Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ŠUMARSKA SOCIOLOGIJA DR. JOSIPA BISKUPA<br />
Ovoga proljeća hrvatska društvena<br />
znanost dobila je još jedan značajan<br />
znanstveni prilog proučavanju društva —<br />
Šumarsku sociologiju sveučilišnog profesora<br />
i znanstvenog savjetnika na Šumarskom<br />
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Ovom studijom »prevladano je mišljenje<br />
da je sociologija teoretska znanost<br />
koja je usmjerena samo na proučavanje<br />
društva u totalitetu«, kako u Predgovoru<br />
knjizi kaže autor, koji nastavlja »Spor o<br />
tome da li je sociologija znanost o općim<br />
zakonima razvitka društva i o funkcioniranju<br />
i transformaciji pojedinih sistema<br />
ili znanost o izučavanju tipičnog u društvenim<br />
pojavama (Weberovi »idealni tipovi«,<br />
Sorokin), ili pak znanost o konkretnim<br />
društvenim fenomenima, nalazi<br />
svoje rješenje u integraciji označenih dimenzija.<br />
Sociologija polazi od konkretnih<br />
istraživanja preko sagledavanja tipičnog,<br />
zajedničkog u društvenim pojavama do<br />
izučavanja strukture i dinamike pojedinih<br />
sistema u povijesti i do izučavanja<br />
općih zakona strukture i razvitka društva.«<br />
'<br />
»Rezultati istraživanja u industriji, a<br />
danas se time posebno bavi ne samo industrijska<br />
sociologija nego i organizacija<br />
rada, dakle rezultati tih istraživanja pokazali<br />
su da su za produktivnost na radnom<br />
mjestu odlučniji psihosocijalni faktori<br />
nego stredstva rada, tj. strojevi i<br />
kompjutori«. 2<br />
Konačno, »Čovjeka ne može više ignorirati<br />
niti visokorazvijena industrijska<br />
proizvodnja, niti arhaični ruralni oblici<br />
1 Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb,<br />
1969, tom 6, str. 59.<br />
2 Vidjeti: S. Haladin: Industrijska sociologija,<br />
Fakultet građevinskih znanosti, Zagreb, 1983.<br />
proizvodnje i rada«, nastavlja dalje autor,<br />
ističući da se »sociološka komponenta<br />
nije eksplicitno i sveobuhvatno istraživala.<br />
O čovjeku i njegovoj ulozi u radu<br />
govori se u šumarstvu ponajviše u svezi<br />
s organizacijom rada, ergonomijom i zaštitom<br />
na radu. Tek u ponekim zemljama<br />
istraživane su psihosocijalne komponente<br />
u šumarstvu«.''<br />
Kao redovni profesor i znanstveni savjetnik<br />
na Šumarskom fakultetu Sveučilišta<br />
u Zagrebu, dr. Josip BISKUP obavio<br />
je pionirski posao konstituiranja »Sociologije<br />
rada u šumarstvu« kao posebne sociološke<br />
grane sa suradnicima na Šumarskom<br />
fakultetu koji u sklopu Zavoda za<br />
istraživanja u šumarstvu od 1968. godine<br />
provodi longitudionalna sociološka istraživanja<br />
u šumarstvu.<br />
Tako je nakon petnaestogodišnjega istraživanja<br />
i proučavanja u šumarstvu, uz<br />
pomoć brojnih suradnika medu šumarskim<br />
stručnjacima, sociologa s Filozofskog<br />
fakulteta u Zagrebu, Instituta za<br />
društvene znanosti u Zagrebu, studenata<br />
društvenih znanosti i šumarstva te novinara<br />
anketara uspio objaviti tridesetak<br />
radova s toga područja i tako konstituirati<br />
»Sociologiju rada u šumarstvu«, a<br />
pod naslovom »ŠUMARSKA SOCIOLOGI<br />
JA« izdati studiju koja obuhvaća 224 stranice<br />
knjige.<br />
Izdavanjem ovoga djela profesor dr.<br />
Josip Biskup se danas u krugovima naučno-istraživalačkih<br />
djelatnika utemeljiteljem<br />
šumarske sociologije.<br />
Milan Neff<br />
3 Vidjeti: E. Teikari: Metsatyontekijoiden tvoviithyvyys<br />
(Job satisfaction among forest workers),<br />
Tyotehoseuran julkaisuja 208, Helsinki, 1979.<br />
551