21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Komentar na ZIS (p. 563)

Penologija

Penologija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

vo toa organizacijata i metodite <strong>na</strong> rabota vo kazneno-popravnite i<br />

vospitno-popravnite ustanovi da bidat {to pobliski <strong>na</strong> onie {to<br />

va`at za sli~<strong>na</strong> rabota <strong>na</strong>dvor od niv zaradi toa zatvorenicite i<br />

vospitanicite da se podgotvat za normalni uslovi <strong>na</strong> rabota <strong>na</strong> sloboda.<br />

Vo taa smisla se veli deka proizvod<strong>na</strong>ta rabota treba da bide<br />

rentabil<strong>na</strong>, op{testveno potreb<strong>na</strong>, celesoobraz<strong>na</strong> i koris<strong>na</strong>, za{to<br />

samo toga{ go ima i vistinskoto z<strong>na</strong>~ewe vo razvivaweto pravilen<br />

odnos kon trudot i pozitivno vlianie vo prevospituvaweto <strong>na</strong> osudenite<br />

lica. Me|utoa vo vrska so ova barawe treba da se ka`e deka osudeni~kata<br />

rabota kaj <strong>na</strong>s se u{te ne e inkorporira<strong>na</strong> vo <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoto<br />

stopanstvo i deka poradi organizacijata <strong>na</strong> trudot i slabiot kvalitet<br />

<strong>na</strong> rabot<strong>na</strong>ta sila osudenicite izrabotuvaat proizvodi so ponizok<br />

stepen <strong>na</strong> obrabotka so {to se smaluva efikasnosta <strong>na</strong> osudeni~kata<br />

rabota kako sredstvo <strong>na</strong> tretman.<br />

Vtoroto barawe e ekonomskata korist od rabotata <strong>na</strong> osudenite<br />

lica da ne bide <strong>na</strong> {teta <strong>na</strong> ostvaruvaweto <strong>na</strong> celite <strong>na</strong> izvr{uvaweto<br />

<strong>na</strong> kaz<strong>na</strong>ta li{uvawe od sloboda. Ovde se poa|a od toa resocijalizacijata<br />

<strong>na</strong> osudenite lica preku osudeni~kata rabota da ne se podredi<br />

<strong>na</strong> `elbata za postignuvawe <strong>na</strong> ekonomska dobivka. Pri tolkuvaweto<br />

<strong>na</strong> ova <strong>na</strong>~elo vo <strong>na</strong>{ata teorija, me|utoa, ~esto se odi predaleku koga<br />

negovata smisla se doveduva vo sprotivnost so postoeweto <strong>na</strong> penitencijarni<br />

ustanovi so samostojno fi<strong>na</strong>nsirawe. Ottuka i potrebata<br />

kone~no da se otvori i ras~isti pra{aweto {to neosnovano doveduva<br />

do pomirliv i pasiven stav deka vo ovaa oblast mo`e malku da se stori<br />

bez da se zafati pogolem del od fi<strong>na</strong>nsiskite sredstva {to za ovaa<br />

<strong>na</strong>me<strong>na</strong> gi izdvojuva zaednicata. Denes, imeno, dominira sfa}aweto<br />

deka ustanovite so samostojno fi<strong>na</strong>nsirawe mo`at da se dovedat vo<br />

direkt<strong>na</strong> vrska so mo`niot neuspeh vrz planot <strong>na</strong> resocijalizacijata.<br />

Ova stojali{te koe {to, vpro~em, praktikata ve}e go demantira, ne<br />

mora voop{to da z<strong>na</strong>~i zapirawe, tuku obratno - razvoj i otvarawe<br />

novi podra~ja preku koi mo`e da se izrazi trudot vo prevospitniot<br />

proces. Vo taa smisla izrabotkata <strong>na</strong> <strong>na</strong>u~ni elaborati {to osmisleno<br />

}e gi prou~at i poso~at mo`nostite za takva organizacija <strong>na</strong> trudot vo<br />

golema mera }e gi opleme<strong>na</strong>t site <strong>na</strong>~ela vrz koi e izgraden konceptot<br />

<strong>na</strong> osudeni~kiot trud. Osmisle<strong>na</strong>ta politika vo ovaa <strong>na</strong>soka mo`e da<br />

gi sopre site opasnosti od domi<strong>na</strong>cijata <strong>na</strong> ekonomskata korist <strong>na</strong>d<br />

drugite celi <strong>na</strong> trudot. Tie opasnosti, vsu{nost, i ne mora da se realni<br />

so ogled <strong>na</strong> osnovata vrz koi koj <strong>na</strong>s e postaveno funkcioniraweto<br />

<strong>na</strong> kazneniot sistem. Vo <strong>na</strong>soka <strong>na</strong> vakvo razmisluvawe sekoga{<br />

treba da se poa|a od toa deka slabata materija<strong>na</strong> osnova e glav<strong>na</strong><br />

pre~ka {to go sopira vistinskoto za`ivuawe <strong>na</strong> skoro site penolo{-<br />

ki <strong>na</strong>~ela. Dejstvoto <strong>na</strong> ovoj element mo`e da se sogleda od pove}e<br />

77

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!