Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
IZ AGRONOMSKOG GLASNIKA BR. 1—2. i 3/<strong>1993</strong>.<br />
Dipl. ing. M. Kurtela (Agronomski<br />
fakultet u Zagrebu) u članku Valorizacija<br />
stanja drvorednog zelenila saopćio je rezultate<br />
svojih istraživanja o stanju, točnije<br />
propadanju, stabala u drvoredima sedam<br />
zagrebačkih ulica. Vrste su Aesculus<br />
hipocastanum L„ Acer platanoides L. i<br />
Tilia sp. a godine istraživanja 1976, 1977.<br />
i 1991. Životno stanje stabala ocijenjeno<br />
je vizuelnom metodom stanja (oštećenosti)<br />
krošnje, podjelivši ga u četiri klase s<br />
po 25% oštećenja svake klase, dakle I-IV.<br />
Životne funkcije stabala autor je utvrdio<br />
na osnovu mjerenja dužine izbojaka,<br />
težine izbojaka i težine lišća. Sve ove veličine<br />
smanjivale su se s pojačanim oštećenjem<br />
krošnje pa su, sumarno uzeto,<br />
te vrijednosti za stabla IV. klase oštećenosti<br />
1976. i 1977. godine bile »približno<br />
iste ili čak i više u odnosu na sve četiri<br />
klase u 1991. godini.« To znači da stabla<br />
i uz smanjenje krošnje sušenjem pojedinih<br />
grana i grančica nema snage da žive<br />
grane opskrbi dovoljnim količinama hraniva.<br />
Stablo, da se poslužimo Babić —<br />
Stambukovim nazivom kopnica za AIDS<br />
ili SIDU, kopni. Rezultat je, da se između<br />
1976. i 1991. godine broj stabala u navedenim<br />
ulicama u prosjeku smanjio za<br />
34%. U prosjeku jer je javor stradao sa<br />
76% i »pokazao se najmanje prilagodljiv<br />
stresnim uvjetima grada«. Prema dostupnim<br />
mi podacima u šumskim sastojinama<br />
javor je na industrijske polutante daleko<br />
otporniji od bukve i hrasta. Doduše<br />
Seletković* daje podatke i za »ostale listače«<br />
a to su gorski javor, javor mliječ,<br />
grab i voćkarice koje iskazuju znatno<br />
manja oštećenja nego bukva i hrast.<br />
* Z. Seletković: Utjecaj industrijskih polutanata<br />
na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u<br />
šumskim ekosistemima slavonskog gorja. Glasnik<br />
za šumske pokuse vol. 27, str. 104.<br />
I. Ciglar i Ž. Budinščak (Agronomski<br />
fakultet u Zagrebu) pod naslovom<br />
Dinamika populacije faune u proizvodnim<br />
i neproizvodnim jabučicima«, (u<br />
br. 1—2), točnije u intenzivnoj i u ekstenzivno<br />
j proizvodnji, saopćili su rezultate<br />
svojih istraživanja provedenih u 1990.<br />
i 1991. godini o brojčanom stanju insekata<br />
kako štetnih tako i predatori. U<br />
voćnjaku intenzivnog uzgoja, dakle u kojem<br />
se primjenjuju pesticidi za zaštitu<br />
od bolesti i štetnika, bilo 46 vrste insekata<br />
a u ekstenzivnom u kojem takvih zaštitnih<br />
mjera nije bilo broj vrsta iznosio<br />
je 79. Međutim uz veći broj vrsta »jačine<br />
populacije svake pojedine vrste (bila<br />
je) slaba, nije ustanovljena »pojava jake<br />
populacije niti jedne vrste«, ali nije bilo<br />
ni značajnijih šteta na stablima jabuka.<br />
Stoga autori zaključuju da »u voćnjaku<br />
gdje se ne primjenjuju pesticidi nisu poremećeni<br />
pojedini važni prirodni limitirajući<br />
čimbenici i pojave jakih populacija<br />
tj. sačuvana je prirodna ravnoteža između<br />
fitofaga i entomofaga, prisutna konkurencija,<br />
interferencija, nema selekcije<br />
sojeva s povećanim potencijalom razmnožavanja.<br />
Isključen je stimulirajući učinak<br />
nekih tvari dodatne ishrane, ili pesticida<br />
itd.« Stoga je »važnost predatora i parazita,<br />
tj. njihova nazočnost, značajna pa<br />
se u redovnim metodama zaštite uz praćenje<br />
štetne faune mora redovito provoditi<br />
i praćenje korisne faune«.<br />
Prof. Ana S k e n d e r (Poljoprivredni<br />
fakultet u Osijeku) sa suradnicima provela<br />
je »istraživanja djelotvornosti mehaničkog<br />
i kemijskog suzbijanja korova<br />
u soji« (br. 3.) u dvjema »klimatskim vrlo<br />
različitim godinama«. Za kemijsko suzbijanje<br />
korišten je preparat Dualin. Rezultat<br />
je sažet u jednoj rečenici: »Bitno je<br />
552