massegesetz) za pojedine drvne Sortimente, pojedine sječine i sumarno za Šumariju Koska, izračunali su se — prema varijanti »B«: financijski rezultati (pozitivni, negativni, ukupni njihov saldo 15.659.556 dinara), te »interni« objektivni ekstradohoci (pozitivni, negativni, ukupni njihov saldo 4.902.048,7 dinara). Potonji iznos Šumarija Koska ustupa njezinom šumskogospodarskom području. Prema tome, zaposleni Šumarije Koska i iz djelatnosti iskorišćivanja šuma dobijaju plaće koje ovise samo o tehničkim normativima, te o subjektivnim ektradohocima u svezi s ostvarenim uštedama, odnosno premašivanjima, tehničkih normativa! Iz podataka navedenih u prethodnom stavku prema varijanti »B« autor zaključuje: od ukupno <strong>11</strong> sječina njih dvije ostvaruju negativan financijski rezultat, odnosno njih četiri ostvaruju negativne interne objektivne ekstradohotke. Prostorno drvo i jeftinija oblovina donosi negativne interne objektivne ekstradohotke i u inače sumarno pozitivnim sječinama, a vredniji i najvredniji drvni sortimenti donose znatne i velike interne objektivne ekstradohotke i u inače sumarno negativnim sječinama. Pritom, razrađujući posao koji inače spada u pripremu, autor analizira uzroke navedenih negativnih iznosa i donosi racionalizacijske prijedloge (tehničke, tehnološke i organizacijske) za njihovo smanjivanje, odnosno otklanjanje. Ta je obrada vrlo korisna za provođenje pripreme prije samog planiranja u praksi. U tu svrhu autor je dapače razradio navedene elemente za različite dužine privlačenja (0,20, 0,30, 0,40, 0,50, 0,60 i 0,80 km), te utvrdio da se prosječna stopa profita na tipična osnovna i obrtna sredstva (kapitale) može normalno ostvariti uz srednju dužinu privlačenja 0,33 km (a ona je u Šumariji Koska godine 1991. iznosila 0,233 km). S obzirom da je Šumarija Koska u godini 1980. imala stupanj otvorenosti šumskim i javnim prometnicama s tvrdom podlogom jedva 4,9 m/ha sa srednjom dužinom privlačenja čak 816 m — vidi se da je u posljednjih 10-ak godina dosta popravljena situacija. Ali, ako se hoće povećati njezine navedene interne objektivne ekstradohotke, valja i nadalje povećavati otvaranje njezinih šuma stalnim šumskim prometnicama. Svo prikazano obračunavanje obavljeno je na jedinstvenom obrascu za koji je autor izradio poseban »set« elektroničkog kompjutorskog programa, što osigurava komforno rijesavanje odnosnog problema i njegovu elastičnu primjenu pri raznim varijantama financijsko-gospodarskog sustava. Tom obradom autor je znalački produbio pripremu i planiranje razmjerno velikog poduzeća šumarstva, locirano financijske (ne)uspjehe na određene dijelove šumskih površina, djelatnosti i kolektiva zaposlenih, ispravno razlikujući internu i eksternu realizaciju, objektivne i subjektivne ekstradohotke, te tako kristalno jasno uspostavio ispravne financijske odnose po gospodarsko-računskim jedinicama i poticajno plaćanje zaposlenih u poduzeću šumarstva. Svime što smo naveli autor je svojim dugogodišnjim iskustvom, učenjem i marljivim istraživanjem obradio djelo koje je briljantno javno odbranio i promptno dao odgovor na desetak pitanja što su mu postavili članovi Komisije za javnu obranu disertacije. To je njegovo djelo znatan doprinos odnosnim znanostima i vrlo korisno za našu šumarsku operativu, a posebno za naše Javno poduzeće »Hrvatske šume«. Mišljenja smo da bi ga valjalo uključiti u Glavnu direkciju tog javnog poduzeća, gdje bi mogao biti vrlo 1 koristan član kompetentnog stručnog tima, zaduženog za uspostavu sustava pripreme, planiranja, financijsko-ekonomske ana- 546
