07.04.2014 Views

Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D

Å UMARSKI LIST 11-12/1993 - HÅ D

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

IZ AGRONOMSKOG GLASNIKA BR. 1—2. i 3/<strong>1993</strong>.<br />

Dipl. ing. M. Kurtela (Agronomski<br />

fakultet u Zagrebu) u članku Valorizacija<br />

stanja drvorednog zelenila saopćio je rezultate<br />

svojih istraživanja o stanju, točnije<br />

propadanju, stabala u drvoredima sedam<br />

zagrebačkih ulica. Vrste su Aesculus<br />

hipocastanum L„ Acer platanoides L. i<br />

Tilia sp. a godine istraživanja 1976, 1977.<br />

i 1991. Životno stanje stabala ocijenjeno<br />

je vizuelnom metodom stanja (oštećenosti)<br />

krošnje, podjelivši ga u četiri klase s<br />

po 25% oštećenja svake klase, dakle I-IV.<br />

Životne funkcije stabala autor je utvrdio<br />

na osnovu mjerenja dužine izbojaka,<br />

težine izbojaka i težine lišća. Sve ove veličine<br />

smanjivale su se s pojačanim oštećenjem<br />

krošnje pa su, sumarno uzeto,<br />

te vrijednosti za stabla IV. klase oštećenosti<br />

1976. i 1977. godine bile »približno<br />

iste ili čak i više u odnosu na sve četiri<br />

klase u 1991. godini.« To znači da stabla<br />

i uz smanjenje krošnje sušenjem pojedinih<br />

grana i grančica nema snage da žive<br />

grane opskrbi dovoljnim količinama hraniva.<br />

Stablo, da se poslužimo Babić —<br />

Stambukovim nazivom kopnica za AIDS<br />

ili SIDU, kopni. Rezultat je, da se između<br />

1976. i 1991. godine broj stabala u navedenim<br />

ulicama u prosjeku smanjio za<br />

34%. U prosjeku jer je javor stradao sa<br />

76% i »pokazao se najmanje prilagodljiv<br />

stresnim uvjetima grada«. Prema dostupnim<br />

mi podacima u šumskim sastojinama<br />

javor je na industrijske polutante daleko<br />

otporniji od bukve i hrasta. Doduše<br />

Seletković* daje podatke i za »ostale listače«<br />

a to su gorski javor, javor mliječ,<br />

grab i voćkarice koje iskazuju znatno<br />

manja oštećenja nego bukva i hrast.<br />

* Z. Seletković: Utjecaj industrijskih polutanata<br />

na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u<br />

šumskim ekosistemima slavonskog gorja. Glasnik<br />

za šumske pokuse vol. 27, str. 104.<br />

I. Ciglar i Ž. Budinščak (Agronomski<br />

fakultet u Zagrebu) pod naslovom<br />

Dinamika populacije faune u proizvodnim<br />

i neproizvodnim jabučicima«, (u<br />

br. 1—2), točnije u intenzivnoj i u ekstenzivno<br />

j proizvodnji, saopćili su rezultate<br />

svojih istraživanja provedenih u 1990.<br />

i 1991. godini o brojčanom stanju insekata<br />

kako štetnih tako i predatori. U<br />

voćnjaku intenzivnog uzgoja, dakle u kojem<br />

se primjenjuju pesticidi za zaštitu<br />

od bolesti i štetnika, bilo 46 vrste insekata<br />

a u ekstenzivnom u kojem takvih zaštitnih<br />

mjera nije bilo broj vrsta iznosio<br />

je 79. Međutim uz veći broj vrsta »jačine<br />

populacije svake pojedine vrste (bila<br />

je) slaba, nije ustanovljena »pojava jake<br />

populacije niti jedne vrste«, ali nije bilo<br />

ni značajnijih šteta na stablima jabuka.<br />

Stoga autori zaključuju da »u voćnjaku<br />

gdje se ne primjenjuju pesticidi nisu poremećeni<br />

pojedini važni prirodni limitirajući<br />

čimbenici i pojave jakih populacija<br />

tj. sačuvana je prirodna ravnoteža između<br />

fitofaga i entomofaga, prisutna konkurencija,<br />

interferencija, nema selekcije<br />

sojeva s povećanim potencijalom razmnožavanja.<br />

Isključen je stimulirajući učinak<br />

nekih tvari dodatne ishrane, ili pesticida<br />

itd.« Stoga je »važnost predatora i parazita,<br />

tj. njihova nazočnost, značajna pa<br />

se u redovnim metodama zaštite uz praćenje<br />

štetne faune mora redovito provoditi<br />

i praćenje korisne faune«.<br />

Prof. Ana S k e n d e r (Poljoprivredni<br />

fakultet u Osijeku) sa suradnicima provela<br />

je »istraživanja djelotvornosti mehaničkog<br />

i kemijskog suzbijanja korova<br />

u soji« (br. 3.) u dvjema »klimatskim vrlo<br />

različitim godinama«. Za kemijsko suzbijanje<br />

korišten je preparat Dualin. Rezultat<br />

je sažet u jednoj rečenici: »Bitno je<br />

552

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!