Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D

i Velike« jer staništa upućuju na to, a »prvo iskorišćivanje može se očekivati
1920. godine«.
Tablica VII. odnosi se na Trnovsku šumu u Slovenskom Primorju iz koje
se mogu dobiti jelovi jarboli i bukovina za opremu izvrsne kakvoće i uz
niže prijevozne troškove nego iz drugih područja.
2. POVIJEST MORNARIČKIH ŠUMA
Povijest mornaričkih šuma 7 samo je dijelom povijest šuma koje je imao
najprije mletački Arsenal, a kasnije austrijska — c. k. mornarička uprava
u Trstu, a dijelom, ako ne i glavna namjera Ressela bila je kako osigurati
mornaričkom brodogradilištu potrebne drvene Sortimente. »Povijest« je izašla
1855. godine, dakle nakon višegodišnjeg rada u tom brodogradilištu. Ressel
je međutim i prije toga razmišljao o načinu osiguranja takvih sortimenata,
kako piše u t. 19. Povijesti. Naime 1821. godine, dakle kada je bio okružni
šumar u Pleterju, uputio je c. i kr. komori u Beču dopis s prijedlogom
ponovnog uvođenja rezervata za opskrbu brodogradilišta drvom, ali na drugačiji
način nego li su bili venecijanski rezervati. Ressel ga je nazvao »kupovni
rezervat«. Bit takvog rezervata je da vlasnik šume i prije sječe dobiva
odštetu za vrijednost svakog desetogodišnjeg prirasta stabla ili sastojine. To
u biti znači da je vlasnik šume stimuliran za opterećenje šume rezervatom,
jer ne treba čekati naknadu tek po dozrijevanju stabala ili sastojine za sječu.
Venecija je u Istri i na drugim područjima pod svojom vlašću imala sve
hrastove šume, pa i stabla, obuhvatila rezervacijom za potrebe svojih brodogradilišta
— Arsenala, i šumovlasnik je iz šume mogao koristiti samo ono
što nije trebalo Arsenalu. Kazne za prekršaje bile su vrlo stroge, sve do
smrtne kazne. Sve šume bile su unijete u šumski katastar. 8 Prema Resselu
ukupna površina rezerviranih šuma iznosila je 97.257 kat. jut. od čega, na
Istri i otoku Krku otpada 63.583 kat. jutra. Veneciji su bile zanimljive one
sastojine sa zakrivljenim, po Resselu paraboličnoj zakrivljenosti, deblima a
to su bile svih 60.000 kat. jutara seljačkih šuma u Istri te 787 kat. jut., od
ukupno 2.800 k. j., u Motovunskoj šumi i 170 kat. jut. na otoku Krku."
Iz uvoda saznajemo o kakvoći hrastovine iz pojedinih područja. Zakrivljeni
sortimenti dobivaju se samo iz hrastovih šuma u sredogorju Istre i s
otoka Krka. To je hrast medunac (Quercus pubescens Willd.) 10 »sporog rasta,
znatne specifične težine, veće tvrdoće i raznolikijih oblika nego druge vrste
hrastova. Zbog tih osobina upotrebljavao se i upotrebljava za brodska rebra«.
Za piljenu hrastovu građu najbolja je hrastovina iz Furlanije i iz Moto-
7 Prema Murku op. cit. str. 152. Ressel je tu Povijest naslovio s »Geschichte
der Marinewälder, deren Leistungen und Verwaltung in verschidenen Periode, von
früher, von jetz und welche zu verwarten sind«.
8 Posljednji je Morozinijev katastar — v. Šum. list 1981. god., str. 393.
9 Po Statistici šuma za 1938. godinu, izdalo Ministarstvo šuma i radnika, površina
državnih šuma na otoku Krku iskazana je s 105 ha.
111 Prema A. Ž. Lovriću u Istri se nalazi i hrast drmun. (Qu. virgilinia Tenn. ili
Qu. croatica Vuk. — v. Šum. list 1981. god. str. 119.
501