuvawe, 266.<br />

- postapuvawe so maloletnite lica, 266.<br />

- cel <strong>na</strong> izvr{uvaweto, 265.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> zavodskite merki<br />

- vidovi zavodski merki, 290.<br />

- izvestuvawe <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti i <strong>na</strong>dle`niot sud<br />

za datumot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> maloletnoto lice i po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> zavodskata vospit<strong>na</strong> merka, 292.<br />

- osnovawe i ukinuvawe <strong>na</strong> ustanovi za izvr{uvawe <strong>na</strong> zavodski<br />

vospitni merki, 290.<br />

- odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> zavodska vospit<strong>na</strong><br />

merka, 295.<br />

- ustanovata vo koja se izvr{uva zavodskata vospit<strong>na</strong> merka go<br />

izvestuva centarot za socijalni raboti za otpu{taweto <strong>na</strong> maloletnoto<br />

lice i mu predlaga merki {to treba da se prezemat za <strong>na</strong>tamo{no<br />

vospituvawe <strong>na</strong> maloletnoto lice, 293.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> zavodskata merka upatuvawe vo vospit<strong>na</strong><br />

ustanova<br />

- vospit<strong>na</strong> ustanova <strong>na</strong>meneta za vospituvawe i socijal<strong>na</strong><br />

za{tita <strong>na</strong> deca i mladi<strong>na</strong>, 296.<br />

- vreme pomi<strong>na</strong>to <strong>na</strong>dvor od vospit<strong>na</strong>ta ustanova, 299.<br />

- zapoz<strong>na</strong>vawe so okolnosta deka <strong>na</strong> maloletnikot mu e izre~e<strong>na</strong><br />

merka od zavodski vid, 298.<br />

- prava i dol`nosti <strong>na</strong> maloletnikot vo ustanovata, 298.<br />

- pogodnosti <strong>na</strong> maloletnicite, 299.<br />

Izvr{uvawe <strong>na</strong> zavodskata merka upatuvawe vospitno-popraven<br />

dom<br />

- besplat<strong>na</strong> obleka, obuvki i dol<strong>na</strong> obleka, 312.<br />

- bolni maloletni lica, 312.<br />

- vospitni grupi, 307.<br />

- discipli<strong>na</strong>ka kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica, 319.<br />

- ishra<strong>na</strong>, 312.<br />

- zaedni~ki odmor vo domot ili <strong>na</strong>dvor od nego, 318.<br />

- zaedni~ko letuvawe <strong>na</strong>dvor od domot, 317.<br />

- zapoz<strong>na</strong>vawe so ku}niot red, 304, 306.<br />

- klasifikacija <strong>na</strong> maloletnite lica, 306, 310.<br />

- kriteriumi za klasifikacija <strong>na</strong> maloletnite lica, 307.<br />

- kontakti so semejstvoto i drugi lice i institucii, 303.<br />

- ku}en red, 316.<br />

- maloletni lica od razli~en pol, 301.<br />

522


- maloletni lica koi bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat, a nemaat<br />

sopstveni sredstva, 313.<br />

- <strong>na</strong>stava, 310.<br />

- <strong>na</strong>stava <strong>na</strong>dvor od vospitno-popravniot dom, 303, 312.<br />

- ne mo`e da se primeni merka osamuvawe, 320.<br />

- pravo <strong>na</strong> poseti bez ograni~uvawe od ~lenovite <strong>na</strong> potesnoto<br />

semejstvo, 314.<br />

- pravo <strong>na</strong> dopi{uvawe bez ograni~uvawe so roditelite i<br />

bliskite rodnini, 315.<br />

- pravo <strong>na</strong> primawe pratki, 316.<br />

- posebni vospitno-popravni domovi i oddelenija, 301.<br />

- programa za vospituvawe i obrazovanie i za aktivno u~estvo <strong>na</strong><br />

maloletnikot za vreme <strong>na</strong> prestojot vo vospitno-popravniot dom, 306.<br />

- pravo <strong>na</strong> godi{en odmor, 318.<br />

- priemno oddelenie, 305.<br />

- rabota <strong>na</strong> maloletnite lica, 308, 309.<br />

- rabotilnici i ekonomii za prakti~<strong>na</strong> obuka, 310.<br />

- socijalno-medicinsko i psiholo{ko-pedago{ko ispituvawe <strong>na</strong><br />

li~nosta <strong>na</strong> maloletnoto lice, 305.<br />

- stru~en tim za ispituvawe <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> maloletnoto lice,<br />

305.<br />

- uslovi za aktivno koristewe <strong>na</strong> slobodnoto vreme, 303.<br />

- uslovi za osnovno i sredno obrazovanie i vospitanie, za<br />

steknuvawe <strong>na</strong> pozitivni <strong>na</strong>vi}i, <strong>na</strong> vrednosni osobini za rabotno<br />

ostru~uvawe i osposobuvawe za odelni zanimawa, 303.<br />

- utvrduvawe <strong>na</strong> identitetot <strong>na</strong> maloletnoto lice, 304.<br />

- celi <strong>na</strong> klasifikacijata <strong>na</strong> maloletnite lica, 307.<br />

Izve{taj za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudeno lice, 95.<br />

Izvestuvawe<br />

- do <strong>na</strong>dle`niot sud za mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto, odnosno<br />

prestojuvali{teto <strong>na</strong> liceto <strong>na</strong> koe mu e izre~e<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednost<br />

zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong> profesija, dejnsot ili dol`nost, 254.<br />

- do <strong>na</strong>dle`niot sud za tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata<br />

zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite, posvoitelite ili staratelot,<br />

281.<br />

- do <strong>na</strong>dle`niot sud za izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

vr{ewe <strong>na</strong> profesija, dejnost ili dol`nost od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> inspekcijata<br />

<strong>na</strong> trudot, 255.<br />

- do <strong>na</strong>dle`niot sud za prome<strong>na</strong> <strong>na</strong> mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto<br />

odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> lice komu mu e izre~e<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednost<br />

zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> podra-<br />

~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti, 257.<br />

523


- do organot {to ja izdal voza~kata dozvola za <strong>na</strong>jzino odzemawe,<br />

257.<br />

- do roditelite, posvoitelite ili staratelot deka centarot za<br />

socijal<strong>na</strong> rabota vo rok od 15 de<strong>na</strong> }e otpo~ne so ostvaruvawe <strong>na</strong><br />

zasileniot <strong>na</strong>dzor, 288.<br />

- do sudot za pote{ka povreda <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta discipli<strong>na</strong>, povtoren<br />

slu~aj <strong>na</strong> nejavuvawe ili begstvo <strong>na</strong> maloletnikot od disciplinskiot<br />

centar za maloletnici, 277.<br />

- do sudot i centarot za socijalni raboti za postig<strong>na</strong>tiot uspeh<br />

od merkata upatuvawe vo disciplinski centar za maloletnici, 278.<br />

- do sudot {to ja izrekol merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 239.<br />

- do sudot {to ja izrekol merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 245.<br />

- do sudot {to ja izrekol merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 250, 251.<br />

- do centaror za socijalni raboti vo slu~aj maloletnikot da ne se<br />

javi vo opredelen den vo disciplinskiot centar za malolenici zaradi<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata, 274.<br />

- do sudot za vospit<strong>na</strong>ta ustanova vo koja e smesten maloletnikot<br />

<strong>na</strong> koj mu e izre~e<strong>na</strong> merka upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova, 297.<br />

- do sudot za uspehot od prime<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> merkata upatuvawe vo<br />

vospit<strong>na</strong> ustanova, 300.<br />

- za upotreba <strong>na</strong> sredstva <strong>na</strong> prisilba i ogneno oru`je sprema<br />

osudenite lica, 186.<br />

- za sekoja pote{ka bolest i za pote{ko <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong><br />

zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenoto lice, 129.<br />

- za smrt <strong>na</strong> osudeno lice, 208.<br />

Izvod od mati~<strong>na</strong>ta kniga <strong>na</strong> rodenite, 268.<br />

Izvr{nost, 2, 7.<br />

Izvr{no-uprav<strong>na</strong> i fi<strong>na</strong>nsiska slu`ba, 47.<br />

Izdvojuvawe, 184.<br />

Izdr{ka <strong>na</strong> lice za koe osudenikot e dol`en da se gri`i, 86.<br />

Izdavawe <strong>na</strong> poternica, 84.<br />

Izjava, 173.<br />

Izrekuvawe <strong>na</strong> disciplinski kazni, 173<br />

Invalidska penzija <strong>na</strong> rabotnik, 62<br />

Invalidsko osiguruvawe<br />

- <strong>na</strong> rabotnici vo KPU, 61<br />

- <strong>na</strong> osudeni lica, 119.<br />

Inspektor za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, 74<br />

524


Instruktori vo posebnite stopanski organizacii i edinici, 45,<br />

53.<br />

Inter<strong>na</strong>ti, 273.<br />

Ispituvawe <strong>na</strong> li~nosta <strong>na</strong> osudeno lice, 95.<br />

Ishra<strong>na</strong><br />

- <strong>na</strong> osudenite lica, 106.<br />

- kalori~<strong>na</strong> vrednost <strong>na</strong> dnevnite obroci <strong>na</strong> osudenite lica, 106.<br />

- kalori~<strong>na</strong> vrednost <strong>na</strong> dnevnite obroci <strong>na</strong> maloletnicite, 219.<br />

- obezbeduvawe ishra<strong>na</strong> vo disciplinskiot centar za<br />

maloletnici, 275.<br />

- <strong>na</strong> `e<strong>na</strong> {to e breme<strong>na</strong> ili porodilka, 107.<br />

- <strong>na</strong> bolnii osudeni lica, 107.<br />

- kontrola <strong>na</strong> kvalitetot i raspredelbata <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta, 107.<br />

- pratki so hra<strong>na</strong>, 147.<br />

Itnost<br />

- <strong>na</strong> postapkata za re{avawe po `alba od ~l.179, 179.<br />

- <strong>na</strong> postapkata za upatuvawe <strong>na</strong> osudeno lice, 80.<br />

- <strong>na</strong> postapkata za za{tita <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudeni lica so<br />

upotreba <strong>na</strong> pravni sredstva, 169.<br />

- <strong>na</strong> postapkata za re{avawe po `alba od ~l.181, 182.<br />

- itnost pri izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki, 267.<br />

J<br />

Javen obvinitel<br />

- barawe za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor, 90.<br />

- barawe za prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 154.<br />

Jav<strong>na</strong> opome<strong>na</strong>, 172.<br />

K<br />

Kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova<br />

- vidovi ( ustanovi od zatvoren, poluotvoren i otvoren vid), 27.<br />

- visi<strong>na</strong> <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta {to se izdr`uva, 33, 34, 35.<br />

- vo koja postojat uslovi za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 247, 248.<br />

- dol`nost da postapi po zabele{kite <strong>na</strong> Dr`av<strong>na</strong>ta komisija i<br />

vo opredelen rok da gi otstra<strong>na</strong>t nepravilnostite, 79.<br />

- dostavuva zaklu~en izve{taj do podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong><br />

Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti i centarot za socijalni raboti,<br />

a po potreba i do drugi dr`avni organi, 207.<br />

525


- izvestuvawe za priem <strong>na</strong> osudenoto lice vo ustanovata, 97.<br />

- izvestuvawe za smrt <strong>na</strong> osudeno lice, 208.<br />

- izvestuvawe <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti, Direkcijata<br />

i <strong>na</strong>dle`niot sud za begsatvo <strong>na</strong> osudeno lice, 189.<br />

- izvestuvawe <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti, Direkcijata<br />

i <strong>na</strong>dle`niot sud za pogolemi <strong>na</strong>ru{uvawa <strong>na</strong> redot vo ustanovata,<br />

189.<br />

- izvestuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud ako osudenoto lice ne se javi <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>tamo{no izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 157.<br />

- izvestuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot centar za socijalni raboti za<br />

priemot <strong>na</strong> osudenoto lice, ako imalo maloletni deca ili drugi lica<br />

za koi edinstveno samo toj se gri`i, 97.<br />

- izvestuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud ako osudenoto lice ne se javi vo<br />

opredeleniot den <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 84.<br />

- ku}en red, 19, 33, 49.<br />

- <strong>na</strong>dle`nost i funkcionirawe, 25.<br />

- otvoreni, poluotvoreni i zatvoreni oddelenija, 29.<br />

- oddelenija za osudeni lica stranski dr`avjani, 15, 16, 17.<br />

- od zatvoren vid, 28, 29, 31, 33, 140.<br />

- od poluotvoren vid, 28, 33, 36.<br />

- od otvoren vid, 28, 35.<br />

- osnovawe i ukinuvawe, 26.<br />

- oddelenija za prekr{o~no kazneti lica, 29.<br />

- priemno oddelenie, 95.<br />

- sredstva za rabota, 64, 73.<br />

- slu`bi, 42-48.<br />

Klasifikacija<br />

- <strong>na</strong> maloletnici vo vospitno-popraven dom, 306.<br />

- <strong>na</strong> osudeni lica, 13, 98.<br />

Klimatski uslovi, 99, 102, 104.<br />

Knigi<br />

- <strong>na</strong> osudeni lica, 137, 175.<br />

Kodeks za odnesuvawe <strong>na</strong> slu`benite lica vo izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

rabotnite zada~i, 161.<br />

Kolektivno kaznuvawe, 19.<br />

Komandir, 44, 54.<br />

Komisija za polagawe stru~en ispit, 56.<br />

Kontrol<strong>na</strong> kniga za ishra<strong>na</strong>, 107.<br />

Konzularen pretstavnik, 144.<br />

Korisnik <strong>na</strong> soobra}ajno sredstvo, 188.<br />

Korisnik <strong>na</strong> sredstvo za vrska, 188.<br />

Krevet (vidi: postela)<br />

526


Kriteriumi za klasifikacija <strong>na</strong> osudeni lica, 15, 16, 17.<br />

Kriteriumi za dodeluvawe <strong>na</strong> pogodnosti <strong>na</strong> osudenite lica,<br />

149.<br />

Ku}en red<br />

- vid i te`i<strong>na</strong> <strong>na</strong> prat}i, 147.<br />

- zapoz<strong>na</strong>vawe <strong>na</strong> osudenite i maloletnite lica so ku}niot red,<br />

96, 304.<br />

- <strong>na</strong>ru{uvawe <strong>na</strong> ku}niot red, 134.<br />

- <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 238.<br />

- <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 246.<br />

- <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i<strong>na</strong>rkomani, 253.<br />

- <strong>na</strong> disciplinskiot centar za maloletnici, 277.<br />

- <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 96.<br />

- op{ta odredba, 49.<br />

- raspolagawe so pari~ni pratki, 147.<br />

- traewe <strong>na</strong> poseti, 146.<br />

- uslovi i <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> dodeluvawe <strong>na</strong> pogodnostite, 149.<br />

- uslovi i <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> davawe pogodnosti, 149.<br />

- ukrasuvawe <strong>na</strong> prostoriite, 101.<br />

L<br />

Lekar<br />

- vo ustanova za maloletnici treba da ima poz<strong>na</strong>vawe od detskata<br />

psihologija kako i od tretmanot vo slu~aite <strong>na</strong> mental<strong>na</strong> bolest i<br />

drugi psihi~ki rastrojstva, 221.<br />

- gi vr{i rabotite <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta slu`ba, 46.<br />

- gi utvrduva fizi~kite i psihiite sposobnosti za rabota <strong>na</strong><br />

osudenite lica, 110.<br />

- go proveruva kvalitetot <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>ta, 107.<br />

- go pregleduva osudenoto lice pred otpu{taweto, 192.<br />

- go pregleduva teloto <strong>na</strong> po~i<strong>na</strong>to osudeno lice i gi utvrduva<br />

pri~inite <strong>na</strong> smrtta, 208.<br />

- vr{i redovni pregledi i kontroli <strong>na</strong> zdravjeto <strong>na</strong> maloletnite<br />

lica, a vo slu~aj <strong>na</strong> bolest gi prezema neophodnite merki za lekuvawe,<br />

221.<br />

- dava predlog za upatuvawe <strong>na</strong> breme<strong>na</strong> `e<strong>na</strong> vo porodilno<br />

oddelenie, 131.<br />

527


- dava mislewe za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenoto lice pred<br />

izdr`uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong>, 173.<br />

- dava mislewe za osamuvawe <strong>na</strong> osudenikot, 183.<br />

- zadol`itelno vrabotuvawe vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 121.<br />

- mora da go pregleda sekoe osudeno lice i da ja utvrdi negovata<br />

zdravstve<strong>na</strong> sostojba, 122.<br />

- mislewe <strong>na</strong> lekarot, 126.<br />

- <strong>na</strong>od i upat <strong>na</strong> lekarot, 124.<br />

- obezbeduva stru~<strong>na</strong> lekarska nega <strong>na</strong> osudeni bremeni `eni, 131.<br />

- odreduva ishra<strong>na</strong> <strong>na</strong> bolni osudeni lica, maloletnici i `eni vo<br />

porodilno oddelenie, 107.<br />

-opredeluva specijalisti~ki lekarski pregled, 126.<br />

- sekojdnevno go posetuva kaznetoto lice vo samica, 175.<br />

- sekojdnevno go posetuva liceto komu mu e izre~e<strong>na</strong> merkata<br />

osamuvawe, 182.<br />

- se gri`i za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenite lica, 121.<br />

- uka`uva deka <strong>na</strong>tamo{noto osamuvawe e {tetno za zdravjeto <strong>na</strong><br />

osudenoto lice, 183.<br />

Lekar-psihijatar<br />

- utvrduva du{ev<strong>na</strong> zabolenost ili te{ka psihi~ka rastroenost,<br />

125.<br />

Lekuvawe<br />

- ako se doveduva vo opasnost `ivotot <strong>na</strong> osudenikot, bez negova<br />

soglasnost prezemawe <strong>na</strong> medicinski merki, 128.<br />

- pregled <strong>na</strong> tro{ok <strong>na</strong> osudenikot, 126.<br />

Lice koe se <strong>na</strong>o|a vo pritvor, 14.<br />

Lica bez dr`avjanstvo, 144.<br />

Lica osudeni <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> do`ivoten zatvor, 33.<br />

Lica stranski dr`avjani, 144.<br />

Li~<strong>na</strong> karta, 94, 194.<br />

Li~en list, 122, 207.<br />

Li~<strong>na</strong> higie<strong>na</strong>, 102, 105.<br />

Li~no uveruvawe, 4.<br />

M<br />

Maloletni~ki zatvor, 209.<br />

Masa, 175.<br />

Ma~ewe, 12.<br />

Mati~<strong>na</strong> kniga <strong>na</strong> rodenite, 131.<br />

Mati~ar, 208.<br />

Medicinski tretman, 123.<br />

528


Medicinski i drugi eksperimenti, 20.<br />

Me|u<strong>na</strong>rodni dokumenti {to se odnesuvaat <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 31.<br />

Merki <strong>na</strong> bezbednost, 236-261.<br />

Merki <strong>na</strong> ograni~uvawe, 184.<br />

Ministerstvo za v<strong>na</strong>tre{ni raboti<br />

-za merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong> profesija,<br />

dejnost ili dol`nost go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud za prome<strong>na</strong>ta <strong>na</strong><br />

mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto, odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice, 254.<br />

- merki za pro<strong>na</strong>o|awe <strong>na</strong> osudenoto lice, 80.<br />

Ministerstvo za zdravstvo<br />

- vo soglasnost so ministerot za pravda donesuva op{t akt so koj<br />

se ureduva ku}niot red vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo koja se izvr{uva<br />

merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe,<br />

242.<br />

- vo soglasnost so ministerot za pravda donesuva op{t akt so koj<br />

se ureduva ku}niot red vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se izvr{uva<br />

merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong><br />

sloboda, 246.<br />

- vo soglasnost so ministerot za pravda donesuva op{t akt so koj<br />

se ureduva ku}niot red vo zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja se izvr{uva<br />

merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i<br />

<strong>na</strong>rkomani, 253.<br />

Ministerstvo za trud i socijal<strong>na</strong> politika<br />

- dava soglasnost <strong>na</strong> programata za tretman <strong>na</strong> maloletnite lica,<br />

215.<br />

- donesuva programa za aktivnostite <strong>na</strong> centarot za maloletnici<br />

vo soglasnost so ministerot za obrazovanie i ministerot za pravda,<br />

276.<br />

Minister za trud i socijal<strong>na</strong> politika<br />

-vo soglasnost so ministerot za obrazovanie opredeluva vo koi<br />

ustanovi }e se organizira centar zamaloletnici, 273.<br />

Minister za pravda<br />

- dava predlog do Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija za osnovawe<br />

i ukinuvawe <strong>na</strong> vospitni ustanovi vo koi se izvr{uvaat zavodski<br />

vospitni merki, 290.<br />

- dava predlog do Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija za imenuvawe<br />

i razre{uvawe <strong>na</strong> direktor i zamenik direktor <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong><br />

ustanova, 40.<br />

- dava predlog do Vladata<strong>na</strong> Republika Makedonija za imenuvawe<br />

i razre{uvawe <strong>na</strong> direktor <strong>na</strong> vospitno-popraven dom, 302.<br />

529


- dava soglasnost <strong>na</strong> programata za tretman <strong>na</strong> maloletnite lica,<br />

215.<br />

- donesuva kodeks za odnesuvawe <strong>na</strong> slu`benite lica vo<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> rabotnite zada~i, 161.<br />

- odlu~uva vo vtor stepen po `alba <strong>na</strong> osudeno lice protiv<br />

re{enieto <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za premestuvawe, 153.<br />

