Preuzeto iz Ab’ade ‘erfani-ye eslam, A. Schimell, Tehran <strong>20</strong>02. Derviški ples koji dočarava kosmički sklad, karakterističan za mevlevije. Istine Prijevod: Fejzulah Hadžibajrić Nadahnuće Allaha dž.š., momenat kad Allah dž. š. privuče čovjeka sebi pa on od silnog oduševljenja bude zapanjen i ushićen usljed neposredne Njegove blizine. Šemsov divan, 1198. Od konopca solufa Ti duše do grla došle su Zarad tvoje igre s konopcima Cigani došli su U srcu Ciganina svakog ašk k’o zvijezda je Plešuć’ oko mjeseca što sjaj sipa došli su Ibid, 1444. Kad’ san me vidi, pobjegne i sjedne Od mene drugoj osobi ode san moj Ibid, 779. San mi iz očiju otiš’o je da nikad ne dođe San moj otrov rastanka od Tebe ispio je i umro Ibid, 500-501. Noćas iz očiju i mozga san pobježe Vidje srce tako bolesnim i pobježe Siroti san uhvaćen u kandže aška Rane zadobi i od udaraca pobježe Šemsov divan, 1304. Brdo napravi od lobanja, more napravi od krvi naše Da zemlja i pijesak upiju kap nevino prolivene krvi Ibid, 336. Zemlja ova prah nije, lavor pun krvi ašika i rana neprebolnih je Ibid, 2728 Ibid, 336 Ibid, 1768.
Izlazak sunca - Abdul Hossein Z. Izlazak sunca * Mevlana Dželaluddin Rumi, čuveni perzijski pjesnik i islamski gnostik iz XIII vijeka, djetinjstvo i ranu mladost proveo je obrazujući se pod paskom svog oca Behauddina Veleda, poznatog alima i propovjednika. Neko vrijeme boravio je u Halepu i Damasku, gdje je stekao znanja iz egzaktnih naučnih disciplina. Nakon očeve smrti Rumi peuzima njegovo mjesto učitelja u medresi i glavnog propovjednika u gradskoj džamiji u Konji. Uživao je nepodijeljene simpatije i poštovanje svojih učenika i ostalih žitelja grada. Međutim, sudbonosni susret sa lutajućim dervišem po imenu Šems Tabrizi učiniće da Rumi napusti svijet medrese, nauke i propovijedi i okrene se dotad nepoznatome carstvu ljubavi, zanosa i mistične ekstaze. Dr. Abdulhusein Zarrinkub jedno poglavlje knjige pod naslovom “Stepenik po stepenik do susreta s Bogom” (Pelle pelle t a mol a q a t-e xod a ) posvetio je upravo tome susretu. Naslov toga poglavlja, “Izlazak sunca” (Tol u ‘‘-e šams), metafora je za pojavu Šemsa (ar. šams – sunce) Tabrizija u Konji i dramatičnu promjenu koju je ona izazvala u Rumijevom životu. Ovdje je dat prijevod dijela navedenog poglavlja. I Život se u Konji, u skladu sa ustaljenim običajima i navikama, odvijao mirno i, poput rijeke u širokome koritu, tekao bez uzbuđenja i brige. Rumijev unutrašnji nemir potiran je neumitnim nastavljanjem takve učmale svakodnevice. Iz dubina njegove nutrine, protiv povika muftije i muderisa [1] podizao se glas pjesnika, a on ga, zaokupljen svakodnevnim poslovima, nije čuo. Predajući se navikama, svome srcu bijaše zatvorio put prema tajnovitim duhovnim nadahnućima (w a red a t) i dozvolio da isprazne priče iz medrese nadvladaju njegov unutarnji život, te da, uprkos griži savjesti, ostane zarobljen u okovima nauke, nastave i knjige. Nije osjećao duhovnu radost, niti pjevao iz duše. Nije ćutio ni bol niti ljubav. Premda se ponekad, kao i drugi fakihi [2] , znao oprobati u poeziji, u njegovom biću nije bilo plamena koji bi tu poeziju pretvorio u vatrenu oluju. Medresa ga bijaše začarala. U neprobojnoj tvrđavi prizemnih želja javnih uglednika bio je čvrsto okovan. Njegovo biće, poput bića ostalih javnih uglednika, bijaše uzavrela mješavina na jedvite jade suspregnutih želja i maštanja. Međutim, suprotno mnogima, bio je toliko bogobojazan i dostojanstven da je, čak i u doba moći, bio u stanju da oluju tih želja suspregne u duhovnome miru i ljude uvjeri u svoju istinsku čistotu i