You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
caricetosurn remotae Horv. 1938) i na gredama tipična šuma hrasta lužnjaka<br />
i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971)<br />
Za svaku od ovih šumskih zajednica ispitivali smo različite stupnjeve<br />
opterećenja:<br />
Red 1: sastojine bez bitnog utjecaja svinja,<br />
Red 2: sastojine opterećene s 33 komada divljih svinja/1000 ha i<br />
Red 3: sastojine opterećene s 625 komada pitomih svinja/1000 ha.<br />
Za svaki red izabrali smo sastojine koje su prema gospodarskim osnovama<br />
bile predviđene za pomlađivanje. Drugi su kriteriji izbora:<br />
— gotovo ista starost sastojina<br />
— gotovo ista mješovitost vrsta drveća<br />
— blizina vodotoka, jer smo naslućivali da je to bitan činitelj za proširenje<br />
bagremca (Amorpha frucitosa)<br />
— iste uzgojne uvjete.<br />
Pri tome se pojavio problem, da je ophodnja svih sastojina reda 3 kraća<br />
(hrast <strong>12</strong>0 g., hrast i jasen 90 g., jasen 80 g.) od ophodnji sastojina redova<br />
1 i 2 (hrast 160 g., hrast i jasen <strong>12</strong>0 g., jasen 80 g.).<br />
Kroz sve te sastojine stavili smo prema prilikama najdužu liniju, na<br />
kojoj mo podijelili pokusne krugove na 10 m 2 (Zöhrer, 1980) površine. Za<br />
svaku asocijaciju snimili smo po redu u 28 pokusnih krugova pomlađivanje<br />
drveća i grmlja te bolesti i samo svježe štete nanesene od divljači. Osim<br />
toga ocijenili smo rovanu površinu i mjerili maksimalnu dubinu rovanja u<br />
pokusnom krugu. Najzad smo prebrojali sva stabla koja su bila iskopana u<br />
većem pokusnom krugu od 100 m 2 .<br />
Svi rezultati redova prvog i drugog odnosno prvog i trećeg statistički<br />
su uspoređivani i ispitivani Mann—Whitney-testom.<br />
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA<br />
3.1. Utjecaj svinja na pomlađivanje<br />
Pregled o stanju pomlađivanja svih ispitivanih sastojina prikazuje graf<br />
1. Prosječan broj podmlatka biljaka (tj. drveća i grmlja) po hektaru je najveći:<br />
— u sastojinama šume hrasta lužnjaka i običnoga graba koje su opterećene<br />
sa 625 kom. pitomih svinja/ha,<br />
— u sastojinama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom te šume<br />
poljskog jasena, koje su opterećene s 33 kom. divljih svinja/1000 ha.<br />
Međutim, u svim istraženim asocijacijama pomlađivanje drveća je veće<br />
u neopterećenim sastojinama. Drveće najlošije uspjeva u sastojinama s divljim<br />
svinjama. U tim sastojinama je i udio podmlatka grmlja velik: u šumi<br />
hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i u šumi poljskog jasena dostižu grmovi<br />
43%, odnosno 48% od pomlađivanja drvenastih vrsta. Ipak, u svim šumskim<br />
zajednicama i u svakom stupnju opterećenja ima podmlatka drveća.<br />
477
Change language