- odlu~uva vo vtor stepen po `alba <strong>na</strong> osudenoto lice protiv<br />

re{enieto <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za osamuvawe <strong>na</strong> osudeno<br />

lice, 181.<br />

- odlu~uva vo vtor stepen po `alba <strong>na</strong> osudeno lice protiv<br />

re{enieto <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 155.<br />

- so op{t akt poblisku gi opredeluva rasporeduvaweto,<br />

klasifikacijata i razmestuvaweto <strong>na</strong> osudenite lica, 16.<br />

- so op{t akt vr{i rasporeduvawe <strong>na</strong> osudenite i osudenite<br />

maloletni lica, 26.<br />

- so op{t akt gi opredeluva vidovite i <strong>na</strong>~inite <strong>na</strong> tretman <strong>na</strong><br />

osudenite lica, 16.<br />

Mladi osudeni lica, 17.<br />

Mladi polnoletni lica, 130.<br />

Molba<br />

- za premestuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>tamo{no izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor<br />

od ed<strong>na</strong> vo druga ustanova od ist vid, 153.<br />

- za prekin <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta podolgo od eden mesec<br />

poradi lekuvawe, 154.<br />

- za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 87.<br />

- za premestuvawe, 153.<br />

- za prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 154.<br />

- za usloven otpust, 198.<br />

Moralni normi, 4.<br />

N<br />

Nadzor<br />

- vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i<strong>na</strong>rkomani, 253.<br />

- zapisnik od izvr{eniot <strong>na</strong>dzor, 7, 79.<br />

- me|usebno izvestuvawe <strong>na</strong> inspektorot i sudijata za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, 78.<br />

- <strong>na</strong>d izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki, 272.<br />

- <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong>d dopi{uvaweto <strong>na</strong> osudenite lica vo ustanovi od<br />

zatvoren vid i vo zatvoreni oddelenija, 140.<br />

530


- <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta organizacija vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 241.<br />

- <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta organizacija vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 246.<br />

- <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki, 272<br />

- <strong>na</strong> rabotata <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi, 74-79.<br />

- no}e vo zaedni~ki prostorii <strong>na</strong> osudeni lica, 101.<br />

- no}e vo zaedni~ki prostorii <strong>na</strong> maloletni lica, 216.<br />

- od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> Dr`av<strong>na</strong>ta komisija, 79.<br />

- re{enie za otstranuvawe <strong>na</strong> utvrdeni nepravilnosti, 77.<br />

- stru~no-instruktorski <strong>na</strong>dzor, 74.<br />

- sudski <strong>na</strong>dzor, 75.<br />

Nadzornici, 44, 53.<br />

Nadle`en organ za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, 7.<br />

Nadle`en organ za izdavawe odobreni za vr{ewe profesija,<br />

dejnost ili dol`nost, 254.<br />

Nadle`en organ <strong>na</strong> inspekcijata <strong>na</strong> trudot vo mestoto <strong>na</strong><br />

`iveali{teto, odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice, 254.<br />

Nadle`en sud za registracijata <strong>na</strong> preprijatijata, 254.<br />

Nadle`en organ za prezemawe <strong>na</strong> potrebnite dejstvija zaradi<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 80.<br />

Nadle`en javen obvinitel<br />

- bara odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor, 90.<br />

- go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud deka mo`e da otpo~ne so<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 90.<br />

Nadomestok<br />

- za izvr{e<strong>na</strong>ta rabota <strong>na</strong> osudenite lica, 113, 114, 115.<br />

- za vreme <strong>na</strong> koristewe <strong>na</strong> odmorot <strong>na</strong> osudeno lice, 117.<br />

Namaluvawe <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta sposobnost, 62.<br />

Nanesuvawe <strong>na</strong> povreda, 184.<br />

Naredba<br />

- za izdavawe <strong>na</strong> poternica, 84.<br />

- <strong>na</strong> stare{i<strong>na</strong> za upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je, 185.<br />

- <strong>na</strong> slu`beno lice, 184, 277.<br />

Nastavnici, 43.<br />

Napad <strong>na</strong> objekt, 185.<br />

Na~ela<br />

- <strong>na</strong> aktivno i dobrovolno vklu~uvawe <strong>na</strong> osudenikot vo<br />

rabotniot proces, 21.<br />

- <strong>na</strong> grupno izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 18.<br />

531


- <strong>na</strong> zakonitost, 2.<br />

- <strong>na</strong> individualizacija, 5.<br />

- <strong>na</strong> legitimitet, 3.<br />

- <strong>na</strong> nepreki<strong>na</strong>to anga`irawe <strong>na</strong> osudenikot, 21<br />

- <strong>na</strong> op{to i stru~no obrazovanie <strong>na</strong> osudenite lica, 133<br />

- <strong>na</strong> osudeni~ko samoorganizirawe, 138.<br />

- <strong>na</strong> pravi~nost, 4.<br />

- <strong>na</strong> postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> osudenite lica, 10.<br />

- <strong>na</strong> razvivawe <strong>na</strong> li~<strong>na</strong> odgovornost kaj osudenite lica, 11.<br />

- <strong>na</strong> resocijalizacija, 11.<br />

- <strong>na</strong> humanost, 6.<br />

Nedela ili praznik, 196.<br />

Nedopu{tenost <strong>na</strong> povtorno podnese<strong>na</strong>ta molba za odlagawe <strong>na</strong><br />

po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 93.<br />

Neodlo`ni polsaki ili sezonski raboti ili drugi<br />

elementarni nepogodi, 86.<br />

Nepreki<strong>na</strong>t prestoj vo disciplinski centar za maloletnici,<br />

275.<br />

Neposreden <strong>na</strong>pad, 185.<br />

Nesposobnost ili bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> sposobnost za vr{ewe <strong>na</strong><br />

rabotite, 62.<br />

Nesre}a pri rabota, 64.<br />

Ne~ove~no ili poni`uva~ko odnesuvawe ili kaznuvawe, 12.<br />

Nu`no lekuvawe, 205.<br />

O<br />

Ovlastuvawa <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe<br />

- upotreba <strong>na</strong> sredstva <strong>na</strong> prisilba i ogneno oru`je, 184.<br />

- fa}awe <strong>na</strong> izbegano osudeno lice, 188.<br />

Obleka<br />

- besplat<strong>na</strong>, <strong>na</strong> maloletnici, 312.<br />

- dol<strong>na</strong> obleka, 102, 206.<br />

- gri`a <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti, 294.<br />

- koja ne predizvikuva vnimanie <strong>na</strong> okoli<strong>na</strong>ta, 103.<br />

- ne smee <strong>na</strong> bilo koj <strong>na</strong>~in da vlijae degradira~ki ili<br />

poni`uva~ki, 103.<br />

- op{ta odredba, 102.<br />

- pratki so obleka, 316.<br />

- pri otpu{tawe, bez <strong>na</strong>domestok, 206.<br />

- rabot<strong>na</strong> obleka, 102.<br />

- sopstve<strong>na</strong> obleka, 102, 206.<br />

532


- sredstva za posebni <strong>na</strong>meni, 64.<br />

- ~ista i vo isprav<strong>na</strong> sostojba, 103.<br />

Obuka (ostru~uvawe)<br />

- <strong>na</strong> maloletni lica, 215.<br />

- <strong>na</strong> osudenite lica, 45<br />

- <strong>na</strong> perso<strong>na</strong>lot, 161.<br />

Obuvki, 102, 103, 206, 294.<br />

Obrazovanie<br />

- <strong>na</strong> osudeni lica, 133.<br />

- <strong>na</strong> maloletnici, 266, 309, 310.<br />

Obezbeduvawe<br />

- <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 27, 28, 44.<br />

Obezbeduvawe <strong>na</strong> stredstva za rabota, 64.<br />

Ogneno oru`je, 185.<br />

Ograni~uvawe<br />

- <strong>na</strong> dvi`ewe i kontaktirawe <strong>na</strong> lice sprema koe se izvr{uva<br />

merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe<br />

vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 238.<br />

- <strong>na</strong> dodeluvawe <strong>na</strong> pogodnosti, 172.<br />

Oddelenie<br />

- od zatvoren vid, 37, 140, 141, 150, 185.<br />

- za ispituvawe <strong>na</strong> li~nosta i za utvrduvawe <strong>na</strong> tretmanot i<br />

postapuvaweto (vidi: priemno oddelenie), 95, 96, 305, 306.<br />

- za osudeni lica stranski dr`avjani i za lica bez dr`avjanstvo,<br />

31.<br />

- za otpu{tawe, 191.<br />

- od otvoren vid, 37, 213. 150.<br />

- od poluotoren vid, 37, 150.<br />

- porodilno, 107, 131.<br />

- progresirawe, 151.<br />

- reprogresirawe, 152.<br />

Odbivawe<br />

- <strong>na</strong> upotreba <strong>na</strong> hra<strong>na</strong>, 128.<br />

- <strong>na</strong> lekuvawe, 128.<br />

Odobrenie<br />

- <strong>na</strong> maloletnoto lice da go posetuvaat i drugi lica, 314.<br />

- <strong>na</strong> maloletnoto lice da se dopi{uva i so drugi lica, 315.<br />

- <strong>na</strong> osudeno lice da go posetuvaat i drugi lica, 142.<br />

- za vr{ewe, profesija, dejnost i li dol`nost, 255.<br />

Odmori<br />

- godi{en <strong>na</strong> maloletnici, 318.<br />

- godi{en <strong>na</strong> osudeni lica, 117.<br />

533


- osum~asoven nepre}i<strong>na</strong>t odmor vo tekot <strong>na</strong> denot, 108.<br />

- eden den odmor vo nedelata, 108.<br />

Odlagawe<br />

- <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvruvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 86, 87, 88, 89.<br />

- po barawe <strong>na</strong> javniot obvinitel, 90. 91.<br />

- izvestuvawe bez odlagawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`en sud, 84.<br />

- od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`en sud, 92, 93.<br />

- informacija {to ne trpi odlagawe, 141.<br />

- uslovno odlagawe <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong>, 174.<br />

- <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> prekr{o~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor, 324.<br />

Odzemawe<br />

- voza~ka dozvola i zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> nejzino izdavawe, 257.<br />

- predmeti, 259.<br />

- imnot<strong>na</strong> korist pribave<strong>na</strong> so krivi~no delo, 262, 263.<br />

- <strong>na</strong> del od <strong>na</strong>domestokot za rabota, 172.<br />

Odnos <strong>na</strong> slu`benite lica sprema osudenite lica, 159, 160.<br />

Odluka za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

donese<strong>na</strong> po barawe <strong>na</strong> javniot obvinitel, 90.<br />

Opome<strong>na</strong>, 172.<br />

Op{t akt<br />

- za vidovite i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> tretman <strong>na</strong> osudenite lica, 16.<br />

- za vremeto {to treba da go pomine i uslovite {to treba da gi<br />

ispolni osudenoto lice vo ustanova od opredelen vid ili vo soodvetno<br />

oddelenie <strong>na</strong> ustanova od op{t vid, 150.<br />

- za ku}niot red vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 49.<br />

- za ku}niot red za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko ~uvawe i lekuvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova, 242.<br />