liže, racionalizacije, gospodarsko-računskih jedinica i poticajnog plaćanja zaposlenih. To bi omogućilo primjenu u praksi najnovijih naših rezultata istraživanja u mikroekonomici šumarstva i provedbi gospodarskog računa i poticajnog plaćanja zaposlenih putem gospodarsko-računskih jedinica u velikom poduzeću šumarstva, uz pomoć elektroničkog računanja u uvjetima tržišne privrede i demokracije. Koliko cijenim tu disertaciju Dr. mr. Stjepana Klasića, dipl. ing. šumarstva, može se vidjeti i po tome što sam već, čitajući njegov rukopis te radnje (kao mentor), bio potaknut da objavim svoj III. rad između deset radova u svojoj knjizi »Daljnja ekonomska istraživanja u šumarstvu, lovstvu i primarnoj preradi drva«, vlastita naklada, Zagreb 1992., str. 1—184 -f I—VII (vidi str. V i 19—36). Prof. dr. Branko Kraljić 547
- Page 1 and 2:
• • ' • • Poštarina plaće
- Page 3 and 4:
ÜDC 630* (05): »54—02« (0612)
- Page 5 and 6:
SADRŽAJ — CONTENTS IZVORNI ZNANS
- Page 7 and 8:
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIG
- Page 9 and 10:
U ponovnom istraživanju, 1992. god
- Page 11 and 12:
Mogli bismo zaključiti: budući da
- Page 13 and 14:
Globalni pregled vrijednosnih orije
- Page 15 and 16:
Ako odgovore inženjera usporedimo
- Page 17 and 18:
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINA
- Page 19 and 20:
caricetosurn remotae Horv. 1938) i
- Page 21 and 22:
Graf. 2 prikazuje zdravstveno stanj
- Page 23 and 24:
1000 biljaka (Ptl.Vfaa Graf. 5. Pom
- Page 25 and 26:
šumi hrasta lužnjaka i običnoga
- Page 27 and 28:
ije, a poljski jasen i Amorpha frut
- Page 29 and 30:
Hone, J. & Stone, Ch. P. (1989): A
- Page 31 and 32:
IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNI
- Page 33 and 34:
Uvjeti pošumljivanja Zamisao vlade
- Page 35 and 36:
(13.971 m 3 ) to za povećanje trgo
- Page 37 and 38: Na neobraslim pašnjacima i čistin
- Page 39 and 40: — drugu grupu čine prekršitelji
- Page 41 and 42: 1.2 Tekst »Visoko c. k. namjesniš
- Page 43 and 44: i Velike« jer staništa upućuju n
- Page 45 and 46: Kanali nisu bili čišćeni godinam
- Page 47 and 48: Kako u budućnost? Tako, da bi morn
- Page 49 and 50: STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL P
- Page 51 and 52: Pregled stanja po uređajnim razred
- Page 53 and 54: — u čistim ili skoro čistim buk
- Page 55 and 56: U si. 3 prikazane su strukture broj
- Page 57 and 58: podariti. To prijelazno razdoblje
- Page 59 and 60: LITERATURA Klepac, D. (1965): Uređ
- Page 61 and 62: STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL P
- Page 63 and 64: u farmskom uzgoju višestruko pove
- Page 65 and 66: U tim farmama se uzgaja čak 104.71
- Page 67 and 68: teranskom području — tamo gdje i
- Page 69 and 70: OBLJETNICE KRKA — OD PRIRODNE RIJ
- Page 71 and 72: Slika 2. Skradinski buk, dovoljan p
- Page 73 and 74: ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI ZNANS
- Page 75 and 76: PRIOPĆENJA NA SIMPOZIJU FLORA I VE
- Page 77 and 78: U drugom dijelu rada pod naslovom
- Page 79 and 80: Dletvo kod Klane, a zatim kao preds
- Page 81 and 82: OBLJETNICE DEVEDESETOGODIŠNJICA HR
- Page 83 and 84: II. Opis šuma. III. Utvrđivanje n
- Page 85 and 86: AKTUALNO LOCIRANJE FINANCIJSKOG (NE
- Page 87: Taj naš opis naveli smo za »Hrvat
- Page 91 and 92: goričnih vrsta drveća sa različi
- Page 93 and 94: ŠUMARSKA SOCIOLOGIJA DR. JOSIPA BI
- Page 95 and 96: istaknuti da između varijanata s k
- Page 97 and 98: Inhaltsverzeichnis D ie rschke, H .
- Page 99 and 100: Iver Samset: RJEŠENJE PROBLEMA RES
- Page 101 and 102: zemljište graniči s obalom. Ti fa
- Page 103 and 104: \/ / v — / Sannsynlig tttmmerdrif
- Page 105 and 106: ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI MINIS
- Page 107 and 108: deklaraciju o zaštiti i očuvanje
- Page 109 and 110: Razina II. predviđa ova istraživa
- Page 111 and 112: ovaj ima znatne prednosti, a to su
- Page 113 and 114: Kao prvo pitanje kako prilagoditi p
- Page 115 and 116: ponuda i pozitivnih zakonskih i dru
- Page 117 and 118: MARSKOG DRUŠTVA i 120. obljetnice
- Page 119 and 120: LITERARNO VEČE U ŠUMARSKOM DRUŠT
- Page 121 and 122: dobivenim uputstvima? Zbog takve bi
- Page 123 and 124: Za sve nas koji smo bili u prilici
- Page 125: prebogatom radnom vijeku. Hvala ti
Change language