You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
tora i digitalnih slika. U oba slučaja riječ je o<br />
mjeri “gustoće”, fizičkoj razlučivosti, odnosno<br />
broju najmanjih slikovnih elemenata koje neka<br />
slika sadrži ili neki uređaj može prikazati unutar<br />
nekih fizičkih dimenzija.<br />
Sama po sebi, međutim, ta brojka ne govori<br />
ništa o izvornim dimenzijama materijala (slike<br />
ili ispisa)! Ako slika ima 72 DPI, to znači da će<br />
prilikom ispisa 72 piksela te slike “sjesti” u jedan<br />
inč papira, ali i dalje ne znamo kojih je dimenzija<br />
ta slika. Da nastavimo dalje s primjerima, ako<br />
slika ima 100 x 100 piksela, a fizička je razlučivost<br />
100 DPI, ona će prilikom ispisa (na papiru)<br />
biti velika 2,54 x 2,54 cm (inč širine, inč duljine).<br />
Obrnuto, ako su fizičke dimenzije materijala<br />
25,4 x 25,4 cm, onda će uz fizičku razlučivost od<br />
100 DPI (prilikom skeniranja, primjerice) ona<br />
rezultirati slikom od 1000 x 1000 piksela.<br />
Zašto to sve naglašavamo? Kako bismo vam<br />
ilustrirali da je broj piksela ili točaka po inču u<br />
vašem konkretnom slučaju proizvoljan. Dok<br />
god fotografiju ne ispisujete na neki fizički medij,<br />
on nema značenja i posve je nebitan. Razlog<br />
što se u vašem slučaju razlikuje od programa<br />
do programa jest što fotografija o kojoj se radi<br />
nema definiranu fizičku razlučivost, pa joj svaki<br />
program dodjeljuje svoju defaultnu vrijednost.<br />
Što se drugog dijela vašeg pisma tiče, Word<br />
dokumenti tradicionalno su najlošiji izbor za<br />
transport bilo kakvih slika i fotografija. Ako je<br />
ikako moguće, fotografije isporučite odvojeno<br />
od dokumenta, kao zaseban privitak. To ne<br />
samo da je u većini slučajeva praktičnije, nego<br />
je i prihvatljivije što se e-mail “bontona” tiče.<br />
Ako to, pak, nije moguće, po svaku cijenu<br />
izbjegavajte ikakve zahvate nad slikom unutar<br />
samog Worda, jer znatno povećavaju veličinu<br />
dokumenta (pogotovo kojekakve strelice,<br />
Kopiranje DVD-a<br />
Vanja<br />
Prvo pozdrav trenutno najboljem časopisu<br />
na prostoru bivše Jugoslavije, pa i<br />
šire. Moje je pitanje vezano uz kopiranje<br />
originalnog DVD-a. Kad takav DVD<br />
(zaštitio Sony) ubacim u čitač, pojavi se<br />
prozor upozorenja s porukom da struktura<br />
DVD-a nije dobra. Ovo se događa<br />
na svakom disku s tom zaštitom unatoč<br />
činjenici da koristim i AnyDVD i DVD<br />
Shrink. AnyDVD prijavi mi da je zaštita<br />
loših sektora (bad sectors) uklonjena,<br />
ali je kopiranje i dalje nemoguće.<br />
Imate li kakvo rješenje?<br />
oznake, word art itd.). Sve potrebne zahvate<br />
nad slikom izvedite prije njezina ubacivanja u<br />
dokument. Konačno, ne sjećamo se postoji li u<br />
Wordu 2000 opcija Compress Pictures (znamo<br />
da je u Wordu 2002 zasigurno postojala), no<br />
ako je vaš Word posjeduje, odaberite fotografiju<br />
u dokumentu (kliknite na nju) pa potom kliknite<br />
na ikonu Compress u alatnoj traci Picture<br />
(View - Toolbar - Picture). U dijaloškom okviru<br />
koji se pojavi pod Change resolution odaberite<br />
opciju Web/Screen pa kliknite na OK.<br />
Ante Vukorepa<br />
“Višak” brzine<br />
Antonio<br />
Moj LCD monitor ima frekvenciju osvježavanja<br />
od 60 Hz, no kad pustim neki od<br />
popularnih benchmark programa, grafička<br />
kartica javlja brzinu od 120 Hz. Budući da je<br />
to dvostruko brže od osvježavanja ekrana,<br />
što se događa s “viškom” generiranih slika?<br />
Ima li uopće smisla da igra radi brže od 60<br />
Hz, koliko standardno nude svi LCD ekrani?<br />
Postavili ste prilično zanimljivo i dobro pitanje.<br />
Da bismo na njega odgovorili, moramo prvo<br />
razjasniti razliku između brzine osvježavanja<br />
ekrana (screen refresh rate) i brzine renderiranja<br />
scena (game frame rate) od strane grafičke<br />
kartice. Brzina osvježavanja ekrana je vrijednost<br />
koja označava koliko puta će vaš ekran<br />
ponovno osvijetliti sliku, odnosno svaku točkicu<br />
koja tvori sliku. Pritom je monitoru sasvim<br />
svejedno kakav je sadržaj te slike i hoće li se taj<br />
