Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
040<br />
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/testovi<br />
Hlađenje računala<br />
Hladne glave i usred ljeta<br />
Sve elektroničke komponente, a posebno procesori, u svojem radu stvaraju i toplinu koju radi<br />
pouzdanog i stabilnog rada treba što efikasnije odvoditi. Da ne biste morali previše razmišljati kako<br />
to napraviti, pripremili smo vam pregled dijela ponude hladnjaka i ostalih komponenti, kao i testove<br />
s podacima o njihovoj efikasnosti<br />
piše > Dean Narandžić<br />
Kao i svake godine prije ljeta i ove ćemo se pozabaviti<br />
aktualnom temom hlađenja računala. Kako<br />
bismo izbjegli ponavljanja, ovaj put temu smo<br />
odlučili proširiti, ali ne na način da testiramo sve<br />
dostupne komponente radi odabira najbolje u klasi.<br />
Umjesto toga obratit ćemo pozornost na dijelove<br />
koji igraju veliku ulogu u hlađenju računala i njegovih<br />
kritičnih komponenti, a koji su tradicionalno<br />
zapostavljeni u ovakvim testovima - kućišta i napajanja.<br />
Naravno, nismo zaboravili niti uobičajene<br />
hladnjake za procesore, grafičke kartice i diskove,<br />
kao i nezaobilazne ventilatore - pogledat ćemo što<br />
ima novoga u ovom hardverskom segmentu te koji<br />
nas trendovi očekuju ove sezone.<br />
Uvod u hlađenje<br />
Redovni čitatelji ovo poglavlje mogu slobodno<br />
preskočiti - procesor je i dalje najtoplija kom-<br />
ponenta sustava, iako niti grafičke kartice ne<br />
zaostaju po zagrijavanju, a ne treba zaboraviti<br />
niti na diskove i chipset matične ploče. Sve te<br />
komponente u svom radu generiraju toplinu<br />
za čije su odvođenje zaduženi odgovarajući<br />
hladnjaci, a ukoliko oni nisu dovoljno efikasni<br />
u obavljanju te zadaće, na računalu se mogu<br />
pojaviti privremeni ili čak trajni problemi u<br />
radu. Ovaj problem uvijek je aktualan u ljetnom<br />
periodu kada su ambijentalne temperature<br />
osjetno više, no ukoliko nije adekvatno riješen,<br />
može nas mučiti i tijekom cijele godine. Također,<br />
bavite li se overclockiranjem računala,<br />
vjerojatno će vas zanimati kako što efikasnije<br />
hladiti nabrijane strojeve.<br />
Hladnjaka ima raznih. Pasivni hladnjaci toplinu<br />
preuzetu s male površine procesora disipiraju<br />
u okolinu samo svojom povećanom (rebrastom)<br />
površinom. Ipak, najčešći su aktivni, koji<br />
veliku površinu hladnjaka kombiniraju s većim<br />
ili manjim ventilatorom koji povećava protok<br />
zraka i izmjenu topline. Osim zračnog hlađenja<br />
(sa ili bez ventilatora) postoji još i vodeno i<br />
fazno hlađenje koje nije predmet ovog teksta.<br />
Na jednostavne osnove veže se cijela znanost<br />
o obliku i materijalu koji koristimo kod izrade<br />
hladnjaka. Najčešće korišteni su bakar i aluminij<br />
jer su jeftini te dobro vode toplinu. Od kojeg god<br />
materijala bili napravljeni, većina modernih hladnjaka<br />
opremljena je i toplinskim cijevima koje<br />
efikasnije prebacuju toplinu s jezgre na rebra<br />
za hlađenje. Zahvaljujući velikoj učinkovitosti i<br />
jeftinoj izradi, ova tehnologija dominira tržištem<br />
hladnjaka već nekoliko godina, a za razliku<br />
od vodenog ili faznog hlađenja ne predstavlja<br />
problem pri ugradnji ili održavanju.<br />
Kako smo testirali<br />
Testno računalo zasnovano je na matičnoj ploči<br />
ECS NF650iSLIT-A s nVidijinim chipsetom<br />
nForce 650i i Intelovim procesorom P4 560 s