Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
očekujete da međunarodna zajednica poveruje u to i mnogo važnije, kako<br />
očekujete da građani Kosova poveruju u to?<br />
Na kraju, kada govorimo o mogućnosti da neke zemlje ipak priznaju<br />
Kosovo i Metohiju, smatramo da je nedopustiva i izuzetno opasna definicija ʺo<br />
blagovremenim i energičnim akcijama državeʺ, bez objašnjenja šta one<br />
podrazumevaju. Zbog toga se neću složiti predsedniče Tadiću sa vašom izjavom<br />
od nedelje da je gubitnička rezolucija koja bi to spominjala.<br />
Mi ne vidimo ništa gubitnički u tome da se građani informišu šta će se<br />
dešavati sa njihovim životima. Za vas smo glasali i zbog toga što ste u<br />
predizbornoj kampanji tvrdili i da ćete zastupati politiku drugačiju od ove, koja<br />
smatra da je gubitnički govoriti građanima šta će se događati u njihovo ime.<br />
Zbog očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Republike Srbije Liga<br />
socijaldemokrata Vojvodine će glasati protiv ove rezolucije zbog toga što<br />
smatramo da je ovo samo jedan u nizu načina da se produži ova agonija i da se<br />
Srbija uvuče u sukob i sa građanima Kosova i sa međunarodnom zajednicom.<br />
ZVONIMIR STEVIĆ: U dosadašnjim diskusijama je bilo dosta<br />
demagogije, dosta licemerja, a veoma malo, skoro nimalo o životu Srba na Kosovu<br />
i Metohiji. Oni zagovornici koji su govorili o ugroženosti ljudskih prava Albanaca,<br />
ovde ni jedna reč o ugroženosti Srba na sopstvenoj teritoriji. Na pragu 21. veka<br />
najugroženija ljudska prava u Evropi i na Balkanu su prava Srba. Zato koristim<br />
svoje pravo iz Poslovnika član 226. u razgovoru sa narodom gospodine<br />
predsedniče, na ova pitanja na koja narod traži odgovor, tražim da mi se pismeno<br />
odgovori, a to je sledeće. Da li znate dok mi ovde raspravljamo na Kosovu i<br />
Metohiji u srpskim enklavama restrikcija struje 5+1, a tamo gde nema struje u<br />
enklavama nema ni vode, da je najugroženije stanje u Metohiji u opštini Klina u<br />
selu Brestovi? Zašto se na putu Merdare po ovoj vrućini u sred bela dana čeka i<br />
po tri sata? Da li je to posledica bivšeg režima i bivšeg rukovodstva? Ne, to je<br />
problem u rukovođenju, u neznanju i u nesposobnosti. Dokle će Srbi sa Kosova i<br />
Metohije, iz centralnog dela, iz moravskog kraja da plaćaju duple registracije? Šta<br />
to znači duple registracije? Do Merdara sa registracijom Republike Srbije, a od<br />
Merdara su u obavezi da uzmu registraciju privremenih institucija Kosova i<br />
Metohije. Da bi izašli iz Kosova i Metohije ako nemate registraciju Srbije morate<br />
da platite određenu taksu državi Srbiji. Zašto se Srbi sa Kosova i Metohije u<br />
činjenju prekršaja u saobraćaju kažnjavaju kao strani državljani, po hitnom<br />
postupku i odvode se odmah kod sudije za prekršaje? Da li smo državljani Srbije<br />
ili smo strani državljani ako imamo vozačke dozvole, registraciju i saobraćajnu<br />
Republike Srbije?<br />
Da li znate, da li 7.000 ljudi koji su radili u privredi na Kosovu i Metohiji,<br />
koji su godinama stvarali, od toga 17.000 u Srbiji, a 10.000 na Kosovu i Metohiji<br />
186<br />
prima minimalac, 4.600 odnosno 9 plus 30 odsto, iako smo čini mi se doneli<br />
zakonsku obavezu, imperativ da se isplaćuje za ove ljude koji su u Srbiji 9.000, po<br />
jednom delu, jednom broju isplaćeno jedan mesec, pa se ponovo vratilo p starom.<br />
(...) Zašto se posle osam godina ne napravi jedinstvena baza podataka da<br />
vidimo šta to država Srbija finansira na Kosovu i Metohiji? Jesmo li napravili<br />
krupne greške? Imamo porodicu sa osam članova koja prima po 200%, sa jedne<br />
strane, i porodicu sa druge strane koja ima pet ili šest članova ima jedan<br />
minimalac ili dva minimalca. Da li je to problem? Da li je to posledica bivšeg<br />
režima?<br />
RAJKO ĐURIĆ: (...) Samo tri predloga, gospodine Duliću, ako<br />
dozvoljavate, s obzirom na ovo što smo čuli od gospodina Šaina, predlažem da se<br />
uključe predstavnici Roma u Ministarstvo za Kosovo. Drugo, da se stvore uslovi<br />
za popisivanje njihove imovine. Treće, da se u toku ove ili početkom iduće godine<br />
održi evropska konferencija.<br />
NENAD PROKIĆ: Poštovani, u finalnoj ironiji će AVNOJ-evske granice<br />
za koje se Srbija tako nesrećno i pogrešno trudila da ih promeni biti promenjene,<br />
ali jedino u slučaju na štetu Srbije. To je cena hoštaplerske politike koja vodi<br />
glavnu reč tako dugo u Srbiji. Srpske političke elite još uvek veoma zastarele i<br />
trapave nespremne su na bilo kakve istinske promene. One tumače svet na svoj<br />
prevaziđeni način i udaljavaju Srbiju od njega sve više i više vitalno ugrožavajući<br />
strategiju razvoja celog društva i njegove budućnosti. Suverenitet jedne zemlje<br />
danas se sve manje meri veličinom njene teritorije i snagom njene vojne sile, a sve<br />
više stepenom opšteg civilizacijskog i pojedinačnog usko stručnog informatičkog<br />
znanja članova zajednice. Kolektivno dostojanstvo danas više nije mogućno<br />
braniti na drugi način. Vlada nam čak i ne objašnjava kako će da primeni svoju<br />
politiku na Kosovu. Kako misli recimo da preduzme nadzor na granici Kosova sa<br />
Albanijom i Makedonijom? Ali, jedno je ipak jasno, ovo je poslednji put da neke<br />
političke snage u Srbiji preko Kosova ostvaruju svoje sebične političke ambicije u<br />
samoj Srbiji. Zapravo, potpuno nezainteresovane za Kosovo i za Srbe i Albance na<br />
njemu.<br />
Kada samo proklamovane srpske patriote marširaju na Kosovo 2007. u<br />
neuspešnoj i bednoj matrici (ne razume se) skoro dve decenije kasnije oni to čine<br />
da bi podsetili zapadni hrišćanski svet na zahvalnost koju navodno duguje Srbiji i<br />
na njeno istorijsko pravo, odnosno na Kosovski broj 1389. kada je branjeno<br />
hrišćanstvo. Ono na šta nisu podsetili svet je bitka kod Nikopolja 1396, samo<br />
sedam godina kasnije, gde su srpske trupe kao deo turske vojske na čelu sa<br />
despotom Stefanom Lazarevićem, vazalom i šurakom komandanta Bajazita<br />
dosledno slomile hrišćanske zapadnoevropske vitezove i taj ʺkudegrasʺ je<br />
odlučujuće doprineo vojnom prisustvu otomanske imperije u Evropi sledećih 500<br />
187