neporočnost. Međutim, jednoga dana nestade čarolije medrese i odijela fakiha. Iznenadnim preokretom, njegov se unutarnji život izbavi iz, poput groba mračnog, tjesnaca svijeta nastave i službenih propovijedi po mjeri pučkih prvaka. U njegovim očima nestade sna o asketizmu i svetosti iz svijeta muftije i fakiha. U vatrenom pogledu neznanca po imenu Šems Tabrizi, pred njegovim očima ukaza se svijet stvarnosti. Taj ostarjeli tuđinac bio je nepoznat. U dane kad tek bijaše stigao u Konju, niko ga u toj prenaseljenoj i vreve prepunoj prijestonici maloazijskih Seldžuka nije poznavao. Uprkos tome, u historiji Konje i maloazijskih Seldžuka, historiji islamskog gnosticizma i književnosti, njegov dolazak u Konju ostaće zapisan kao sudbonosan. Te subote dvadeset šestog džumadi’‘lahira hidžretske 642. godine, kad je Šemsuddin Muhammed ibn Melikzad Tabrizi stigao u Konju, Dželaluddin Muhammed Belhi, poznat kao Duhovni vođa (Xod a wandeg a r) i Mevlana Ruma, imao je trideset osam godina. Uprkos unutarnjem nemiru koji ga je pozivao na oslobođenje, bijaše se prepustio blagodatima života i rada u medresi. Premda je u dubinama svoje nutrine promišljao o vječnosti, još se, u vremenskoj ograničenosti svakodnevnog života, predavao prizemnim radostima i oholostima života javnih uglednika. Kako se da razabrati iz kazivanja njegovih učenika, tog dana, u pratnji pompezne povorke svojih mladih učenika i ostarjelih murida, Rumi se vraćao kući iz medrese prodavača pamuka. Bio je opijen pohvalama i oduševljenjem koje je kod
- Page 1: Znakovi vremena 20 Preuzeto iz Ab
- Page 5 and 6: neznanca. U kratkim pogledima što
- Page 7 and 8: Uskrsnuće čovjeka u obje njegove
- Page 9 and 10: ćete kad se sasvim raspadnete, zai
- Page 11 and 12: kao tradiciji vis-ŕ-vis modernitet
- Page 13 and 14: najbitnija razlika, i ako je uistin
- Page 15 and 16: tradicionaliteta ili na način mode
- Page 17 and 18: Bogu Koji ne pripada odredjenom sto
- Page 19 and 20: Terorizam, doktrina nacionalne sigu
- Page 21 and 22: operacije); neefikasnost preventivn
- Page 23 and 24: of Terror”, Survival, Vol 43, No
- Page 25 and 26: svoga dijela Konavala, a "razloge z
- Page 27 and 28: ukupna vrijednost depozita još i v
- Page 29 and 30: preko 9.000 dukata. Činom prodaje
- Page 31 and 32: Isto. [18] "Costó fra doni e conta
- Page 33 and 34: O porijeklu vladarske titule BAN u
- Page 35 and 36: etničkog stanja oko 500. godine, u
- Page 37 and 38: lingvističkog u problemu ban, pose
- Page 39 and 40: Hercegovine, Odjeljenje istorisko-f
- Page 41 and 42: l905., str. 389. [55] Tria nomina,
- Page 43 and 44: Utjecaj primorskih majstora na izgr
- Page 45 and 46: I na našoj stanbenoj arhitekturi,
- Page 47 and 48: stimulansa štednje i ističu negat
- Page 49 and 50: hrana i sl.). Institucija koja se b
- Page 51 and 52: da se ne govori o zdravstvenoj zaš
- Page 53 and 54:
prikupljanja i distribucije . Detal
- Page 55 and 56:
uvijek izravno i neometano postizan
- Page 57 and 58:
i savjest u srcu covjeka" [20] te m
- Page 59 and 60:
Desno populistički pokret u Evropi
- Page 61 and 62:
azliku od intelektualne evropske de
- Page 63 and 64:
tradicionalnih socijaldemokratskih
- Page 65 and 66:
svijet biti oslobođen islama; ali
- Page 67 and 68:
sve modernije sadržaje. Za razliku
- Page 69 and 70:
the end of last and start this cent
- Page 71 and 72:
Danešnameye ‘‘alayi kao začet
- Page 73 and 74:
al ‘‘Ajn), Asirudina Abhavija (
- Page 75 and 76:
Metafizika i percepcija ljepote u k
- Page 77 and 78:
insan) ili jedne zvijezde. Rečeni
- Page 79:
emanacijom putem raznih intelekta d
Change language