- za opredeluvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestokot i <strong>na</strong>gradata za rabota <strong>na</strong><br />

osudenite lica koi bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat, kako i za licata koi bez<br />

svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat <strong>na</strong> koi im se obezbeduva xeparlak, 113.<br />

- za rasporeduvawe, klasifikacija i razmestuvawe <strong>na</strong> osudenite<br />

lica, 16.<br />

Osamuvawe <strong>na</strong> osudeno lice, 180, 181, 182, 183.<br />

Osnoven sud (spored mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno<br />

prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice), 80, 82, 84 .<br />

- ako osudenoto lice po istekot <strong>na</strong> vremeto <strong>na</strong> prekinot <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta ne se javi <strong>na</strong> <strong>na</strong>tmo{no izdr{uvawe, prezema zakonski merki<br />

za negovo upatuvawe <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 157.<br />

- barawe do Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti da go pro<strong>na</strong>jde<br />

osudenoto lice, 80.<br />

534


- vr{i <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata za<br />

bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo<br />

zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 241.<br />

- vr{i <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno psihijatrsiko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 246.<br />

- vr{i <strong>na</strong>dzor <strong>na</strong> zakonitosta vo izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 253.<br />

- dostavuva upaten akt, 83.<br />

- donesuva re{enie za <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> tro{ocite od osudenoto lice<br />

<strong>na</strong>praveni za negovo pro<strong>na</strong>o|aewe i sproveduvawe vo ustanovata, 85.<br />

- go zapira <strong>na</strong>tamo{noto izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova, 239.<br />

- go otpovikuva odlo`eniot po~etok <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor, 91.<br />

- go otpovikuva re{enieto za prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 154.<br />

- go re{ava nesoglasuvaweto me|u roditelite, posvoitelite ili<br />

staratelot i centarot za socijalni raboti, 282.<br />

- go re{ava nesoglasuvaweto me|u semejstvoto opredeleno so<br />

sudskata odluka i centarit za socijalni raboti, 287.<br />

- go prekinuva izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta podolgo od eden mesec<br />

poradi lekuvawe, 154.<br />

- go upatuva vo soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova liceto sprema koe<br />

treba da se izvr{i merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrsko<br />

lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 237.<br />

- go upatuva vo soodvet<strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> ustanova liceto sprema koe<br />

treba da se izvr{i merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 244.<br />

- go upatuva vo soodvet<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ili zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova liceto sprema koe treba da se izvr{i merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 249.<br />

- izdava <strong>na</strong>redba do Ministerstvoto za <strong>na</strong>dvore{ni raboti za<br />

priveduvawe <strong>na</strong> osudenoto lice, 84.<br />

- izvr{<strong>na</strong>ta odluka zaedno so podatrocite od ~l. 268 st. 1 <strong>ZIS</strong> ja<br />

upatuva <strong>na</strong> izvr{uvawe do centarot za socijalni raboti, 268.<br />

- ja izvestuva kazneno-poprav<strong>na</strong>ta ustanova za denot koga<br />

osudenoto lice treba da se javi vo nea, 84.<br />

- ja dostavuva presudata so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata za bezbednost<br />

zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong> profesija, dejnost ili dol`nost <strong>na</strong> izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong>, pravnoto lice ili institucija vo koja osudenoto lice e vraboteno;<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot organ za za izdavawe odobrenie za vr{ewe profesija,<br />

dejnost ili dol`nost; <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot organ <strong>na</strong> inspekcijata <strong>na</strong> trudot<br />

535


vo mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto, odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice; <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud za registracija <strong>na</strong> preprijatijata i <strong>na</strong><br />

podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti spored<br />

mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice, 254.<br />

- ja dostavuva presudata so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so motorno vozilo <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong>,<br />

podra~<strong>na</strong>ta edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti spored<br />

mestoto <strong>na</strong> `iveali{teto, odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice, 257.<br />

- ja dostavuva pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata <strong>na</strong><br />

bezbednost proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong><br />

Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti, 261.<br />

- ja izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 244.<br />

- ja izvr{uva pravosil<strong>na</strong>ta presuda so koja e odzeme<strong>na</strong> imot<strong>na</strong><br />

korist pribave<strong>na</strong> so krivi~no delo, 262.<br />

- ja opredeluva zdravstve<strong>na</strong>ta ustanova vo koja }e se izvr{uva<br />

merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe<br />

vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 236.<br />

- odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor,<br />

- odlu~uva za usloven otpust <strong>na</strong> bitno <strong>na</strong>maleno presmetlivo lice<br />

komu mu e izre~e<strong>na</strong> merka <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe i<br />

~uvawe vo zdravstev<strong>na</strong> ustanova, 239.<br />

- odlu~uva za usloven otpust, 199.<br />

- odlu~uva osudenoto lice da bide upateno <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong><br />

ostatokot <strong>na</strong> izre~e<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong> zatvor od zdravstve<strong>na</strong> vo kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova, 240.<br />

- odreduva odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor po barawe za vonredno preispituvawe <strong>na</strong> pravosil<strong>na</strong>ta presuda,<br />

92.<br />

- odreduva odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor za re{avawe po barawe <strong>na</strong> povtoruvawe <strong>na</strong> krivi~<strong>na</strong>ta<br />

postapka, 92.<br />

- opredeluva prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta koga re{ava po<br />

nekoi od vonrednite pravni sredstva podneseni od strankite vo<br />

krivi~<strong>na</strong>ta postapka, 158.<br />

- opredeluva centarot za socijalni raboti <strong>na</strong>dle`en spored<br />

`iveali{teto, odnosno prestojuvali{teto <strong>na</strong> osudenoto lice da vr{i<br />

socijalen <strong>na</strong>dzor, 202.<br />

- odobruva prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 154.<br />

- prezema potrebni dejstvija za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 82.<br />

536


- soslu{uva slu`beni lica <strong>na</strong> ustanovata, 200.<br />

Osiguruvawe<br />

- penzisko, 120.<br />

- invalidsko osiguruvawe <strong>na</strong> osudenite lica, 119.<br />

- invalidsko osiguruvawe <strong>na</strong> vrabotrenite vo ustanovata, 61.<br />

Osudeni~ko samoorganizirawe, 138.<br />

Osudeno lice<br />

- koe izdr`uva lica nesposobni sami da se gri`at, 86.<br />

- koe e dol`no da se gri`i za drugi lica, 86.<br />

- koe izbegalo od ustanovata ili pri sproveduvawe, 188.<br />

- koi za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor du{evno }e<br />

zaboli ili poka`uva te{ka psihi~ka rastroenost, 125.<br />

- koi bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong><br />

kaz<strong>na</strong>ta, osnosno vospit<strong>na</strong>ta merka, 113.<br />

- koi bez svoja vi<strong>na</strong> se vremeno nesposobni za rabota poradi<br />

bolest, 114.<br />

- koi bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat, a nemaat sopstveni sredstva, 114.<br />

- za koi se somneva deka boleduvaat od nekoja zaraz<strong>na</strong> bolest, ili<br />

kaj koe e zabele`ano deka imaat telesni ili du{evni o{tetuvawa, 124.<br />

- pove}e osudeni lica od isto doma}instvo, 86.<br />

- bez dr`avjanstvo i begalci ili so stransko dr`avjanstvo, 31.<br />

- od razli~en pol, 14.<br />

- koe za prv pat izdr`uva kaz<strong>na</strong> zatvor, 14.<br />

Osamuvawe, 180.<br />

Osnovi za otpu{tawe <strong>na</strong> osudenite lica, 190.<br />

Otsustvo<br />

- ku}en red, 49.<br />

- <strong>na</strong> maloletnik koj izdr`uva kaz<strong>na</strong> maloletni~ki zatvor, 222.<br />

- <strong>na</strong> maloletnik vo vospitno-popraven dom, 317.<br />

- od rabota <strong>na</strong> osude<strong>na</strong> breme<strong>na</strong> `e<strong>na</strong> ili porodilka, 132.<br />

Otpu{tawe<br />

- ku}en red, 49<br />

- predavawe <strong>na</strong> za{tedenite pari <strong>na</strong> osudenoto lice, 115, 194.<br />

- predavawe <strong>na</strong> predmetite <strong>na</strong> osudenoto lice, 194.<br />

- utvrduvawe <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba, 192.<br />

- den <strong>na</strong> otpu{tawe <strong>na</strong> osudenoto lice, 196.<br />

- od zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo koj se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova, 239, 240.<br />

Otpusten list, 194.<br />

Otpremni<strong>na</strong> <strong>na</strong> rabotnik vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova i vospitno-popraven<br />

dom, 63.<br />

537


Otpovikuvawe<br />

- <strong>na</strong> odlo`eniot po~etok <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 91.<br />

- <strong>na</strong> uslovno odlo`enoto izvr{uvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong> disciplinskata<br />

kaz<strong>na</strong>, 174.<br />

Otpor <strong>na</strong> osudeni lica sprema zakonita <strong>na</strong>redba <strong>na</strong> slu`benoto<br />

lice, 184.<br />

Otstapuvawe <strong>na</strong> odzemeni predmeti, 259.<br />

P<br />

Pari<br />

- dobieni od proda`ba <strong>na</strong> odzemeni predmeti, 260, 263.<br />

- za{tedeni, 194.<br />

- pari~en iznos za <strong>na</strong>jnu`nite potrebi, 205.<br />

- pari~<strong>na</strong> pratka, 147.<br />

Pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>, 226-231.<br />

Pedagog, 305.<br />

Pe~at, (dneven pe~at) 137.<br />

Penzisko i invalidsko osiguruvawe <strong>na</strong> rabotnicite vo kaznenopopravnite<br />

ustanovi, 61.<br />

Penzisko osiguruvawe <strong>na</strong> osudeni lica, 120.<br />

Plata <strong>na</strong> rabotnicite vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 59, 60.<br />

Pismo, 140.<br />

Povrat (povratnici), 14, 33.<br />

Povtorno podnese<strong>na</strong> molba za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 93.<br />

Povikuvawe <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong> zatvor, 83.<br />

Pogoni, 118.<br />

Pogodnosti <strong>na</strong> osudenite lica<br />

- ukrasuvawe <strong>na</strong> prostoriite, 101.<br />

- prodol`eni poseti ili poseti bez <strong>na</strong>dzor vo prostoriite <strong>na</strong><br />

ustanovata, 149.<br />

- poseti vo posebni prostorii <strong>na</strong> ustanovata, 149.<br />

- poseti <strong>na</strong>dvor od prostoriite <strong>na</strong> ustanovata, 149.<br />

- sloboden izlez od ustanovata do 7 ~asa, 149.<br />

- odsustvo do 7 de<strong>na</strong> vo tekot <strong>na</strong> godi<strong>na</strong>ta, 149.<br />

- celosno ili delumno korisetwe <strong>na</strong> odmorot <strong>na</strong>dvor od<br />

ustanovata, 149.<br />

Podatoci<br />

- za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> osudenoto lice, 122.<br />

- za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong> maloletnoto lice, 268.<br />

