Zoran Sulejmanov - Komentar na ZIS (p. 563)
21.11.2015 • Views
Share Embed Flag

Zoran Sulejmanov - Komentar na ZIS (p. 563)

Penologija

Penologija

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zoransulejmanov

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

{to ograni~uvajki gi pravata i slobodite <strong>na</strong> gra|anite ednovremeno<br />

gi garantira nivnite prava i slobodi od sekakov vid <strong>na</strong> prisilba,<br />

arbitrernost i samovolie. Ottamu e logi~no da se o~ekuva deka<br />

normite <strong>na</strong> krivi~noto pravo terba da se po~ituvaat ne zatoa {to<br />

uka`uvaat {to e nedopu{teno i kako gra|anite ne smeeat da se odnesuvaat,<br />

tuku za{to uka`uvaat deka sî {to ne e zabraneto e dopu{teno<br />

i kako tie gra|ani smeat da se odnesuvaat. Seto toa poka`uva deka<br />

general<strong>na</strong>ta prevencija ima svoja dlaboka utilitar<strong>na</strong> podloga. Vo o<strong>na</strong>a<br />

mera vo koja krivi~niot zakonik i zaka<strong>na</strong>ta so sankcija se opredeleni<br />

od interesot <strong>na</strong> site, od za{tita <strong>na</strong> niv<strong>na</strong>ta sigurnost, prava i slobodi,<br />

vo taa mera mo`at da go ostvaruvaat svoeto vospitno-moralizatorsko<br />

antikrimi<strong>na</strong>lno dejstvo.<br />

Ne smee me|utoa da se zaboravi faktot deka ovaa funkcija <strong>na</strong><br />

general<strong>na</strong>ta prevencija ima i svoja retributiv<strong>na</strong> potkrepa. Najdobar<br />

dokaz za toa e sekojdnev<strong>na</strong>ta prime<strong>na</strong> <strong>na</strong> represijata. Toga{ koga gra-<br />

|anite se osvedo~uvaat deka nema da postojat "mo}ni bumbari {to vo<br />

let ja dup~at mre`ata <strong>na</strong> pajakot", deka sekoj storitel <strong>na</strong> krivi~no<br />

delo }e bide faten, izveden pred sud, deka }e go stigne zaslu`e<strong>na</strong>ta<br />

sankcija i deka nema da ima ~esti, pristrasni i spored svoite posledici<br />

drasti~ni skratuvawa ili komutacii <strong>na</strong> sankciite so prime<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />

institutite amnestija i pomiluvawe, mo`e da se o~ekuva zacvrstuvawe<br />

<strong>na</strong> antikrimi<strong>na</strong>lniot stav <strong>na</strong> javnosta. Nakratko, od retributivno<br />

uslovenoto zacvrstuvawe <strong>na</strong> op{testve<strong>na</strong>ta i moral<strong>na</strong>ta osuda sprema<br />

site vidovi krimi<strong>na</strong>lni odnesuvawa i ed<strong>na</strong>kviot pristap kon site nositeli<br />

<strong>na</strong> takvi povedenija zavisi moralizatorskiot efekt <strong>na</strong> general<strong>na</strong>ta<br />

prevencija.<br />

v) Ed<strong>na</strong> od funkciite <strong>na</strong> krivi~nite sankcii za koja od brojni<br />

pri~ini, barem vo <strong>na</strong>{ata krivi~noprav<strong>na</strong>, krimi<strong>na</strong>lnopoliti~ka i<br />

penolo{ka teorija malku e govoreno e i postignuvaweto ili zadovoluvaweto<br />

<strong>na</strong> pravdata. Toa z<strong>na</strong>~i deka za{titata <strong>na</strong> op{testvoto od krimi<strong>na</strong>litetot<br />

ne se vr{i samo od specijalni i generalnopreventivni<br />

pri~ini tuku i zaradi pravda, od pri~ini koi mu otstapuvaat mesto <strong>na</strong><br />

odmazdata sfate<strong>na</strong> kako socijalno psiholo{ka i eti~ka kategorija.<br />

Celta <strong>na</strong> krivi~nite sankcii ne e da ja za{titat pravdata kako<br />

samovrednost, kako idea sui generis, ili barem ne samo toa, tuku sodr`i<strong>na</strong>ta<br />

{to e vnese<strong>na</strong> vo taa vrednost. Toa z<strong>na</strong>~i: a) da se obezbedi<br />

individual<strong>na</strong>ta egzistencija i sre}a kako i toa da se prevenira<br />

revan{ot, b) da se eliminira nesigurnosta <strong>na</strong> site gra|ani i, v) <strong>na</strong><br />

`rtvata da í se obezbedi satisfakcija i toa bilo so posredstvo <strong>na</strong><br />

psiholo{kiot efekt {to subjektivno se do`ivuva kako zadovoluvawe<br />

<strong>na</strong> pravdata, bilo so materijal<strong>na</strong> <strong>na</strong>domest <strong>na</strong> pretrpe<strong>na</strong>ta {teta. Ako<br />

pravdata e vsade<strong>na</strong> vo individual<strong>na</strong>ta i op{testve<strong>na</strong>ta svest <strong>na</strong> lugeto<br />

37

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!