You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
136<br />
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/ITtainment<br />
Ova livada je, vjerovali ili ne, velik izvor<br />
energije - pokošena trava je biomasa iz koje<br />
je moguće proizvoditi energiju<br />
predstavljaju problem komercijalne eksploatacije<br />
te vrste energije.<br />
Energija iz zemlje<br />
Od četiri osnovna elementa čak su tri obnovljivi<br />
izvori energije - voda, zemlja i zrak.<br />
Vodu smo već obradili, vjetar i vjetroelektrane<br />
će skoro doći na red, a zemlja je pak specifičan<br />
izvor. Radi se o geotermalnoj energiji, odnosno<br />
korištenju topline Zemljine unutrašnjosti.<br />
Geotermalna energija bila je prva vrsta energije<br />
čije je izvorište na Zemlji, a tek se danas<br />
ozbiljnije radi na njezinu iskorištavanju.<br />
Vruća voda koja iz zemlje izbija na površinu<br />
i para dva su načina korištenja geotermalne<br />
energije. Geotermalna elektrana je elektrana<br />
kao i svaka druga, osim što se para ne proizvodi<br />
izgaranjem goriva, već se crpi iz zemlje.<br />
Daljnji je postupak s parom isti kao kod konvencionalne<br />
elektrane - para se dovodi do<br />
turbine koja pokreće rotor generatora.<br />
Prednost ovog izvora energije je što je to<br />
jeftin, stabilan i trajan, nema potrebe za gorivom,<br />
a u pravilu nema ni štetnih emisija. Iako<br />
su joj i slabosti brojne, geotermalna energija<br />
je, nakon hidroenergije, najznačajniji obnovljivi<br />
izvor, čak nekoliko puta značajniji od energije<br />
vjetra, Sunca i morskih mijena zajedno.<br />
Geotermalna energija ima budućnost i u<br />
Hrvatskoj, pokazuje nedavna studija koju su<br />
napravili stručnjaci zagrebačkog Ekonomskog<br />
fakulteta. Radi se o studiji iskorištavanja<br />
geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni, koji<br />
je s temperaturom od 170 stupnjeva jedan od<br />
najtoplijih izvora u Hrvatskoj. A da je potencijal<br />
geotermalne energije u našoj državi velik pokazuje<br />
i činjenica da je samo u okolici Zagreba<br />
dvadesetak istraženih izvora. Ključni problem<br />
u njihovu iskorištavanju kao izvora energije je,<br />
kao i obično, cijena - proizvodnja električne<br />
Sunčeva energija kod nas je još nedovoljno<br />
zastupljena u ukupnoj proizvodnji energije,<br />
unatoč nizu tvrtki koje se bave ugradnjom<br />
solarnih ploča i kolektora<br />
Valovito more u budućnosti bi moglo postati<br />
značajan izvor energije za otoke i manje<br />
obalne gradove<br />
energije iz geotermalnih izvora je još skupa.<br />
No i to će se promijeniti jer je plan da se udio<br />
geotermalnih elektrana u ukupnoj proizvodnji<br />
električne energije u svijetu do 2010. godine<br />
podigne na jedan posto. Zvuči malo, ali iskorištavanje<br />
geotermalne energije u svjetskim<br />
razmjerima razvijeno je toliko da od nje žive<br />
manji gradovi. To bi se moglo dogoditi i u Hrvatskoj,<br />
jer studija mogućnosti iskorištavanja<br />
geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni kaže da<br />
bi geotermalna elektrana pokraj Bjelovara u<br />
prvoj fazi imala neto snagu 4 mW, a u drugoj<br />
fazi gradnje 8 do 10 mW.<br />
I smeće daje energiju<br />
Uz geotermalnu energiju važan obnovljivi<br />
izvor je i biomasa. Ona se može izravno pretvarati<br />
u energiju izgaranjem, proizvodnjom<br />
vodene pare za grijanje u industriji i kućanstvima<br />
te od nje dobivati električna energija<br />
u malim termoelektranama. Glavna prednost<br />
biomase u odnosu na fosilna goriva je manja<br />
emisija štetnih plinova i otpadnih voda te<br />
zbrinjavanje i iskorištavanje otpada i ostataka<br />
iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije.<br />
Biomasa je u energetici dvostruko prihvatljiva,<br />
jer osim što služi kao obnovljivi izvor<br />
energije, smanjuje i količinu smeća, ali i količinu<br />
emitiranih štetnih plinova. Najveći potencijal ali<br />
i korištenje biomase je sigurno biodizel, koji već<br />
pokreće javni prijevoz u razvijenim europskim<br />
zemljama. Prvi svjetski ekološki grad, Hammarby<br />
Sjöstad (u stvari, predgrađe Stockholma),<br />
većinom se napaja energijom iz biomase.<br />
Snaga vjetra<br />
Iskorištavanje energije vjetra je najbrže rastući<br />
segment proizvodnje energije iz obnovljivih<br />
izvora, prvenstveno zahvaljujući poboljšanju<br />
