Foto i video - PC Chip

lijepo vidi i po videokamerama na testu, gdje
samo dva modela nisu koristila 16:9 format, a
i kod njih su za to postojali dobri razlozi. Kod
JVC-ova modela (pogledajte okvir) razlog je u
malenim dimenzijama same videokamere, dok
je kod Sonyja riječ o najjeftinijem modelu, pa je
očigledan razlog korištenja 4:3 ekrana štednja.
Možemo reći kako su sve videokamere, neovisno
o formatu i veličini ekrana, zadovoljile osnovni
uvjet - dobru vidljivost slike i pri jačem okolnom
osvjetljenju, što je tipična situacija pri snimanju
ljeti, pogotovo ako se nalazimo uz morsku obalu.
Novi korisnici videokamera vjerojatno neće imati
problema, no korisnicima koji se već duže bave
videosnimanjem i koji su navikli na dosadašnje,
uglavnom 4:3 ekrane, novi oblik ekrana mogao
bi u počeku predstavljati određenu teškoću
pri kadriranju. Bržem privikavanju pomoći će
dijagonala koja kod svih ekrana iznosi 2,7 inča, a
kod Sonyja HDR-SD1E i HDR-UX7E nude nam
se zaista veliki ekrani čija je dijagonala odličnih
3,5 inča.
Ručna kontrola
LCD ekran je kod modernih videokamera dosta
usko vezan i s upravljanjem radom njezinih
funkcija. Po tom pitanju videokamere možemo
podijeliti na dvije osnovne grupe. Kod jedne
će do izražaja doći osjetljivost ekrana na dodir
(touch screen), a kod druge su se proizvođači
odlučili na nešto konzervativniji pristup, pa se za
kretanje po izbornicima i za aktiviranje različitih
funkcija koriste maleni joystick i dvije ili više
tipki. U praktičnom radu teško da možemo dati
neku bitnu prednost bilo kojoj opciji jer obje
omogućuju jednako uspješan rad. Sve zapravo
ovisi o osobnim afinitetima i preferencijama,
pa se tako vašem autoru više sviđa touch screen
pristup, dok se njegovu kolegi i iskusnom
snimatelju više dopada korištenje joysticka.
Slična se situacija javlja i kad pogledamo ostale
kontrolne elemente (odabir načina rada, zoom
tipke, posebne funkcije). U njih su sličnosti još
veće, a razlike se uglavnom svode na estetiku
i eventualno na neku dodatnu tipku kojom se
Canon MD110
Iza okulara krije se maleni LCD ekran koji služi
kao tražilo i troši manje energije od velikog
ekrana (Canon MV890)
kontrolira funkcija kakvu, primjerice, jeftinije
videokamere nemaju. Kao i kod ekrana, tako i
korištenje ovih kontrola koje su grupirane na
tijelu videokamere ovisi o osobnim afinitetima
i prilično je teško samo s jedne pozicije
autoritativno reći kako je ova ili ona videokamera
po tom pitanju bolja ili najbolja. Mišljenja smo
da je ovdje najbolje prepustiti sud budućem
korisniku, stoga preporučujemo da fizički
isprobate modele koji vam se nalaze na užoj
listi za kupnju. Tako ćete najbolje moći odrediti
upravo onaj model s kojim se tijekom suradnje
nećete previše “svađati”.
Fotograf
Videokamera je, kako joj već samo ime govori,
prije svega namijenjena snimanju filmova, tj.
audiovizualnog zapisa gdje je ipak najvažniji
pokret, a ne statična slika. To međutim
nije smetalo proizvođače da u moderne
videokamere započnu ugrađivati sve veću i
veću fotografsku funkcionalnost. I dok je kod
starijih videokamera snimanje pojedinih slika
bio svojevrstan “sporedni” produkt osnovne
funkcije snimanja pokreta, pa su slike bile
pohranjivane na mini-DV kasetu zajedno s AV
snimkama, u modernih je videokamera situacija
Ova je videokamera tipičan primjer uređaja kod kojeg je postignut dobar omjer cijene
i mogućnosti koje vam za tu cijenu nudi. Recept je jednostavan, koriste ga i drugi
proizvođači, a radi se o odabiru objektiva solidnih optičkih performansi, korištenju
odabranih novijih (16:9 ekran) i prokušanih starijih tehnologija (mini-DV kaseta) te
doziranom izbacivanju elemenata (daljinski upravljač, fotografiranje) za koje se smatra
da prosječnom korisniku neće mnogo trebati. Konačni je rezultat iznenađujuće dobar
i svakako predstavlja dobar odabir širem krugu potencijalnih korisnika koji ne traže
spektakularne performanse ili gomilu (ne)potrebnih funkcija, nego solidan uređaj koji će
osnovni posao obaviti kako treba, a istovremeno će korisnicima približiti osjećaj kako to
izgleda u svijetu skupljih uređaja. Jedan od takvih bljeskova koje nudi videokamera MD110
je njezina žarišna daljina koja se mijenja od 2,6 mm pa sve do gotovo nevjerojatnih 91 mm.
