Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
“EKSPRES-REVOLUCIJA” U SRBIJI<br />
Posle raspada Saveza komunista Jugoslavije, Slobodan Milo<br />
šević je formirao Socijalističku partiju Srbije (u julu 1990) i usvojio<br />
novi Ustav (u septembru 1990), sa mnogo većim ovlašćenjima<br />
vertikalne vlasti i znatno umanjenom nezavisnošću autonomnih<br />
pokrajina (Kosovo i Metohija, Vojvodina). Takođe, novim Ustavom<br />
i predsednik države dobio je veća ovlašćenja, ali je postojeći odnos<br />
snaga između predsednika i parlamenta sačuvan. Socijalistička<br />
retorika u kombinaciji sa delima i izjavama usmerenim na zaštitu<br />
interesa Srba u celoj Jugoslaviji, doneli su lideru srpskih komunista<br />
do tada neviđenu podršku u narodu. On je mogao da okupi<br />
milionski miting (ogroman broj za Srbiju od 10 miliona stanovnika)<br />
podrške svojim idejama, njegove fotografije i knjige bile su izložene<br />
u vitrinama prodavnica pravoslavne crkve, a podrška naro<br />
da Miloševiću na prvim višepartijskim izborima u Srbiji, organizovanim<br />
u decembru 1990, iznosila je 80,5%.<br />
U junu 1991. Slovenija i Hrvatska objavljuju otcepljenje od<br />
Jugoslavije, u septembru 1991. nezavisnost proglašava Makedonija,<br />
a zatim u martu 1992. i Bosna i Hercegovina. Kompaktno naseljeno<br />
srpsko stanovništvo u Hrvatskoj (580 hiljada stanovnika) i Bosni i<br />
Hercegovini (1.360.000 stanovnika) zatražilo je autonomiju u okviru<br />
ovih republika, a u okviru autonomije pravo na ostanak u sastavu<br />
Jugoslavije na teritorijama koje su naseljavali. Jednonacionalne<br />
<strong>republike</strong> Makedonija i Slovenija dobile su nezavisnost skoro<br />
bezbolno, dok je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini otpočeo surovi<br />
bratoubilački rat. Jugoslovenska armija, koja je većinom ostala verna<br />
Beogradu, potpomogla je uspeh Srba u odbrani ideje o jedinstvenoj<br />
Jugoslaviji.<br />
Od 1991, SAD i njeni saveznici iz NATO (Nemačka, Velika<br />
Britanija i dr.) sve aktivnije se mešaju u jugoslovenske događaje.<br />
Oni su otvoreno iskazivali nezadovoljstvo postojanjem moćne<br />
komunističke države, na čelu sa proruski nastrojenom elitom,<br />
pravoslavnom većinom stanovništva i državotvornom idejom<br />
63