sadržaj promijeniti između ili za vrijeme pojedinih<br />
osvježavanja. Brzina od 60 Hz (šezdeset<br />
DVDFab je trenutno jedina aplikacija koja<br />
se uspješno nosi sa sve češćim promjenama i<br />
nadogradnjama zaštite originalnih DVD-ova<br />
Eh, da, nekada su stvari bile jednostavne. Dovoljno je bilo koristiti<br />
DVD Decrypter i sve je išlo bez ikakvih problema. No danas su stvari<br />
kudikamo složenije jer su proizvođači takozvanih originalnih DVDova<br />
iskoristili mogućnosti dodatnog programiranja DVD čitača, kodom<br />
učitanim direktno s medija. Tako “sređen” čitač bez problema<br />
će pročitati sadržaj medija, dok će program za kopiranje “zajaukati” i<br />
reći kako tu nešto ne štima.<br />
Jedino smisleno rješenje danas je program znan pod imenom DVD<br />
Barney<br />
Fab. Možete ga nabaviti na adresi www.dvdfab.com, a postoje dva<br />
izdanja programa, zlatna (gold) i platinasta (platinum). Pri njihovu<br />
korištenju treba imati na umu da razbijanje zaštite i dalje nije sto posto garantirano jer se<br />
može dogoditi da je DVD zaštićen varijantom zaštite koja je novija od varijante DVD Faba<br />
koju koristite. U tom slučaju najbolje je pričekati koji tjedan dok se ne pojavi nova verzija<br />
DVD Faba koja će najvjerojatnije riješiti problem.<br />
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/help_desk<br />
Osvježavanje slike i framerate su dvije<br />
različite stvari<br />
puta u sekundi) u slučaju LCD monitora je<br />
sasvim dovoljna, jer njegovo stalno pozadinsko<br />
osvjetljenje treperi s najmanje 200 Hz, pa tako<br />
LCD ekran i sa 60 Hz osvježavanja nudi stabilnu<br />
sliku. Kod starijih CRT monitora situacija je<br />
nešto drugačija (nema pozadinskog osvjetljenja)<br />
pa je potrebno sliku osvježavati najmanje<br />
sedamdeset i pet puta u sekundi (75 Hz) kako bi<br />
ona bila stabilna i bez nesnosnog titranja.<br />
Brzina renderiranja scena, koju često nazivamo<br />
samo frame rate, jest brzina kojom igra,<br />
odnosno grafička kartica generira pojedine<br />
slike. Ta brzina može (ovisno o sadržaju slike)<br />
biti kudikamo veća od brzine osvježavanja<br />
ekrana, pa kod jednostavnih scena može iznositi<br />
i nekoliko tisuća “slika” u sekundi, no ako je<br />
riječ o vrlo složenim scenama gdje se prikazuje<br />
nadasve velik broj objekata i gdje se koriste<br />
dodatne funkcije poput anti-aliasinga, onda<br />
je lako moguće da brzina renderiranja i padne<br />
ispod brzine osvježavanja. Iz tog je lako vidljivo<br />
kako su dvije neovisne veličine, iako su obje<br />
itekako zaslužne za konačan dojam koji imamo<br />
o nekoj igri.<br />
Kao što znamo iz filma ili televizije, izmjenjivanje<br />
pojedinih slika brzinom od 24 Hz, 25 Hz ili<br />
30 Hz sasvim je dovoljno da “prevari” naše oko<br />
i da mozak sve stopi u jednu fluidnu pokretnu<br />
sliku. Iz tog bi se dalo zaključiti kako je, primjerice,<br />
30 Hz sasvim dovoljno te da igra ne bi ni<br />
trebala generirati više slika u sekundi, a pogotovo<br />
ih ne bi trebala generirati stotinu i dvadeset<br />
ili više. To u stvarnosti ipak nije tako i to iz<br />
nekoliko razloga. Prvi je što niske brzine renderiranja<br />
mogu dovesti do toga da slika ponekad<br />
djeluje kao da trza što će igrača prilično smetati,<br />
a drugi je što povećanjem kompleksnosti scene,<br />
te samim tim i povećanjem izračuna koje moraju<br />
obaviti i igra (procesor) i grafička kartica,<br />
brzina renderiranja neizostavno pada. Stoga<br />
uvijek treba težiti prema većoj brzini renderiranja<br />
jer ona pokazuje koliko još ima svojevrsnog<br />
slobodnog prostora u opterećenju cijelog sustava<br />
(CPU i GPU), prije nego što brzina renderiranja<br />
padne na nivo pri kojem igranje postaje<br />
nemoguće. Veća brzina renderiranja u pravilu<br />
znači i da će igra lakše odgovarati na vaše komande,<br />
odnosno imat ćete osjećaj da na njih<br />
reagira trenutno. Spusti li se brzina renderiranja<br />
na niske vrijednosti, to sigurno neće biti slučaj.<br />
Stoga, neka vas ne smeta “višak” brzine što<br />
pokazuje vaš benchmark. S vašim je računalom<br />
sve u najboljem redu.<br />
Barney<br />
179