30.04.2013 Views

Foto i video - PC Chip

Foto i video - PC Chip

Foto i video - PC Chip

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

tora i digitalnih slika. U oba slučaja riječ je o<br />

mjeri “gustoće”, fizičkoj razlučivosti, odnosno<br />

broju najmanjih slikovnih elemenata koje neka<br />

slika sadrži ili neki uređaj može prikazati unutar<br />

nekih fizičkih dimenzija.<br />

Sama po sebi, međutim, ta brojka ne govori<br />

ništa o izvornim dimenzijama materijala (slike<br />

ili ispisa)! Ako slika ima 72 DPI, to znači da će<br />

prilikom ispisa 72 piksela te slike “sjesti” u jedan<br />

inč papira, ali i dalje ne znamo kojih je dimenzija<br />

ta slika. Da nastavimo dalje s primjerima, ako<br />

slika ima 100 x 100 piksela, a fizička je razlučivost<br />

100 DPI, ona će prilikom ispisa (na papiru)<br />

biti velika 2,54 x 2,54 cm (inč širine, inč duljine).<br />

Obrnuto, ako su fizičke dimenzije materijala<br />

25,4 x 25,4 cm, onda će uz fizičku razlučivost od<br />

100 DPI (prilikom skeniranja, primjerice) ona<br />

rezultirati slikom od 1000 x 1000 piksela.<br />

Zašto to sve naglašavamo? Kako bismo vam<br />

ilustrirali da je broj piksela ili točaka po inču u<br />

vašem konkretnom slučaju proizvoljan. Dok<br />

god fotografiju ne ispisujete na neki fizički medij,<br />

on nema značenja i posve je nebitan. Razlog<br />

što se u vašem slučaju razlikuje od programa<br />

do programa jest što fotografija o kojoj se radi<br />

nema definiranu fizičku razlučivost, pa joj svaki<br />

program dodjeljuje svoju defaultnu vrijednost.<br />

Što se drugog dijela vašeg pisma tiče, Word<br />

dokumenti tradicionalno su najlošiji izbor za<br />

transport bilo kakvih slika i fotografija. Ako je<br />

ikako moguće, fotografije isporučite odvojeno<br />

od dokumenta, kao zaseban privitak. To ne<br />

samo da je u većini slučajeva praktičnije, nego<br />

je i prihvatljivije što se e-mail “bontona” tiče.<br />

Ako to, pak, nije moguće, po svaku cijenu<br />

izbjegavajte ikakve zahvate nad slikom unutar<br />

samog Worda, jer znatno povećavaju veličinu<br />

dokumenta (pogotovo kojekakve strelice,<br />

Kopiranje DVD-a<br />

Vanja<br />

Prvo pozdrav trenutno najboljem časopisu<br />

na prostoru bivše Jugoslavije, pa i<br />

šire. Moje je pitanje vezano uz kopiranje<br />

originalnog DVD-a. Kad takav DVD<br />

(zaštitio Sony) ubacim u čitač, pojavi se<br />

prozor upozorenja s porukom da struktura<br />

DVD-a nije dobra. Ovo se događa<br />

na svakom disku s tom zaštitom unatoč<br />

činjenici da koristim i AnyDVD i DVD<br />

Shrink. AnyDVD prijavi mi da je zaštita<br />

loših sektora (bad sectors) uklonjena,<br />

ali je kopiranje i dalje nemoguće.<br />

Imate li kakvo rješenje?<br />

oznake, word art itd.). Sve potrebne zahvate<br />

nad slikom izvedite prije njezina ubacivanja u<br />

dokument. Konačno, ne sjećamo se postoji li u<br />

Wordu 2000 opcija Compress Pictures (znamo<br />

da je u Wordu 2002 zasigurno postojala), no<br />

ako je vaš Word posjeduje, odaberite fotografiju<br />

u dokumentu (kliknite na nju) pa potom kliknite<br />

na ikonu Compress u alatnoj traci Picture<br />

(View - Toolbar - Picture). U dijaloškom okviru<br />

koji se pojavi pod Change resolution odaberite<br />

opciju Web/Screen pa kliknite na OK.<br />

Ante Vukorepa<br />

“Višak” brzine<br />

Antonio<br />

Moj LCD monitor ima frekvenciju osvježavanja<br />

od 60 Hz, no kad pustim neki od<br />

popularnih benchmark programa, grafička<br />

kartica javlja brzinu od 120 Hz. Budući da je<br />

to dvostruko brže od osvježavanja ekrana,<br />

što se događa s “viškom” generiranih slika?<br />

Ima li uopće smisla da igra radi brže od 60<br />

Hz, koliko standardno nude svi LCD ekrani?<br />

Postavili ste prilično zanimljivo i dobro pitanje.<br />

Da bismo na njega odgovorili, moramo prvo<br />

razjasniti razliku između brzine osvježavanja<br />

ekrana (screen refresh rate) i brzine renderiranja<br />

scena (game frame rate) od strane grafičke<br />

kartice. Brzina osvježavanja ekrana je vrijednost<br />

koja označava koliko puta će vaš ekran<br />

ponovno osvijetliti sliku, odnosno svaku točkicu<br />

koja tvori sliku. Pritom je monitoru sasvim<br />

svejedno kakav je sadržaj te slike i hoće li se taj<br />

