Zoran Sulejmanov - Komentar na ZIS (p. 563)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Zoran Sulejmanov - Komentar na ZIS (p. 563)

Penologija

Penologija

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

asvetluvaweto <strong>na</strong> ova pravilo treba da se tregne od voop{tuvawe <strong>na</strong><br />

konkretnoto iskustvo so dosled<strong>na</strong> pomo{ <strong>na</strong> teorijata, a dobienite<br />

soz<strong>na</strong>nija treba da se prifatat kako z<strong>na</strong>~ajni eti~ki pravila koi, ako<br />

ni{to drugo, bi mo`ele da bidat voobli~enii i pomesteni vo nekoe<br />

obi~ajno pravo, odnosno vo tn. zatvorska deontologija.<br />

Ne pomalku e z<strong>na</strong>~ajno i prvoto pravilo koe, barem denes, formalno<br />

ja imaa taa prednost za{to ima svoj normativen izraz. Vo Ustavot<br />

stoi: Gra|anite <strong>na</strong> Republika Makedonija se ed<strong>na</strong>kvi vo slobodite<br />

i pravata nezavisno od polot, rasata, bojata <strong>na</strong> ko`ata, <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoto<br />

i socijalnoto poteklo, politi~koto i verskoto uveruvawe, imot<strong>na</strong>ta i<br />

op{testve<strong>na</strong>ta polo`ba (~l. 9). I <strong>na</strong>tamu, Gra|anite pred ustavot i<br />

zakonite... (a toa z<strong>na</strong>~i i pred <strong>ZIS</strong>)...se ed<strong>na</strong>kvi (~l. 9 st. 2). Vo ovaa<br />

smisla e i odredbata od ~l. 9 <strong>ZIS</strong>. Na toj <strong>na</strong>~in kaj <strong>na</strong>s e normirano<br />

bitno pra{awe koe vo zemjite <strong>na</strong> Zapad<strong>na</strong> Evropa vo poslednive dve<br />

decenii be{e posebno aktuelizirano. Toa e pra{aweto <strong>na</strong><br />

legislativno i prakti~no obezbeduvawe <strong>na</strong> ramnopravnosta <strong>na</strong><br />

gra|anite vo site sferi <strong>na</strong> kazne<strong>na</strong>ta pravda. Ovie <strong>na</strong>stojuvawa dovedoa<br />

do toa <strong>na</strong>~eloto <strong>na</strong> pravednost <strong>na</strong>jprvin da bide pomesteno vo nekolku<br />

z<strong>na</strong>~ajni me|u<strong>na</strong>rodni konvencii, a so demokratizacijata <strong>na</strong> op{-<br />

testveniot sistem i vo <strong>na</strong>{eto zakonosavstvo. Na toj <strong>na</strong>~in sovreme<strong>na</strong>ta<br />

penolo{ka <strong>na</strong>uka i praktika se zbogatija so eden izvonredno<br />

va`en, dosega nepravedno zapostavuvan princip koj ima dlaboka<br />

osnova vo ~ovekovata priroda i vo kolektiv<strong>na</strong>ta svest.<br />

3. Z<strong>na</strong>~eweto <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> pravednost mo`e da se sogleda <strong>na</strong><br />

tri posebni ramni{ta: a) vrz planot <strong>na</strong> garantiraweto <strong>na</strong> sigurnosta<br />

<strong>na</strong> slobodite i pravata <strong>na</strong> gra|anite vrz koi se izvr{uva sankcijata<br />

(u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> principot <strong>na</strong> zakonitosta), b) vrz planot <strong>na</strong> spre~uvawe<br />

<strong>na</strong> pretera<strong>na</strong>ta strogost vo nivnoto izvr{uvawe (u<strong>na</strong>preduvawe<br />

<strong>na</strong> principot <strong>na</strong> legitimitetot) i v) vrz planot <strong>na</strong> po~ituvawe <strong>na</strong> ~ovekovite<br />

li~ni vrednosti i uveruvawa (u<strong>na</strong>preduvawe <strong>na</strong> principot <strong>na</strong><br />

humanost). Ottamu se <strong>na</strong>metnuva logi~en zaklu~ok deka se raboti za<br />

princip za koj slobodno mo`e da se ka`e deka pretstavuva glav<strong>na</strong> alka<br />

so koja se prika~eni i dovedeni vo zaem<strong>na</strong> soglasnost osta<strong>na</strong>tite principi<br />

<strong>na</strong> izvr{uvaweto <strong>na</strong> sankciite. O<strong>na</strong> {to me|utoa mo`e ved<strong>na</strong>{ da<br />

se zabele`i e deka, od ovoj usoglasen mehanizam <strong>na</strong> zaemno povrzani<br />

<strong>na</strong>~ela vo ostvaruvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> sankciite, <strong>na</strong>vidum nedostasuva<br />

principot <strong>na</strong> individualizacijata. Privid<strong>na</strong>ta protivre~nost <strong>na</strong> individualizacijata<br />

so baraweto <strong>na</strong> pravednosta mo`e da se sogleda<br />

ottamu {to i ovoj princip mo`e lesno da se pomesti vo pravednosta<br />

dokolku se razgleduva od aspekt <strong>na</strong> distributiv<strong>na</strong>ta pravda. Na toj <strong>na</strong>-<br />

~in principot <strong>na</strong> individualizacijata dobiva z<strong>na</strong>~ewe <strong>na</strong> vrednos<strong>na</strong><br />

kategorija so koja mo`e da se impregnira sekoj od osnovnite principi<br />

22

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!