To je zoom faktor od 35X, vrijednost koju ćemo dosta rijetko pronaći i na puno skupljim
videokamerama i svakako predstavlja jednu od zanimljivijih osobina ove videokamere.
Druga hvalevrijedna osobina je mogućnost priključivanja na računalo pomoću provjerene
FireWire (IEEE-1394) veze koja nam omogućuje brz transfer snimki s videokamere u
računalo. Šteta je što nemamo i komunikaciju u obrnutom smjeru, ali to obzirom na cijenu
nismo ni očekivali. Kako je svjetlosna jačina objektiva ove videokamere za nijansu slabija od
uobičajenih vrijednosti, treba prilikom snimanja pripaziti na okolnu rasvjetu i maksimalno
ju iskoristiti. Pokazuje se, međutim, kako u praksi to nije nikakav ozbiljan problem te da ga
većina korisnika neće ni zamijetiti. Tražite li jeftinu videokameru kojom ćete snimati bez
problema, Canon MD110 bit će prilično dobar izbor.
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/tema_broja
“Proizvođači sve više
prelaze s klasičnog 4:3
formata na sve popularniji
16:9 format”
posve drugačija. Razlučivost CCD čipova je
pri snimanju fotografija povećana, a ponekad
se koriste i posve drugi CCD čipovi. Pohrana
pojedinačnih fotografija gotovo ekskluzivno
ide na neku od popularnih memorijskih kartica
(najčešće SD Card ili Memory Stick), a tek će
kod videokamera s tvrdim diskom ili mini-DVD
medijem eventualno ići i na isti medij na koji se
snima AV zapis. Videokamere na testu uredno su
slijedile novi trend, pa se ispostavilo da svega tri
nisu nudile i mogućnost fotografiranja, a i u tim je
slučajevima bila riječ o jeftinijim modelima. Čim
se cijena podigla iznad dvije tisuće kuna, mogli
ste biti sigurni kako će dotična videokamera
sigurno moći igrati i ulogu digitalnog fotoaparata.
Unatoč svim uvjeravanjima marketinških odjela
koje slušamo već nekoliko godina, i dalje nismo
baš uvjereni u osobitu kvalitetu fotografija
načinjenih videokamerom. Ove su se godine,
doduše, pojavili modeli koji bi nas mogli navesti
na promjenu mišljenja, no nekako smo skloni
pričekati još barem jednu sezonu i vidjeti što
nosi 2008. Ako baš ne možete bez fotografiranja
pomoću videokamere ili naprosto ne želite nositi
i videokameru i digitalni fotoaparat, onda vam
možemo preporučiti JVC-ov model GZ-MC500
ili Sonyjev DCR-HC96E. Najbolji “fotograf”
ipak je Sonyjeva videokamera HDR-UX7E
koja će vam ponuditi sliku veličine 2848 x 2136
piksela koja proizlazi iz CCD čipa razlučivosti
6,1 megapiksela čime se ne može pohvaliti ni
dobar broj modernih “digitalaca”, pa je to ujedno
i naša preporuka kada je u pitanju fotografiranje.
Napominjemo, ipak, kako pravi fotografski
aparat još uvijek ništa ne može zamijeniti.
Bižuterija
Sadržaj prodajnih paketa spominjemo zbog
onih korisnika koji su pri analizi dviju ili više
videokamera došli u situaciju da su odabrali
modele koji su po svim važnim parametrima
podjednaki, a čak im se i podjednako sviđaju.
Onda zaista nema druge nego konačnu odluku
donijeti na osnovi svih tih sitnica koje ćemo naći
u kutiji s videokamerom. Moramo vas, međutim,
razočarati i ustvrditi kako ni kod jednog modela
ne trebate očekivati veliko bogatstvo dodataka.
Sve se uglavnom svodi na jedan ili dva kabela više
ili manje, a i oni ovise o tipovima konekcije koje
pojedina videokamera nudi. Zanimljivo je uočiti
kako neke Canonove videokamere ne dolaze
s daljinskim upravljačem. Nećemo sad tvrditi
kako se bez njega ne može, ali isto tako više baš
i ne bismo odabrali model bez “daljinca”, osim
ako smo sigurni da nikada nećemo biti u prilici
tijekom snimanja biti udaljeni od videokamere.
Uostalom, kad smo na putu, videokameru
ćemo vrlo često koristiti i za reprodukciju na
TV prijemniku do kojeg se uvijek može doći.
U takvim slučajevima daljinski upravljač je vrlo
praktičan i gotovo nezamjenjiv uređajčić. U nekih
ćete modela (Sony DCR-H47E i DCR-H96E)
naići i na SCART adapter koji također može
vrlo korisno poslužiti prilikom reprodukcije
snimljenog materijala.
081