sadržaj promijeniti između ili za vrijeme pojedinih<br />

osvježavanja. Brzina od 60 Hz (šezdeset<br />

DVDFab je trenutno jedina aplikacija koja<br />

se uspješno nosi sa sve češćim promjenama i<br />

nadogradnjama zaštite originalnih DVD-ova<br />

Eh, da, nekada su stvari bile jednostavne. Dovoljno je bilo koristiti<br />

DVD Decrypter i sve je išlo bez ikakvih problema. No danas su stvari<br />

kudikamo složenije jer su proizvođači takozvanih originalnih DVDova<br />

iskoristili mogućnosti dodatnog programiranja DVD čitača, kodom<br />

učitanim direktno s medija. Tako “sređen” čitač bez problema<br />

će pročitati sadržaj medija, dok će program za kopiranje “zajaukati” i<br />

reći kako tu nešto ne štima.<br />

Jedino smisleno rješenje danas je program znan pod imenom DVD<br />

Barney<br />

Fab. Možete ga nabaviti na adresi www.dvdfab.com, a postoje dva<br />

izdanja programa, zlatna (gold) i platinasta (platinum). Pri njihovu<br />

korištenju treba imati na umu da razbijanje zaštite i dalje nije sto posto garantirano jer se<br />

može dogoditi da je DVD zaštićen varijantom zaštite koja je novija od varijante DVD Faba<br />

koju koristite. U tom slučaju najbolje je pričekati koji tjedan dok se ne pojavi nova verzija<br />

DVD Faba koja će najvjerojatnije riješiti problem.<br />

pc_chip/srpanj.kolovoz_07/help_desk<br />

Osvježavanje slike i framerate su dvije<br />

različite stvari<br />

puta u sekundi) u slučaju LCD monitora je<br />

sasvim dovoljna, jer njegovo stalno pozadinsko<br />

osvjetljenje treperi s najmanje 200 Hz, pa tako<br />

LCD ekran i sa 60 Hz osvježavanja nudi stabilnu<br />

sliku. Kod starijih CRT monitora situacija je<br />

nešto drugačija (nema pozadinskog osvjetljenja)<br />

pa je potrebno sliku osvježavati najmanje<br />

sedamdeset i pet puta u sekundi (75 Hz) kako bi<br />

ona bila stabilna i bez nesnosnog titranja.<br />

Brzina renderiranja scena, koju često nazivamo<br />

samo frame rate, jest brzina kojom igra,<br />

odnosno grafička kartica generira pojedine<br />

slike. Ta brzina može (ovisno o sadržaju slike)<br />

biti kudikamo veća od brzine osvježavanja<br />

ekrana, pa kod jednostavnih scena može iznositi<br />

i nekoliko tisuća “slika” u sekundi, no ako je<br />

riječ o vrlo složenim scenama gdje se prikazuje<br />

nadasve velik broj objekata i gdje se koriste<br />

dodatne funkcije poput anti-aliasinga, onda<br />

je lako moguće da brzina renderiranja i padne<br />

ispod brzine osvježavanja. Iz tog je lako vidljivo<br />

kako su dvije neovisne veličine, iako su obje<br />

itekako zaslužne za konačan dojam koji imamo<br />

o nekoj igri.<br />

Kao što znamo iz filma ili televizije, izmjenjivanje<br />

pojedinih slika brzinom od 24 Hz, 25 Hz ili<br />

30 Hz sasvim je dovoljno da “prevari” naše oko<br />

i da mozak sve stopi u jednu fluidnu pokretnu<br />

sliku. Iz tog bi se dalo zaključiti kako je, primjerice,<br />

30 Hz sasvim dovoljno te da igra ne bi ni<br />

trebala generirati više slika u sekundi, a pogotovo<br />

ih ne bi trebala generirati stotinu i dvadeset<br />

ili više. To u stvarnosti ipak nije tako i to iz<br />

nekoliko razloga. Prvi je što niske brzine renderiranja<br />

mogu dovesti do toga da slika ponekad<br />

djeluje kao da trza što će igrača prilično smetati,<br />

a drugi je što povećanjem kompleksnosti scene,<br />

te samim tim i povećanjem izračuna koje moraju<br />

obaviti i igra (procesor) i grafička kartica,<br />

brzina renderiranja neizostavno pada. Stoga<br />

uvijek treba težiti prema većoj brzini renderiranja<br />

jer ona pokazuje koliko još ima svojevrsnog<br />

slobodnog prostora u opterećenju cijelog sustava<br />

(CPU i GPU), prije nego što brzina renderiranja<br />

padne na nivo pri kojem igranje postaje<br />

nemoguće. Veća brzina renderiranja u pravilu<br />

znači i da će igra lakše odgovarati na vaše komande,<br />

odnosno imat ćete osjećaj da na njih<br />

reagira trenutno. Spusti li se brzina renderiranja<br />

na niske vrijednosti, to sigurno neće biti slučaj.<br />

Stoga, neka vas ne smeta “višak” brzine što<br />

pokazuje vaš benchmark. S vašim je računalom<br />

sve u najboljem redu.<br />

Barney<br />

179

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!