538


- podatoci dali maloletnoto lice i porano vr{elo krivi~ni<br />

dela i kako zavr{ile postapkite, 268.<br />

- sodr`ani vo li~nite ispravi <strong>na</strong> osudeno lice, 94.<br />

- vo presudata, 94.<br />

- za denot i ~asot <strong>na</strong> priemot <strong>na</strong> osudenoto lice vo kaznenopoprav<strong>na</strong><br />

ustanova, 95.<br />

- za okolnostite {to se odnesuvaat <strong>na</strong> osudenoto lice, negovoto<br />

povedenie za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

rabotnite obvrski i drugi okolnosti od koi mo`e da se zaklu~i deka e<br />

postig<strong>na</strong>ta celta <strong>na</strong> kaznuvaweto, 200.<br />

Podnesoci, 22, 163.<br />

Podgotvuvawe za otpu{tawe od ustanovata, 191.<br />

Podra~<strong>na</strong> edinica <strong>na</strong> Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti<br />

- ja izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> vr{ewe <strong>na</strong><br />

profesija, dejnost ili dol`nost, 254.<br />

- ja izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost zabra<strong>na</strong> <strong>na</strong> upravuvawe so<br />

motorno vozilo, 257.<br />

Polnomo{nik, 143.<br />

Pomiluvawe, 196.<br />

Poplaki, 164.<br />

Porodilka (vidi: bremenost)<br />

Porodilno oddeleniie, 131.<br />

Posvoitel,<br />

- barawe <strong>na</strong> odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

zavodskata merka, 295.<br />

- da go dovede maloletnoto lice vo ustanovata, 291,<br />

- go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud za tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong>ta merka, 281.<br />

- izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite,<br />

posvoitelite ili staratelot, 279, 280.<br />

- izvestuvawe do posvoitelot, 288.<br />

- konsultacija so centarot za socijalni raboti, 294.<br />

- nesoglasuvawe so centarot za socijalni raboti, 282.<br />

- <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, 283.<br />

- prifa}awe <strong>na</strong> maloletnoto lice za vreme <strong>na</strong> u~ili{niot<br />

raspust i praznicite, 299.<br />

Posebni sobi, 101.<br />

Posebni prostorii, 117, 124, 148, 149, 220.<br />

Posebni edinici so stopanska dejnost, 332.<br />

Poseb<strong>na</strong> ustanova za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta maloletni~ki<br />

zatvor<br />

- bezbednosen aspekt, 211.<br />

539


- izvestuvawe <strong>na</strong> semejstvoto za bolest <strong>na</strong> maloletno lice, 221.<br />

- zasebni sobi za no}evawe, 216.<br />

- op{ta odredba, 32.<br />

- otvoreno oddelenie, 213.<br />

- poseb<strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

maloletni~ki zatvor, 210.<br />

Posebni formi za stru~no osposobuvawe <strong>na</strong> osudeni lica, 135.<br />

Poseti, 142, 314.<br />

Posmrtni ostanki <strong>na</strong> osudeno lice, 208.<br />

Postapka za odzemawe <strong>na</strong> imot<strong>na</strong> korist, 262.<br />

Postela, 101, 175.<br />

Postelni<strong>na</strong>, 104, 175.<br />

Postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pomo{, 10, 205, 206.<br />

Posetuvawe<br />

- <strong>na</strong> u~ili{te vo sedi{tetop <strong>na</strong> ustanovata za maloletnici, 218.<br />

- <strong>na</strong> u~ili{te za u~enici za sredno vospitanie i obrazovanie<br />

ili za oddelen vid zanimawe, 309.<br />

- maloletnikot prodol`uva da go posetuva, 275.<br />

Postapka za odzemawe <strong>na</strong> imot<strong>na</strong> korist, 262, 263.<br />

Postapuvawe so osudeni lica,<br />

- ~ove~no, 6.<br />

- so po~ituvawe <strong>na</strong> ~ovekovata li~nost i dostoinstvo, 6.<br />

- za~uvuvawe <strong>na</strong> telesnoto i du{evnoto zdravje <strong>na</strong> osudenikot, 6.<br />

- so poseb<strong>na</strong> gri`a za re{avawe <strong>na</strong> li~nite i zaedni~kite<br />

problemi, 138.<br />

- so poedine~ni i grupni razgovori, 138.<br />

- so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> soodvetni metodi i postapki <strong>na</strong> tretman, 138.<br />

Potvrda do <strong>na</strong>dle`niot sud za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba <strong>na</strong><br />

osudenoto lice komu mu e dozvolen prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zaradi<br />

lekuvawe, 154.<br />

Potesno semejstvo <strong>na</strong> osudenikot, 198.<br />

Prava <strong>na</strong> rabotnicite vo kazneno-popravnite ustanovi<br />

- <strong>na</strong> otpremni<strong>na</strong>, 63, 64.<br />

Prava <strong>na</strong> osudeni lica<br />

- <strong>na</strong> vospituvawe i obrazovanie, 133.<br />

- <strong>na</strong> godi{en odmor, 117.<br />

- <strong>na</strong>dvor od zatvorenite prostorii da pomi<strong>na</strong>t <strong>na</strong>jmalku dva ~asa<br />

dnevno, 109.<br />

- <strong>na</strong> eden den odmor vo nedelata, 108.<br />

- <strong>na</strong> invalidsko osiguruvawe za nesre}a <strong>na</strong> rabota ili profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

bolest, 119.<br />

- <strong>na</strong> zanimavawe so slobodni aktivnosti, sport i rekreacija, 136.<br />

540


- <strong>na</strong> za{tita <strong>na</strong> pravata <strong>na</strong> osudenite lica, 7.<br />

- <strong>na</strong> zdravstve<strong>na</strong> za{tita spored op{tite propisi, 121.<br />

- <strong>na</strong> neograni~eno dopi{uvawe, 140.<br />

- <strong>na</strong> <strong>na</strong>jneophodnite sredstva za zadovoluvawe <strong>na</strong> li~nite potrebi<br />

koga bez svoja vi<strong>na</strong> ne rabotat a nemaat sopstveni sredstva, 114.<br />

- <strong>na</strong> nepreki<strong>na</strong>t odmor vo tekot <strong>na</strong> ed<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>, 117.<br />

- <strong>na</strong> invalidska penzija, 62.<br />

- <strong>na</strong> koristewe i <strong>na</strong>bavuvawe <strong>na</strong> knigi i dneven pe~at, 137.<br />

- <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok <strong>na</strong> rabota, 113.<br />

- <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok <strong>na</strong> osudeni koi bez svoja vi<strong>na</strong> se vremeno<br />

nesposobni za rabota poradi bolest, 114.<br />

- <strong>na</strong> osum~asoven nepreki<strong>na</strong>t odmor vo tekot <strong>na</strong> denot, 108.<br />

- <strong>na</strong> penzisko osiguruvawe, 120.<br />

- <strong>na</strong> poplaki i `albi ( v. pravo <strong>na</strong> poplaki i pravo <strong>na</strong> `albi)<br />

- za pro<strong>na</strong>jdoci i tehni~ki u<strong>na</strong>preduvawa, 116.<br />

- <strong>na</strong> poseti od polnomo{nikot {to go zastapuva vo negovite<br />

raboti, 143.<br />

- <strong>na</strong> poseti od ~lenovite <strong>na</strong> potesnoto semejstvo, 142.<br />

- <strong>na</strong> potreb<strong>na</strong> lekarska pomo{ i bolni~ko lekuvawe spored<br />

op{tite propisi, 121.<br />

- <strong>na</strong> primawe pratki, 147.<br />

- <strong>na</strong> priz<strong>na</strong>vawe raboten sta` za steknuvawe <strong>na</strong> kvalifikacii <strong>na</strong><br />

sloboda, 310.<br />

- <strong>na</strong> pristojno smetuvawe, ishra<strong>na</strong> i obleka, 99, 102, 106.<br />

- <strong>na</strong> rabota, 21.<br />

- <strong>na</strong> svidetelstvo vo koe nema da se gleda deka e stek<strong>na</strong>to vo<br />

kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 310.<br />

- <strong>na</strong> slobodno versko opredeluvawe i zadovoluvawe <strong>na</strong> svoite<br />

verski potrebi, 139.<br />

- <strong>na</strong> sklu~uvawe <strong>na</strong> brak za vreme <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta,<br />

148.<br />

- <strong>na</strong> stru~<strong>na</strong> prav<strong>na</strong> pomo{ vo pogled <strong>na</strong> prezemaweto potrebni<br />

dejstvija za za{tita <strong>na</strong> nivnite prava i so zakon za{titetni interesi,<br />

162.<br />

- <strong>na</strong> telefonski razgovori, 141.<br />

- <strong>na</strong> u~estvo vo organite <strong>na</strong> osudeni~koto samoorganizirawe, 138.<br />

- <strong>na</strong> ~etireset~asov<strong>na</strong> rabot<strong>na</strong> nedela, 112.<br />

- <strong>na</strong> higiensko-tehni~ka za{tita, 119.<br />

Pravo <strong>na</strong> `alba <strong>na</strong> osudeno i prekr{o~no kazneto lice<br />

- do Komisijata za ~ovekovi prava i do Evropskiot sud za<br />

~ovekovi prava <strong>na</strong> Sovetot <strong>na</strong> Evropa, 170.<br />

541


- do direktorot <strong>na</strong> Direkcijata protiv re{enieto za izre~e<strong>na</strong><br />

disciplinska kaz<strong>na</strong>, 179.<br />

- do direktorot <strong>na</strong> Direkcijata protiv re{enieto za<br />

<strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong> {teta, 179.<br />

- protiv re{enie za <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> tro{ocite od osudeno lice<br />

<strong>na</strong>praveni za negovo pro<strong>na</strong>o|awe i sproveduvawe vo ustanovata, 85.<br />

- protiv re{enie so koe se odbiva molbata za odlagawe <strong>na</strong><br />

po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 88.<br />

- protiv re{enieto so koe e odbie<strong>na</strong> molbata ili predlogot za<br />

usloven otpust, 203.<br />

- protiv re{enie <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova so<br />

koe e odbie<strong>na</strong> molbata <strong>na</strong> kaznetoto lice za prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 155, 325.<br />

- protiv re{enie <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata za premestuvawe<br />

<strong>na</strong> osudenoto lice, 153.<br />

- protiv re{enie za odlagawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 324.<br />

- protiv re{enieto <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> ustanovata ili dokolku<br />

direktorot ne se proiznese po podnese<strong>na</strong>ta poplaka, 166.<br />

- protiv re{enieto za osamuvawe <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> Direkcijata,<br />

181.<br />

- protiv re{enie <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`en sud za prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta podolgo<br />

od 30 de<strong>na</strong>, 168.<br />

Pravo <strong>na</strong> sudska za{tita ako osudenoto lice ne dobie odgovor<br />

od Direkcijata po podnese<strong>na</strong> `alba, 167.<br />

Pravo <strong>na</strong> poplaka <strong>na</strong> osudenoto lice, 164, 165.<br />

