You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
076<br />
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/tema_broja<br />
stative vjetar će drmati i stativ opet neće služiti<br />
svojoj svrsi. Skuplji stativi znaju dolaziti s torbom<br />
u koju natrpate kamenje i objesite je na stativ da<br />
biste ga što više otežali i onemogućili da ga vjetar<br />
trese. Čak i ako ne dolaze s torbom, stativi na<br />
dnu središnjeg stupa mogu imati kuku na koju se<br />
takva torba može objesiti.<br />
Nakon stativa, mogli bismo reći da po pouzdanosti<br />
dolazi optička i mehanička stabilizacija.<br />
Mehanička stabilizacija (ili anti-shake) znači da<br />
se senzor aparata pomiče kako bi kompenzirao<br />
trešnju aparata. Optička se obavlja u objektivu.<br />
Prednost optičke stabilizacije je u tome što u<br />
tražilu vidite stabiliziranu sliku, dok je prednost<br />
mehaničke u tome što su svi objektivi koje imate<br />
stabilizirani - što može značiti popriličnu financijsku<br />
dobit jer proizvođači koji koriste optičku<br />
stabilizaciju takve objektive naplaćuju skuplje,<br />
i to dosta. Nedostatak i jednog i drugog načina<br />
jest to što su apsolutno beskorisni kad snimate<br />
pokretne subjekte. Naime, što vam znači da vam<br />
je aparat savršeno miran s brzinom zatvarača od<br />
1/30 sekunde pri duljini od 300 mm kad vam se<br />
subjekt miče u kadru i sve je razmazano?<br />
Ako nemate stativ niti vam aparat ima mogućnost<br />
stabilizacije, postoji nekoliko priručnih načina<br />
za stabiliziranje slike. Najobičniji je taj da se<br />
oslonite na nešto. Možete se osloniti ramenom<br />
na zid, okvir vrata, stablo... Oslonite lakat ili cijelu<br />
ruku na niski zid, na stol, na bilo što niže od vas.<br />
Ili, ako možete sjesti, oslonite lakat na vlastito koljeno.<br />
Ako imate remen na aparatu, omotajte ga<br />
oko lakta, prislonite lakat uz tijelo i zategnite ga.<br />
Ili ako imate volje za malo gimnastike i ne smeta<br />
vam kako ćete izgledati, možete upotrijebiti malo<br />
ezoteričnije načine stabiliziranja. Prvi je pogodan<br />
za stabiliziranje aparata s duljim objektivima:<br />
uhvatite se lijevom rukom za desno rame,<br />
desnom rukom namjestite objektiv na pregib<br />
lijevog lakta i možete snimati. Taj je način daleko<br />
od savršenog, ali u nuždi može poslužiti. Sličan<br />
je i onaj koji je preuzet iz streljaštva - malo se pognite<br />
i namjestite lijevi lakat na lijevi kuk. Oslonac<br />
kosti na kost je čvršći nego kosti na mišić.<br />
Ekspozicija<br />
Osnovno pravilo prilikom eksponiranja fotografije<br />
je takozvanih “sunčanih 16” odnosno<br />
Dubinska oštrina<br />
Da biste objekt mogli snimiti ovako krupno, potreban vam je makro objektiv<br />
Ova je scena osvijetljena samo svjetlom odbijenim<br />
od okolnih zidova i svjetlom neba<br />
Sunny 16. Ono kaže da po sunčanu danu brzina<br />
zatvarača pri blendi 16 treba biti ekvivalentna<br />
ISO vrijednosti. Tako na ISO 100 pri blendi 16<br />
trebate imati brzinu zatvarača od 1/100 ili 1/125,<br />
na ISO 200 1/200 ili 1/250 i tako dalje. Tu morate<br />
znati još nekoliko stvari. Otvori blende kreću od<br />
jedan, a dalje se računaju tako da brojku množite<br />
Jedan od korisnih načina za izdvajanje predmeta interesa iz fotografije svakako je i dubinska<br />
oštrina, poznata i kao DOF (depth of field). Usprkos mišljenju neupućenih, DOF označava<br />
dio slike koji je oštar, a ne onaj zamućeni. Ovisi o četiri faktora: žarišnoj duljini, otvoru<br />
blende, udaljenosti predmeta interesa od aparata i veličini senzora odnosno medija na koji<br />
