You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ije, a poljski jasen i Amorpha fruticosa se pomlađuje bolje,<br />
dok kod brijesta nema nikakve tendencije. Međutim, ipak se moramo<br />
kritički upitati: zašto se nisu mijenjali odnosi mješovitosti (pogotovo kod<br />
hrasta lužnjaka) u šumama Lonjskog polja, iako su te šume bile ranije stalno<br />
opterećene svinjama čak i stokom. Rauš (1973, str. 205) je za gospodarsku<br />
jedinicu »Josip Kozarac« ispitivao razvoj mješovitosti od prve eksploatacije<br />
tih šuma do današnjeg vremena:<br />
1880 1930 1952 1964<br />
hrast lužnjak 56% 40% 48% 48%<br />
(Quercus robur)<br />
poljski jasen 20% 34% 34% 23%<br />
(Fraxinus angustifolia)<br />
Pritom je bitno da se zna, da su se te šume isključivo prirodno pomlađivale.<br />
Dakle, razlog za slabu zastupljenost podmlatka hrasta lužnjaka u<br />
našim pokusnim sastojinama asocijacije Genisto elatae-Quercetum roboris<br />
ne mora biti utjecaj svinja nego također utjecaj čovjeka: Stojisavljević<br />
(1961) npr. dokazuje da su događaji iz 1848 (revolucija) za područje bivše<br />
Civilne Hrvatske bili odgovorni za gubitak velikih šumskih površina, kad su<br />
i plemstvo i seljaci rušili šumu, jer su i jedni i drugi polagali na nju pravo.<br />
Gugić (1992. str. 72) tvrdi, da se mora, što se tiče smanjivanja površine nizinskih<br />
šuma u Hrvatskoj, mnogo jače ocijeniti utjecaj čovjeka od utjecaja<br />
stoke. On zastupa tezu da je stoka mogla tek nakon antropogenog narušavanja<br />
prašumskih struktura jače djelovati na šumske ekosustave. Iz šumskog<br />
rezervata »Prašnik« znamo da stare nizinske prašume skoro svaku godinu<br />
plode. Matić et all. (1979) su nabrojili 28.500 hrastovog ponika i podmlatka<br />
po ha. Međutim jasno je da ne može devedesetogodišnja lužnjakova sasto ; i-<br />
na (kao što je slučaj za pokusne sastojine šumske zajednice hrasta lužnjaka<br />
s velikom žutilovkom, u kojima pasu pitome svinje) biti tako snažna i plodna:<br />
hrastove krošnje nisu se mogle u takvoj starosti uopće razvijali, a da bi<br />
imale puno žira.<br />
Najzad, promatramo još jednom aktivnost rovanja. Rezultati pokazuju<br />
da divlje svinje ruju puno agresivnije od pitomih. One ruju dublje i češće<br />
iskopavaju korijene starih stabala. Međutim, najinteresantnija i najhitnija<br />
činjenica je ta da je površina rovanja kod pitomih svinja samo duplo veća<br />
od površine rovanja kod divljih svinja, iako je gustoća populacije pitome<br />
svinje u pokusnim predjelima skoro 19 puta veća od gustoće populacije divljih<br />
svinja. Iz toga zaključujemo da nije zapravo tako važan broj svinja u<br />
šumi nego broj jata. Tako možemo i objasniti Hone-ovo promatranje (Hone<br />
et all., 1989): «... abudance od feral pigs declined significantly, but the gre-<br />
'quency and extent od pig rooting did not decline. ... Pig papulations have<br />
been reduced, but their impacts have not....« taj način reguliranja populacije<br />
podivljalih pitomih svinja (»feral pig management«) nije uspio, jer su smanjili<br />
broj svinja a ne broj jata. Za buduće reguliranje ugona pitomih svinja<br />
u šume nacionalnog parka Lonjsko polje, smatramo da je taj rezultat najhitniji.<br />
485
Change language