Prav<strong>na</strong> pomo{, 162.<br />

Prav<strong>na</strong> pomo{, 162.<br />

Pravni sredstva, 163.<br />

Pravilnik<br />

- za zdravstveno-higienskite merki i medicinskata oprema za<br />

lekuvawe <strong>na</strong> osudenite lica vo kazneno-popravni ustanovi (SV SRM<br />

1977/37), 121.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno lekuvawe<br />

<strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani (SV SRM 1977/37), 248<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost upatuvawe <strong>na</strong><br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> organizacija<br />

i zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda (SV SRM<br />

1980/27), 236, 244.<br />

- za ku}niot red za izdr`uvawe <strong>na</strong> pritvor vo zatvorite (SV SRM<br />

1977/32), 36.<br />

- za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> vr{eweto <strong>na</strong> stra`arskata slu`ba, vooru`uvaweto<br />

i opremata <strong>na</strong> stra`ata vo kazneno-popravnite ustanovi i<br />

vospitno-popravnite domovi (SV SRM 1981/3), 44.<br />

542


- za organizacija i rabota, 51.<br />

- za oblekata <strong>na</strong> osudenite lica vo kazneno-popravnite ustanovi<br />

(SV SRM 1881/3), 102.<br />

- za programata za izveduvawe <strong>na</strong> pripravni~kiot sta` i<br />

stru~nite ispiti <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> stra`ata vo kazneno-popravnite<br />

ustanovi i vospitno-popravnite domovi (SV SRM 1981/3), 56<br />

- za slu`benite legitimacii <strong>na</strong> ovlastenite rabotnici vo<br />

Ministerstvoto za pravosudstvo i uprava, upravitelite i nivnite<br />

pomo{nici i <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe vo kazneno-popravnite<br />

i vospitno-popravnite ustanovi (SV SRM 1993/68)<br />

- za sistematizacija <strong>na</strong> rabotni mesta, 51.<br />

- za tablicata <strong>na</strong> kalori~<strong>na</strong>ta vrednost <strong>na</strong> ishra<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> osudenite<br />

lica vo kazneno-popravnite ustanovi i maloletnicite vo vospitno-popravnite<br />

domovi (SV SRM 1981/3), 106, 107.<br />

- za uniformata, simbolot i oz<strong>na</strong>kite <strong>na</strong> zvawata <strong>na</strong><br />

pripadnicite <strong>na</strong> stra`ata vo kazneno-popravnite ustanovi i vospitnopopravnite<br />

domovi (SV RM 1994/16), 44, 51.<br />

Pravno lice ili druga institucija vo koi osudenoto lice e<br />

vraboteno, 254.<br />

Pravosilnost, 2, 7.<br />

Praznik, 195.<br />

Pratki, 147.<br />

Prevozni tro{oci, 193.<br />

Pregled <strong>na</strong> sodr`i<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> prat}i vo prisustvo <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice, 148.<br />

Predlog <strong>na</strong> direktorot <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova<br />

- za usloven otpust, 198.<br />

- za premestuvawe, 153.<br />

- za za zapirawe <strong>na</strong> merkata osamuvawe, 183.<br />

- za prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 184.<br />

Predavawe <strong>na</strong> odzemeni predmeti vo soodveten muzej, 259.<br />

Prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 154.<br />

Premestuvawe <strong>na</strong> osudeno lice, 153.<br />

Prekin <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong> upatuvawe vo samica, 176.<br />

Pretsedatel <strong>na</strong> osnoven sud<br />

- re{ava po molbite za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 87.<br />

Pretres <strong>na</strong> lice pri poseta, 145.<br />

Pretres <strong>na</strong> dom ili drugi prostorii, 188.<br />

Prestanuvawe <strong>na</strong> raboten odnos, 62.<br />

Pretstavnik <strong>na</strong> ustanovata, 200.<br />

Pretstavki, 163.<br />

543


Prestojuvawe <strong>na</strong> sve` vozduh,<br />

- <strong>na</strong> disciplinski kazneto lice so upatuvawe vo samica, 175.<br />

- <strong>na</strong> osudeno lice za vreme <strong>na</strong> osamuvaweto, 182.<br />

Priveduvawe, 84.<br />

Priem <strong>na</strong> osudeni lica vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 94, 95, 96,<br />

97.<br />

Priem <strong>na</strong> maloletnici vo vospitno-popraven dom, 3o4<br />

Priemno oddelenie (priemno-otpusno oddelenie), 95, 96, 191.<br />

Priemno oddelenie vo vospitno-popraven dom, 305, 306.<br />

Prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> propisite <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta postapka, 227, 228.<br />

Prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> neophodni medicinski merki bez soglasnost <strong>na</strong><br />

osudenikot zaradi nekova ishra<strong>na</strong> i lekuvawe,128.<br />

Princip<br />

- <strong>na</strong> legimitet, 3.<br />

- <strong>na</strong> humanost, 6.<br />

- <strong>na</strong> pravednost, 4.<br />

- <strong>na</strong> individualizacija, 5.<br />

- <strong>na</strong> legalitet, 2.<br />

Pripravnik za rabotno mesto <strong>na</strong>dzornik, 54.<br />

Pripadnik <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe, 44, 184, 185, 186, 188,<br />

377.<br />

Pripravni~ki sta` za rabotno mesto <strong>na</strong>dzornik, 56.<br />

Prisilno sproveduvawe, 83.<br />

Pritovor, 14, 36, 64, 237.<br />

Prifatili{ta, 273.<br />

Pri~inuvawe <strong>na</strong> materijal<strong>na</strong> {teta, 184.<br />

Provetruvawe, 99, 100.<br />

Programa<br />

- za aktivnostite <strong>na</strong> centarot za maloletnici, 276.<br />

- za vospit<strong>na</strong> rabota so osudeni lica, 138.<br />

- za klasifikacija, vospituvawe, prevospituvawe i pravilen<br />

razvitok <strong>na</strong> maloletnicite vo vospitno-popravaen dom, 306.<br />

- za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> stru~noto osposobuvawe i proverka <strong>na</strong> stru~<strong>na</strong>ta<br />

podgotvenost <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> slu`bata za obezbeduvawe, 56.<br />

- za opredeluvawe <strong>na</strong> visi<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> sredstvata za izgradba, rekonstrukcija,<br />

odr`uvawe <strong>na</strong> objektite i opremuvawe <strong>na</strong> ustanovite, 65.<br />

- za ostvaruvawe <strong>na</strong> zasilen <strong>na</strong>dzor sprema maloletnoto lice od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> centarot za socijalni raboti, 288.<br />

- za podgotvuvawe za otpu{tawe <strong>na</strong> osudeni lica, 191.<br />

- za polagawe stru~en ispit, 56.<br />

- za postojano ostru~uvawe <strong>na</strong> slu`benite lica vo ustanovite,<br />

161.<br />

544


- za sportski aktivnosti, rekreacija steknuvawe i zadovoluvawe<br />

<strong>na</strong> kulturno-umetni~ki i drugi potrebi <strong>na</strong> osudenite lica, 136.<br />

- za tretman <strong>na</strong> osudeni lica, 171.<br />

- za tretman <strong>na</strong> maloletni lica koi prestojuvat vo maloletni~ki<br />

zatvor, 215.<br />

- za utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite sposobnosti <strong>na</strong> liceto koe se<br />

prima za vr{ewe raboti vo slu`bata za obezbeduvawe, 55.<br />

Progresirawe <strong>na</strong> osudeni lica, 150.<br />

Prodavawe <strong>na</strong> odzemeni predmeti, 259.<br />

Pro<strong>na</strong>jdoci i tehni~ki u<strong>na</strong>preduvawa, 116.<br />

Pro<strong>na</strong>o|awe izbegano osudeno lice, 188.<br />

Prostorii<br />

- prostorija vo koja se izvr{uva disciplinskata kaz<strong>na</strong> upatuvawe<br />

vo samica, 175.<br />

- prostorii vo koi `iveat i rabotat osudeni lica, 100.<br />

- prostorii za smestuvawe <strong>na</strong> osudeni lica, 99, 100.<br />

Proteruvawe <strong>na</strong> stranec od zemjata, 261.<br />

Psihi~ki i moralen integritet, 12, 19.<br />

R<br />

Rabot<strong>na</strong> discipli<strong>na</strong>, 277.<br />

Rabota <strong>na</strong> osudenite i maloletnite lica<br />

- pravo <strong>na</strong> rabota, 21.<br />

- pravo <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestok za rabota, 113.<br />

- visi<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>domestokot za rabota, 103.<br />

- vo stopanski edinici vo ustanovata, 111.<br />

- dogovor <strong>na</strong> ustanovata so pravno lice ili ustanova za rabota<br />

<strong>na</strong>dvor od ustanovata, 111.<br />

- cel <strong>na</strong> rabotnoto anga`irawe, 21.<br />

- mo`nost da rabotat <strong>na</strong>dvor od ustanovata, 111.<br />

- <strong>na</strong>domestok za vreme <strong>na</strong> boleduvawe, 114.<br />

- <strong>na</strong>domestok za izvr{e<strong>na</strong>ta rabota, 113.<br />

- higiensko-tehni~ka za{tita pri raboteweto, 118.<br />

- pisme<strong>na</strong> soglasnost <strong>na</strong> osudenoto lice za rabota <strong>na</strong>dvor od<br />

ustanovata, 111.<br />

- polno rabotno vreme, 112, 309.<br />

- rabota <strong>na</strong> osudeni lica <strong>na</strong>dvor od polnoto rabotno vreme, 112.<br />

- skrateno traewe <strong>na</strong> polnoto rabotno vreme, 112, 309.<br />

- stopansko instruktprska slu`ba, 45.<br />

Rabotilnici, 118.<br />

Rabot<strong>na</strong> sposobnost<br />

545


- nesposobnost ili bitno <strong>na</strong>male<strong>na</strong> sposobnost za vr{ewe <strong>na</strong><br />

rabotite, 62<br />

- rabotni mesta {to vlijaat <strong>na</strong> <strong>na</strong>maluvaweto <strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta<br />

sposobnost, 58.<br />

- utvrduvawe <strong>na</strong> nesposobnosta, 55.<br />

Rabot<strong>na</strong> obleka, 1o2.<br />

Raboten sta`, 310.<br />

Raboten odnos, 50, 52, 53, 57.<br />

Rabotni mesta kaj koi sta`ot <strong>na</strong> osiguruvawe se smeta so<br />

zgolemeno traewe, 58.<br />

Rakovoditel <strong>na</strong> slu`ba, 48.<br />

Raspolagawe so <strong>na</strong>domestokot za izvr{e<strong>na</strong>ta rabota, 115.<br />

Rasporeduvawe <strong>na</strong> osudeni lica, 13.<br />

Reprogresirawe <strong>na</strong> osudeni lica, 152.<br />

Republi~ki zavod za u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> socijalnite dejnosti, 272.<br />

Recidivizam (Recidivisti), v. Povrat (Povratnici)<br />

Re{enija<br />

- za vr{ewe socijalen <strong>na</strong>dzor, 202.<br />

- za izre~e<strong>na</strong> disciplinska kaz<strong>na</strong>, 178, 179.<br />