turbina, čija se snaga u zadnjih nekoliko godina<br />
utrostručila.<br />
Glavni problem u korištenju snage vjetra<br />
je nestalnost njegova puhanja, premda je taj<br />
problem danas sve manji. Naime, danas je već<br />
jednostavno odrediti u kojim predjelima vjetar<br />
puše često ili stalno, pa se na takvim mjestima<br />
grade vjetroelektrane.<br />
Njemačka i Danska trenutno najviše koriste<br />
električnu energiju iz vjetra, a Danci do 2030.<br />
godine planiraju zadovoljiti preko polovine<br />
energetskih potreba kućanstava upravo<br />
iskorištavanjem energije vjetra. Budući da u<br />
Danskoj pušu povoljni vjetrovi za proizvodnju<br />
energije, a radi se o ekološki svjesnoj zemlji,<br />
treba očekivati da će ostvariti ovaj ambiciozni<br />
plan.<br />
Iz njihovih iskustava učit će i Hrvati, jer je naša<br />
delegacija početkom lipnja posjetila Dansku,<br />
upravo da se na licu mjesta uvjeri u sve potencijale<br />
ove energije.<br />
Što se obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj<br />
tiče, dominantan način je upravo dobivanje<br />
energije iz vjetroparkova, odnosno vjetroelektrana.<br />
Trenutno se između Jasenica i Kruševa<br />
gradi treći vjetropark s 40 vjetroturbina snage<br />
59 megavata. Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj<br />
u rad je puštena na Pagu, a ima snagu 5,95<br />
megavata koju proizvodi sedam generatora,<br />
dok godišnja proizvodnja iznosi oko 15 milijuna<br />
kilovatsati struje.<br />
Drugi vjetropark u Hrvatskoj pušten je u rad<br />
prošle godine. Nalazi se u Krtolinu, na brdu<br />
Trtru kod Šibenika. Taj vjetropark s 14 vjetrogeneratora<br />
ukupne snage 11,2 megavata dvostruko<br />
je veći od paškog, a te dvije vjetroelektrane u<br />
Hrvatskoj zajednički raspolažu 21 vjetroturbinom<br />
ukupne snage 16,8 megavata. Te dvije<br />
elektrane zajedno godišnje proizvedu 47 tisuća<br />
megavatsati struje. U Hrvatskoj je u planu gradnja<br />
još nekoliko vjetroelektrana, a planira se da<br />
do 2010. godine vjetroelektrane i postrojenje na<br />
biomasu s proizvodnjom 1100 GWh električne<br />
energije na godinu pokriju pet posto ukupne<br />
potrošnje.<br />
Solarna energija<br />
Za kraj priče o obnovljivim izvorima energije<br />
ostavili smo Sunce, koje je, neposredno ili posredno,<br />
izvor gotovo sve raspoložive energije na<br />
Zemlji. Kao izvor obnovljive energije danas je u<br />
velikom porastu, pogotovo u Europi. U idealnim<br />
uvjetima, na površini Zemlje može se dobiti<br />
prosječno 1 kW na metar kvadratni, premda<br />
stvarna vrijednost ovisi o raznim čimbenicima,<br />
poput lokacije, godišnjeg doba, doba dana,<br />
vremenskim uvjetima i tako dalje. U Hrvatskoj je<br />
situacija još bolja - prosječna vrijednost dnevne<br />
insolacije iznosi 3 do 4,5 kWh po metru kvadratnom,<br />
što nas čini izuzetno pogodnom državom<br />
za korištenje solarne energije. Tu činjenicu<br />
treba kapitalizirati!<br />
Što se tiče načina iskorištavanja, nekoliko je<br />
osnovnih principa. Solarni kolektori služe za<br />
pripremanje vruće vode i zagrijavanje prostorija,<br />
fotonaponske ćelije direktno pretvaraju<br />
Sunčevu u električnu energiju, a fokusiranje<br />
Sunčeve energije ima svoju upotrebu u velikim<br />
energetskim postrojenjima. U domaćinstvima<br />
su najčešći solarni kolektori i fotonaponske<br />
ćelije, koji se obično montiraju na krov kuće.<br />
Izuzetno su pogodni za grijanje vode po sunčanu<br />
vremenu, a kada je vrijeme loše, mogu se<br />
koristiti u kombinaciji s električnim grijačem<br />
vode. U budućnosti će stvari izgledati još i bolje.<br />
Nove generacije solarnih ćelija bit će manje,<br />
kvalitetnije, a moći će se jednostavno integrirati<br />
u različite materijale.<br />
U Hrvatskoj se o solarnoj energiji ne priča toliko<br />
kao o onoj vjetra ili vode, ali treba spomenuti da postoji<br />
nekoliko tvrtki koje nude ugrađivanje sustava<br />
za korištenje solarne energije u domaćinstvima.<br />
Premda, u usporedbi s Europom, Hrvatska<br />
kaska u korištenju obnovljivih izvora energije, u<br />
posljednjih godinu do dvije dana vidi se ne samo<br />
korak, već i skok naprijed. Nadamo se da će se<br />
trend nastaviti, jer kao turistički orijentirana<br />
država imamo interes zadržati ekološki imidž, a<br />
ne smijemo zaboraviti niti obaveze prema majci<br />
prirodi.
Change language