09.01.2014 Views

Acrobat PDF (1.55mb)

Acrobat PDF (1.55mb)

Acrobat PDF (1.55mb)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

očekujete da međunarodna zajednica poveruje u to i mnogo važnije, kako<br />

očekujete da građani Kosova poveruju u to?<br />

Na kraju, kada govorimo o mogućnosti da neke zemlje ipak priznaju<br />

Kosovo i Metohiju, smatramo da je nedopustiva i izuzetno opasna definicija ʺo<br />

blagovremenim i energičnim akcijama državeʺ, bez objašnjenja šta one<br />

podrazumevaju. Zbog toga se neću složiti predsedniče Tadiću sa vašom izjavom<br />

od nedelje da je gubitnička rezolucija koja bi to spominjala.<br />

Mi ne vidimo ništa gubitnički u tome da se građani informišu šta će se<br />

dešavati sa njihovim životima. Za vas smo glasali i zbog toga što ste u<br />

predizbornoj kampanji tvrdili i da ćete zastupati politiku drugačiju od ove, koja<br />

smatra da je gubitnički govoriti građanima šta će se događati u njihovo ime.<br />

Zbog očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Republike Srbije Liga<br />

socijaldemokrata Vojvodine će glasati protiv ove rezolucije zbog toga što<br />

smatramo da je ovo samo jedan u nizu načina da se produži ova agonija i da se<br />

Srbija uvuče u sukob i sa građanima Kosova i sa međunarodnom zajednicom.<br />

ZVONIMIR STEVIĆ: U dosadašnjim diskusijama je bilo dosta<br />

demagogije, dosta licemerja, a veoma malo, skoro nimalo o životu Srba na Kosovu<br />

i Metohiji. Oni zagovornici koji su govorili o ugroženosti ljudskih prava Albanaca,<br />

ovde ni jedna reč o ugroženosti Srba na sopstvenoj teritoriji. Na pragu 21. veka<br />

najugroženija ljudska prava u Evropi i na Balkanu su prava Srba. Zato koristim<br />

svoje pravo iz Poslovnika član 226. u razgovoru sa narodom gospodine<br />

predsedniče, na ova pitanja na koja narod traži odgovor, tražim da mi se pismeno<br />

odgovori, a to je sledeće. Da li znate dok mi ovde raspravljamo na Kosovu i<br />

Metohiji u srpskim enklavama restrikcija struje 5+1, a tamo gde nema struje u<br />

enklavama nema ni vode, da je najugroženije stanje u Metohiji u opštini Klina u<br />

selu Brestovi? Zašto se na putu Merdare po ovoj vrućini u sred bela dana čeka i<br />

po tri sata? Da li je to posledica bivšeg režima i bivšeg rukovodstva? Ne, to je<br />

problem u rukovođenju, u neznanju i u nesposobnosti. Dokle će Srbi sa Kosova i<br />

Metohije, iz centralnog dela, iz moravskog kraja da plaćaju duple registracije? Šta<br />

to znači duple registracije? Do Merdara sa registracijom Republike Srbije, a od<br />

Merdara su u obavezi da uzmu registraciju privremenih institucija Kosova i<br />

Metohije. Da bi izašli iz Kosova i Metohije ako nemate registraciju Srbije morate<br />

da platite određenu taksu državi Srbiji. Zašto se Srbi sa Kosova i Metohije u<br />

činjenju prekršaja u saobraćaju kažnjavaju kao strani državljani, po hitnom<br />

postupku i odvode se odmah kod sudije za prekršaje? Da li smo državljani Srbije<br />

ili smo strani državljani ako imamo vozačke dozvole, registraciju i saobraćajnu<br />

Republike Srbije?<br />

Da li znate, da li 7.000 ljudi koji su radili u privredi na Kosovu i Metohiji,<br />

koji su godinama stvarali, od toga 17.000 u Srbiji, a 10.000 na Kosovu i Metohiji<br />

186<br />

prima minimalac, 4.600 odnosno 9 plus 30 odsto, iako smo čini mi se doneli<br />

zakonsku obavezu, imperativ da se isplaćuje za ove ljude koji su u Srbiji 9.000, po<br />

jednom delu, jednom broju isplaćeno jedan mesec, pa se ponovo vratilo p starom.<br />

(...) Zašto se posle osam godina ne napravi jedinstvena baza podataka da<br />

vidimo šta to država Srbija finansira na Kosovu i Metohiji? Jesmo li napravili<br />

krupne greške? Imamo porodicu sa osam članova koja prima po 200%, sa jedne<br />

strane, i porodicu sa druge strane koja ima pet ili šest članova ima jedan<br />

minimalac ili dva minimalca. Da li je to problem? Da li je to posledica bivšeg<br />

režima?<br />

RAJKO ĐURIĆ: (...) Samo tri predloga, gospodine Duliću, ako<br />

dozvoljavate, s obzirom na ovo što smo čuli od gospodina Šaina, predlažem da se<br />

uključe predstavnici Roma u Ministarstvo za Kosovo. Drugo, da se stvore uslovi<br />

za popisivanje njihove imovine. Treće, da se u toku ove ili početkom iduće godine<br />

održi evropska konferencija.<br />

NENAD PROKIĆ: Poštovani, u finalnoj ironiji će AVNOJ-evske granice<br />

za koje se Srbija tako nesrećno i pogrešno trudila da ih promeni biti promenjene,<br />

ali jedino u slučaju na štetu Srbije. To je cena hoštaplerske politike koja vodi<br />

glavnu reč tako dugo u Srbiji. Srpske političke elite još uvek veoma zastarele i<br />

trapave nespremne su na bilo kakve istinske promene. One tumače svet na svoj<br />

prevaziđeni način i udaljavaju Srbiju od njega sve više i više vitalno ugrožavajući<br />

strategiju razvoja celog društva i njegove budućnosti. Suverenitet jedne zemlje<br />

danas se sve manje meri veličinom njene teritorije i snagom njene vojne sile, a sve<br />

više stepenom opšteg civilizacijskog i pojedinačnog usko stručnog informatičkog<br />

znanja članova zajednice. Kolektivno dostojanstvo danas više nije mogućno<br />

braniti na drugi način. Vlada nam čak i ne objašnjava kako će da primeni svoju<br />

politiku na Kosovu. Kako misli recimo da preduzme nadzor na granici Kosova sa<br />

Albanijom i Makedonijom? Ali, jedno je ipak jasno, ovo je poslednji put da neke<br />

političke snage u Srbiji preko Kosova ostvaruju svoje sebične političke ambicije u<br />

samoj Srbiji. Zapravo, potpuno nezainteresovane za Kosovo i za Srbe i Albance na<br />

njemu.<br />

Kada samo proklamovane srpske patriote marširaju na Kosovo 2007. u<br />

neuspešnoj i bednoj matrici (ne razume se) skoro dve decenije kasnije oni to čine<br />

da bi podsetili zapadni hrišćanski svet na zahvalnost koju navodno duguje Srbiji i<br />

na njeno istorijsko pravo, odnosno na Kosovski broj 1389. kada je branjeno<br />

hrišćanstvo. Ono na šta nisu podsetili svet je bitka kod Nikopolja 1396, samo<br />

sedam godina kasnije, gde su srpske trupe kao deo turske vojske na čelu sa<br />

despotom Stefanom Lazarevićem, vazalom i šurakom komandanta Bajazita<br />

dosledno slomile hrišćanske zapadnoevropske vitezove i taj ʺkudegrasʺ je<br />

odlučujuće doprineo vojnom prisustvu otomanske imperije u Evropi sledećih 500<br />

187

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!