Foto i video - PC Chip

Alat Hardware Info namijenjen je ispitivanju
ispravnosti prepoznatih hardverskih komponenti
te slanja korisnih podataka Ubuntuovim
razvijateljima
ovisnosti (tj. grupa paketa) koje će se
prvenstveno koristiti prilikom instalacije
standardnim alatom apt-get. U distribucijama
Ubuntu i Kubuntu naći ćemo jako dobar Add/
Remove Programs, koji će nam omogućiti
da s par klikova mišem instaliramo ono što
zbog licence nije moglo biti uključeno u
sustav (Java, RealPlayer, VMware Player,
video i audio kodeke). Mogućnost dodavanja
proprietary softvera čini ovaj alat smislenim i
vrijednim.
Od softvera u sve tri distribucije naći ćemo
samo najnovije stvari. Iako bi ova novost
mogla zvučati čudno za Etch, s obzirom na
dugotrajan ciklus testiranja svakog programa,
Debianov tim je odradio jako dobar posao s
dodavanjem zadnjih verzija softvera. No nije
sve tako idealno - pokudit ćemo dodavanje
Gnomea 2.14 kad je već 2.18 dostupan te
OpenOffice.orga 2.0.2 umjesto 2.1.0. S druge
strane, KDE je dostupan u svježoj verziji
3.5.4, X.org u nešto starijoj (7.1) i s kernelom
Ubiquity
Instalacijski program se zove Ubiquity,
a u odnosu na prethodne verzije ima
nekoliko poboljšanja. Jedna od njih jest
mogućnost migracije postavki s drugih
sustava. Nažalost, ovo nam nije radilo
kako bismo očekivali. Iako sustav ima
mogućnost migracije postavki s instalacije
Windowsa, ona nam očito nije
radila. Isto vrijedi i za Debian, pa ćemo
pretpostaviti da ovaj sustav zahtijeva
još malo dorađivanja prije nego bude
dobrodošla komponenta u instalacijskom
sustavu.
Još jedno, nešto teže primjetno
poboljšanje jest popularnost paketa.
Ovisno o tome što smo instalirali u live
sustavu prije instalacije, moguće je
bazu tih paketa poslati na javni server i
sudjelovati u istraživanju popularnosti
paketa. Naravno, informacije su
anonimne, a služe isključivo kao
mjerilo po kojem će se određivati
prioritet paketa koji su integralni dio
distribucije. Naravno, popularnost
paketa će biti prikazana i kad instalirate
program, pa možete vidjeti koji je od
traženih programa najpopularniji.
Slično Ubuntuu, Kubuntu koristi QtParted čineći tako posao particioniranja vrlo jednostavnim
“Nova verzija Ubuntua za
servere donosi podršku
za virtualizaciju putem
paravirtualizatora Xen i
VMI”
2.6.18. Ubuntu ima X.org 7.2, Gnome 2.18,
OpenOffice.org 2.1, kernel 2.6.20, a ostalo
je manje-više identično Debianu. Isto vrijedi
za Kubuntu koji se jedino razlikuje po KDE-u
(dolazi u verziji 3.5.5).
Ukoliko pokušate na Debianu pronaći
Firefox i Thunderbird, iznenadit ćete se kad
u iznimno organiziranim izbornicima ne
pronađete iste, a umjesto njih su stavljeni
IceDove i IceWeasel. Riječ je o Debianovim
zamjenama za spomenute programe, a razlog
promjene naziva jest u restriktivnoj Mozillinoj
licenci koja ne dozvoljava modificiranje
distribucije Firefoxa (sigurnosni propusti i
slično) uz zadržavanje istog imena. Kako bi
izbjegli ovaj problem, Debianovi razvijatelji
su promijenili imena već nadaleko poznatim
programima. Unatoč tome što je ovaj potez
bio ispravan u očima Debianovih programera,
ne možemo se oteti dojmu da se radi o
djetinjastom ponašanju i da se ovaj problem
mogao riješiti na bolji način.
Paravirtualizacija
Nova verzija Ubuntua za servere donosi podršku
za virtualizaciju putem paravirtualizatora
Xen i VMI. VMI paravirtualizacija znatno
poboljšava performanse VMware hypervisora,
a za razliku od standardnih virtualizacijskih
rješenja svaki sklop unutar paravirtualizatora
dijeli se s jednakim prioritetom. I Xen i VMware
server standardno su dostupni za preuzimanje
s neslužbenih repozitorija. U kernel je
integriran i KVM (kernel-based virtualni stroj),
što uključuje i podršku za tehnologije AMD-V
i IVT razvijene od strane AMD-a i Intela.
Budući da koristi nešto stariji kernel,
Debianova distribucija nema podršku za VMI
od strane VMwarea, nego samo za KVM
i Xen. Debianove virtualizacijske tehnike
pc_chip/srpanj.kolovoz_07/open_source
će samo funkcionirati na novijim Intelovim
i AMD-ovim procesorima (s podrškom za
IVT i AMD-V) s obzirom na to da samo u
tom slučaju imamo mogućnost pokretanja
nemodificiranih kernela. Već pri instalaciji
možemo odabrati Xen kernel, što znači
da sam sustav već možemo pokrenuti u
paravirtualiziranom okruženju, pa čak i
ukoliko nemamo novije Intelove i AMD-ove
procesore s podrškom za virtualizaciju.
Unatoč značajnim pomacima za kućne
korisnike, primarni fokus novog Debiana
su serveri i radne stanice. Podrška za
enkriptirane particija dovedena je do
savršenstva, a funkcionira pri samoj instalaciji.
Ukoliko imate particioniran disk po LVM
shemi, imat ćete mogućnost kriptiranja
pojedinih particija. Debian će inteligentno
razdijeliti disk i uključiti enkripciju na svim
particijama (uključujući i swap) osim na
particiji /boot.
Poboljšani sigurnosni model Debian Linuxa
trebao bi Linux još više izjednačiti sa sustavima
zasnovanim na BSD-u, u kojima je sigurnost
sustava uvijek bila primarna. Shodno tome,
u novu verziju Debiana ugrađen je i SELinux
(Security Enhanced Linux). Integracija u sustav
izvedena je vrlo jednostavno, bez pripadajućih
alata na koje smo naišli u Fedori, no sam
SELinux funkcionirao je jako dobro. Ukoliko
nam je sigurnost na prvom mjestu, ovo ćemo
uključiti, a ukoliko želimo funkcionalniji
sustav, jednostavno ga isključujemo.
Jednostavno besplatno
Nakon nekoliko tjedana korištenja Ubuntua
moramo priznati da smo bili iznimno oduševljeni.
Postinstalacijske procedure koje su
nam trebale da osposobimo potencijal našeg
računala na maksimum bile su još manje nego
u prethodnim verzijama.
U slučaju Debiana možemo samo nizati
pohvale, izuzmemo li problem s licenciranjem
Firefoxa i Thunderbirda. U svim ostalim
aspektima radi se o izvrsnoj distribuciji
za radne stanice i servere, namijenjene
obavljanju konkretnog posla. Olakšana
instalacija dobro će doći korisnicima koji se tek
upoznaju s raznim distribucijama Linuxa, iako
će im samo korištenje Debiana biti nešto teže.
127