- za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor,<br />

87, 90.<br />

- za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor za<br />

prekr{ok, 324, 325.<br />

- za osamuvawe i pre}in <strong>na</strong> osamuvaweto, 180, 181.<br />

- za prekin <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 154, 155, 168.<br />

- za premestuvawe, 153.<br />

- za progresirawe, 151.<br />

- za usloven otpust, 197.<br />

- po odnos <strong>na</strong> poplaka i `alba, 166.<br />

- ne go odlaga izvr{uvaweto, 169.<br />

- so koe se odbiva molbata za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 88<br />

- so koe e odbie<strong>na</strong> prethod<strong>na</strong>ta molba za usloven otpust, 201, 203.<br />

Razmestuvawe <strong>na</strong> osudeni lica, 13.<br />

Roditel<br />

- izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite,<br />

posvoitelite ili staratelot, 279, 280.<br />

- go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud za tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong>ta merka, 281.<br />

- nesoglasuvawe so centarot za socijalni raboti, 282.<br />

- izvestuvawe do posvoitelot, 288.<br />

- <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, 283.<br />

546


- da go dovede maloletnoto lice vo ustanovata, 291,<br />

- konsultacija so centarot za socijalni raboti, 294.<br />

- barawe <strong>na</strong> odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

zavodskata merka, 295.<br />

- prifa}awe <strong>na</strong> maloletnoto lice za vreme <strong>na</strong> u~ili{niot<br />

raspust i praznicite, 299.<br />

- dol`en e da obezbedi redovno doa|awe <strong>na</strong> maloletnoto lice vo<br />

centarot za maloletnici, 274.<br />

Rok<br />

- do denot koga prekr{o~no kazneto lice treba da se javi <strong>na</strong><br />

izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 323.<br />

- voen rok, 54, 89.<br />

- vo koj centarot za socijalni raboti e dol`en da go povika<br />

maloletnoto lice zaedno so roditelite da se javi vo centarot za<br />

maloletnici, 274.<br />

- za vleguvaweto vo sila <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong>, 333.<br />

- za dostavuvawe <strong>na</strong> izvr{<strong>na</strong>ta odluka <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud za<br />

izvr{uvawe <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, 268.<br />

- za donesuvawe <strong>na</strong> op{tite akti predvideni so <strong>ZIS</strong>, 330.<br />

- za izvestuvawe <strong>na</strong> sudot ako osudenoto lice ne go prifati<br />

za{titniot <strong>na</strong>dzor, 235.<br />

- za izvestuvawe <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud za tekot <strong>na</strong> izvr{uvawreto <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong>ta merka, 281.<br />

- za izvestuvawe <strong>na</strong> sudot za sostojbata <strong>na</strong> zdravjeto <strong>na</strong> liceto<br />

sprema koe se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno<br />

psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 239.<br />

- za izvestuvawe <strong>na</strong> sudot za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba i uspehot <strong>na</strong><br />

lekuvawe <strong>na</strong> osudenikot sprema koj se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 245<br />

- za izvestuvawe <strong>na</strong> sudot za zdravstve<strong>na</strong>ta sostojba i uspehot <strong>na</strong><br />

lekuvawe <strong>na</strong> osudenikot sprema koj se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 250.<br />

- za izvestuvaweto <strong>na</strong> sudot za rezultaite od sproveduvaweto za<br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> za{titniot <strong>na</strong>dzor i izvr{uvaweto <strong>na</strong> obvrskite od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> osudenoto lice, 234.<br />

- za izvestuvawe za nejavuvaweto <strong>na</strong> osudenoto lice <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 84.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>, 226.<br />

- za koj e odlo`eno izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong>, 174.<br />

- za otpo~nuvaweto <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor vo<br />

drugo semejstvo, 284.<br />

547


- za otpo~nuvawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od<br />

centarot za socijalni raboti, 288.<br />

- za otstranuvawe <strong>na</strong> utvrdenite nepravilnosti, 77, 79.<br />

- za prezemawe potrebni dejtvija za izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta<br />

zatvor, 82.<br />

- za prestanuvawe <strong>na</strong> dogovorot me|u centarot za socijalni<br />

raboti i semejstvoto, 285.<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enieto so koe se odbiva<br />

molbata za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor,<br />

88.<br />

- za podnesuvawe `alba portiv re{enie za <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> tro{ocite<br />

za pro<strong>na</strong>o|awe i sproveduvawe, 85.<br />

- za podnesuvawe molba za odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvawe<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 87.<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enie za premestuvawe, 153.<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enie so koe ne e odobren<br />

prekin <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 155.<br />

- za podnesuvawe pisme<strong>na</strong> poplaka, 165.<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enie ili neproiznesuvawe po<br />

poplaka, 166.<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enie <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`en sud, 168.<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enie so koe e izre~e<strong>na</strong><br />

disciplinska kaz<strong>na</strong>, 179,<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enie za <strong>na</strong>domestuvawe <strong>na</strong><br />

{teta, 179.<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enie so koe e izre~e<strong>na</strong><br />

merkata osamuvawe, 181.<br />

- za podnesuvawe `alba protiv re{enie so koe e odbie<strong>na</strong> molbata<br />

ili predlogot za usloven otpust, 203.<br />

- za sudska za{tita, 167.<br />

- za tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> roditelite, posvoitelot ili staratelot, 281.<br />

- za usoglasuvawe <strong>na</strong> uslovite za prestoj i rabota <strong>na</strong> osudenite i<br />

maloletnite lica so odredbite <strong>na</strong> <strong>ZIS</strong>, 330.<br />

Samopovreduvawe, 184.<br />

Samopo~ituvawe, 12, 105, 223.<br />

Sanitarni i higienski instalacii, 100, 175.<br />

Sankcii<br />

- gi izvr{uvaat, 7.<br />

S<br />

548


- zakon, propisi i pravila za izvr{uvawe, 79.<br />

- izre~eni za krivi~ni dela, 1, 2.<br />

- izre~eni za prekr{oci, 1.<br />

- inspektor za izvr{uvawe, 76, 77, 78, 259.<br />

- lica sperema koi se izvr{uvaat, 4, 5, 6.<br />

- <strong>na</strong>dzor, 8, 74, 75, 79.<br />

- pravila za izvr{uvawe, 4.<br />

- rakovodewe so izvr{uvaweto, 9.<br />

- sredstva za izvr{uvawe, 79.<br />

- sistem <strong>na</strong> izvr{uvaweto, 9.<br />

- sudija za izvr{uvawe, 76, 77, 78.<br />

- ustanovi vo koi se izvr{ivaat, 24.<br />

- celi, 6.<br />

Svidetelstvo, 134, 268, 310.<br />

Sistematski pregled, 130.<br />

Sklu~uvawe <strong>na</strong> brak <strong>na</strong> osudenite lica, 148.<br />

Skrateno rabotno vreme, 112.<br />

Slobodni aktivnosti, sport i rekreacija <strong>na</strong> osudeni lica, 136.<br />

Slu`beni dejstvija, 22, 44, 185.<br />

Slu`beno lice, 95.<br />

Slu`beni dokumenti od doverliva priroda, 95.<br />

Slu`ba<br />

- za obezbeduvawe, 42, 44,54, 55, 73, 84.<br />

- za prevospituvawe, 42, 43.<br />

- zdravstve<strong>na</strong>, 46.<br />

- izvr{no - uprav<strong>na</strong> i fi<strong>na</strong>nsiska, 47, 48.<br />

- stopansko instruktoraska, 42, 45.<br />

- za obezbeduvawe <strong>na</strong> objektot, 28.<br />

Sistem <strong>na</strong> izvr{uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 13.<br />

Smestuvawe<br />

Smestuvawe vo <strong>na</strong>jbliska zdravstve<strong>na</strong> ustanova, 192.<br />

Smrt ili te{ka bolet vo potesnoto semejstvo <strong>na</strong> osudenoto<br />

lice, 86.<br />

Sovladuvawe <strong>na</strong> otpor <strong>na</strong> osudeni lica, 184.<br />

Soobra}ajno sredstvo, 188.<br />

Socijal<strong>na</strong> i psiholo{ka a<strong>na</strong>mneza, 268.<br />

Specijalisti~ki lekarski pregled, 126.<br />

Sproveduvawe, 64, 83, 84, 85, 184, 185, 188, 233, 234, 237, 238, 240,<br />

285, 288.<br />

Sredstva<br />

549


- dobieni od proda`ba <strong>na</strong> odzemeni predmeti, za izgradba<br />

opremuvawe i osovremenuvawe <strong>na</strong> uslovite za rabota <strong>na</strong> ustanovite za<br />

rabota <strong>na</strong> ustanovite i pravosudnite organi, 260.<br />

- za vrska, 188.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, 9.<br />

- za izgradba, rekonstrukcija, odr`uvawe <strong>na</strong> objektite i<br />

opremuvawe <strong>na</strong> ustanovite i opremuvawe <strong>na</strong> ustanovite, 65.<br />

- za javno informirawe, 137.<br />

- za materijalni tro{oci, 61.<br />

- za plati <strong>na</strong> rakovodni lica i rabotnici, 64.<br />

- za rabota <strong>na</strong> kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 64.<br />

- za posebni <strong>na</strong>meni, 64.<br />

Sta`, 56, 59, 60, 62, 63, 120, 310.<br />

Staratel<br />

- barawe <strong>na</strong> odlagawe <strong>na</strong> po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

zavodskata merka, 295.<br />

- go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud za tekot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong><br />

vospit<strong>na</strong>ta merka, 281.<br />

- da go dovede maloletnoto lice vo ustanovata, 291,<br />

- dol`en e da obezbedi redovno doa|awe <strong>na</strong> maloletnoto lice vo<br />

centarot za maloletnici, 274.<br />

- izvestuvawe do posvoitelot, 288.<br />

- izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite,<br />

posvoitelite ili staratelot, 279, 280.<br />

- <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, 283.<br />

- konsultacija so centarot za socijalni raboti, 294.<br />

- nesoglasuvawe so centarot za socijalni raboti, 282.<br />

- prifa}awe <strong>na</strong> maloletnoto lice za vreme <strong>na</strong> u~ili{niot<br />

raspust i praznicite, 299.<br />

Stol, 175.<br />

Stopanska edinica, 45, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73.<br />

Stranski dr`avjanin, 144.<br />

Stru~<strong>na</strong> komisija za utvrduvawe <strong>na</strong> psihofizi~kite<br />

sposobnosti, 55.<br />

Stru~no instruktorski <strong>na</strong>dzor,<br />

- vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe i ~uvawe vo zdravstve<strong>na</strong><br />

ustanova, 241.<br />

- vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno psihijatrisko lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 246.<br />

- vo zdravstve<strong>na</strong> ustanova vo koja se izvr{uva merkata <strong>na</strong> bezbednost<br />

zadol`itelno lekuvawe <strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 253.<br />

550


- vo kazneno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 74-79.<br />

- <strong>na</strong>d izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki, 272.<br />

