You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
dobra jest novost što je instalacijski program<br />
zadržao svoju fleksibilnost, uz gubitak<br />
određenih detalja u grafičkoj instalaciji. Većih<br />
razlika između instalacija nema, što ostavlja<br />
dojam da je instalacijski program samo<br />
upakiran u grafičko sučelje bez dodatnog<br />
pojednostavljivanja prisutnog u drugim<br />
distribucijama.<br />
Paukova mreža<br />
Nakon instalacije dočekalo nas je nekoliko<br />
problema, što nećemo uzeti za minus budući<br />
da su se isti problemi pojavljivali i u ranijim<br />
verzijama. Na našem sustavu dva su bila problematična<br />
- driver za grafičku (ATI) i Broadcomovu<br />
WLAN karticu. Iako je grafičko okruženje<br />
radilo besprijekorno, nedostajala je 3D<br />
akceleracija, što standardni open source driver<br />
nije pokrivao. Ubuntu i Kubuntu imaju program<br />
koji bi trebao olakšati instalaciju proprietary<br />
drivera. Instalacija ATI-jeva drivera nužna<br />
je ukoliko želimo koristiti 3D radno okruženje,<br />
pa možemo reći da je Ubuntu donekle olakšao<br />
konfiguraciju. Potpuno automatizirano<br />
konfiguriranje sustava za korištenje Beryla/<br />
Compiza se, prema razvijateljima, očekuje u<br />
sljedećim verzijama distribucije.<br />
Drugi problem bila je Broadcomova bežična<br />
mrežna kartica, koja inače ima lošiju podršku<br />
unutar Linuxa. Profunkcionirala je tek nakon<br />
što smo bcm43xx-fwcutterom ekstrahirali<br />
firmware iz službenog drivera. Alat nije<br />
dostupan u službenom repozitoriju, pa je<br />
instalacija neznatno kompliciranija. Restricted<br />
Driver Manager uopće nije registrirao<br />
problematičnu komponentu te smo ju bili<br />
prisiljeni ručno instalirati.<br />
S druge strane, nakon što smo podesili<br />
bežičnu mrežu, Ubuntu se, zahvaljujući<br />
NetworkManageru, bez većih zavrzlama<br />
spojio na kućnu mrežu. NetworkManager<br />
podržava i WEP i WPA enkripciju. Nažalost,<br />
Distribucija u tri dimenzije<br />
KDE Control Center je u Kubuntuu prošao<br />
kroz proces pojednostavljenja<br />
802.1x autentifikacija nije podržana, pa ćete<br />
se morati dodatno pomučiti s xsupplicantom<br />
ukoliko se spajate na takve mreže. Unatoč<br />
integraciji NetworkManagera u distribuciju,<br />
naći ćemo i standardni alat za konfiguraciju<br />
mreže, koji je ostao trivijalan i ne podržava<br />
čak ni WPA enkripciju (što je apsurdno ako<br />
to i WLAN adapter i AP na koji se spajate<br />
podržavaju).<br />
Nova verzija Ubuntua donosi i znatne<br />
nadogradnje kernela namijenjene<br />
prijenosnicima. Hibernacija i “uspavljivanje”<br />
radilo nam je bez većih problema i sav<br />
hardver u prijenosniku nam je ispravno<br />
prepoznat (izuzmemo li WLAN karticu te<br />
U Ubuntu dolazi predinstaliran Compiz, ali će se instalirati samo ukoliko sustav detektira<br />
podržanu grafičku karticu (ne toliko stariji modeli nVidijinih kartica). U suprotnom ćete<br />
biti prisiljeni na nimalo laganu proceduru koja uključuje instalaciju podržanih drivera s<br />
3D akceleracijom (službeni driveri proizvođača) te rekonfiguraciju X-a i konačno instalaciju<br />
samog composite managera (Compiz ili Beryl).<br />
Posao bi znatno trebao olakšati ugrađeni Restricted Driver Manager te integracija<br />
AiGLX-a u X.org 7.2, čije se uključenje svodi na promjenu opcije “Use AiGLX” u<br />
vrijednost “on” u konfiguracijskoj datoteci X.orga. Compiz je predefinirano isključen,<br />
a može se uključiti putem alata Desktop Effects dostupnog zajedno s ostalim alatima za<br />
podešavanje sustava.<br />
Debian kao profesionalna serverska distribucija ne dolazi s predinstaliranim 3D<br />
radnim okruženjem, ali kao što smo već spomenuli ista se funkcija lako dodaje odabirom<br />
metapaketa 3ddesktop.<br />
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/open_source<br />
“Nova verzija<br />
Ubuntua donosi i<br />
znatne nadogradnje<br />
kernela namijenjene<br />
prijenosnicima”<br />
konfiguracijske poteškoće u slučaju VMC<br />
HSDPA kartice). Standardno su podržani i<br />
Macovi bazirani na Intelu.<br />
Ledena lasica<br />
Već smo spomenuli da je jedna od najboljih<br />
stvari u Debianu njegov paketni sustav, koji je<br />
svakom novom verzijom sve sofisticiraniji alat<br />
te zbog svoje robusnosti bez problema može<br />
poslužiti za nadogradnju velikog broja paketa,<br />
kojima Debian obiluje. Iako ćemo za serverska<br />
okruženja uvijek preporučiti prvo nadogradnju<br />
sustava u testnom okruženju (nakon<br />
što smo u jednom scenariju imali problema s<br />
međuovisnostima u staroj verziji Debiana),<br />
možemo reći da je novi sustav međuovisnosti<br />
jako dobro definiran te je posao dodavanja<br />
određenih funkcija u sustav (kao što je KDE ili<br />
3D desktop) trivijalan i svodi se na upisivanje<br />
jedne jedine naredbe.<br />
Među paketima ćemo između ostalog naći<br />
i veliku količinu restriktivnih drivera, koji<br />
dakako nisu dio službenog izdanja, ali su<br />
prisutni u DVD verziji, dodatnih programa<br />
(Flash, Java, RealPlayer) te programa koji su<br />
u distribuciji zaslugom zajednice (contrib),<br />
što uključuje Beryl, Compiz i druge. Zbog<br />
postavljenih paketa instalacija većine onoga<br />
što bi vam moglo zatrebati je trivijalna te<br />
čitavu proceduru može obaviti i manje iskusan<br />
korisnik.<br />
Budući da je Ubuntu, pa shodno tome<br />
i Kubuntu, distribucija koja većinu<br />
svojih programa ostavlja na službenim<br />
repozitorijima, tako ćete za osposobljavanje<br />
pune funkcionalnosti sustava trebati dosta<br />
toga preuzeti s Interneta. Stoga je razumljivo<br />
da su distribucije Ubuntu i Kubuntu<br />
namijenjene korisnicima s broadband vezama<br />
na Internet, što objašnjava i nedorađenost<br />
dial-up pristupa o kojem smo govorili nešto<br />
ranije.<br />
U osnovnim programima naći ćemo sve<br />
što je potrebno za normalan uredski rad,<br />
korištenje Interneta te alata za podešavanje,<br />
pa čak i bazični multimedijski player. No<br />
za većinu standardnog rada (pa čak i za<br />
osposobljavanje određenog hardvera) trebat<br />
ćemo posegnuti za službenim, odnosno<br />
vanjskim repozitorijima.<br />
Synaptic i Aptitude nisu doživjeli veće<br />
promjene, a jedina razlika koju će iskusniji<br />
korisnici primijetiti je više definiranih<br />
125
Change language