snimamo. Što je otvor blende manji (veći broj), to je dubinska oštrina fotografije veća.<br />
(Usput rečeno, što je senzor manji, dubinska oštrina je isto tako veća.) Najjednostavnije je<br />
otvoriti blendu što više i time dobiti samo mali dio predmeta interesa u fokusu. Automatski<br />
ste ga naglasili. Međutim, često je potrebno imati veći dio fotografije u fokusu, jer, iskreno<br />
govoreći, iritantno je vidjeti da netko fotografira osobu i da je u fokusu samo dio lica, dok<br />
su uši mutne. U tim slučajevima treba smanjiti blendu, s time da trebate pripaziti na pravilo<br />
o proporcionalnosti brzine zatvarača i duljine objektiva. U ekstremnim slučajevima treba<br />
čak pripaziti i na difrakcijski limit.<br />
Kod fotografiranja krajolika potrebno vam je da praktično cijela fotografija bude u<br />
fokusu. To ćete teško izvesti samim zatvaranjem blende - potrebno je iskoristiti takozvanu<br />
hiperfokalnu daljinu. To je ona daljina na kojoj DOF pri određenom otvoru blende ide u<br />
beskonačnost, a ovisi o udaljenosti predmeta interesa od aparata. Na Internetu postoji više<br />
kalkulatora za izračunavanje dubinske oštrine i hiperfokalne daljine, a mi vam možemo<br />
preporučiti onaj na adresi http://www.dofmaster.com/dofjs.html.<br />
“Jedino pravo sredstvo<br />
stabilizacije je stativ ”<br />
s korijenom od dva, to jest, da ne kompliciramo,<br />
s 1,4. Niz ide: 1, 1,4, 2, 2,8, 4, 5,6, 8, 11, 16... Sve<br />
ostale brojke na koje nailazite u aparatima su<br />
dijelovi pune blende, radilo se o trećinama ili<br />
polovicama. Svaka puna blenda znači da senzor<br />
dobiva duplo manje (ili više) svjetla. Da biste na<br />
svim otvorima blende dobili jednaku ekspoziciju,<br />
svako smanjenje ili povećanje blende za cijelu<br />
blendu znači da morate dvostruko smanjiti ili<br />
povećati brzinu zatvarača. Ako na blendi 16 imate<br />
brzinu zatvarača od 1/100, na blendi 11 ona mora<br />
biti 1/200, na blendi 8 1/400 i tako dalje.<br />
Međutim, ako je sunce toliko jako da morate<br />
zatvoriti blendu do kraja, pojavit će vam se<br />
problem difrakcijske granice. (Za malo teoretske<br />
rasprave, pogledajte http://www.cambridgeincolour.com/tutorials/diffraction-photography.htm)<br />
Potpuno pojednostavljeno rečeno,<br />
to znači da će svjetlo koje ulazi u aparat početi<br />
stvarati difrakcijski efekt i slika vam neće biti<br />
oštra. Da biste izbjegli smanjivanje blende zbog<br />
prejakog sunca, možete koristiti ND (neutral<br />
density) filtar. On funkcionira kao sunčane naočale<br />
i smanjuje ukupnu količinu svjetla koja pada<br />
na senzor. Ti filtri dolaze u nekoliko vrijednosti,<br />
a brojke kojima su nazvani označavaju koliko<br />
blendi “skidaju” - 1, 2, 3 blende - pa prema tome<br />
morate i otvoriti blendu na aparatu, to jest smanjivati<br />
brojku koja označava blendu.<br />
Drugi je problem kod zatvaranja blende gore<br />
spominjana premala brzina zatvarača. Ovo je najveći<br />
problem kod teleobjektiva. Naime, postoji<br />
pravilo koje kaže da najmanja brzina zatvarača<br />
treba biti obrnuto proporcionalna duljini objektiva<br />
koji koristite jer ćete inače dobiti neoštru sliku<br />
zbog trešnje aparata. Naravno, i ovdje govorimo<br />
o vrijednostima ekvivalentima onima na<br />
35-milimetarskom filmu. Ako koristite objektiv<br />
čija je duljina ekvivalentna 400-milimetarskom<br />
objektivu na 35-milimetarskom filmu, najmanja<br />
brzina zatvarača bi trebala biti 1/400. Ovdje<br />
stabilizacija može pomoći, ali ne previše jer vam<br />
se može dogoditi da vam “razmaže” pokret, što je<br />
inače sasvim u redu ako upravo to želite postići.
Change language