Stru~en ispit za vr{ewe <strong>na</strong> rabotite <strong>na</strong> <strong>na</strong>dzornik, 56.<br />

Stru~no lice, 53, 107.<br />

Stru~en rabotnik, 278.<br />

Stru~en tim, 98, 305.<br />

Stru~no usovr{uvawe<br />

- <strong>na</strong> rabotnicite, 64.<br />

- <strong>na</strong> osudenite lica, 205.<br />

Sud {to ja donel prvostepe<strong>na</strong>ta odluka<br />

- ako samiot ne e <strong>na</strong>dle`en za izvr{uvawe <strong>na</strong> odlukata so koja e<br />

izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong> merka, dol`en e ved<strong>na</strong>{ po pravosilnosta da mu ja<br />

dostavi <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud, 268.<br />

- go upatuva kaznetoto lice <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 323.<br />

- ja izvr{uva pravosil<strong>na</strong>ta odluka so koja e izre~e<strong>na</strong> merkata<strong>na</strong><br />

bezbednost odzemawe <strong>na</strong> predmeti, 259.<br />

- }e pobara od Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti da go<br />

pro<strong>na</strong>jde osudenoto lice i ved<strong>na</strong>{ da go izvesti za negovata adresa, 80.<br />

- <strong>na</strong> <strong>na</strong>dle`niot sud, zaedno so odlukata za izvr{uvawe, mu gi<br />

dostavuva site podatoci za li~nosta <strong>na</strong> osudenoto lice, 81.<br />

- <strong>na</strong>log do Ministerstvoto za v<strong>na</strong>tre{ni raboti da se privede<br />

kaznetoto lice vo ustanovata, 323.<br />

- re{ava po molba za odlagawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor izre~e<strong>na</strong> za<br />

prekr{ok, 324.<br />

Sudija za izvr{uvawe <strong>na</strong> sankciite, 75.<br />

T<br />

Taksa, 22.<br />

Telefonirawe, 141.<br />

Telesno i du{evno zdravje, 6, 136.<br />

Telesno i du{evno rastrojstvo, 123.<br />

Te{ka imot<strong>na</strong> sostojba vo semejstvoto, 86<br />

Traewe <strong>na</strong> poseta, 146.<br />

Traewe <strong>na</strong> prekinot <strong>na</strong> izdr`uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta, 154, 155.<br />

Tro{oci<br />

- <strong>na</strong> izvr{uvaweto, 9.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> vospitnite merki, 270, 271.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe i ~uvawe vo zdravstva<strong>na</strong> ustanova, 243.<br />

551


- za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezvednost zadol`itelno psihijatrisko<br />

lekuvawe <strong>na</strong> sloboda, 246.<br />

- za izvr{uvawe <strong>na</strong> merkata <strong>na</strong> bezbednost zadol`itelnio lekuvawe<br />

<strong>na</strong> alkoholi~ari i <strong>na</strong>rkomani, 252.<br />

- za izvr{uvawe a vospit<strong>na</strong>ta merka zasilen <strong>na</strong>dzor vo drugo<br />

semejstvo, 285.<br />

- za lekuvawe, 192.<br />

- za prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> neophodni medicinski merki, 128.<br />

- <strong>na</strong> prisil<strong>na</strong> <strong>na</strong>plata <strong>na</strong> pari~<strong>na</strong>ta kaz<strong>na</strong>, 226.<br />

- <strong>na</strong> sproveduvaweto, 83, 237.<br />

- za upotreba <strong>na</strong> soobra}ajni sredstva, 193.<br />

- prevozni tro{oci <strong>na</strong> osudenoto lice od ustanovata do mestoto<br />

<strong>na</strong> negovoto `iveali{te, odnosno prestojuvali{te, 193.<br />

U<br />

Ukor, 277.<br />

Uni{tuvawe <strong>na</strong> odzemeni predmeti, 259.<br />

Upatstvo<br />

- za vidot <strong>na</strong> evidencijata, sodr`i<strong>na</strong>ta i <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> vodeweto <strong>na</strong><br />

mati~nite knigi i li~niot list za osudenite i pritvorenite lica i za<br />

maloletnicite <strong>na</strong> koi im e izre~e<strong>na</strong> zavodska merka, SV SRM 1982/48),<br />

74, 95.<br />

- za upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je i drugi sredstva <strong>na</strong> prisilba od<br />

stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> pripadnicite <strong>na</strong> stra`ata <strong>na</strong> kazneno-popravnite ustanovi i<br />

vospitno-popravnite domovi (SV SRM 1981/3),<br />

Upatuvawe<br />

- vo vospitno-poprav<strong>na</strong> ustanova, 296.<br />

- vo disciplinski centar za maloletnici, 273.<br />

- vo samica, 172, 175, 176.<br />

- <strong>na</strong> izdr`uvawe <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta pred otslu`uvawe <strong>na</strong> voeniot rok,<br />

odnosno voe<strong>na</strong>ta ve`ba, 89.<br />

Upaten akt, 83, 84.<br />

Upotreba <strong>na</strong> sredstva <strong>na</strong> prisilba<br />

- uslovi za upotreba, 184.<br />

- kako kaz<strong>na</strong>, 19.<br />

- izvestuvawe za upotreba <strong>na</strong> sredstva za prisilba i ogneno<br />

oru`je, 186.<br />

- isklu~uvawe <strong>na</strong> protivpravnosta, 187.<br />

- stru~<strong>na</strong> prav<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> pripadnik <strong>na</strong> stra`a, 187.<br />

- upotreba <strong>na</strong> ogneno oru`je, 185.<br />

552


Uredba <strong>na</strong> Vladata <strong>na</strong> Republika Makedonija za vidot,<br />

sedi{teto i podra~jeto <strong>na</strong> kazneno-popravnite i vospitnopopravnite<br />

ustanovi, 26.<br />

Usloven otpust<br />

- dostavuvawe <strong>na</strong> re{enieto so koe e donese<strong>na</strong> pozitiv<strong>na</strong> odluka<br />

za usloven otpust, 201.<br />

- molba za usloven otpust, 198.<br />

- povtorno podnesuvawe <strong>na</strong> molbata, odnosno predlogot za<br />

usloven otpust, 201.<br />

- predlog za usloven otpust, 198.<br />

- postapka za usloven otpust, 199.<br />

- den <strong>na</strong> otpu{taweto, 197.<br />

Uslovno odlagawe <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> disciplinskata kaz<strong>na</strong>,<br />

174.<br />

Uslovi i <strong>na</strong>~in <strong>na</strong> dodeluvawe <strong>na</strong> pogodnostite, 149.<br />

Fa}awe <strong>na</strong> izbegano osudeno lice, 188.<br />

Fizi~ki <strong>na</strong>pad, 184.<br />

Fizi~ka kultura, 220.<br />

Fizi~ki i psihi~ki sposobnosti, 110.<br />

Fotografirawe <strong>na</strong> osudeno lice, 94.<br />

Hemiski sredstva, 184.<br />

Higie<strong>na</strong>, 100, 112.<br />

Higienski pribor, 105.<br />

Higienski i zdravstveni uslovi, 99, 175.<br />

Higiensko-tehni~ka za{tita, 119.<br />

Hra<strong>na</strong>, 106, 107.<br />

Celi<br />

- <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta zatvor, 11.<br />

- <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospitnite merki, 265.<br />

- <strong>na</strong> rabotata, 21.<br />

- <strong>na</strong> klasifikacijata <strong>na</strong> osudeni lica, 13.<br />

- <strong>na</strong> odr`uvaweto <strong>na</strong> redot i discipli<strong>na</strong>ta, 171.<br />

Centar za socijalni raboti<br />

F<br />

H<br />

C<br />

553


- go odreduva po~etokot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> zavodskite vospitni<br />

merki i ja izvestuva ustanovata za datumot koga maloletnoto lice<br />

treba da se javi vo nea, 291.<br />

- vr{i proveruvawe <strong>na</strong> merkata zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

roditelite, posvoitelot ili staratelot, 283.<br />

- vo dogovor so centarot za maloletnici go povikuva maloletnoto<br />

lice zaedno so roditelite da se javi vo centarot za maloletnici<br />

zaradi izvr{uvawe <strong>na</strong> disciplinskata merka, 274.<br />

- go izvestuva direktorot <strong>na</strong> vospi<strong>na</strong> ustanova so odlukata so koja<br />

e izre~e<strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> istanova i so<br />

drugi podatoci, 297.<br />

- go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud za ustanovata vo koja se izvr{uva<br />

vospit<strong>na</strong>ta merka upatuvawe vo vospit<strong>na</strong> ustanova, 297.<br />

- gi izvestuva roditelite, posvoitelite, odnosno staratelot <strong>na</strong><br />

maloletnoto lice i <strong>na</strong>dle`niot sud za podgotovkata i za po~etokot <strong>na</strong><br />

izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka, 268.<br />

- gi izvestuva roditelite, posvoitelite ili staratelot za rokot<br />

koga }e otpo~ne so ostvaruvaweto <strong>na</strong> zasileniot <strong>na</strong>dzor, 288.<br />

- postpe<strong>na</strong>l<strong>na</strong> pomo{, 205.<br />

- samiot ja izvr{uva vospit<strong>na</strong>ta merka, vr{i socijalen <strong>na</strong>dzor<br />

<strong>na</strong>d izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta merka ili maloletnoto lice go<br />

upatuva vo soodvet<strong>na</strong> zavodska ustanova, 268.<br />

- se gri`i za pomo{ i prifa}awe <strong>na</strong> maloletnoto lice, 294.<br />

- go izvestuva <strong>na</strong>dle`niot sud za podgotovkite {to gi prezel za<br />

pomo{ i prifa}awe <strong>na</strong> maloletnoto lice, 294.<br />

- sklu~uva pismen dogovor so semejstvoto opredeleno so sudskata<br />

odluka za me|usebnite prava i obvrski vo vrska so smestuvaweto i<br />

sproveduvaweto <strong>na</strong> zasileniot <strong>na</strong>dzor sprema maloletnoto lice, 285.<br />

- sostavuva izve{taj za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka zasilen <strong>na</strong>dzor od stra<strong>na</strong> <strong>na</strong> roditelite, posvoitelite ili<br />

staratelot i za postig<strong>na</strong>tite rezultai vo izvr{uvaweto i go dostavuva<br />

do <strong>na</strong>dle`niot sud, 283.<br />

- sostavuva izve{taj za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka zasilen <strong>na</strong>dzor vo drugo semejstvo i za postig<strong>na</strong>tite rezultati<br />

vo izvr{uvaweto i go dostavuva do <strong>na</strong>dle`niot sud, 287.<br />

- sostavuva izve{taj za <strong>na</strong>~inot <strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> vospit<strong>na</strong>ta<br />

merka zasilen <strong>na</strong>dzor od centarot za socijalni raboti i za postig<strong>na</strong>tite<br />

rezultati vo izvr{uvaweto i go dostavuva do <strong>na</strong>dle`niot sud, 289.<br />

[mrkovi so voda, 184.<br />

[<br />

554

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!